(Vrsta, opis i struktura ocjena radnog učinka )
(Prigovor na rješenje o ocjeni radnog učinka )
(Rješenje o ocjeni radnog učinka rukovodećeg državnog službenika koji za svoj rad odgovara rukovoditelju organa državne službe i Vladi Federacije)
Pravilnik o ocjenjivanju rada zaposlenih u upravi za indirektno oporezivanje (BiH)DIO TREĆI - POSTUPAK PRAĆENjA UČINKA I OCJENjIVANjA ZAPOSLENOG
Odluka o uspostavi sistema interne kontrole (BD)( Ocjene učinka rada zaposlenika)
Pravilnik o postupku i kriterijumima za ocjenu rada policijskih službenika (BD)(Obilježje kriterija praćenje i ocjenjivanje radnih učinaka podređenih)
Pravilnik o načinu ocjenjivanja rada državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine (BiH)DIO TREĆI - POSTUPAK PRAĆENjA UČINKA I OCJENjIVANjA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Odluka o standardnoj klasifikaciji zanimanja (FBiH)Odgovorni su za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inostranstvu; kontrolišu zakonitost, djelotvornost i ekonomičnost te daju ocjenu učinka raspolaganja sredstvima državnog budžeta; štite ustanove i zakonska prava građana pred državnom upravom i tijelima koje imaju javna ovlaštenja u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih Ustavom i zakonom.
Pravilnik o ocjenjivanju rada državnih službenika u organima državne službe (FBiH)Radni učinak državnog službenika ocjenjuje se za period utvrđen zakonom i to najkasnije u roku od 30 dana poslije isteka perioda za koji se ocjenjuje .
Konačna ocjena radnog učinka državnog službenika utvrđuje se na način da se saberu ocjene iz st. 2. i 3. ovog člana, a onda se dobijeni zbir podijeli sa dva.
Konačna ocjena radnog učinka iskazuje se i opisno i to u skladu sa sljedećom skalom:
Uredba o mjerilima, postupku i načinu ocjenjivanja rada rukovoditelja organa državne službe koje postavlja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH)Ovom uredbom utvrđuju se mjerila za procjenu učinka , postupak i način ocjenjivanja rada rukovoditelja organa državne službe i drugih rukovodećih državnih službenika (u daljem tekstu: rukovoditelj organa državne službe), koje postavlja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije).
Vlada Federacije ocjenjuje rad rukovoditelja organa državne službe po prethodno provedenom postupku, na osnovu mjerila procjene učinka .
Ocjenjivanje rada rukovoditelja organa državne službe zasniva se na rezultatima rada i ostvarivanju zadatih radnih ciljeva utvrđenih u aktima iz stava 1. ovog člana, koji se procjenjuju prema osnovnim i dopunskim mjerilima učinka .
Rukovoditelj organa državne službe ocjenjuje se u skladu sa slijedećim osnovnim mjerilima procjene učinka :
Pored osnovnih mjerila iz člana 3. ove uredbe, prilikom ocjenjivanja rukovoditelja organa državne službe primjenjuju se i slijedeća dopunska mjerila procjene učinka :
... OCJENE O POSTOJANjU OKOLNOSTI U SMISLU PROCESNIH SMETNjI USLIJED KOJIH SE NIJE MOGAO PROVESTI KRIVIČNI POSTUPAK, A ZBOG KOJIH BI PARNIČNI SUD BIO OVLAŠTEN NA IZUZETNO POSTUPANjE RADI OCJENE ... UČINjENA ...
...UČINjENA JE BITNA POVREDA ODREDBI IZ ČL. 8. I 191. STAV 4. ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU KADA SUD U PRESUDI NIJE UOPŠTE OCIJENIO PROVEDENE DOKAZE, NITI JE UTVRDIO BITNE ČINjENICE, NITI JE DAO RAZLOGE O TOME POSTOJI LI ODGOVORNOST TUŽENIKA PREMA ČINjENICAMA KOJE JE TUŽITELj NAVEO.
...TEMELjNI UVJET ZA PRODUŽENjE PRITVORA NAKON POTVRIVANjA OPTUŽNICE JESTE OSNOVANA SUMNjA DA JE OPTUŽENI UČINIO KRIVIČNO DJELO, A TAKAV PRAVNI ZAKLjUČAK MOŽE BITI ZASNOVAN I NA ISKAZU DRUGOG OPTUŽENOG KAO NjEGOVOG SAIZVRŠITELjA, JER JE I TO DOKAZ KAO SVAKI DRUGI DOKAZ KOJI PODLIJEŽE SVESTRANOJ OCJENI SUDA.
...OCJENA O TOME DA LI JE ODREENO PONAŠANjE TUŽIOCA-RADNIKA TREBALO BITI KVALIFIKOVANO KAO TEŽA POVREDA RADNE DUŽNOSTI, OKOLNOSTI POD KOJIMA JE POVREDA UČINjENA , RANIJI RAD I PONAŠANjE RADNIKA, NISU U DOMENU NADLEŽNOSTI SUDA U PARNIČNOM POSTUPKU NEGO PRIPADAJU DISKRECIONOJ SFERI POSLODAVCA.
...KADA USTANOVA SOCIJALNOG OSIGURANjA (ZAVOD ZA PENZIONO OSIGURANjE IZ AUSTRIJE, KAO REGIONALNA BOLESNIČKA KASA NADLEŽNA PREMA MJESTU PREBIVALIŠTA ILI BORAVKA OSIGURANIKA) POTRAŽUJE OD ŠTETNIKOVOG BOSANSKOHERCEGOVAČKOG OSIGURAVATELjA UČINjENE IZDATKE U VEZI SA PRIPADAJUĆIM PRAVIMA ZA SLUČAJ SMRTI SVOGA OSIGURANIKA (ISPLAĆENE PORODIČNE PENZIJE), ONDA SE U SMISLU ČLANA 33. STAV 1. SPORAZUMA IZMEU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE AUSTRIJE O SOCIJALNOM OSIGURANjU PRAVO OŠTEĆENOG OCJENjUJE PO
...PITANjE DA LI RADNjE OPTUŽENOG KOJE SU MU STAVLjENE NA TERET OPTUŽNICOM I ZA KOJE JE OGLAŠEN KRIVIM PRVOSTEPENOM PRESUDOM PREDSTAVLjAJU JEDNO PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO ILI DVA KRIVIČNA DJELA UČINjENA U STJECAJU JE PITANjE PRAVNE OCJENE DJELA.
...ZA OCJENU PITANjA DA LI SU OPTUŽENI J. M. KAO PREDSJEDNIK VLADE KANTONA I D.M. KAO MINISTAR UNUTARNjIH POSLOVA KANTONA PREKORAČILI GRANICE SVOJIH SLUŽBENIH OVLAŠĆENjA I TIME UČINILI KRIVIČNO DJELO ZLOUPOTREBE POLOŽAJA ILI OVLAŠĆENjA IZ ČLANA 383. STAV 3. U VEZI SA STAVOM 1. KZ FBiH JE BITNO, ŠTA JE U POGLEDU OBAVLjANjA NjIHOVIH DUŽNOSTI BILO NORMIRANO U ODGOVARAJUĆIM ZAKONSKIM PROPISIMA A NE KAKO JE RANIJE BILO PRAKTIKOVANO DA SE TE DUŽNOSTI OBAVLjAJU.
...U SLUČAJU KADA JE OPTUŽENIK SA PLASTIČNIM PIŠTOLjEM (KOJI JE PREDSTAVLjAO VJERNU IMITACIJU PRAVOG PIŠTOLjA) ZAPRIJETIO OŠTEĆENOJ DA MU MORA DATI NOVAC, PA JE OŠTEĆENA SMATRAJUĆI DA SE RADI O PRAVOM PIŠTOLjU TU PRIJETNjU SHVATILA OZBILjNO I PREDALA MU NOVAC ONDA SE MORA PRAVNO OCJENITI DA JE OPTUŽENIK NOVAC ODUZEO I PRISVOJIO UPOTREBOM PRIJETNjE, TE DA JE TIME UČINIO KRIVIČNO DJELO RAZBOJSTVA IZ ČLANKA 289. STAVAK 1. KZ FBIH.
...IZVRŠENIKA, PO OCJENI ... UČINIO ...
...PRETPOSTAVKI ZA PRODUŽENjE PRITVORA UKLjUČUJUĆI I POSTOJANjE OSNOVANE SUMNjE DA JE OPTUŽENI UČINIO KRIVIČNO DJELO; POSTOJANjE OVOG UVJETA ZA PRODUŽENjE PRITVORA SE UVIJEK CJENI S OBZIROM NA DOKAZE KOJI POSTOJE U TRENUTKU TE OCJENE ... UČINIO ...
...da su ubistvu prethodili fizički napad, prijetnja i zlostavljanje izvršeni prema njemu od strane ubijenog, a zatim u drugom dijelu presude prihvati nespornim da je optuženi bio izložen pritisku od strane ubijenog, te se zaključuje da je optuženi ovo djelo učinio usljed pritiska koji je na njega izvršio ubijeni, tako koncipiranim obrazloženjem dati razlozi dovedeni su u međusobnu protivrječnost, kao i u protivrječnost sa izrekom presude jer se radi o činjenicama od odlučnog značaja za pravnu ocjenu ...
...KADA NAKON POTVRIVANjA OPTUŽNICE IZVANRASPRAVNO VIJEĆE ODLUČUJE O PRITVORU, NE MOŽE SE UPUŠTATI U OCJENjIVANjE POSTOJANjA OSNOVANE SUMNjE DA JE OPTUŽENI UČINIO KRIVIČNO DJELO ZA KOJE SE TERETI. OVO ZBOG TOGA, JER JE POSTOJANjE TAKVE OSNOVANE SUMNjE UTVRENO POTVRIVANjEM OPTUŽNICE, PA IZVANRASPRAVNO VIJEĆE TAKO UTVRENU OSNOVANU SUMNjU NEMA PRAVO DA PREISPITUJE.
...U OBRAZLOŽENjU POBIJANE PRESUDE, KADA SE IZNOSI STAV O ČINjENIČNIM PITANjIMA, POLAZEĆI OD NAČELA SLOBODNE OCJENE DOKAZA (ČLAN 15. ZKP BiH) SUD PRVOG STEPENA JE U OBAVEZI DA OBRAZLOŽI KAKO I NA KOJI NAČIN JE UTVRDIO ODLUČNE ČINjENICE. MEUTIM, U POBIJANOJ PRESUDI ZAKLjUČUJE SE KAKO NIJE DOKAZANO DA JE OPTUŽENI UČINIO PREDMETNO KRIVIČNO DJELO (ČLAN 284. TAČKA C) ZKP BiH) A FAKTIČKI SE NAVODE OKOLNOSTI NA OSNOVU KOJIH SE ISKLjUČUJE KRIVIČNA ODGOVORNOST U SMISLU TAČKE B) NAVEDENE ODREDBE IZ ČLANA 284.
Prema tome, prvostupanjski sud je na glavnom pretresu izveo sve raspoložive dokaze, iste je svjestrano cjenio i na osnovu takve ocjene izveo je pravilan zaključak da nije dokazano da je optuženi , iz učinio krivično djelo za koje se optužuje. Stoga podnosim