Traženo: međunarni sukob

Ukupno nađeno: 778 primera


U dokumentima tipa propisi od ukupno 683 pronadjena primera ovde su prikazana 23 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Zakon o sprječavanju sukoba interesa (RH)

Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (RH)

Pravilnik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o unutarnjem ustroju i postupku (RH)

Pravilnik o načinima sprječavanja sukoba interesa (RH)

Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske (RH)

Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (RH)

Zakon o rješavanju sukoba zakona i sukoba nadležnosti u izvršenju kaznenih sankcija (RH)

Zakon o rješavanju sukoba zakona i nadležnosti u statusnim, porodičnim i nasljednim odnosima (RH)

Uredba o postupanju s osobama zarobljenim u oružanim sukobima (RH)

Etički kodeks državnih službenika (RH)

Zabrana stjecanja materijalne ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u službi

Zakon o sprječavanju sukoba interesa (RH)

GLAVA <lat>II</lat>. SPRJEČAVANjE SUKOBA INTERESA

POSTUPANjE DUŽNOSNIKA U DVOJBI O POSTOJANjU SUKOBA INTERESA

GLAVA <lat>IV</lat>. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANjE O SUKOBU INTERESA

Zakon o državnim službenicima (RH)

SUKOB INTERESA

Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

Zakon o pučkom pravobranitelju (RH)

Imunitet i sukob interesa

Zakon o kaznenom postupku (RH)

5. Posljedice nenadležnosti i sukob nadležnosti

Zakon o audiovizualnim djelatnostima (RH)

Sprječavanje sukoba interesa

Zakon o socijalnoj skrbi (RH)

Sukob mjesne nadležnosti

Statut Hrvatske radiotelevizije (RH)

<lat>DžII</lat>. SUKOB INTERESA

Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (RH)

Sprečavanje sukoba interesa

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 95 pronadjenih primera ovde su prikazana 22 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

Međunarodna konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba od 14. svibnja 1954.g. ne sprečava stjecanje prava vlasništva dosjelošću sablje otuđene u Drugom svjetskom ratu.

...

Odredba čl.32. st.2. ZKP o vezanosti sudova za odluku suda drugoga stupnja o stvarnoj nadležnosti ne isključuje ponovno pokretanje sukoba nadležnosti, ako se u međuvremenu izmijenio zakon (čl.32. st.1. ZKP).

...

da bi potom došlo do njihova izdvajanja i fizičkog zlostavljanja na način da su bili žestoko udarani po svim dijelovima tijela, batinama i kundacima od strane prisutnih četnika, a zatim odvezeni u nepoznatom pravcu gdje im se zameo svaki trag, ostvarena su sva bitna obilježja kvalificiranoga krivičnog djela oružane pobune iz čl.244. st.1. u svezi s čl.235. st.1. KZRH, koje djelo je, u smislu čl.2. Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima ...

...

S obzirom da je okrivljenik strani državljanin, rođen u stranoj državi, a njegov boravak u Republici Hrvatskoj nije čvršće vezan zaposlenjem niti užim obiteljskim odnosom, te imajući u vidu da je okrivljenik po zanimanju profesionalni vojnik koji je više godina proveo na ratištima širom svijeta, da je već dolazio u sukob sa zakonom u stranoj državi, očigledno proizlazi da postoje takve okolnosti koje upozoravaju na opasnost od njegovog bjektstva.

...

Optuženica je svjesno općeopasnim sredstvom (ručnom bombom) izazvala opasnost za život i tijelo većeg broja osoba kad je, nakon prethodnoga verbalnog sukoba s dvjema osobama, iz torbice izvadila ručnu bombu kašikarku, izvukla iz nje osigurač i bacila je ispred sebe, iako su se u njezinoj blizini, osim dvojice svjedoka s kojima se prethodno verbalno sukobila , nalazile brojne druge osobe, pri čemu su zbog eksplozije bombe četiri osobe zadobile teške i lake tjelesne povrede. Prema tome, optuženica

...

Krivično djelo pomaganja neprijatelja iz članka 109. stavak 2. OKZRH, počinjeno u ožujku i travnju 1992.g., obuhvaćeno je Zakonom o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske.

...

Ne postoji poptrebna neposredna sveza s oružanim sukobima , odnosno ratom u smislu čl.1. Zakona o oprostu kad se okrivljenik tereti da je dana 25. veljače 1992.g. upravljajući vojnim sanitetskim vozilom u gradu Osijeku, uslijed stanja alkoholiziranosti u kojem se nalazio, prošao kroz crveno svjetlo na semaforu i izazvao direktan sudar s drugim vozilom, u kojem je pored ostalih oštećenika i ranjeni hrvatski vojnik, kojega je vozio u bolnicu, zadobio smrtonosne povrede.

...

Krivično djelo pomaganja neprijatelja iz čl.109. OKZRH počinjeno u Zagrebu u tijeku mjeseca ožujka i travnja 1992.g. obuhvaćeno je Zakonom o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske, pa je trebalo preinačiti rješenje suda prvoga stupnja i protiv okrivljenika obustaviti postupak.

...

Postojanje istodobnoga protupravnog napada, u smislu čl.7. st.2. OKZRH, proizlazi već iz utvrđenja suda u izreci presude, tj. da je nakon verbalnog pa i fizičkog sukoba do kojeg je došlo neposredno prije počinjenja djela, a u kojem optuženik nije sudjelovao, u daljnjem tijeku događaja on je izvadio pištolj, pozivajući prisutne, kao policajac, da se umire, a zatim se, kada je oštećenik krenuo prema njemu, počeo povlačiti prema vratima lokala te izašao, nakon čega je oštećenik skinuo gornji dio odjeće i

...

U fizičkom sukobu koji su obojica sudionika htjeli, ni oštećenik ni optuženik ne mogu se pozivati na nužnu obranu, bez obzira na zadobivene povrede u sukobu .

...

Pravilno je pravno stajalište vojnog tužitelja da je optuženik kojem je optužnicom stavljeno na teret da je u oružanoj pobuni i sukobu na području Banije i široj okolici, naoružavši se pucao i po civilnom stanovništvu i objektima stanovništva hrvatske nacionalnosti, ostvario sva bitna obilježja krivičnoga djela oružane pobune iz članka 236.f. KZRH, a ne krivično djelo iz članka 142. OKZRH.

...

Nije počinjena povreda krivičnoga zakona iz članka 355. točka 3. ZKP jer se Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ne odnosi na krivično djelo diverzije iz članka 237. pročišćeni tekst KZRH, koje je odredbom članka 2. citiranog zakona izuzeto od oprosta.

...

razdraženosti i prepasti što mu je bitno suzilo svijest), da je pobjegavši od bratova napada van iz kuće uzeo nož oštrice duljine 20 cm sa gajbe koja je stajala uz ulazna vrata kuće, te da je bratu, koji ga je sustigao očito pripravan za daljnji napad, zadao dva uboda nožem u predjelu vrata i lijeve strane glave. Iz takvog ponašanja sud pravilno zaključuje da je optuženik postupao u nužnoj obrani, a kako je njegov brat bio goloruk i ranije su u alkoholiziranom stanju imali česte svađe i fizičke sukobe ...

...

U radnjama optuženika stječu se elementi bića kaznenog djela nehatnog prouzrokovanja smrti iz čl. 37. KZRH, kad je sud utvrdio da između optuženika i oštećenika nije bilo nikakvog sukoba , čak niti napete situacije, oni su se slučajno sreli, optuženik je na zahtjev oštećenika htio ovome pokazati kako se barata oružjem i u tom pokazivanju prislonio je pištolj u lijevu stranu glave oštećenika, olako držeći da to neće izazvati štetne posljedice, što se nije dogodilo, već je došlo do ispaljenja hica, a metak je

...

Sud prvog stupnja preširoko je protegnuo postojanje izravne veze između inkriminirane djelatnosti okrivljenika iz čl. 158. st. 2. OKZRH i rata odnosno oružanih sukoba protiv Republike Hrvatske, kad je na djelatnost okrivljenika, koji je fizički napao i tjelesno povrijedio djelatnike vojne policije koji su ga pokušali spriječiti u namjeri da samovoljno napusti krug vojarne nakon što je primio mobilizacijski poziv, primijenio odredbe čl. 1. Zakona o oprostu i obustavio krivični postupak protiv okrivljenika.

...

Prvostupanjskim postupkom utvrđeno je da je nakon kraćega verbalnog sukoba između privatnog tužitelja i okrivljenika, privatni tužitelj posegnuo rukom prema unutarnjem lijevom džepu sakoa, dok ga je okrivljenik, misleći da tužitelj namjerava na njega potegnuti pištolj, istodobno uhvatio za palce obiju ruka nanijevši mu laku tjelesnu ozljedu. Pravilan je zaključak suda da je okrivljenik opravdano smatrao da tužitelj namjerava izvući pištolj iz džepa sakoa, s obzirom na njihov prethodni verbalni sukob ,

...

Kad je između optuženika i oštećenika došlo do sukoba i fizičkog razračunavanja i kad je i jedan i drugi pristao da se na ovaj način obračuna, onda je svaki od njih bio napadač, pa se ni jedan od njih ne može pozivati na nužnu obranu u odnosu na osobu prema kojoj se je i sam nalazio u napadu, dok međusobni napad traje.

...

Optuženik je počinio krivično djelo ubojstva na mah u pokušaju iz čl. 35. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH kad je utvrđeno da je u svojoj kući doveden, bez svoje krivnje, u jaku razdraženost napadom oštećenika koji se nepotrebno umiješao u sukob između okrivljenika i njegova oca, udarivši optuženika više puta pištoljem marke Bereta po glavi i ispalivši nekoliko hitaca u strop, pa je optuženik, oduzeviši mu taj pištolj u namjeri da ga liši života, ispalio u njegovu pravcu nekoliko hitaca, nanijevši mu

...

Ne može se pozivati na nužnu obranu onaj koji je želio sukob , tj. onaj koji je svojim svjesnim djelovanjem isprovocirao fizički napad.

...

kad je utvrđeno da je dan ranije istukao suprugu oštećenika, prelomivši joj rebra, a bio je svjestan da je oštećenik osjetljiv na svoju suprugu i da će taj napad i povrjeđivanje supruge isprovocirati napad oštećenika kad se prvi put s njim sretne, ali je unatoč tomu sa sobom ponio pištolj, očito pristajući na obračun oružjem, a kad oštećenik podiže pušku, istovremeno vadi pištolj i puca u oštećenika. Prema tome, kod optuženika nedostaje svijest da puca u oštećenika zbog toga što se brani, on želi

...

Optuženik je postupao u nužnoj obrani kad je od sebe odbijao istodobni protupravni napad oštećenika koji se sastojao u tome da je oštećenik (mlađi čovjek, rođ. 1957.), nakon međusobnoga verbalnog sukoba , prišao optuženiku (starom čovjeku, rođ. 1918.), snažno ga udario u slijepoočnicu i oborio na pod, stisnuvši ga između kreveta i ormara, zakoračio ga, kleknuo koljenima na njegova prsa i nastavio ga tući. Optuženik je, naime, tek tada uzeo nož koji mu se kao jedino sredstvo našlo na dohvat ruke i njime

...

Sama činjenica da priložena ovršna isprava nije odluka suda SR Njemačke već upravni akt tj. rješenje Pokrajinskog zavoda za osiguranje Donja Bavarska - Gornja Falačka ne predstavlja razlog da se ista ne može priznati od strane suda Republike Hrvatske prema odredbi čl. 86. Zakona o rješavanju sukoba Zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.