ZAKON

O SPRJEČAVANjU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANjU JAVNIH DUŽNOSTI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 163 od 16 listopada 2003, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08, 38/09, 92/10)

OPĆA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti.
(2) Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.
(3) U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

POJAM DUŽNOSNIKA

Članak 2.

(1) Dužnosnici u smislu ovoga Zakona jesu:
- Predsjednik Republike Hrvatske,
- predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora,
- zastupnici u Hrvatskom saboru,
- predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske,
- predsjednik i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske,
- guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,
- glavni državni revizor i njegovi zamjenici,
- pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici,
- pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici,
- pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici,
- pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici,
- tajnik Hrvatskoga sabora,
- tajnik Vlade Republike Hrvatske,
- glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,
- tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
- zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,
- državni tajnici,
- ravnatelji državnih upravnih organizacija,
- predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,
- ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
- direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
- direktor i zamjenik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu,
- ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,
- glavni državni rizničar,
- glavni inspektor Državnog inspektorata,
- ravnatelji agencija i direkcija Vlade Republike Hrvatske te ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada Republike Hrvatske,
- dužnosnici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata,
- načelnik i zamjenici načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske,
- glavni inspektor obrane,
- zapovjednici i zamjenici zapovjednika grana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Zapovjedništva za potporu, ravnatelj i zamjenik ravnatelja Hrvatskoga vojnog učilišta te zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske,
- predsjednik, potpredsjednici i članovi Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske
- predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u cijelosti u državnom vlasništvu,
- župani i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici,
- gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici,
- članovi Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave.
(2) Dužnosnicima u smislu ovoga Zakona smatrat će se i drugi obnašatelji dužnosti koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili Predsjednik Republike Hrvatske ako je to određeno aktom o izboru, potvrdi ili imenovanju.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na osobe koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

NAČELA DJELOVANjA

Članak 3.

(1) Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.
(2) Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.
(3) Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.
(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba.

POVEZANE OSOBE

Članak 4.

U smislu ovoga Zakona povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.

POSTUPANjE DUŽNOSNIKA U DVOJBI O POSTOJANjU SUKOBA INTERESA

Članak 5.

(1) U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
(2) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju dužnosnik obavlja.
(3) Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je dužan razriješiti ga tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.

ZABRANjENA DJELOVANjA DUŽNOSNIKA

Članak 6.

Dužnosnicima je zabranjeno postupati na sljedeći način:
a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,
b) ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,
c) zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,
d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,
e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,
f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,
g) utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabavki,
h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,
i) na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

OBAVJEŠTAVANjE O IMOVINSKOM STANjU DUŽNOSNIKA

Članak 7.

(1) Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o dužnosti koju obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan.
(2) Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnijeti izvješće Povjerenstvu o svojoj imovini, a ako je tijekom obnašanja javne dužnosti došlo do bitne promjene glede imovnog stanja dužni su o tome podnijeti izvješće Povjerenstvu, istekom godine u kojoj je promjena nastupila.
(3) Dužnosnici koji su na izborima ponovno izabrani ili imenovani na istu dužnost, bez obzira da li dužnost obnašaju profesionalno ili neprofesionalno, obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost, na početku novog mandata, podnijeti izvješće Povjerenstvu o svojoj imovini te imovini bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan.
(4) Podaci o imovini dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.
(5) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(6) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
- pokretninama veće vrijednosti,
- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,
- novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda dužnosnika,
- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,
- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.
(7) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 5. alineje 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine,