Traženo: eskontna stopa

Ukupno nađeno: 77 primera



U dokumentima tipa propisi od ukupno 71 pronadjenih primera ovde su prikazana 24 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Carinski zakon (RS)

Ako iznos carinskog duga nije plaćen u propisanom roku, carinski organ obračunava kamatu na iznos duga, počev od dana dospelosti za plaćanje tog duga, po stopi jednakoj godišnjoj eskontnoj stopi Narodne banke Srbije, uvećanoj za 10 procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto.

Na kaznu koja nije plaćena u roku naplaćivaće se i zatezna kamata. Carinski organ obračunava kamatu na iznos kazne, počev od dana dospelosti za plaćanje te kazne, po stopi jednakoj godišnjoj eskontnoj stopi Narodne banke Srbije, uvećanoj za 10 procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto.

Odluka o visini eskontne stope Narodne banke Srbije (RS)

Eskontna stopa Narodne banke Srbije utvrđuje se u visini 100% referentne kamatne stope Narodne banke Srbije po osnovu operacija na novčanom tržištu.

Eskontna stopa iskazuje se u procentima, s dva decimalna mesta.

Pravilnik o korišćenju sredstava Nacionalne službe za zapošljavanje (RS)

Nacionalna služba može slobodna novčana sredstava da koristi i za ulaganje u hartije od vrednosti preduzeća koja su profitabilna, kada se time stvaraju uslovi za novo zapošljavanje, ili da ih plasira putem kratkoročnih kredita sa kamatnom stopom najmanje u visini eskontne stope Narodne banke Srbije.

Zakon o ratifikaciji Sporazuma između SCG i Države Kuvajt o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja (mp)

... Iznos ... eskontovana ...

Odluka o stopi kompenzatorne kamate (RS)

Stopa kompenzatorne kamate na iznos utvrđenog carinskog duga jednaka je godišnjoj eskontnoj stopi Narodne banke Srbije uvećanoj za 15 procentnih poena, primenom komforne metode obračuna.

Međunarodni računovodstveni standard mrs 17 (RS)

Kamatna stopa ugrađena u lizing je eskontna stopa , koja na početku lizinga izjednačuje ukupna sadašnja vrednost (a) minimalnih lizing rata i (b) nezagarantovane preostale vrednosti sa poštenom vrednošću predmeta lizinga.

Korisnici lizinga priznaju finansijske lizinge kao sredstva i obaveze u svojim bilansima stanja i iznosima koji su na početku lizinga jednaki poštenoj vrednosti predmeta lizinga ili po sadašnjoj vrednosti minimalnih lizinga rata, ukoliko je ova vrednost niža. Prilikom izračunavanja sadašnje vrednosti minimalnih lizinga rata, eskontni faktor je kamatna stopa koja je ugrađena u sam lizing, ako ova stopa može da se utvrdi; ukoliko ne može, koristi se dodatna kamatna stopa na

Međunarodni računovodstveni standard mrs 18 (RS)

Efektivan prinos na sredstva je ona kamatna stopa primenom koje se eskontovana vrednost svih budućih priliva gotovine, koji se očekuju u periodu korisnog veka trajanja sredstva, izjednačava sa početno iskazanim iznosom tog sredstva. Prihod od kamate obuhvata iznos amortizacije bilo kog diskonta, premije ili druge razlike između početno iskazanog iznosa dužničke hartije od vrednosti i njenog iznosa u momentu dospeća.

Međunarodni računovodstveni standard mrs 32 (RS)

kao i kod kotirana tržišna cena nije raspoloživa, mogu se upotrebiti tehnike procene koje dovoljno pouzdano određuju poštene vrednosti, kako bi se ispoštovali zahtevi ovog standarda. Tehnike koje se već uveliko primenjuju ne finansijskim tržištima uključuju pozivanje na tekuću tržišnu vrednost drugog instrumenta koji je suštinski sličan, analizu eskontovanog toka gotovine i modele za određivanje cena opcije. U primeni analize eskontovanog toka gotovine, preduzeće koristi eskontnu stopu ...

... iznos je odnos između sadašnje vrednosti osnovnog sredstva iz opcije i cene koju imalac opcije mora da plati da bi dobio to sredstvo i povezan je sa svojstvenom vrednošću opcije. Što je taj iznos ... eskontovana ...

Međunarodni računovodstveni standard mrs 33 (RS)

... neto dobitku koji se može pripisati imaocima običnih akcija. Prema tome, neto dobitak perioda koji se može pripisati imaocima običnih akcija i koji je obračunat u skladu sa stavom 11 uvećava se za iznos dividendi, kamate i drugih prihoda ili rashoda koji će se uštedeti konverzijom razređujućih potencijalnih običnih akcija u obične akcije. Rashodi vezani za potencijalne obične akcije uključuju naknade i eskont ... Iznosi ...

Međunarodni računovodstveni standard mrs 36 (RS)

(c) utvrđuje eskontnu stopu od 15%, koja predstavlja stopu pre poreza koja odražava tekuće tržišne procene vremenske vrednosti novca i rizika koji su specifični za jedinicu koja stvara novac u zemlji A.

(3) Faktor sadašnje vrednosti računa se kao = 1/(1+a)n, gde je a n = eskontna stopa a n = eskontni period.>

A45. Postrojenje je toliko specijalizovano da nije moguće odrediti njegovu neto prodajnu vrednost. Prema tome, iznos postrojenja koji se može povratiti je njegova korisna vrednost. Korisna vrednost se izračunava primenom eskontne stope pre poreza od 14%.

A47. Krajem 20H2. godine, preduzeće K se obavezalo na prestrukturiranje. I dalje se procenjuje da je trošak 100, i rezervisanje se priznaje shodno tome. Procenjeni budući tokovi gotovine za postrojenje iskazani su u poslednjim planovima koje je rukovodstvo odobrilo, onako kako su dati u stavu A51, a tekuća eskontna stopa je ista kao i na kraju 20H0.

A48. Krajem 20H3. godine, stvarni troškovi prestrukturiranja od 100 nastali su i plaćeni. Opet, procenjeni budući tokovi gotovine za postrojenje iskazani su u poslednjim planovima koje je rukovodstvo odobrilo, a tekuća eskontna stopa je ista kao i na kraju 20H2.

Međunarodni računovodstveni standard mrs 38 (RS)

tj. putem kupovine, ukoliko je njihov cilj da procene poštenu vrednost na način koji je definisan u ovom standardu i ukoliko one obuhvataju tekuće transakcije i prakse u privrednoj grani kojoj to sredstvo pripada. Ove tehnike, tamo gde je to odgovarajuće, uključuju primenu multiplikatora, koji obuhvataju tekuće tržišne transakcije, na određene pokazatelje koji ukazuju na profitabilnost sredstva (kao što je prihod, tržišni udeli, dobit iz poslovanja, itd.) ili eskontuju procenjene buduće neto ...

Međunarodni računovodstveni standard mrs 39 (RS)

... eskontovana sadašnja vrednost tokova gotovine pod novim uslovima, uključujući sve plaćene nadoknade umanjene za sve primljene nadoknade, razlikuje najmanje 10 procenata od eskontovane ... iznosa ...

vrednost date ili primljene nadoknade obično se može utvrditi u odnosu na cenu transakcije ili na druge tržišne cene. Ukoliko se te tržišne cene ne mogu pouzdano utvrditi, poštena vrednost nadoknade se procenjuje kao zbir svih budućih eskontovanih gotovinskih plaćanja ili prijema, ako bi učinak toga bio materijalan, uz upotrebu preovlađujuće tržišne kamatne stope/tržišnih kamatnih stopa za sličan instrument (sličan u pogledu valute, roka, vrste kamatne stope i drugih činilaca) emitenta sa

(a) u slučaju finansijskog sredstva sa fiksnim rokom dospeća, prethodni dobitak ili gubitak od tog sredstva koji je priznat direktno u sopstvenom kapitalu amortizuje se tokom preostalog životnog veka ulaganja koje se drži do dospeća. Bilo koja razlika između nove amortizovane vrednosti i iznosa dospeća amortizuje se tokom preostalog veka finansijskog sredstva kao korekcija prinosa, slično amortizaciji premije i eskonta ; i

Poštena vrednost finansijskog sredstva ili finansijske obaveze može da se odredi pomoću jednog od nekoliko opšteprihvaćenih metoda. Tehnike vrednovanja uključuju pretpostavke koje bi učesnici na tržištu koristili u svojoj proceni poštene vrednosti, uključujući i pretpostavke o stopama plaćanja pre utvrđenog roka, stopama procenjenih kreditnih gubitaka, kao i o kamatnim i eskontnim stopama . Stavom 167(a) se zahteva obelodanjivanje metoda i značajnih pretpostavki koje su primenjene u procenjivanju

... iznose (glavnicu i kamatu) prema ugovornim uslovima za zajmove, potraživanja ili ulaganja koja se drže do dospeća koja su iskazana po amortizovanoj vrednosti, nastao je gubitak zbog obezvređivanja ili nenaplativih potraživanja (Napomena: Videti takođe i KUP 111-1). Visina gubitka je razlika između iskazanog iznosa sredstva i sadašnje vrednosti očekivanih budućih tokova gotovine eskontovanih ... iznos ... eskontuju ... iznos ... Iznos ... neto ...

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 3 pronadjena primera svi su prikazani.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

Imalac menice ima pravo da od indosanta, kao regresnog dužnika, zahteva isplatu zateznih kamata na meničnu svotu , ako menica o roku dospeća nije isplaćena, pa i kada je menicu pribavio po osnovu ugovora o eskontu , po kome je indosant platio eskontne kamate

...

Kada je dug nastao u nemačkim markama dužnik je u obavezi da vrati dinarsku protivvrednost odgovarajućeg iznosa EUR-a, sa kamatom u dinarskoj protivvrednosti počev od dospelosti pa do 31. 12.2001. godine no stopi domicilne kamate koja se u to vreme plaćala na nemačke marke, a od 1.01.2002. godine pa do isplate u visini eskontne stope Evropske centralne banke

...

Kada obračunate zatezne kamate postanu glavno potraživanje, poverilac ima pravo u slučaju zakašnjenja dužnika zahtevati 8% kamata na revalorizovani iznos glavnog duga sve do 6.10.1989. tj. do stupanja na snagu Zakona o visini stope zateznih kamata a od tada revalorizacija glavnice nije dopuštena, jer se smatra da je već obavljena putem zateznih kamata - eskontne stope koja je zavisna od stope inflacije

U dokumentima tipa modelirana akta od ukupno 3 pronadjena primera svi su prikazani.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

Predmet ovog ugovora predstavlja eskont menice koja se nalazi u vlasništvu Korisnika eskonta , koju je izdao na iznos od dinara sa rokom dospeća na dan godine.

Banka se obavezuje da eskontuje navedenu menicu eskontnom stopom od % na godišnjem nivou.

Na dan eskonta Banka će uplatiti na tekući racun Korisnika eskonta br. , koji se vodi kod Banke diskontovanu vrednost menice umanjenu za iznos provizije i troškova.