USTAV
REPUBLIKE CRNE GORE
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 48/92)
PRVI DIO
OSNOVNE ODREDBE
Država
Član 1
Crna Gora je demokratska, socijalna i ekološka država.
Crna Gora je republika.
Crna Gora je članica Savezne Republike Jugoslavije.
Suverenost
Član 2
Crna Gora je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadležnost Savezne Republike Jugoslavije.
Suverenost pripada građanima.
Građani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
O promjeni državnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne može se odlučivati bez prethodno sprovedenog referenduma građana.
Demokratija
Član 3
Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana.
Vladavina prava
Član 4
Država počiva na vladavini prava.
Vlast je vezana Ustavom i zakonom.
Podjela vlasti
Član 5
Vlast u Crnoj Gori uređuje se po načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast Vlada, a sudsku vlast sudovi.
Crnu Goru predstavlja predsjednik Republike.
Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.
Državni simboli
Član 6
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Glavni grad
Prestonica
Član 7
Glavni grad Crne Gore je Podgorica.
Prestonica Crne Gore je Cetinje.
Teritorija
Član 8
Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuđiva.
Crna Gora se teritorijalno organizuje u opštine.
Jezik i pismo
Član 9
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora.
Ravnopravno je ćiriličko i latiničko pismo.
U opštinama u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici nacionalnih i etničkih grupa u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.
Državljanstvo
Član 10
U Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo.
Niko ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, niti prava da promijeni to državljanstvo.
Vjeroispovijesti
Član 11
Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica, Rimokatolička crkva i druge vjeroispovijesti su odvojene od države.
Vjeroispovijesti su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Vjeroispovijesti samostalno uređuju svoju unutrašnju organizaciju i vjerske poslove, u granicama pravnog poretka.
Država materijalno pomaže vjeroispovijesti.
Zakonodavstvo
Član 12
Zakonom se, u skladu sa ustavom uređuju:
1) način ostvarivanja sloboda i prava ako je to neophodno za njihovo ostvarivanje;
2) način osnivanja, organizacija i nadležnost organa vlasti i postupak pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;
3) sistem lokalne samouprave;
4) druga pitanja od interesa za Republiku.
Granice sloboda
Član 13
U Crnoj Gori slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno.
Svako je obavezan da se pridržava Ustava i zakona.
Javni funkcioner obavezan je da savjesno i čestito obavlja funkciju i odgovoran je za to.
DRUGI DIO
SLOBODE I PRAVA
Osnov
Član 14
Slobode i prava ostvaruju se na osnovu ustava.
Sloboda i jednakost
Član 15
Građani su slobodni i jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo.
Svi su pred zakonom jednaki.
Nepovredivost
Član 16
Slobode i prava su nepovredivi.
Svako je obavezan da poštuje slobode i prava drugih.
Zloupotreba sloboda i prava protivustavna je i kažnjiva.
Zaštita
Pravo žalbe
Član 17
Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih sloboda i prava u zakonom utvrđenom postupku.
Svakome se jamči pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonu zasnovanom interesu.
Pravna pomoć
Član 18
Svako ima pravo na pravnu pomoć.
Pravnu pomoć pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba i druge službe.
Životna sredina
Član 19
Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju.
Svako je obavezan da čuva i unapređuje životnu sredinu.
1. Lične slobode i prava
Nepovredivost ličnosti
Član 20
Jamči se nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava.
Jamči se dostojanstvo i sigurnost čovjeka.
Smrtna kazna
Član 21
Život čovjeka je neprikosnoven.
Smrtna kazna može se propisati i izreći samo za najteže oblike teških krivičnih djela.
Lišenje slobode
Član 22
Svako ima pravo na ličnu slobodu.
Lice lišeno slobode mora odmah biti obaviješteno, na svom jeziku ili na jeziku koji razumije, o razlozima lišenja slobode.
Lice lišeno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije dužno ništa da izjavi.
Na zahtjev lica lišenog slobode organ je dužan da o lišenju slobode odmah obavijesti njegove najbliže.
Lice lišeno slobode ima pravo da njegovom saslušavanju prisustvuje branilac koga izabere.
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Pritvor
Član 23
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru, samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.
Pritvorenom licu mora se uručiti obrazloženo rješenje u času pritvaranja ili najdocnije u roku od 24 časa od pritvaranja. Protiv ovog rješenja to lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlučuje o roku od 48 časova.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće vrijeme.
Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja. Ovaj rok se može odlukom višeg suda produžiti još za tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.
Pritvor maloljetnika ne može trajati duže od 60 dana.
Poštovanje ličnosti
Zaštita fizičkog integriteta
Član 24
Jamči se poštovanje ljudske ličnosti i dostojanstva u krivičnom i svakom drugom postupku, u slučaju lišenja, odnosno ograničenja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne.
Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje nad licem koje je lišeno slobode, odnosno kojem je sloboda ograničena, kao i svako iznuđivanje priznanja i izjava.
Niko ne smije biti podvrgnut mučenju, ponižavajućem kažnjavanju i postupanju.
Zabranjeno je vršiti na čovjeku, bez njegove dozvole, medicinske i druge oglede.
Načelo zakonitosti
Naknada štete
Pravo na odbranu
Član 25
Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo predviđeno zakonom ili propisom zasnovanom na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena.
Krivična djela i krivične sankcije određuju se zakonom.
Niko ne može biti smatran krivim za krivično djelo dok to ne bude utvrđeno pravosnažnom odlukom suda.
Lice koje je neosnovano lišeno slobode ili je neosnovano osuđeno ima pravo na naknadu štete od države.
Svakome se jamči pravo na odbranu i pravo da uzme branioca pred sudom ili drugim organom nadležnim za vođenje postupka.
Blaži zakon
Član 26
Krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju se i kazne za njih izriču po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blaži za učinioca.
Ne bis in idem
Član 27
Niko ne može dva puta odgovarati za isto kažnjivo djelo.
Kretanje i nastanjivanje
Član 28
Građaninu se jamči sloboda kretanja i nastanjivanja.
Sloboda kretanja i nastanjivanja može se ograničiti samo ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka, sprečavanje širenja zaraznih bolesti ili za odbranu Savezne Republike Jugoslavije.
Stan
Član 29
Stan je nepovrediv.
Službeno lice smije ući u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres na osnovu odluke suda.
Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.
Službeno lice smije ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vršiti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
Tajna pisma
Član 30
Tajna pisma i drugih sredstava opštenja je nepovrediva.
Od načela nepovredivosti tajne pisma i drugih sredstava opštenja može se odstupiti na osnovu odluke suda ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka ili za odbranu Savezne Republike Jugoslavije.
Podaci o ličnosti
Član 31
Jamči se zaštita podataka o ličnosti.
Zabranjena je upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su prikupljeni.
Svako ima pravo da bude upoznat sa prikupljenim podacima o ličnosti koji se na njega odnose, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe.
2. Političke slobode i prava
Biračko pravo
Član 32
Građanin Crne Gore koji je navršio