1. Ako je dužnik isplatio dug u valuti na koju obaveza ne glasi, a nakon proteka rokova za prihvat ponude povjerioca o noviranju obaveze, dužan je da isplati razliku u valuti na koju glasi obaveza, ako isplaćenim iznosom preračunatim po kursu na dan plaćanja obaveze nije izmirena u cjelini.
1. Kada je naknada štete zbog gubitka zarade u stranoj valuti (radni odnos u inos-transtvu) dosuđena u dinarskoj protuvrijednosti prema kursu u vrijeme suđenja, stvorena je obaveza koja ima za predmet svotu novca, ali oštećenog ne sprečava načelo monetarnog nominalizma da traži povećanje broja novčanih jedinica prema kursnoj razlici koja se pojavila nakon zaključenja glavne rasprave u ranijem postupku, bez obzira što i nadalje gubi
3. Ako je dužnik isplatio dug u valuti na koju obaveza ne glasi, a nakon proteka rokova za prihvat ponude povjerioca o noviranju obaveze, dužan je da isplati razliku u va luti na koju glasi obaveza, ako isplaćenim iznosom preračunatim po kursu na dan plaćanja obaveze nije izmirena u cjelini.
23. Zastarjelost potraživanja naknade štete zbog neispunjenja ugovora o preuzimanju ispunjenja otplate kredita teče od dana kada je dužnik iz ugovora o kreditu plaćao pojedine rate - kursne razlike , a nastupa po proteku roka od pet godina od isplate, za svaku pojedinu ratu.
5. Zastarjelost potraživanja naknade štete zbog neispunjenja ugovora o preuzimanju ispunjenja otplate kredita teče od dana kada je dužnik iz ugovora o kreditu plaćao pojedine rate - kursne razlike , a nastupa po proteku roka od pet godina od isplate, za svaku pojedinu ratu.
Haso Tajić, Vladimir M. Simović: 25 godina Sudske prakse - Obligacioni odnosi, knjiga II ()21. Kada je uvoz robe izvršen neposrednim plaćanjem umjesto otvaranjem akreditiva plativog u određenom roku dana od prispjeća robe, teret kursnih razlika , koji je preuzeo krajnji korisnik, može se kretati najviše do visine kursa unutar ugovorenog roka plaćanja.
označeno je otvaranje dokumentarnog akreditiva, prije isporuke plativog 90 dana od certifikata "Jugoinspekta", o izvršenom mjerenju u Jugoluci. Koristeći navedenu klauzulu o odložnom plaćanju, tužilac je u obračunu naznačio da je taj obračun privremenog karaktera. Međutim, po nalaženju ovog suda, prolongiranje obračuna, polazeći od uslova ponude, nije se moglo slobodno i proizvoljno vršiti, a potom sav rizik kursnih razlika ...
... kursne razlike samo u okviru ugovorenog roka plaćanja uvoznika, a to je, putem akreditiva, plativo 90 dana od certifikata "Ju-goinspekta", o izvršenom mjerenju u Jugoluci, to tužilac kao uvoznik nije mogao zaračunavati kursne razlike nastale mimo tih rokova, bez obzira što, kako tvrdi, uopšte nije otvarao akreditiv. Otvaranje akreditiva sa odložnim rokom plaćanja, uz pravo na naknadu kursnih razlika ... razliku ... kursa ... kursa ...
2. Zbog propusta komisionara da s komitentom bez nepotrebnog odugovlačenja izvrši obračun u vezi s komisionim poslom uvoza robe, komitent ne može imati nikakvih štetnih posledica. Tužilac nije, ni u fakturama, ni na drugi način stavio do znanja tuženom da će biti zaračunate i dalje kursne razlike , pa je pravilno sud odbio tužioca za isplatu kursnih razlika po naknadnom zaduženju.
GLAVA <lat>VI</lat> - PRENOS POREZNOG GUBITKA I DOBITAK ILI GUBITAK OD KURSNIH RAZLIKA
(Dobitak ili gubitak na kursnoj razlici )
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit (RS)<lat>DžI</lat> - DOBITAK ILI GUBITAK OD KURSNIH RAZLIKA
Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela (RS)đ) troškovi konverzije, troškovi kursnih razlika i naknada,
Zakon o privrednim društvima (FBiH)Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je ovu razliku iskazati kao posebnu rezervu za pokriće budućih razlika kursa vrijednosnih papira.
Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova (FBiH)19.1.5. Prihodi od pozitivnih kursnih razlika
1. Prihodi od pozitivnih kursnih razlika 721511
Zakon o porezu na dobit (BD)(6) Kursna razlika nastaje kada postoji promjena kursa domaće valute i strane valute u kojoj se odvija neka transakcija, počevši od dana nastanka poslovne promjene do dana izmirenja obaveza po toj poslovnoj promjeni, izraženoj u stranoj valuti.
(7) Pozitivne ili negativne kursne razlike knjiže se kao gubici ili dobici po osnovu kursnih razlika .
(8) Dobici ili gubici na kursnoj razlici posebno se uključuju u obračun porezne osnovice za slučajeve predviđene Zakonom.
Zastarjelost potraživanja naknade štete zbog neispunjenja ugovora o preuzimanju ispunjenja otplate kredita teče od dana kada je dužnik iz ugovora o kreditu plaćao pojedine rate - kursne razlike , a nastupa po proteku roka od pet godina od isplate, za svaku pojedinu ratu.
...Kada je dužnik, po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o deviznom poslovanju, bio obavezan da prevozniku naknadi troškove prevoza u stranoj valuti, a samoinicijativno uplatio dinarsku protuvrijednost po kursu na dan uplate, mora platiti, nakon stupanja na snagu pomenutog zakona, razliku u dinarima obračunatu po kursu na dan plaćanja razlike .
...Ako je dužnik isplatio dug u valuti na koju obaveza ne glasi, a nakon proteka rokova za prihvat ponude povjerioca o noviranju obaveze, dužan je da isplati razliku u valuti na koju glasi obaveza, ako isplaćenim iznosom preračunatim po kursu na dan plaćanja obaveze nije izmirena u cjelini.
...Ne postoji obaveza organizacije udruženog rada - korisnika inostranog kredita da snosi kursne razlike , kada je, na poziv banke, prilikom dospijeća otplate pojedinih rata, uplatila dinarsku protuvrijednost po kursu na dan uplate, iako banka nije mogla u tom času kupiti odgovarajući iznos strane valute zbog prestanka rada deviznog tržišta.
...Ako obaveza plaćanja kursnih razlika ne proizlazi iz ugovora zaključenog između stranaka o izmirenju deviznih obaveza dužnika, povjerilac ne može zahtijevati zatezne kamate na potraživanje kursnih razlika po stopi iz člana 277. stav 2. ZOO, već samo po stopi iz člana 277. stav 1. ZOO, iako su obje stranke organizacije udruženog rada.
...Organizacija udruženog rada je dužna da poslovnoj banci, koja je po ugovoru za nju otplaćivala kredit stranom povjeriocu, plati kursnu razliku u dinarima ako je zbog prestanka rada domaćeg deviznog tržišta bila prinuđena da strana sredstva plaćanja pribavi putem kratkoročnog kredita u inostranstvu pod nepovoljnim uvjetima, kada nije imala vlastita devizna sredstva i nije mogla na drugi način da ih pribavi.
...Kada je naknada štete zbog gubitka zarade u stranoj valuti (radni odnos u inostranstvu) dosuđena u dinarskoj protuvrijednosti prema kursu u vrijeme suđenja, stvorena je obaveza koja ima za predmet svotu novca, ali oštećenog ne sprečava načelo monetarnog nominalizma da traži povećanje broja novčanih jedinica prema kursnoj razlici koja se pojavila nakon zaključenja glavne rasprave u ranijem postupku, bez obzira što i nadalje gubi isti iznos zarade u stranoj valuti. (čl. 196. i čl. 394.)
Komitent je dužan da obezbjedi devizna i dinarska sredstva radi blagovremenog plaćanja svih troškova uvoza (devizna cijena robe, carinske dažbine troškovi prijevoza, pretovara i utovara, troškovi uskladištenja, bankarski troškovi, troškovi osiguranja, kursne razlike i dr.), kao i radi plaćanja drugih izdataka u vezi sa sprovođenjem njegovog naloga.