Na temelju članka 10. stavka 5. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima ("Narodne novine" broj 124/97) ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O DOBROJ KLINIČKOJ PRAKSI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 143 od 30 oktobra 1998)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se dobra klinička praksa pri kliničkim i terenskim ispitivanjima lijeka i medicinskog proizvoda.

Članak 2.

Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
Dobra klinička praksa je standard za kliničke pokuse koji uključuje plan, provedbu, završetak, kontrolu, analize, načine izvješća i dokumentaciju istraživanja na čovjeku kojim se osigurava da su pokusi znanstveno i etički utemeljeni te da su kliničke značajke lijeka i medicinskog proizvoda koji se ispituje za dijagnostiku, liječenje ili prevenciju na odgovarajući način dokumentirani.
Dokumentacija ispitanika u pokusu (test liste ispitanika) je dokumentacija pripravljena sukladno planu ispitivanja za bilježenje podataka o jednom ispitaniku tijekom pokusa. Podatke treba skupljati na način koji osigurava njihovo čuvanje, zadržavanje i pronalaženje, te omogućuje jednostavan pristup za verifikaciju i kontrolu.
Ostala dokumentacija o ispitaniku jest: bolnička dokumentacija, nalazi specijalističkih pregleda ili posebni podaci o ispitaniku koji omogućuju utvrđivanje autentičnosti informacija u test listi ispitanika i kad je potrebno dopuštaju njihovu dopunu i ispravke.
Ispitanik je osoba koja sudjeluje u kliničkom pokusu bilo da prima lijek, odnosno medicinski proizvod koji se ispituje ili lijek odnosno medicinski proizvod usporedbe.
Ispitivač je osoba odgovorna za pokus na mjestu gdje se pokus provodi.
Klinički pokus je svako sustavno ispitivanje lijeka i medicinskog proizvoda s ciljem pronalaženja ili potvrde učinaka i identifikacije bilo koje nuspojave lijeka i medicinskog proizvoda koji se ispituje odnosno istraživanja apsorpcije, raspodjele, metabolizma i izlučivanja s ciljem utvrđivanja njegove djelotvornosti i neškodljivosti.
Klinički pokusi se dijele u četiri faze:
I faza
Pokusi prve primjene novootkrivene tvari koji se provode radi utvrđivanja preliminarne ocjene neškodljivosti i farmakokinetskog/famakodinamskog profila aktivne tvari u čovjeku.
II faza
Obuhvaća prva terapijska istraživanja, dokazivanje aktivnosti i ocjenu neškodljivosti aktivne tvari kod osoba s bolešću ili stanjem čijem liječenju ili suzbijanju je aktivna tvar namijenjena. Pokusi se provode na ograničenom broju osoba. U ovoj fazi se također nastoji odrediti odgovarajući raspon doza i načina primjene i ako je potrebno, razjasniti odnos doze i učinka.
III faza
Pokusi na većim (i moguće različitim) skupinama osoba s bolešću s ciljem određivanja kratkotrajnog i dugotrajnog odnosa neškodljivosti i djelotvornosti, formulacije aktivne tvari kao i ocjene njezine ukupne ili relativne terapijske vrijednosti. Treba istražiti svaku češću nuspojavu i razjasniti posebne značajke lijeka (npr. klinički relevantne interakcije, čimbenike koji vode do različitog učinka kao dob, druge bolesti itd.). Tip (vrsta) pokusa u pravilu je randomizirani pokus (slučajnog izbora) dvostruko slijepi. Ovisno o cilju pokusa npr. pri istraživanju dugotrajne neškodljivosti prihvatljivi su i drugi tipovi (otvoreni, jednostruko slijepi).
IV faza
Pokusi koji se provode nakon stavljanja lijeka i medicinskog proizvoda u promet u Republici Hrvatskoj u cilju praćenja njihove terapijske vrijednosti. PokusiIVfaze moraju koristiti iste znanstvene i etičke standarde kao i pokusi prije stavljanja lijeka, odnosno medicinskog proizvoda u promet.
Konačno izvješće je detaljni opis pokusa nakon njegovog završetka koji uključuje opis metodike (uključivši statistiku) i ispitanika, prikaz i evaluaciju rezultata, statističke analize te kritičku, etičku, statističku i kliničku ocjenu čitavog pokusa.
Motritelj je osoba koju određuje naručitelj pokusa, a koja je odgovorna naručitelju za praćenje i izvješćivanje o napredovanju pokusa prema planu pokusa sukladno standardnim operativnim postupcima, dobroj kliničkoj praksi i zakonskim propisima.
Nadzor je sustavno ispitivanje koje provodi (u pravilu na slučajno odabranom uzorku podataka) osoba koja izravno ne sudjeluje u pokusu s ciljem utvrđivanja da li se pokus provodi prema planu ispitivanja sukladno Standardnim operativnim postupcima, dobroj kliničkoj praksi i zakonskim propisima te da li su javljeni podaci sukladni s onima dobijenim na samom mjestu ispitivanja.
Nuspojava je svaki nepovoljan i neželjeni znak, simptom ili bolest vremenski povezan s korištenjem lijeka ili medicinskog proizvoda koji se ispituje. Nuspojava je štetan i neželjen odgovor koji se pojavljuje pri dozama normalno rabljenim u čovjeka za profilaksu, dijagnozu ili liječenje bolesti odnosno za modifikaciju fiziološke funkcije.
Ozbiljni štetni događaj ili ozbiljna nuspojava je svaka nepovoljna reakcija koja bez obzira na dozu završava smrću ili je po život opasna ili zahtijeva bolničku zdravstvenu zaštitu ispitanika ili je produljuje, odnosno koja završava trajnim ili značajnim poremećajem ili je kongenitalna anomalija.
Osiguranje kvalitete kliničkih pokusa obuhvaća sustave i postupke kontrole kvalitete kojima se osigurava provođenje pokusa i dobivanje podataka sukladno dobroj kliničkoj praksi uključujući pravila glede etičkog i stručnog provođenja standardnih operativnih postupaka izvješćivanja i kvalifikacija stručnog osoblja.
Plan pokusa sadrži ciljeve pokusa te utvrđuje metodiku, organizaciju, statističke pokazatelje i uvjete pod kojima će se pokus provoditi i nadzirati. Plan pokusa mora biti označen nadnevkom i potpisan od ispitivača, odgovorne osobe u pravnoj osobi koja provodi ispitivanje i naručitelja pokusa. U slučaju promjena ili potrebe razjašnjavanja planu pokusa treba priložiti dodatak.
Sirovi podaci su nalazi ili ovjerovljene kopije originalnih opažanja, klinički nalazi i drugi podaci o aktivnostima u kliničkom pokusu potrebni za rekonstrukciju i evaluaciju pokusa. Ti podaci uključuju laboratorijske zapise, bilješke, račune, podatke dobivene putem automatiziranih instrumenata, točne verificirane kopije u obliku fotokopija, mikrofilma, fotografske negative, negative, mikrofilmove ili magnetske medije.
Naručitelj pokusa je osoba na čiji zahtjev se provodi kliničko i terensko ispitivanje.
Standardni operativni postupci (SOP) su detaljne pisane upute za provođenje svake određene situacije u tijeku kliničkog pokusa. One omogućuju jednako provođenje svih funkcija i aktivnosti u tijeku određenog pokusa.
Upute za ispitivača su skup podataka (brošura) namijenjenih ispitivaču koji sadrže sve relevantne informacije o lijeku ili medicinskom proizvodu koji se ispituje, a koje su poznate prije početka kliničkog pokusa. One uključuju bitne kemijske, farmaceutske, toksikološke, farmakokinetske i farmakodinamske podatke dobivene na životinjama i na čovjeku te rezultate ranijih kliničkih pokusa. Upute moraju sadržavati podatke koji opravdavaju prirodu, opseg i trajanje predloženog pokusa, ocjenu potencijalne štetnosti i potrebu posebnih upozorenja. Upute treba dopunjavati sukladno novim podacima.

Članak 3.

Kliničko i terensko ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda provode zdravstvene ustanove koje ispunjavaju ove uvjete:
- zapošljavaju stručnjake za provođenje aktivnosti predviđenih planom ispitivanja te iskustvom na tom području;
- raspolažu opremom koja omogućuje provedbu kliničkog ispitivanja prema planu ispitivanja;
- imaju imenovano povjerenstvo za lijekove i etičko povjerenstvo sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim proizvodima te
- koje su aktivne u prijavljivanju nuspojeva lijekova Hrvatskom centru za nuspojave.

Članak 4.

Klinička i terenska ispitivanja obavljaju se o trošku i na zahtjev proizvođača, predstavništva proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika, zdravstvene ili odgovarajuće znanstvene ustanove te na zahtjev ministra zdravstva.
Ako strani proizvođač nema predstavništvo ili ovlaštenog zastupnika u Republici Hrvatskoj zahtjev može podnijeti istraživač koji je ovlašten od proizvođača.

Članak 5.

Etičko povjerenstvo i povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove odobravaju provođenje pokusa. Povjerenstvo za lijekove nadzire provođenje pokusa na razini zdravstvene ustanove i o tome obavještava Ministarstvo zdravstva.
Etičko povjerenstvo i povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove moraju dati svoje pisano odobrenje u roku od najdulje 30 dana.

Članak 6.

Dokumentacija koja se podnosi radi davanja suglasnosti ministra zdravstva za provođenje kliničkog i terenskog ispitivanja lijeka i medicinskog proizvoda iz članka 14. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima obuhvaća:
1. zahtjev s obrazloženjem svrhe ispitivanja, navođenje faze ispitivanja, registracijskog statusa lijeka ili medicinskog proizvoda, kao i zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj koje će sudjelovati u ispitivanju;
2. dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi;
3. uputu za ispitivača sa svim podacima o kakvoći proizvoda, kao i podacima o