2. Kada domaći osiguravač odgovara za štetu prouzrokovanu inostranoj organizaciji penzijskog osiguranja, dužan je naknaditi štetu u stranoj valuti.
Haso Tajić, Vladimir M. Simović: 25 godina Sudske prakse - Obligacioni odnosi, knjiga II ()naknaditi štetu zbog uništenog stada koza, uvezenih za račun tužioca. Neosnovani su navodi žalbe tuženog (specijalizova-ne organizacije za spoljno trgovinski promet) da je kao komisionar u izvršavanju svojih obaveza postupao sa očekivanom pažnjom i savjesno, te da je preduzeo sve što je nudio da bi zaštitio interese tužioca kao komitenta. Tuženi je 20. 12. 1977. godine, putem teleksa obaviješten od prodavca inostrane ...
naknaditi štetu zbog uništenog stada koza, uvezenih za račun tužioca. Neosnovani su navodi žalbe tuženog (specijalizova-ne organizacije za spoljno trgovinski promet) da je kao komisionar u izvršavanju svojih obaveza postupao sa očekivanom pažnjom i savjesno, te da je preduzeo sve što je nudio da bi zaštitio interese tužioca kao komitenta. Tuženi je 20. 12. 1977. godine, teleksom obaviješten od prodavca - inostrane ...
... inostranim ... organizacija ...
... inostranim ... organizacija ...
cenu koju je platio inostranom preduzeću, i to realno, pošto je svoju fakturu uvećao samo za svoju proviziju od 8%. U toku prvostepenog postupka tuženi nije pružio dokaze o tome da je platio tužiocu neki iznos. Visina iznosa po osnovu nalazu veštaka iznosi 24.868,80 din., što predstavlja 7.536 DEM prema dinarskoj protivvrednosti na dan veštačenja. Odredbom člana 863. Zakona o obligacionim odnosima predviđeno je da je organizator ...
je ovo utvrđeno, to je, po stanovištu drugostepenog suda, tuženi u obavezi da plati tužiocu 24.868,80 dinara jer se radi o stvarnim troškovima tužioca za pružene usluge, koji je tuženom ispostavio fakturu sa cenom koja odgovara ceni koju je platio inostranoj turis tičkoj organizaciji u Budimpešti, a koja je uvećana samo za procenat provizije. Pored ovoga, tuženi nije pružio nikakve dokaze da je cena usluga bila manja od onih
cenu koju je platio inostranom preduzeću, i to realno, pošto je svoju fakturu uvećao samo za svoju proviziju od 8%. U toku prvostepenog postupka tuženi nije pružio dokaze o tome da je platio tužiocu neki iznos. Visina iznosa po osnovu nalazu veštaka iznosi 24.868,80 din. što predstavlja 7.536 DEM prema dinarskoj protivvrednosti na dan veštačenja. Odredbom člana 863. Zakona o obligacionim odnosima predviđeno je da je organizator ...
je ovo utvrđeno, to je, po stanovištu drugostepenog suda, tuženi u obavezi da plati tu čiocu 24.868,80 dinara jer se radi o stvarnim troškovima tužioca za pružene usluge, koji je tuženom ispostavio fakturu sa cenom koja odgovara ceni koju je platio inostranoj turističkoj organizaciji u Budimpešti, a koja je uvećana samo za procenat provizije. Pored ovoga, tuženi nije pružio nikakve dokaze da je cena usluga bila manja od onih
Odluka o organizovanju klirinškog načina obračuna međunarodnih plaćanja (BiH)
Spoljnotrgovinska organizacija dužna je da vodi računa o kvalitetu robe koja se isporučuje inopartneru, pa shodno tome može biti odgovorna za privredni prestup iz člana 138. stav 1. tačka 15. Zakona o prometu robe i usluga sa inostranstvom .
...Ako je organizacija udruženog rada ispunila sve obaveze iz ugovora o finansijskom kreditu koji je u svoje ime, a za njen račun podigla u inostranstvu ovlaštena banka prije reprogramiranja dugova inostranstvu , nije dužna da banci naknađuje dinarsku protuvrijednost izdataka za obaveze nastale reprogramiranjem duga.
...Ne postoji obaveza organizacije udruženog rada - korisnika inostranog kredita da snosi kursne razlike, kada je, na poziv banke, prilikom dospijeća otplate pojedinih rata, uplatila dinarsku protuvrijednost po kursu na dan uplate, iako banka nije mogla u tom času kupiti odgovarajući iznos strane valute zbog prestanka rada deviznog tržišta.
...Sudovi udruženog rada su nadležni da odlučuju u sporovima između organizacija udruženog rada nastalim tokom izvršavanja samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi obavljanja poslova u inostranstvu u cilju zajedničkog sticanja i podjele dohotka.
...Kada domaći osiguravač odgovara za štetu prouzrokovanu inostranoj organizaciji penzijskog osiguranja, dužan je naknaditi štetu u stranoj valuti.
...Organizacija udruženog rada je dužna da poslovnoj banci, koja je po ugovoru za nju otplaćivala kredit stranom povjeriocu, plati kursnu razliku u dinarima ako je zbog prestanka rada domaćeg deviznog tržišta bila prinuđena da strana sredstva plaćanja pribavi putem kratkoročnog kredita u inostranstvu pod nepovoljnim uvjetima, kada nije imala vlastita devizna sredstva i nije mogla na drugi način da ih pribavi.
...Organizacija udruženog rada koja je, makar i pod posebnim uslovima (na velikom inostranom gradilištu u pustinji, organizovala smještaj svojih radnika ne odgovara za štetu prouzrokovanu smrću svog radnika koja je posljedica tjelesnih povreda zadobijenih u ličnom sukobu sa drugim radnikom do kojeg je došlo u prostorijama za smještaj van radnog vremena i postupcima koji nisu u vezi sa radom; jer ona u tim prostorijama nije dužna organizovati i posebne mjere zapštite kojima bi se
...Kada je osnovna organizacija udruženog rada na neuobičajen način primila pošiljku stvari stranog porijekla (ručni satovi) od stranog pošiljaoca, bez propisane carinske kontrole, bila je dužna da taj slučaj prijavi nadležnom organu i njemu proslijedi primljene stvari, pa zbog toga inostrani pošiljaoc nema pravo tražiti da mu primalac vrati stvari, koje je predao nadležnom organu, ili isplati njihovu protuvrijednost.
Pod pojmom špediterskih usluga ugovorne strane podrazumjevaju organizaciju svih vrsta otprema (doprema morskim, rječnim, suvozemnim i vazdusnim putem u prometu sa inostranstvom ), organizaciju svih otprema u loko prometu, organizaciju pretovarnih manipulacija, uskladištenje robe u vlastitim ii unajmljenim skladištima, organizaciju dopreme i otpreme robe na sajmovima i izložbama, pakovanje i izradu ambalaže, unajmljivanje brodskog i avionskog prostora, učestvovanje kod sklapanja
Korisnik usluga se obavezuje da će organizaciju transporta i carinjenje robe koje su predmet izlaganja na izložbama i sajmovima u inostranstvu povjeriti špediteru.