2. Nedopuštena je pobuda darodavca da učini poklon trećem licu da bi lišio nasljeđa zakonskog nasljednika i na taj način ga kaznio samo zbog toga što je zaključio brak sa pripadnikom druge nacionalnosti , jer je u suprotnosti sa moralnim načelima samoupravnog socijalističkog društva, pa ovakav darovni ugovor ne proizvodi pravno dejstvo i kada obdareni nije znao za nedopuštenu pobudu.
nezakonite radnje dopuštena je, ako je povrijeđeno jedno od Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina, ako je to pravo povrijeđeno nezakonitom radnjom službene osobe u tijelu državne vlasti i drugim pravnim osobama i da nije osigurana druga sudska zaštita. Sve ove pretpostavke moraju biti ispunjene zajedno. Zbog toga nije u pravu prvostupanjski sud, kada upućuje na zaštitu putem saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu ...
2. Svi ljudi imaju pravo na zaštitu prava ličnosti bez razlike na rasu, boju, nacionalno ili etničko poreklo. Diskriminacija po bilo kom osnovu vređa ljudsko dostojanstvo, čije su komponente čast, ugled, lični integritet i slično i takva povreda prava ličnosti uživa sudsku zaštitu kako kroz zahtev da se prestane sa povredom prava ličnosti, tako i kroz za-htev za naknadu štete.
SFRJ je još 1967. godine potpisala i ratifikovala Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije ("Službeni list SFRJ" - Dodatak, br. 6/1967). Prema odredbi člana 5. Konvencije države članice se obavezuju da zabrane i ukinu rasnu diskriminaciju u svim njenim oblicima i da garantuju pravo svakome na jednakost pred zakonom bez razlike na rasu, boju i nacionalno ili etničko poreklo, naročito u pogledu uživanja prava nabrojanih u toj
Prema odredbi člana 26. Pakta sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim licima podjednaku i uspešnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, pola, vere, političkog ili drugog ubeđenja, nacionalnog i socijalnog porekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja. Zakon o obligacionim odnosima u članu 157.
8. Svi ljudi imaju pravo na zaštitu prava ličnosti bez razlike na rasu, boju, nacionalno ili etničko poreklo. Diskriminacija po bilo kom osnovu vređa ljudsko dostojanstvo, čije su komponente čast, ugled, lični integritet i slično i takva povreda prava ličnosti uživa sudsku zaštitu, kako kroz zahtev da se prestane sa povredom prava ličnosti tako i kroz za-htev za naknadu štete.
izričitim odredbama Ustava, čine sastavni deo unutrašnjeg pravnog poretka. SFRJ je još 1967. godine potpisala i ratifikovala Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije ("Službeni list SFRJ" - Dodatak, br. 6/1967). Prema odredbi člana 5. Konvencije, države članice se obavezuju da zabrane i ukinu rasnu diskriminaciju u svim njenim oblicima i da garantuju pravo svakome na jednakost pred zakonom bez razlike na rasu, boju i
U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim licima podjednaku i uspešnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, pola, vere, političkog ili drugog ubeđenja, nacionalnog i socijalnog porekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja. Zakon o obligacionim odnosima u članu 157. predviđa da svako ima pravo zahtevati od suda ili drugog nadle čnog organa da naredi prestanak radnje kojom se
Haso Tajić, Vladimir M. Simović: 25 godina Sudske prakse - Obligacioni odnosi, knjiga II ()8. Banka ne može tražiti naplatu bankarske provizije ako zbog uvedenih sankcija Ujedinjenih nacija nije obavljala nikakve radnje u vezi sa plaćanjem po izdatoj bankarskoj garanciji.
Poslovnik o radu vijeća nacionalnih manjina (KS)
Zakon o Nacionalnom parku "Kozara" (RS)
Zakon o Nacionalnom parku "Sutjeska" (RS)
Uredba o uvjetima i načinu prezentacije nacionalnih spomenika (FBiH)
Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina (KS)
Pravilnik o unutrašnjem redu u nacionalnom parku (RS)
Poslovnik o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (BiH)
NE RADI SE O PREINAČENjU TUŽBE NEGO O USKLAIVANjU TUŽBENOG ZAHTJEVA SA VAŽEĆOM NACIONALNOM VALUTOM KADA TUŽITELjKA TUŽBENI ZAHTJEV KOJI JE U VRIJEME PODNOŠENjA TUŽBE POSTAVILA U TADA VAŽEĆIM YU DINARIMA POSTAVI U SADA VAŽEĆOJ NACIONALNOJ VALUTI.
...U KONTEKSTU OPRAVDANOSTI PRITVORA U SKLADU SA TOČKOM D) ČLANA 132. ST. 1. ZKP BiH, OVO VIJEĆE JE CIJENILO I SLUŽBENE ZABILjEŠKE SIPA-e, IZ KOJIH PROIZILAZI DA JE OPTUŽENI, PRILIKOM KONTAKTA SA GRAANIMA BOŠNjAČKE NACIONALNOSTI SA PODRUČJA OPĆINE H., ISTIMA UPUĆIVAO PRIJETNjE PRILIKOM NjIHOVOG DOLASKA PO RADNE KNjIŽICE U PILANU "B." U P., A ŠTO JE ZA POSLjEDICU IMALO NjIHOVU ZABRINUTOST I UZNEMIRENOST. IZ OVOG, PREMA OCJENI APELACIONOG VIJEĆA, PROIZILAZI DA SE OBRAZAC PONAŠANjA OPTUŽENOG, UPRKOS PROTEKU
...Ne postoji ni jedan osnov za dodjeljivanje izbjegličkog statusa strancu koji zahtijeva azil BiH zbog izbjegavanja pravde, jer se prema definiciji izbjeglice iz člana 1.A(2) Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine i člana 1. Protokola iz 1967. godine, može smatrati izbjeglicom stranac koji zbog opravdanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti , pripadnosti nekoj društvenoj grupi ili svojih političkih mišljenja, nađe izvan zemlje čije državljanstvo ima ili koje ne može ili zbog
...Ne postoji ni jedan osnov za dodjeljivanje izbjegličkog statusa strancu koji zahtijeva azil BiH zbog izbjegavanja pravde, jer se, prema definiciji izbjeglice iz člana 1.a(2) Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine i člana 1. Protokola iz 1967. godine, može smatrati izbjeglicom stranac koji zbog opravdanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti , pripadnosti nekoj društvenoj grupi ili svojih političkih mišljenja, nađe izvan zemlje čije državljanstvo ima ili koje ne može ili zbog
...nacionalne , rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 390. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske, jer u činjeničnom opisu radnje izvršenja krivičnog djela nisu naznačene činjenice i okolnosti koje se odnose na umišljajno postupanje optužene i koje bi sadržavale svijest optužene da upućivanjem uvredljivih riječi oštećenoj ("jel to m., sada nisi više M., već si opet M., T. se pokrstila") izaziva ili da može izazvati nacionalnu , rasnu ili vjersku mržnju, odnosno netrpeljivost, dakle, u
...U OSPORENOJ ODREDBI ČLANA 28. STAV 2. PRAVILNIKA NARUŠAVA SE PRINCIP JEDNAKOSTI U RJEŠAVANjU STAMBENIH POTREBA RADNIKA, ODNOSNO POTVRUJE ČLAN 10. USTAVA REPUBLIKE SRPSKE, PREMA KOJEM SU GRAANI RAVNOPRAVNI U SLOBODAMA, PRAVIMA I DUŽNOSTIMA, JEDNAKI PRED ZAKONOM I UŽIVAJU ISTU PRAVNU ZAŠTITU BEZ OBZIRA NA RASU, POL, JEZIK, NACIONALNU PRIPADNOST, VJEROISPOVJEST, SOCIJALNO PORIJEKLO, ROENjE, OBRAZOVANjE, IMOVNO STANjE, POLITIČKO I DRUGO UVJERENjE, DRUŠTVENI POLOŽAJ ILI DRUGO LIČNO SVOJSTVO. PORED NAVEDENOG,
...Kada se postavi pitanje pritvora, uključujući i pitanje da li je ispoštovan regulisan zakonom, u smislu Evropske konvencije se, u osnovu, misli na nacionalne zakone i podrazumijeva obaveza poštovanja materijalnih i procesnih odredbi nacionalnih zakona, ali se zahtijeva i da bilo koje lišavanje slobode bude saglasno svrsi člana 5. Evropske konvencije, a to je zaštita pojedinca od proizvoljnog tumačenja.
ZAKONA O KANTONALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM ORGANIMA KANTONALNE UPRAVE SREDNjOBOSANSKOG KANTONA; ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA I NADOKNADAMA RUKOVODILACA IZVRŠNIH ORGANA VLASTI SREDNjOBOSANSKOG KANTONA I SLUŽBENIKA KOJE IMENUJE, ODNOSNO POSTAVLjA VLADA SREDNjOBOSANSKOG KANTONA; ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA; ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PEČATU I ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM PRAVOBRANILAŠTVU" NE ODNOSI NA PITANjE OD VITALNOG NACIONALNOG ...
1) ime i nacionalnost broda,