Na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", broj 90/92) i članka 4. stavka 1. točke g) Pravila Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde ("Narodne novine", broj 39/94), Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde na sjednicama održanim 16. srpnja i 7. prosinca 1999. donio je

ODLUKU

O OBJAVLjIVANjU PROMIJENjENIH MEUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 2 od 07 siječnja 2000)

I.
Utvrđuje se da su promijenjeni Međunarodni računovodstveni standardi prevedeni s engleskoga na hrvatski jezik.
II.
Međunarodni računovodstveni standardi iz točkeI. ove Odluke objavit će se u "Narodnim novinama".

Predsjednik

dr. Danimir Gulin, v. r.

Međunarodni računovodstveni standard 8

(promijenjen 1998.)

Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene računovodstvenih politika

Kazalo
Cilj
Djelokrug Točke 1 - 4
Definicije 5
Neto dobit ili gubitak razdoblja 6 - 25
Izvanredne stavke 10 - 14
Dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti 15 - 17
Promjene računovodstvenih procjena 18 - 25
Temeljne pogreške 26 - 35
Osnovni postupak 26 - 32
Dopušteni alternativni postupak 33 - 35
Promjene računovodstvenih politika 36 - 52
Usvajanje međunarodnog računovodstvenog standarda 41 - 43
Druge promjene računovodstvenih politika - osnovni postupak 44 - 48
Druge promjene računovodstvenih politika - dopušteni alternativni postupak 49 - 52
Datum stupanja na snagu 53
Dodatak
Izvanredne stavke i prestanak poslovanja
Temeljne pogreške
Promjene računovodstvene politike
Standarde, koji su tiskani masnim kurzivom, treba čitati kao osnovno gradivo povezano uputama za primjenu u ovom Standardu te u kontekstu Predgovora Međunarodnim računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi ne primjenjuju se na beznačajne stavke (vidjeti točku 12 Predgovora).

Cilj

Cilj je ovog Standarda propisati razvrstavanje, objavljivanje i računovodstveni postupak s određenim stavkama u izvještaju o dobiti tako da sva poduzeća dosljedno sastavljaju i predočavaju račun dobiti i gubitka. Time se poboljšava usporedivost financijskih izvještaja samog poduzeća u prethodnim razdobljima kao i njihova usporedivost s financijskim izvještajima drugih poduzeća. Stoga, ovaj Standard zahtijeva razvrstavanje i objavljivanje izvanrednih stavki i objavljivanje određenih stavki u okviru dobiti ili gubitka iz redovnih aktivnosti. On također pobliže opisuje računovodstveni postupak za promjene računovodstvenih procjena, promjene računovodstvenih politika i ispravljanje temeljnih pogreški.

Djelokrug

1.
Ovaj se Standard treba primijeniti u predočavanju dobiti ili gubitka iz redovnih aktivnosti i izvanrednih stavki u računu dobiti i gubitka te u računovodstvu promjena računovodstvenih procjena, temeljnih pogreški i promjena računovodstvenih politika.
2.
Ovaj Standard zamjenjuje Međunarodni računovodstveni standard 8, Izvanredne stavke, stavke prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih politika, donesen 1977.
3.
Ovaj se Standard, među ostalim, bavi objavljivanjem određenih stavki neto dobiti ili gubitka razdoblja. Ova objavljivanja dodaju se drugim objavljivanjima koja zahtijevaju ostali međunarodni računovodstveni standardi, uključujući Međunarodni računovodstveni standard 5, Informacije koje treba objaviti u financijskim izvještajima.
4.
Porezni učinci izvanrednih stavki, temeljnih pogrešaka i promjena računovodstvenih politika obračunavaju se i objavljuju sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12, Računovodstvo poreza na dobit. Tamo gdje se MRS 12 poziva na izvanredne stavke, treba ih smatrati izvanrednim stavkama, kao što ih definira ovaj Standard.

Definicije

5.
U ovom se Standardu sljedeći izrazi upotrebljavaju s određenim značenjem:
Izvanredne stavke su prihodi ili rashodi koji proizlaze iz događaja ili transakcija koji se jasno razlikuju od redovnih aktivnosti poduzeća i zbog toga se ne očekuje da će se pojavljivati često ili redovito.
Redovne aktivnosti su sve aktivnosti koje poduzima neko poduzeće kao dio svojeg poslovanja te s njima povezane aktivnosti poduzeća koje podržavaju to poslovanje, iz nje proizlaze ili imaju popratni karakter.
Temeljne pogreške jesu pogreške otkrivene u tekućem razdoblju koje su takvog značenja da se financijski izvještaji jednog ili više prethodnih razdoblja ne mogu više smatrati pouzdanim na datum njihovog izdavanja.
Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, dogovori, pravila i praksa koje je usvojilo neko poduzeće pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.

Neto dobit ili gubitak razdoblja

6.
Sve stavke prihoda i rashoda priznatih u nekom razdoblju trebaju biti uključene pri utvrđivanju neto dobiti ili gubitka razdoblja, osim ako neki Međunarodni računovodstveni standard ne zahtijeva ili dopušta drugačije postupanje.
7.
Obično su sve stavke prihoda i rashoda priznatih u razdoblju uključene pri utvrđivanju neto dobiti ili gubitka za to razdoblje. To uključuje izvanredne stavke i učinke promjena računovodstvenih procjena. Međutim, mogu postojati okolnosti kada neke stavke mogu biti isključene iz neto dobiti ili gubitka tekućeg razdoblja. Ovaj se Standard bavi s takva dva slučaja: ispravak temeljnih pogrešaka i učinak promjena računovodstvenih politika.
8.
Drugi se međunarodni računovodstveni standardi bave stavkama koje mogu udovoljiti definicijama prihoda ili rashoda iz Okvira, ali se obično isključuju iz utvrđivanja neto dobiti ili gubitka. Kao primjer možemo navesti revalorizacijske viškove (vidjeti Međunarodni računovodstveni standard 16, Nekretnine, postrojenja i oprema) te dobitke i gubitke koji nastaju iz prevođenja financijskih izvještaja inozemnog subjekta (vidjeti Međunarodni računovodstveni standard 21, Učinci promjena tečajeva stranih valuta).
9.
Neto dobit ili gubitak razdoblja obuhvaća sljedeće elemente, pri čemu je svaki od njih potrebno objaviti na prednjoj strani izvještaja o dobiti:
(a) dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti i
(b) izvanredne stavke.

Izvanredne stavke

10.
Vrstu i iznos svake izvanredne stavke treba odvojeno objaviti.
11.
Skoro sve stavke prihoda i rashoda uključene u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka razdoblja proistječu iz redovnih aktivnosti poduzeća. Stoga, samo u rijetkim prilikama neki događaj ili transakcija uzrokuju nastanak izvanredne stavke.
12.
Razlikuje li se jasno neki događaj ili transakcija od redovnih aktivnosti poduzeća, određuje priroda događaja ili transakcije u odnosu na redovno poslovanje poduzeća, a ne učestalost s kojom se očekuje da će takvi događaji nastati. Stoga, neki događaj ili transakcija može biti izvanredan za jedno poduzeće, ali ne i za neko drugo poduzeće; zbog razlika između njihovih redovnih aktivnosti. Primjerice, gubici nastali kao posljedica potresa mogu se smatrati izvanrednom stavkom za mnoga poduzeća. Međutim, potraživanja osiguranika proistekla zbog potresa ne smatraju se izvanrednom stavkom za osiguravajuće poduzeće koje osigurava takve rizike.
13.
Primjeri događaja ili transakcija koji obično uzrokuju nastanak izvanrednih stavki za većinu poduzeća jesu:
(a) izvlaštenje imovine ili
: