Traženo: krivična parnica

Ukupno nađeno: 33 primera


U dokumentima tipa propisi od ukupno 19 pronadjenih primera svi su prikazani.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Zakon o parničnom postupku (RH)

U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim .

Stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

Zakon o kaznenom postupku (RH)

(2) U presudi kojom okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu . Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu .

(2) U presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će ili ukinuti mjere iz stavka 1. ovog članka, ako već prije toga nisu ukinute, ili će oštećenika uputiti na parnicu , s tim da će se te mjere ukinuti ako parnica ne bude pokrenuta u roku koji odredi sud.

Prekršajni zakon (RH)

(2) Presudom kojom se okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomično, a za ostatak uputiti ga na parnicu . Ako podaci prekršajnog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomično presuđenje, sud će oštećenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti može ostvarivati u parnici . Ako je oštećenik do završetka postupka odustao od imovinskopravnog zahtjeva, taj zahtjev može ostvarivati u parnici .

Zakon o prekršajima (RH)

(3) Sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomice ako je okrivljenika proglasio krivim . Sa viškom zahtjeva oštećenik će se uputiti u parnicu . Ako prikupljeni podaci ne daju pouzdanu osnovu ni za potpunu ni za djelomičnu dosudu, sud će oštećenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti ostvaruje u parnici .

Pravilnik o iznosu, uvjetima i postupku za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć (RH)

prava na jednokratnu novčanu pomoć po odredbama ovoga Pravilnika ne isključuje pravo na naknade materijalne i nematerijalne štete pripadnicima Oružanih snaga koji u miru u obavljanju službe ili u svezi sa službom bez svoje krivnje zadobiju ranu ili ozljedu odnosno obitelji pripadnika Oružanih snaga koji pogine ili umre od zadobivene rane ili ozljede, ali se na odgovarajući način uzima u obzir prilikom određivanja iznosa materijalne štete u postupku sklapanja izvansudske nagodbe odnosno u parničnom ...

Osnovni krivični zakon (RH)

(2) Oštećenik koji je u krivičnome postupku što se tiče svojega imovinskoga zahtjeva upućen na parnicu može tražiti da se namiri iz oduzete vrijednosti ako pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke kojom je upućen na parnicu i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

(3) Oštećenik koji u krivičnom postupku ne prijavi imovinskopravni zahtjev može zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrđenja svojega zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzimlje imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi, i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

Zakon o krivičnom postupku (RH)

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena takav zahtjev ostvarivati u parnici .

(1) Ovlaštene osobe (članak 96.) mogu do završetka glavne rasprave odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravrkog zahtjeva u krivičnom postupku i ostvarivati ga u parnici . U slučaju odustanka od prijedloga takav se prijedlog ne može ponovno staviti, osim ako ovim Zakonom nije što drugo određeno.

(2) U presudi kojom okrivljenika oglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za višak uputiti ga na parnicu . Ako podaci krivičnog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomično presuđenje, sud će oštećenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti može ostvarivati u parnici .

(3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljenik oslobada optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rješenjem obustavi krivični postupak, uputit će oštećenika da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici . Kad, se sud oglasi nenadležnim za krivični postupak, uputit će oštećenika da imovinskopravni zahtjev može prijaviti u krivičnom postupku koji će otpočeti ili nastaviti nadležni sud.

(2) Izvan tog slučaja osuđenik odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parnici zahtijevati da se pravomoćna presuda krivičnog suda kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni, i to ako postoje uvjeti za ponavljanje prema odredbama koje važe za parnični postupak.

(2) Ako se više oštećenika spori o vlasništvu stvari, uputit će se na parnicu , a sud će u krivičnom postupku odrediti samo čuvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja.

(2) U presudi kojom se okrivljenik oglašava krivim sud će ili ukinuti injere iz stavka 1. ovoga članka ako već prije toga nisu ukinute, ili će oštećenika uputiti na parnicu , stim da će se te mjere ukinuti ako parnica ne bude pokrenuta u roku koji odredi sud.

(5) Pravomoćna odluka o oduzimanju predmeta može se izvan slučaja ponavljanja krivičnog postupka odnosno zahtjeva za zaštitu zakonitosti ili zahtjeva za izvanredno preispitivenje pravomoćne presude izmijeniti u parnici ako se pojavi spor o vlasništvu oduzetih predmeta.

Sud može maloljetnika osuditi na plaćanje troškova krivičnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnih zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu. Ako je prema maloljetniku primijenjena odgojna mjera, troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava, a oštećenik se radi ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva upućuje na parnicu .

Zakon o zemljišnim knjigama (SFRJ)

naređenjima člana 72. Ako je naprotiv kazneni sud, istina, odlučio, da je optuženik kriv , ali nije odlučio da se ima izvršiti takvo brisanje, već je oštećenu stranku u pogledu traženog brisanja uknjižbe uputio na građanskopravnu parnicu , onda stranka ima pravo podići tužbu za brisanje uknjižbe i gore označenih knjižnih prava u roku od šezdeset dana otkad je ova odluka postala pravnosnažnom. Po bezuspešnom proteku ovoga roka kao i onda, ako kazneni sud nije odlučio, da je optuženik kriv ...

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 14 pronadjenih primera svi su prikazani.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

sud proglašavajući optuženika krivim zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 4. u svezi st. 1. Kaznenog zakona i pritom utvrdio da je inkriminiranim ponašanjem od oštećenika prouzrokovao štetu u iznosu od 1.565.194,02 kn, dok je istovremeno oštećenika bez posebnog valjanog i prihvatljivog obrazloženja s imovinsko-pravnim zahtjevom uputio na parnicu , onda je time počinjena bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKp. Ovo radi toga što je odluka o upućivanju na parnicu ...

...

... krivičnom postupku ne može odlučne činjenice utvrđivati na temelju iskaza svjedoka koji su saslušani u parničnom postupku, ukoliko ih neposredno nije saslušao na glavnoj raspravi, već je izvršio samo uvid u parnični ... krivičnog ...

...

Vođenje krivičnog postupka samo po sebi ne dovodi do prekida zastarijevanja potraživanja naknade štete, već je potrebno da je oštećeni u krivičnom postupku postavio imovinskopravni zahtjev i zatim, kad je upućen da taj zahtjev ostvaruje u parnici da je oštećeni u roku od tri mjeseca od odluke, podnio tužbu za naknadu štete.

...

Kad sud smatra da je stranka po načelu krivnje dužna svom protivniku naknaditi izvjesne parnične troškove, treba navesti koji su to troškovi i koliko iznose te ih uračunati kod donošenja odluke, a nije u takvom slučaju sud ovlašten odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove.

...

Okolnost da je stranka pokrenula krivični postupak protiv nekih sudaca nadležnoga suda, ali ne i protiv suca koji vodi parnični postupak u kojem je ta stranka tužitelj, nije važan razlog koji opravdava delegaciju drugoga suda.

...

Postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka ako je sud odbio prijedlog stranke da se sasluša svjedok, već je umjesto toga pročitan iskaz navedena svjedoka iznesen u drugom ( krivičnom ) postupku, a postoji vjerojatnost da bi neposredno navođenje tog dokaza dovelo do sudske odluke povoljnije za tu stranku.

...

Time što je osporio tužbeni zahtjev tuženik nije tužitelju uzrokovao parnične troškove svojom krivnjom ili slučajem koji mu se je dogodio.

...

Parnični je sud vezan za činjenični opis štetnog događaja iz izreke kaznene presude samo u dijelu u kojemu se taj činjenični opis odnosi na postojanje kaznenog djela i krivnje . Činjeničnim navodima koji se odnose na postojanje kaznenog djela imaju se, pak, smatrati samo oni činjenični navodi koji se odnose na bitna obilježja počinjenog kaznenog djela.

...

Zakona o kaznenom postupku, zbog toga što je izreka pobijane presude proturječna sama sebi i obrazloženju. U konkretnom slučaju oštećenik je podnio imovinskopravni zahtjev u iznosu koji je prvostupanjski sud prihvatio u izreci pobijane presude, a koji predstavlja ujedno i protupravnu imovinsku korist koju su optuženici pribavili učinjenjem kaznenog djela, i za taj točno određeni iznos sud je optuženike proglasio krivima , pa je upućivanjem oštećenika da imovinskopravni zahtjev ostvaruje u parnici ...

...

Krivično delo davanja lažnog iskaza postoji i onda kada se lažni iskaz odnosi na činjenice koje po pravnoj oceni suda doduše ne opravdavaju tužbeni zahtev, ali su predstavljale bitan činjenični osnov tužbe na osnovu koje je zapravo i vođena parnica ili drugi postupak

...

Tužitelj čija je tužba odbačena zbog toga što među strankama zbog iste stvari već teče parnica , dužan je tuženiku naknaditi u cijelosti parnične troškove jer je izgubio parnicu . Pri tome je neodlučno to što tuženik nije već u odgovoru na tužbu istakao prigovor litispendencije, jer iz navedene okolnosti ne slijedi da je on tužitelju uzrokovao troškove svojom krivnjom ili slučajem koji se njemu dogodio.

...

U pravu su okrivljenici kada u žalbama tvrde da je prvostupanjski sud, time što ih je proglasio krivima da su na inkriminirani način počinili kazneno djelo – davanje lažnog iskaza iz čl. 303. st. 2. KZ-a, na njihovu štetu povrijedio Kazneni zakon. Ovo radi toga što okrivljenici prilikom davanja podataka o svojim materijalnim prilikama u parničnom predmetu radi oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, nisu bili ispitani kao stranke u svrhu dokazivanja sa svim potrebitim upozorenjima na dužnost

...

Pravnosnažna oslobađajuća presuda krivičnog suda predstavlja novi dokaz za tuženog koji je u parnici pravosnažnog presuđen da kao štetnik naknadi štetu učinjenom radnjom zbog koje se protiv njega vodio krivični postupak

Parnični postupak (_)

Troškovi parničnog postupka