Traženo: dužnički

Ukupno nađeno: 35005 primera


U dokumentima tipa propisi od ukupno 34123 pronadjena primera ovde su prikazana 23 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom (RH)

Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (RH)

Pravilnik o postupku prijeboja tražbine po osnovi prava na povrat isplaćene naknade plaće i prava na naknadu plaće s obvezom po osnovi duga za doprinose (RH)

Pravilnik o obliku i iznosu kapitala koji su društva za upravljanje investicijskim fondovima dužna održavati (RH)

Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za davanje izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje (RH)

Odluka o izvješćivanju o dužnicima kreditne institucije čiji dug prelazi određeni iznos (RH)

Pravilnik o obavješćivanju ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj te o uvjetima pod kojima obveznici za određene stranke nisu dužni obavješćivati ured o gotovinskoj transakciji (RH)

Naputak o načinu postupanja u radnjama usklađivanja duga i kriterijima za utvrđivanje broja mjesečnih rata za otplatu duga s osnova doprinosa za obvezna osiguranja nastalog po osnovi osiguranja pomoraca (RH)

Pravilnik o podacima koje su energetski subjekti dužni dostavljati ministarstvu (RH)

Pravilnik o obliku i iznosu temeljnog kapitala koja su društva za upravljanje investicijskim fondovima dužna održavati (RH)

Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave (RH)

Odluka o sadržaju dugoročnog i godišnjeg programa, te sadržaju rudarskih projekata (RH)

Pravilnik o podacima koje su energetski subjekti dužni dostaviti vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti (RH)

Naputak o postupku zaduživanja i davanja jamstva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (RH)

Odluka o prijeboju dugovanja i potraživanja u poslovima s inozemstvom (RH)

Odluka o cesiji, asignaciji i preuzimanju duga u poslovima s inozemstvom (RH)

Naredba o homologaciji retrorefleksnih oznaka za duga i teška vozila i njihove prikolice (RH)

Pravilnik o kriterijima sniženja jamstvene svote za namirenje carinskog duga (RH)

Odluka o obavješćivanju Hrvatske narodne banke o zaduženju pojedinog dužnika kod banke u iznosu većem od pet milijuna kuna (RH)

Pravilnik o visini kredita koji se odobravaju iz Fonda za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države (RH)

Zakon o Fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države (RH)

Pravilnik o vrsti dokumenata koje je kupac dionica, udjela, stvari i prava dužan dostaviti Hrvatskom fondu za privatizaciju prilikom sklapanja ugovora o kupnji (RH)

Odluka o uvjetima uz koje domaće pravne osobe mogu izvršiti prijeboj dugovanja i potraživanja s inozemstvom (RH)

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 882 pronadjena primera ovde su prikazana 22 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

Sud bi prekoračio optužbu i učinio bitnu povredu odredaba krivičnog pstupka iz čl. 354. st. 1. toč. 9. kada bi optuženika proglasio krivim za postupanje protivno propisima iz Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama kojim se povređuje neka druga odredba tog Zakona, a ne za ono postupanje koje je opisano u optužnom aktu u kojem se ističe drugi uzrok prometne nezgode i neko drugo protupravno postupanje. U takvom slučaju sud je dužan optuženika osloboditi optužbe, a ne izmjenom činjeničnog stanja iz

...

Kad vjerovniku pripada pravo da zbog zakašnjenja dužnika u izvršenju obveze na činidbu sam izvrši ono što je dužnik bio dužan učiniti, naknadu troškova može zahtijevati od dužnika samo za one radove koje je već izvršio.

...

Priznanje duga u pisanom obliku valjano je ako je potpisano po osobi koja je ovlašteni zastupnik dužnika , a to po zaposlenju nije šef računovodstva.

...

Pravilno je stajalište vijeća Vojnog suda kao suda prvog stupnja da iz opisadjela u zahtjevu vojnog tužitelja prema kojem se krivljenik tereti da je u svibnju 1991.g. samovoljno napustio rad u policijskoj upravi i da se s kompletnom opremom, kojom je bio zadužen , pridružio tzv. Martićevoj miliciji - SAO Krajina i njenim akcijama protiv Republike Hrvatske, proizlaze sva bitna obilježja krivičnoga djela oružane pobune iz članka 235. stavak 1. KZRH, a ne i obilježja krivičnoga djela ugrožavanja teritorijalne

...

Pritvoreniku koji se u trenutku donošenja nepravomoćne presude nalazi u pritvoru po odredbi č. 102. st. 1. ZKP/97 ne može se produljiti do tada obvezni pritvor, ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju manjem od pet godina. Međutim, u tom slučaju sud je dužan ispitati je li postoje zakonski uvjeti za pritvor iz čl. 102. st. 2. toč. 1., 3. i 4. ZKP/97 ili ne.

...

Kad je optuženiku opisom djela u optužnici stavljeno na teret da je početkom mjeseca rujna 1991. godine u Novskoj na nelegalan način zadužio pušku i uniformu, rukovodio stvaranjem seoskih straža, čiji je cilj bio onemogućavanje funkcioniranja legalnih organa Republike Hrvatske, odvajanje područja općine Novska od Hrvatske i pripajanje navedenog kraja paradržavnoj tzv. SAO Zapadna Slavonija ostvarena su sva bitna obilježja krivičnog djela oružane pobune iz članka 236.f. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZRH, a

...

Ako okrivljenik novo kazneno djelo počini u roku kušnje prema prijašnjoj uvjetnoj osudi, sud prvog stupnja dužan je postupiti sukladno odredbama članka 49. OKZRH. Ako sud u obrazloženju presude nije naveo razloge zbog čega okrivljeniku, koga je proglasio krivim i izrekao uvjetnu osudu za krivično djelo počinjeno u vrijeme kušnje prema ranijoj osudi, nije opozvao tu uvjetnu osudu, odnosno zašto nije postupio po članku 49. stavak 4. OKZRH, tada u presudi nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama - okolnostima

...

Ako dvojica sudsko-medicinskih vještaka iznesu različito mišljenje o mogućem mehanizmu nastanka ozljede oštećenika - mišljenje jednog je da je prijelom kostiju ruke nastao padom, a drugog da je prijelom tipična posljedica direktnog udarca po ruci - pa kod takvih različitih mišljenja vještaci ustraju i kod ponovnog saslušanja, sud se nije ovlašten upuštati u ocjenu tih mišljenja i mišljenje jednog vještaka prihvatiti kao uvjerljivije, jer za takvu ocjenu sud nema stručnog znanja. U takvu slučaju sud je dužan prema

...

djela neizvršavanja sudske odluke o vraćanju radnika na rad iz članka 70. KZRH, počinjenog time što je odbio postupiti po sudskim odlukama i nije dozvolio da se oštećenik vrati na radno mjesto, iz čega proistječe da je krivično djelo okrivljenik počinio umišljajnim radnjama nečinjenja. Konstatacija suda da je okrivljenik ostvario obilježja krivičnog djela iz članka 70. KZRH s obzirom da okrivljenik kao ravnatelj DZ Daruvar po pravomoćnoj sudskoj odluci nije postupio sve do 1.IV.1996.g., iako je to bio dužan ...

...

Sud nije vezan na prijedlog ovlaštenog tužitelja o pravnoj oznaci djela, već je dužan utvrditi da li utvrđeno ponašanje okrivljenika opisano u optužnom aktu ne sadrži obilježja nekog drugog kaznenog djela.

...

krivično djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz članka 92. stavak 2. KZRH okrivljenik kada je utvrđeno da neplaćanje uzdržavanja za dvoje maloljetne djece nema značenje izbjegavanja davanja uzdržavanja ili odbijanja izvršavanja obveze uzdržavanja, već je takvo neplaćanje posljedica nemogućnosti okrivljenika da privređuje materijalna sredstva, jer je okrivljenik osoba duševno zaostalog razvoja na nivou lakše mentalne retardacije, koja ograničeno funkcionira na planu socijalne brige o sebi i osobama koje je dužna ...

...

Prema odredbi članka 190. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku istražni sudac nije vezan za pravnu ocjenu djela koju je naveo državni odvjetnik u istražnom zahtjevu. Stoga istražni sudac ne može izjaviti neslaganje vezano za pravnu kvalifikaciju djela, već je dužan donijeti rješenje o provođenju istrage i sam djelo pravno označiti onako kako smatra da je po zakonu pravilno.

...

Krivično djelo iz čl. 92. st. 1. i 2. KZRH može se izvršiti samo s umikrivnje kad počinitelj svojim ponašanjem svjesno želi onemogućiti ostvarenje dužnog uzdržavanja, odnosno kad ga odbije davati. Mora postoja- ti dokaz da počinitelj odbija izvršavanje obveze koju je očigledno mogao ispuniti.

...

... dužnog ... dužan ...

...

navodeći da je djelo počinila u stanju nužde i pod strašnim pritiscima i prijetnjama upućenim od ¦. S. da mu pod svaku cijenu vrati dug ... dug ...

...

rok za podnošenje privatne tužbe istekao dana 8. prosinca 1995. godine. A kako je privatna tužba podnesena županijskom državnom odvjetniku u Zadru dana 14. veljače 1996. godine, to je očito privatna tužba podnesena neblagovremeno, slijedom čega je temeljem odredbe čl. 425. st. 1. u svezi s čl. 260. st. 3. ZKP sud prvog stupnja trebao privatnu tužbu odbaciti po tom osnovu, a ne zbog toga što je privatna tužba neuredna, jer po neblagovremenoj privatnoj tužbi sud nije ovlašten postupati, već ju je dužan ...

...

Kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja je trajno kazneno djelo, tako da kod trajnih kaznenih djela vrijeme počinjenja djela počinje teći zabranjenom radnjom, odnosno propuštanjem dužne radnje i traje sve dok kaznenim djelom zabranjeno stanje traje. U konkretnom slučaju, zabranjeno stanje, prema činjeničnom opisu djela iz optužnog prijedloga trajalo je sve do podnošenja optužnog prijedloga 11. veljače 1998. g., pa je u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da zastara nije mogla nastupiti, obzirom da je riječ o

...

firma bila blokirana neprekidno do 29. studenog 1996. godine, a sve radi podmirivanja akceptnih naloga u ukupnom iznosu od 347.672,63 kn. Ovi podaci nalagali su prvostupanjskom sudu da s posebnom pozornošću ispita poslovanje okrivljenikove firme i solventnost njegovih komitenata kako bi mogao potom ocijeniti da li se je radilo o objektivno očekivanom pristizanju sredstava na žiro-račun okrivljenikove firme. Pri tom je posebno trebao cijeniti okrivljenikovu obranu u onom dijelu gdje priznaje da je dugove ...

...

Kada je okrivljenica kroz dvije godine uredno plaćala i podmirivala svoje obveze prema oštećenoj i da je nakon što joj je gostionica zapala u financijske poteškoće unatoč tome smanjila svoje dugovanje preko polovice i da ima želju u cijelosti namiriti potraživanje oštećene, onda je više nego očito da kod nje prilikom sklapanja pravnog posla i preuzimanja robe nije postojala prijevarna namjera. Ovo tim više što direktor oštećene firme izrijekom navodi da okrivljena nije podmirila svoje dugovanje samo

...

sreli, optuženik je na zahtjev oštećenika htio ovome pokazati kako se barata oružjem i u tom pokazivanju prislonio je pištolj u lijevu stranu glave oštećenika, olako držeći da to neće izazvati štetne posljedice, što se nije dogodilo, već je došlo do ispaljenja hica, a metak je prošao između velikog mozga zbog čega je došlo do razdora i nagnječenja velikog mozga te nagnječenja malog mozga, što je dovelo do trenutačne smrti. Naime, optuženik u postojećoj situaciji nije bio pažljiv onoliko koliko je bio dužan ...

...

Privatni tužitelj koji je odustao od tužbe i s okrivljenikom se nagodio o međusobnim troškovima dužan je sudu platiti paušalnu svotu (članak 87. stavak 2. točka 6. ZKP-a), jer nagodba o međusobnim troškovima ne može obuhvaćati i paušalnu svotu.

...

... dužnu ... dužne ...