(4) Ispitujući žalbu , sud će po službenoj dužnosti paziti je li rješenje donijelo ovlašteno tijelo i je li povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika .
Prekršajni zakon (RH)(3) Tužitelj može podnijeti žalbu i na štetu i u korist okrivljenika .
(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi . U dijelu u kojemu po žalbi ispituje presudu, sud po službenoj dužnosti ispituje i jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
(4) Ako je podnesena samo u korist okrivljenika žalba , presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu .
Zakon o prekršajima (RH)(3) Ako je okrivljenik platio novčanu kaznu, iznos naknade štete i troškova postupka o kojima je odlučeno u prekršajnom nalogu, smatrat će se da je odustao od prigovora. U tome se predmetu ne mogu podnositi drugi pravni lijekovi osim zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Ako je okrivljenik platio samo novčanu kaznu, podneseni će se prigovor smatrati žalbom na odluku o naknadi štete i troškovima postupka.
(3) Državni odvjetnik može podnijeti žalbu i na štetu i u korist okrivljenika .
(3) Ako je žalba podnesena na štetu okrivljenika a ne sadrži podatke iz točke 2., 3. i 5. stavka 1. ovoga članka ili ako žalba ne sadrži podatak iz točke 1. stavka 1. ovoga članka, a ne može se utvrditi na koju se odluku odnosi, takva će se žalba odbaciti.
Ako je izjavljena samo žalba u korist okrivljenika , odluka se ne smije izmijeniti na njegovu štetu .
Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri godine od dana pravomoćnosti prvostupanjske odluke kojom je protiv okrivljenika obustavljen postupak, a ako je u povodu žalbe rješavao Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske - od dana primitka odluke tog suda.
Zakon o krivičnom postupku (RH)(1) Ako je žalbu protiv rješenja o sudskoj opomeni podnio tužitelj na štetu okrivljenika , drugostepeni sud može donijeti presudu kojom se okrivljenik oglašava krivim i osuđuje na kaznu ili kojom se izriče uvjetna osuda ako ustanovi da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlučne činjenice, ali da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne.
(1) Pravo na naknadu štete zastaruje za tri godine od dana pravomoćnosti prvostepene presude kojom je okrivljenik oslobođen optužbe ili kojom je optužba odbijena odnosno pravomoćnosti prvostepenog rješenja kojim je postupak obustavljen, a ako je u povodu žalbe rješavao viši sud - od dana primitka odluke višeg suda.
... okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je na njegovu štetu povrijeđen Kazneni zakon donošenjem osuđujuće presude zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 1. KZ. Naime, iz provedenih dokaza, a posebno iz dopisa Zavoda za platni promet, proizlazi da je žiro račun okrivljenikove firme bio neprekidno blokiran od 5. rujna 1994. g., pa tako i u vrijeme izvršenja djela. Prema tome, kada je okrivljenik ... okrivljenika ... na ...
...Neosnovano okrivljenik u žalbi tvrdi da je na njegovu štetu povrijeđen Kazneni zakon time što je proglašen krivim zbog kaznenog djela krađe iz čl. 216. st. 1. KZ, a ne zbog kaznenog djela utaje iz čl. 220. st. 5. u svezi st. 1. KZ. Ovo radi toga što iz provedenih dokaza proizlazi da su okrivljenici našli u tuđem lovištu odstreljenu srnu i znajući da pripada zakupniku tog lovišta, sakrili je prilikom nailaska policije, te se vratili po nju i odnijeli je kući s namjerom
...... okrivljenik počinio kazneno djelo iz čl. 161. st. 1. u svezi čl. 156. st. 1. KZRH pod znatnim utjecajem alkohola, nije mu moguće izreći sigurnosnu mjeru u trajanju duljem od šest mjeseci, koliko mu je bilo izrečeno ranijom ukidnom odlukom protiv koje državni odvjetnik nije izjavio žalbu , jer bi se time povrijedilo načelo zabrane reformatio in peius iz čl. 368. ZKP/93. Ovo radi toga što je prvobitna žalba bila izjavljena samo od strane okrivljenika ... na ... štetu ...
...presudu suda prvog stupnja po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 366. st. 1. toč. 2. ZKP, a u povodu žalbe javnog tužitelja, ovaj sud je našao da je počinjena povreda krivičnog zakona na štetu okrivljenika iz čl. 355. toč. 5. ZKP-a - izricanjem mjere zabrane polaganja vozačkog ispita za vozače motornog vozila B kategorije kroz vrijeme od tri godine, jer takva mjera nije predviđena pozitivnim zakonskim propisima. Iz tog razloga valjalo je preinačiti presudu suda prvog stupnja i ukinuti
...U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud na njegovu štetu povrijedio kazneni zakon proglasivši ga krivim da je inkriminiranim radnjama u idealnom stjecaju počinio kazneno djelo nasilničkim ponašanjem u obitelji iz čl. 215.a KZ-a kao i kazneno djelo prijetnje iz čl. 129. st. 1. KZ-a. Ovo radi toga što je kazneno djelo prijetnje iz čl. 129. st. 1. KZ-a radnjama i načinom izvršenja konzumirano u inkriminiranom ponašanju okrivljenika , koje se pravno kvalificira
...... okrivljenici kada u žalbama tvrde da je prvostupanjski sud, time što ih je proglasio krivima da su na inkriminirani način počinili kazneno djelo – davanje lažnog iskaza iz čl. 303. st. 2. KZ-a, na njihovu štetu povrijedio Kazneni zakon. Ovo radi toga što okrivljenici ... na ...
...... okrivljenik prvostupanjskim rješenjem o prekršaju proglašen krivim za prekršaj za koji je propisana novčana kazna, alternativno kazna zatvora, kojim mu je izrečena novčana kazna, pa protiv tog rješenja okrivljenik podnese žalbu kojom predlaže da mu se izreče ili veća novčana kazna od izrečene ili strožija vrsta kazne (zatvor umjesto novčane kazne), u tom slučaju se radi o nedopuštenoj žalbi okrivljenika jer nema na ... na ... štetu ... žalba ...
...... okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud donošenjem osuđujuće presude zbog kaznenog djela – davanja lažnog iskaza – iz čl. 303. st. 1. KZ na njegovu štetu ... na ... okrivljenik ...
...... žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud donošenjem osuđujuće presude proglašavajući ga krivim zbog kaznenog djela iz čl. 217. st. 1. toč. 2. KZ na njegovu štetu povrijedio Kazneni zakon. Ovo radi toga što i prema ocijeni ovog suda prema provedenim dokazima prvostupanjski sud nije imao činjeničnog osnova za izvođenje zaključka da je inkriminirano kazneno djelo teške krađe počinjeno na osobito opasan i drzak način. Time što je okrivljenik ... na ...
...... okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je na njegovu štetu donošenjem osuđujuće presude zbog kaznenog djela – ovjerovljivanje neistinitog sadržaja – iz čl. 315. st. 1. KZ, prvostupanjski sud povrijedio kazneni zakon, jer se ovo kazneno djelo ne može učiniti na ... štete ... na ...
...... okrivljenik je proglašen krivim zbog kaznenog djela – samovlasti – iz čl. 329. st. 1. KZ-a, počinjenog time što je onemogućio privatne tužitelje da se koriste službenosti puta preko njegovog dvornog mjesta. Međutim, po mišljenju ovoga suda okrivljenik u žalbi s pravom ističe da je na njegovu štetu ovakovom presudom povrijeđen kazneni zakon, jer privatni tužitelj nema interesa da se služi spornim putem radi dolaženja na ... na ... na ... okrivljenik ... na ...
...... žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude u korist okrivljenika povrijedio kazneni zakon. Ovo radi toga što je prvostupanjski sud, nakon što je temeljem brižljive ocjene provedenih dokaza s pravom zaključio da u ponašanju okrivljenika ima kako objektivnih tako i subjektivnih obilježja kaznenog djela krađe iz čl. 216. st. 2. i 1. KZ, istovremeno ispravno postupio kada je primijenio odredbu čl. 28. KZ i okrivljenika ... okrivljenici ... štetu ... na ...
...... okrivljenik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud proglašavajući ga krivim zbog kaznenog djela - klevete iz čl. 200. st. 1. KZ, na njegovu štetu povrijedio kazneni zakon zato što nije primijenio odredbu čl. 203. Kaznenog zakona. Naime, činjeničnim opisom djela okrivljeniku se stavlja na ... okrivljenik ... žalbi ... okrivljenik ...
Prekršajno pravo (_)Prigovor protiv prekršajnog naloga