Nehatno prouzrokovanje smrti
Pravilnik o kliničkim ispitivanjima lijekova i dobroj kliničkoj praksi (RH)5.8.1. Ako tako propisuju važeći zakonski propisi, naručitelj ispitivanja treba ispitivača/ustanovu (zakonski i materijalno) osigurati od tužbi proizišlih iz ispitivanja odnosno pružiti odštetu, izuzev kada se radi o tužbi za nesavjesnost i/ili nehat .
Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (RH)Nehat se, ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.
Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi (RH)- osigurati odgovarajuću naknadu, odnosno liječenje za ispitanike u slučaju oštećenja ili smrti povezanih s pokusom i osigurati ispitivača od štete osim za one koji su posljedica nesavjesnog postupka ili nehata .
Krivični zakon (RH)Tko iz nehata prouzrokuje smrt drugoga, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
(4) Tko surovo ili nečovječno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili ovisnosti i time iz nehata izazove samoubojstvo te osobe, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
(4) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehata , ili na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom, zlostavljanjem, ili teškim vrijeđanjem od strane oštećenog, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.
Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za liječenje ili za sprečavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje, pa time iz nehata prouzrokuje uginuće životinja u većoj vrijednosti, kaznit će se zatvorom do tri godine.
Veterinar ili ovlašteni veterinarski pomoćnik koji pri pružanju veterinarske pomoći propiše ili primijeni očigledno nepodesno sredstvo ili očigledno nepodesan način liječenja ili uopće nesavjesno postupa pri liječenju i time iz nehata prouzrokuje uginuće životinja u većoj vrijednosti, kaznit će se zatvorom do tri godine.
(4) Ako je djelo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(4) Ako su djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinjena iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.
(3) Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjena iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovog članka počini iz nehata , kaznit će se zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je djelo iz stavka 1. počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počinjeno iz nehata , počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
su se u njezinoj blizini, osim dvojice svjedoka s kojima se prethodno verbalno sukobila, nalazile brojne druge osobe, pri čemu su zbog eksplozije bombe četiri osobe zadobile teške i lake tjelesne povrede. Prema tome, optuženica je bila svjesna da su njenim aktiviranjem ručne bombe mogli biti ugroženi životi i tijelo brojnih osoba pa je, pristajući na to, bacila ručnu bombu, dakle da se krivično djelo iz čl. 155. st. 1. u svezi s čl. 146. st. 1. KZRH ostvari s eventualnim umišljajem, a ne iz nehata ...
...Postoji znatno proturječje o odlučnoj činjenici u razlozima presude kad je sud istovremeno utvrdio postojanje elemenata eventualnog umišljaja i nesvjesnog nehata , kao subjektivnog elementa krivnje.
...Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se radi o krivičnomd jelu nehatnog prouzrokovanja smrti iz čl.37. a ne o krivičnom djelu ubojstva iz čl.34. st.1. KZRH, jer pogrešna predodžba optuženika da je oštećenik napadač, u situaciji kad je on objektivno mogao poduzeti radnje kako bi u mraku prepoznao oštećenika, npr. paljenjem svjetala, a to nije učinio, rezultat je njegove zablude iz nehata , a ne umišljajnog postupanja da oštećenika liši života.
...Uz utavrđenje postojanja propisanih uvjeta iz čl.41. OKZRH sud je mogao optuženicu osloboditi kazne za krivično djelo iz čl.161. st.3. KZRH i neovisno o tome što posljedice, za koje je sud utvrdio da ovu tako teško pogađaju da izricanje kazne ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja, nisu one najteže (smrt), što znači da se ovaj pravni institut ne odnosi samo na najteža nehatna djela, tj. ona sa smrtnom posljedicom.
...Pravilno je sud prvoga stupnja oglasio krivim optuženika za krivično djelo teške tjelesne povrede počinjene iz nehata , iz čl.40. st.4. u svezi sa st.1. KZRH, kad je utvrdio da je optuženik u nastaloj prepirci s oštećenikkom ovoga udario više puta šakom u lice zadavši mu lake tjelesne povrede, pri čemu nije bio svjestan da s obzirom na način na koji je ovaj sjedio na stolcu i na skučeni prostor kuhinje može doći do njegova pada i udarca glavom o brid kuhinjskog elementa, uslijed čega je oštećenik zadobio
...Pravilno je sud prvog stupnja djelatnost optuženika pravno označio kao kazneno djelo nehatnog prouzrokovanja smrti iz članka 37. KZRH, s obzirom na to da je optuženik u teško pijanom stanju, bez ikakva povoda, uzeo pištolj, smatrajući da je pištolj prazan, uperio ga u pravcu oštećenice i ispalio jedan metak, usmrtivši oštećenicu.
...... nehatnim ... nehatno ...
...Ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova može se pozvati na stvarnu zabludu ako se dokaže da je upotrijebila oruže i usmrtila jednu ili više osoba pogrešno ocijenivši da postoje okolnosti iz članka 42. stavak 1. točka 1. do 7. Zakona o unutarnjim poslovima (Narodne novine, broj 29/91) i da pri tome nije postupila iz nehata .
...Ukoliko je prethodna presuda prvostupanjskog suda kojom je optuženik proglašen krivim zbog teškog nehatnog djela protiv sigurnosti javnog prometa iz čl. 161. st. 3. KZRH uz izricanje uvjetne osude ukinuta uvažavanjem žalbe državnog odvjetnika uložene samo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sud u novom postupku proglasivši optuženika krivim zbog umišljajnog teškog djela protiv sigurnosti javnog prometa iz čl. 161. st. 1. KZRH ne može optuženiku izreći strožiju krivičnu sankciju, niti
...U radnjama optuženika stječu se elementi bića kaznenog djela nehatnog prouzrokovanja smrti iz čl. 37. KZRH, kad je sud utvrdio da između optuženika i oštećenika nije bilo nikakvog sukoba, čak niti napete situacije, oni su se slučajno sreli, optuženik je na zahtjev oštećenika htio ovome pokazati kako se barata oružjem i u tom pokazivanju prislonio je pištolj u lijevu stranu glave oštećenika, olako držeći da to neće izazvati štetne posljedice, što se nije dogodilo, već je došlo do ispaljenja hica, a metak je
...prelazio cestu s desne na lijevu stranu, uočila na vrijeme i odmah reagirala izbjegavajući nalet kretanjem na lijevu stranu ceste. Stajalište suda da je okrivljena odgovorna za prometnu nezgodu i da je iz nehata ugrozila javni promet, jer nije adekvatno reagirala - nalet bi izbjegla da je zadržala pravac kretanja ili da je intenzivno kočila, nije prihvatljivo. Ako je okrivljena kao vozač samo pogrešno reagirala izbjegavajući nalet na pješaka, tada nema mjesta krivičnoj odgovornosti ni za nehat ...
...oblik djela bio počinjen na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi, te kad opisujući djelo u izreci sud prvog stupnja utvrđuje da je optuženik ispalio više hitaca iz pištolja, olako držeći da pritom neće nikog od prisutnih povrijediti, što ukazuje na nehatni oblik krivnje, ali ne u odnosu na samo djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom iz članka 146. stavak 1. KZRH, već u odnosu na nastupanje teže posljedice u smislu članka 155. KZRH za koju se uvijek pretpostavlja nehatni ...
...¬ini krivično djelo nehatnog prouzrokovanja smrti iz čl. 37. KZRH okrivljenik koji je ispred obiteljske kuće, u prisutnosti više djece, prilikom stavljanja patrone u cijev kubure ručne izrade i njenog sklapanja, držeći prst na obaraču, u času podizanja cijevi radi opaljenja u zrak, dok je cijev bila okrenuta u pravcu jednog djeteta, nehotice povukao obarač, prouzročivši opaljenje patrone koja je dijete pogodila u prednju stranu grudnog koša nanijevši mu smrtonosne ozljede.
...U radnjama optuženika stječu se elementi bića krivičnog djela nehatnog prouzrokovanja smrti iz čl. 37. KZRH, kad je utvrđeno da je optuženik u teško pijanom stanju i zbog toga bitno smanjenih mogućnosti da upravlja svojim postupcima i da shvati značenje tih postupaka, propustio provjeriti da li se u cijevi pištolja nalazi metak, jer inače sa sobom ne nosi napunjen pištolj, a nije uočio činjenicu da je metak u cijev pištolja mogao ubaciti oštećenik kada je pištoljem rukovao, no u takvoj situaciji povlači obarač
...kad se u izreci presude utvrđuje da je optuženik postupao s umišljajem u pogledu osnovne posljedice krivičnog djela iz čl. 161. st. 2. u svezi s čl. 156. KZRH, tj. prouzrokovanja konkretne opasnosti za život i tijelo oštećenika, dok se u razlozima presude utvrđuje da je optuženik pristao na nastupanje zabranjene posljedice - smrti oštećenika, dakle da je i u odnosu na smrt oštećenika postupao s eventualnim umišljajem, a ne da je optuženik u pogledu teže posljedice - smrti oštećenika - postupao iz nehata ...
...Počinitelja nehatnoga teškog djela ugrožavanja javnog prometa iz čl. 161. st. 4. KZRH prvostupanjski sud je, pozivom na čl. 41. OKZRH, nepravilno oslobodio kazne. Okolnost da je u prometnoj nezgodi poginula šurjakinja optuženika ne predstavlja poslijedicu koja bi u toj mjeri teško pogađala optuženika da izricanje kazne ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja. Ne radi se o osobi koja bi s optuženikom bila u bliskoj krvnoj vezi ili pak njegova supruga, a treba imati na umu da su u prometnoj nezgodi lake tjelesne
...Postoji proturječnost između izreke i razloga presude u pogledu odlučnih činjenica kada se u izreci presude optuženik proglašava krivim zbog krivičnog djela nehatnog prouzrokovanja smrti iz čl. 37. KZRH i krivičnog djela dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 146. st. 4. KZRH, dok se u razlozima presude navodi da se u radnjama optuženika ne stječu elementi bića krivičnog djela iz čl. 146. st. 4. KZRH, već elementi bića krivičnog djela iz čl. 37.KZRH.
...biti opasnost za još najmanje dvije osobe (osim osobe koju hoće lišiti života) i ta opasnost mora biti dio umišljaja. Kad bi umišljaj išao na pucanje u masu, s namjerom ili pristajanjem da se pogodi više osoba, radilo bi se o dovršenom ili pokušanom ubojstvu više osoba. Nije moguć stjecaj između ovoga krivičnog djela i krivičnog djela teške tjelesne povrede iz čl. 40. KZRH ili nehatnog ... nehata ...
...Optuženik nije počinio iz nehata krivično djelo iz članka 161. stavak 4. u svezi s člankom 156. stavak 3. KZRH, olako držeći da neće doći do ugrožavanja sigurnosti javnog prometa, već s eventualnim umišljajem krivično djelo iz članka 161. stavak 2. u svezi s člankom 156. stavak 1. KZRH kad je utvrđeno da je upravljao osobnim automobilom brzinom od 118 km/sat, tj. dvostruko većom od dopuštene kroz naseljeno mjesto, pa uslijed te nedopuštene i neprilagođene brzine, a usto i nešto smanjenih vozačkih
...u prometu, naglo skrenuo udesno ispred vozila koje je pretjecao tako da je uslijed brzine kretanja došlo do destabilizacije njegovog vozila, gubitka kontrole nad upravljačem i prelaska na lijevu stranu kolovoza gdje je došlo do sudara vozila. Optuženik je, dakle, manifestirao svijest da svojom nepropisnom vožnjom tako ugrožava javni promet da je doveo u opasnost život ljudi, te da je pristao i na takvo ugrožavanje, kao posljedicu svoje vožnje, a daljnja posljedica, smrt jedne osobe, ima se pripisati nehatu ...
...U radnjama optuženika stječu se svi elementi bića krivičnog djela nehatno prouzrokovanje smrti iz članka 37. KZRH kad je utvrđeno da optuženik, unatoč tome što je u osobno vozilo primio oštećenika u teško pijanom stanju, koji je odbio sjesti na stražnje sjedalo automobila, ali usprkos tome nije u cilju izbjegavanja nastupanja zabranjene posljedice poduzeo sasvim određeno i jedino moguće dužno činjenje - zaustavljanje osobnog vozila već u trenutku kad se prvi put teško pijani oštećenik pokušao izvući iz vozila
...Počinio je krivično djelo ubojstva iz članka 34. stavak 1. KZRH, dakle bio svjestan i htio njegovo izvršenje, a ne krivično djelo nehatno prouzrokovanje smrti iz čl. 37. KZRH, optuženik koji je, nakon kraće prepirke s oštećenikom, ispalio prvi metak u strop prostorije gdje je bilo više ljudi, a zrno se odbilo od zida i dalje probilo staklo kabine za puštanje muzike, u cijev svog pištolja ubacio drugi metak i usmjerio ga u grudni koš oštećenika koji je pred njim stajao na udaljenosti od 1-2 metra, i pucao.