Rok za podizanje tužbe
Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (CG)Rokovi za podizanje državinske tužbe
Zakonik o krivičnom postupku (CG)sudija za istragu, a poslije podignute optužnice predsjednik vijeća, u roku od 24 časa od podnošenja predloga iz stava 1 ovog člana. Ako mjeru nije predložio državni tužilac , a postupak se vodi za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, prije donošenja rješenja kojim se mjera izriče ili ukida, sud će zatražiti mišljenje državnog tužioca . Sud će na isti način postupiti i kad nađe da treba ukinuti mjeru predloženu od strane državnog tužioca ...
(1) Okrivljeni koji je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora od jedne godine ili težu kaznu ili kaznu maloljetničkog zatvora i branilac takvog okrivljenog mogu, u roku od mjesec dana od dana kad je okrivljeni primio pravosnažnu presudu, pisanim i obrazloženim predlogom tražiti od Vrhovnog državnog tužilaštva da podigne zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne presude, ako smatraju da je njom povrijeđen krivični zakon na štetu okrivljenog ili da je u krivičnom postupku koji je
Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (CG)Rokovi iz stava 1 ovog člana za podizanje tužbe za zaštitu od smetanja državine odnose se i na nasljednike i sljedbenika koji su znali za samovlasno sticanje državine prethodnika.
Zakon o parničnom postupku (CG)Protiv pravosnažne sudske odluke državni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 367 stav 2 tačka 7 ovog zakona u roku od tri mjeseca.
(3) Rok za podizanje optužnice iznosi osam dana.
(2) Po završenoj istrazi istražni sudija dostavlja spise državnom tužiocu , koji je dužan da u roku od petnaest dana stavi predlog da se istraga dopuni ili da podigne optužnicu ili da da izjavu da odustaje od gonjenja. Ovaj rok može vijeće (član 24 stav 6) produžiti na predlog državnog tužioca , najduže za još petnaest dana.
Ustav Republike Crne Gore (CG)Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja. Ovaj rok se može odlukom višeg suda produžiti još za tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica , okrivljeni se pušta na slobodu.
Pravo zahtevati izvršenje pravnosnažne sudske odluke kojom je usvojen otkaz ugovora o korišćenju stana i naloženo iseljenje, zastareva po opštim pravilima Zakona o obligacionim odnosima, ako zakonom nije drukčije određeno. Ako zakonom nije propisan rok u kome se može podići tužba za otkaz ugovora o korišćenju stana, pravo na otkaz prestaje po isteku razumnog roka od prestanka razloga za otkaz, kao i kad je davalac stana na korišćenje (odnosno samoupravna interesna zajednica
Pravo zahtevati izvršenje pravnosnažne sudske odluke kojom je usvojen otkaz ugovora o korišćenju stana i naloženo iseljenje, zastareva po opštim pravilima Zakona o obligacionim odnosima, ako zakonom nije drukčije određeno. Ako zakonom nije propisan rok u kome se može podići tužba za otkaz ugovora o korišćenju stana, pravo na otkaz prestaje po isteku razumnog roka od prestanka razloga za otkaz, kao i kad je davalac stana na korišćenje (odnosno samoupravna interesna zajednica stanovanja)
...... tuženog kojom odbija njegovo mešanje u sporu, umešač ima pravo da izjavi žalbu protiv takve odluke.Protiv navedenih sudskih odluka Savezni državni tužilac je u zakonskom roku podigao zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede saveznog procesnog i materijalnog zakona sa predlogom da se pobijane presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sud u na ponovno odlučivanje.Zahtev je osnovan.sud je obavezan da umešaču na strani tuženog ... tuženog ...
...Rok za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti republičkog odnosno pokrajinskog javnog tužioca , u stvarima gde je revizija odbačena kao nedopuštena u smislu član 368.Zakona o parničnom postupku iz 1957.godine, teče od dostavljanja strankama revizijskog rešenja i iznosi tri meseca, za zahteve koji se ulažu posle 30.VI 1977.godine.
...Ako su oba nužna suparničara dala povod za tužbu , pa je jedan od njih priznao tužbeni zahtev na pripremnom ročištu , a drugi je osporavao tužbeni zahtev tokom celog postupka, u vezi sa čim su nastali troškovi, onda, ako tužilac u potpunosti uspe u sporu, oba tužena treba solidarno da mu naknade samo troškove podizanja tužbe , a ostale parnične troškove dužan je da naknadi tuženi koji je osporavao tužbeni zahtev