Aktuarijske pretpostavke: diskontna stopa
Zakon o mirovinskom osiguranju (RH)(4) Kada se šteta sastoji u obvezi Zavoda na trajna novčana davanja, Zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete u jednoj ukupnoj svoti (kapitalizirana šteta). Ta se svota izračunava prema visini priznate mirovine i prema Tablicama aktuarske matematike koje utvrđuje Zavod. Zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete u ukupnoj svoti i neposredno od društva za osiguranje.
Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (RH)1. izračun minimalnog iznosa tehničkih pričuva temelji se na dovoljno pouzdanim aktuarskim procjenama uzevši u obzir sve preuzete obveze isplata u skladu s mirovinskim planom. Tehničke pričuve moraju biti dostatne za neprekidno isplaćivanje mirovina i primanja koja su već u isplati i ujedno odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava. Prilikom izbora ekonomskih i aktuarskih pretpostavki vrednovanja potrebno se voditi načelom razboritosti uzimajući u obzir odgovarajuću
Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (RH)(4) Prigodom određivanja visine mirovine koja će se isplaćivati po ovome Zakonu, obvezno se uzimaju u obzir godine života na dan ostvarivanja prava na mirovinu, ukupna svota kapitaliziranih uplata doprinosa člana fonda, vrsta i oblik mirovine koja će se isplaćivati i drugi elementi aktuarskih izračuna.
- određivanje različitih svota mirovine i drugih davanja, osim kada visina mirovine zavisi od aktuarskog izračuna,
- određivanje različitih svota mirovine, zbog različitih uvjeta primjenjivih samo na osiguranike istoga spola, pri određivanju mirovina koje se određuju nakon prestanka članstva u fondu, osim kada visina mirovine ovisi o aktuarskom izračunu.
(1) Osiguravajuće društvo dostavlja Agenciji podatke o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama imenovanim korisnicima najkasnije jedan dan prije nego što su uvedene. Ti podaci moraju biti potanko obrazloženi sa navodima gospodarskih i aktuarskih parametara na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi .
(1) Iznos potreban za sredstva tehničkih pričuva izračunava aktuar osiguravajućeg društva u vrijeme pripreme tromjesečnog i godišnjega financijskog izvješća.
(2) Agencija propisuje način na koji aktuar osiguravajućeg društva određuje parametre aktuarskih pretpostavki koje treba primijeniti kod određivanja iznosa tehničkih pričuva osiguravajućeg društva, kao i učestalost izračuna potrebnih sredstava tehničkih pričuva u rokovima kraćim od rokova iz stavka 1. ovoga članka.
(1) Ako aktuar osiguravajućeg društva potvrdi u godišnjem financijskom izvješću da vrijednost sredstava tehničkih pričuva u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 110% vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je osiguravajuće društvo sklopilo, iznos koji prelazi tu vrijednost osiguravajuće društvo može raspodijeliti u skladu sa stavkom 3. i 4. ovoga članka.
Pravilnik o načinu izračuna kapitala, jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala društava za osiguranje (RH)7. Pod rednim brojem <lat>I</lat>. točka 7. iskazuju se podaci o razlici nediskontiranih i diskontiranih tehničkih pričuva za štete, ukoliko društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje primjenjuje navedeni obračun. U tom slučaju društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje dostavlja Izvješće u kojem za svaku vrstu osiguranja prikazuje iznos pričuva šteta prije i iznos pričuva šteta nakon diskontiranja potpisan od imenovanog ovlaštenog aktuara društva. Razlika
Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (RH)(2) Naknada zbog gubitka uzdržavanja priznaje se u jednokratnoj svoti na temelju aktuarske računice polazeći od najniže obiteljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju određene na temelju pet godina staža osiguranja i očekivanog trajanja razdoblja uzdržavanja posredne žrtve iz stavka 1. ovoga članka.
Pravilnik o minimalnim standardima i načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (RH)2. Za ugovore o osiguranju kod kojih je došlo do promjene osnovice za izračun bruto prijenosne premije Društvo se može koristiti metodom koja nije u mjerilima i za koju imenovani ovlašteni aktuar mora dati obrazloženje.
4. Za ugovore o osiguranju kod kojih je došlo do promjene osnovice za izračun bruto prijenosne premije Društvo se može koristiti metodom koja nije u mjerilima i za koju imenovani ovlašteni aktuar mora dati obrazloženje.
5. Kod proporcionalnih metoda i neproporcionalnih ugovora o reosiguranju imenovani ovlašteni aktuar društva određuje metodu za koju mora dati obrazloženje. Osnovica za izračun može biti bruto prijenosna premija ili reosiguravateljni dio zaračunate premije.
1. Pojedinačna procjena za svaku štetu utvrđuje se prema procjeni vrijednosti očekivanih iznosa na temelju prikupljenih dokumenata, a u nedostatku dokumenata koristi se mišljenje odgovarajuće stručne osobe (procjenitelja, liječnika, pravnika, ovlaštenog aktuara itd).
U pričuvi za prijavljene štete utvrđuje se i pričuva za rentne štete iz ugovora o osiguranju od odgovornosti. Pričuvu za rentne štete utvrđuje Društvo aktuarskim metodama kao sadašnju vrijednost budućih obveza za rente. Pričuva se utvrđuje za svaku rentnu štetu posebno i pri tom se koristi razborite tablice smrtnosti i diskontira sa stopom koja nije veća od 5% godišnje, te uzima u obzir očekivano povećanje iznosa rente. Ovu pričuvu je potrebno i posebno iskazati.
6. U slučaju da su predviđeni budući troškovi za postojeća osiguranja veći od implicitno uračunatih troškova u obračunu matematičke pričuve (razlika stvarne bruto premije i tehničke premije koja se koristi u obračunu matematičke pričuve uvećane za dozvoljeni iznos cilmerizacije) Društvo dužno je oblikovati dodatnu pričuvu. Iznos dodatne pričuve, te pretpostavke i metoda za procjenu budućih troškova sastavni su dio Izvješća imenovanog ovlaštenog aktuara o obračunu matematičke
7. U slučaju potrebe za stvaranjem dodatnih pričuva za općenite rizike koji nisu individualizirani iznos , te pretpostavke i metoda obračuna dodatne pričuve sastavni su dio Izvješća imenovanog ovlaštenog aktuara o obračunu matematičke pričuve.
iii. Postotak ukalkuliranih troškova koji se može primijenjivati tijekom sljedeće financijske godine na kraju prethodne financijske godine oprezno određuje aktuar uzevši u obzir predviđenu strukturu budućeg portfelja. Iznos i metoda određivanja tog postotka sastavni su dio Izvješća imenovanog ovlaštenog aktuara o obračunu matematičke pričuve.
3. Pri određivanju tablica vjerojatnosti za obračun matematičke pričuve u pravilu treba koristiti najnovije službene tablice vjerojatnosti i druge statistike Republike Hrvatske. Iznimno je dozvoljeno korištenje i drugih tablica vjerovjatnosti ako se njihovom primjenom dobivaju veći iznosi matematičke pričuve i ako imenovani ovlašteni aktuar to obrazloži u izvještaju imenovanog ovlaštenog aktuara o obračunu matematičke pričuve.
Pravilnik o metodologiji za izračun vlastitih udjela društava za osiguranje odnosno društva za reosiguranje u tablicama maksimalnog pokrića i utvrđivanje najveće vjerojatne štete (RH)4. izvještaj ovlaštenog aktuara kojim se potvrđuje adekvatnost vlastitih udjela u tablicama maksimalnog pokrića društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, s obzirom na kriterije iz članka 4. ovog Pravilnika, te primjerenost postupaka, osnovica i mjerila društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje kod određivanja najveće vjerojatne štete za pojedine preuzete osigurane rizike odnosno reosigurane rizike.
Pravilnik o sadržaju redovitih izvješća i izvješća na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (RH)... aktuara ... neto ... bruto ... bruto ... stopa ... stopu ... svote ...
Zakon o osiguranju (RH)Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj imenovani ovlašteni aktuar koji:
Pravilnik o metodologiji za izračun vlastitih udjela društava za osiguranje u tablicama maksimalnog pokrića i utvrđivanje najveće vjerojatne štete (RH)4. izvještaj ovlaštenog aktuara kojim se potvrđuje adekvatnost vlastitih udjela u tablicama maksimalnog pokrića društva za osiguranje, obzirom na kriterije iz članka 4. ovog Pravilnika, te primjerenost postupaka, osnovica i mjerila društva za osiguranje kod određivanja najveće vjerojatne štete za pojedine preuzete osigurane rizike.
Međunarodni revizijski standardi (RH)- utvrđivanje iznosa primjenom posebnih metoda i tehnika kao što su npr. aktuarske procjene;
Pravilnik o uvjetima za izdavanje ovlaštenja i posebnoj stručnoj izobrazbi aktuara mirovinskog osiguravajućeg društva (RH)(5) Iznos visine naknade za izdavanje ovlaštenja aktuaru u mirovinskom osiguravajućem društvu utvrdit će se posebnom odlukom Savjeta Agencije koju mora odobriti Vlada Republike Hrvatske.
Odluka o objavljivanju promijenjenih Međunarodnih računovodstvenih standarda (RH)Aktuarijske pretpostavke: diskontna stopa 78 - 82
Računovodstvo planova definiranih doprinosa je otvoreno budući da se obveza izvještajnog trgovačkog društva za svako razdoblje određuje iznosima koje treba uplatiti za to razdoblje. Kao posljedica navedenoga nikakve se aktuarijske pretpostavke ne zahtijevaju da se izmjeri obveza ili rashod te da ne postoji mogućnost aktuarijskog dobitka ili gubitka. Međutim, obveza se mjeri na nediskontiranoj osnovi, osim gdje ne dospijevaju unutar dvanaest mjeseci od kraja razdoblja u kojem zaposleni
pravnu osobu od izvještajnog trgovačkog društva i iz kojega se isplaćuju primanja zaposlenih. Isplata financiranih primanja kada dospijevaju ne ovise samo o financijskom položaju i uspješnosti ulaganja fonda već također od mogućnosti i spremnosti trgovačkog društva da nadoknadi nedostatak sredstava fonda. Prema tomu, trgovačko društvo je u suštini osiguranik aktuarijskih i ulagateljskih rizika plana. Kao posljedica navedenoga, rashod koji je priznat za plan definiranih primanja nije nužno iznos ...
a) korištenje aktuarijskih tehnika radi utvrđivanja pouzdane procjene iznosa primanja koje su zaposleni zaradili u povrat za pruženu uslugu u tekućem i ranijim razdobljima. Ovim se zahtijeva da trgovačko društvo odredi koliko mnogo se primanja može pripisati tekućem i ranijim razdobljima (vidjeti točke 67. - 71.) i utvrditi procjene ( aktuarijske pretpostavke) o demografskim varijablama (ako što su fluktuacija zaposlenih i mortalitet) i financijskim varijablama (kao što su buduće povećanje
d) određivanje ukupan iznos aktuarijskih dobitaka i gubitaka i iznos aktuarijskih dobitaka i gubitaka koji se trebaju priznati (vidjeti točke 92 - 95.),
Ovaj Standard potiče, mada ne zahtijeva da trgovačko društvo uključi kvalificiranog aktuara u mjerenje svih značajnih obveza primanja poslije prestanka rada. Iz praktičnih razloga trgovačko društvo može zahtijevati da kvalificirani aktuar provede detaljno vrednovanje obveze prije datuma bilance. Unatoč tomu, rezultati vrednovanja se ažuriraju za značajne transakcije i druge značajne promjene u okolnostima (uključujući promjene na tržištu cijena i kamatnih stopa ) do datuma bilance.
Ograničenje navedeno u točki 58.b) ne nadilazi odgođeno priznavanje određenih aktuarijskih gubitaka (vidjeti točke 92. i 93.) i određeni trošak minulog rada (vidjeti točku 96.). Međutim, to se ograničenje primjenjuje umjesto prijelazne mogućnosti u točki 155.b). Prema točki 120.c)6) zahtijeva se da trgovačko društvo objavi bilo koji iznos koji nije priznat kao sredstvo zbog ograničenja u točki 58.b).
Akumuliranja suma primanja je obveza za prestanak rada i jednaka je 1% od konačne plaće za svaku godinu pružanja usluge. U 1. godini plaća iznosi 10.000 i pretpostavlja se povećanje od 7% (rast na rast) svake godine. Diskontna stopa je 10% godišnje. U donjoj je tablici prikazano kako se obveza izračunava za zaposlene od kojih se očekuje da napuste poduzeće na kraju 5. godine, uz pretpostavku da se neće mijenjati aktuarijske pretpostavke. Radi jednostavnosti u ovom se primjeru zanemaruju
Aktuarijske su pretpostavke međusobno kompatibilne ako odražavaju ekonomske odnose između čimbenika kao što je inflacija, stopa porasta plaća, prihod od plana imovine i diskontna stopa . Primjerice, sve pretpostavke koje ovise o pojedinoj razini inflacije (kao što je pretpostavka o kamatnim stopama , povećanju plaće i povećanju primanja) u danom budućem razdoblju podrazumijevaju istu razinu inflacije u tom razdoblju.
Jedna aktuarijska pretpostavka koja ima značajan utjecaj je diskontna stopa . Diskontna stopa odražava vremensku vrijednost novca, ali ne sadrži aktuarijski ili investicijski rizik. Nadalje, diskontna stopa ne odražava specifični rizik poduzeća koji je kod vjerovnika poduzeća, niti on ne odražava rizik da se buduće iskustvo može razlikovati od aktuarijske pretpostavke.
Pri mjerenju svoje obveze definiranih primanja, prema točki 54, poduzeće treba priznati dio (kao što je navedeno u točki 93) svojih aktuarijskih dobitaka i gubitaka kao prihod ili rashod ako su neto kumulativni nepriznati dobici i gubici na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja veći od:
Očekivani prihod od plana imovine je jedna komponenta rashoda koja je priznata u računu dobiti i gubitka. Razlika između očekivanog prihoda od plana imovine i stvarnog prihoda od plana imovine je aktuarijski dobitak ili gubitak; to je uključeno s aktuarijskim dobicima i gubicima kod obveza definiranog primanja pri određivanju neto iznosa koji se uspoređuje s ograničenjima od 10% "koridora" naveden u točki 102.
siječnja 20Dž1. fer vrijednost plana imovine iznosila je 10.000, a neto vrijednost kumulativnih nepriznatih aktuarijskih gubitaka iznosila je 760. 30. lipnja. 20Dž1. isplaćeno je primanja iz plana 1.900 i istovremeno primljeno uplata doprinosa 4.900. 31. prosinca 20Dž1. fer vrijednost plana imovine iznosila je 15.000, a sadašnja vrijednost obveze definiranog primanja iznosila je 14.792. Aktuarijski gubici kod obveza za 20Dž1. iznosili su 60.
Razlika između očekivanog prihoda od plana imovine (1.175) i stvarnog prihoda od plana imovine (2.000) je aktuarijski dobitak u iznosu 825. Prema tomu, kumulativni neto nepriznati aktuarijski dobici iznose 1.525 (760 plus 825 minus 60). Prema točki 92. ograničenja koridora su postavljena u visini 1.500 (što je više od 10% od 1.500 i više od 10% od 14.793). U sljedećoj godini (20Dž2.) poduzeće priznaje u računu dobiti i gubitka aktuarijski dobitak od 25 ( 1.525 minus
Ako se ograničenja odnose na samo neke zaposlene koje obuhvaća plan ili gdje su samo dijelom obveze podmirene, dobici i gubici sadrže razmjerni dio ranije nepriznatog troška minulog rada i aktuarijskih dobitaka i gubitaka (i prijelaznih iznosa koji su ostali nepriznati prema točki 155.b). Razmjerni se dio određuje na osnovi sadašnje vrijednosti obveza prije i poslije ograničenje ili podmirenja, osim ako druga osnova nije prikladnija. Primjerice, može biti prikladno primijeniti dobitak koji
... aktuarijske pretpostavke (uključujući tekuće tržišne kamatne stope i druge tekuće tržišne cijene) neposredno prije ograničenja, poduzeće ima obvezu definiranog primanja s neto sadašnjom vrijednošću u iznosu 1.000, plan imovine s fer vrijednosti 820 i neto kumulativne nepriznate aktuarijske dobitke u iznosu 50. Poduzeće je prvo usvojilo ovaj MRS prije jednu godinu. Povećanje neto ... neto ...
Sukob zakona - osiguranje parničnih troškova