Prema odredbi člana 10. stav 3. Zakona o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/02), u postupku po tužbama za naknadu štete zbog klevete može se donijeti privremena sudska mjera o zabrani pronoše-nja ili daljnjeg pronošenja izražavanja neistinite činjenice, pod uslovima iz tog stava. Prema odredbi člana 15. pomenutog zakona, u odnosu na pitanja koja nisu uređena tim zakonom,
Tužitelj je tužbu za naknadu štete zbog klevete sa prijedlogom za određivanje privremene mjere podnio sudu 29. 9. 2003. g., kad je bio na snazi pomenuti Zakon o parničnom postupku (ZPP), ali u kome nije bilo odredaba o privremenim mjerama. U to vrijeme privremene mjere bile su regulisane odredbama preuzetog Zakona o izvršnom postupku ("Sl. list SFRJ", br. 20/78 do 27/90). No, taj zakon je prestao da se primjenjuje 17. 9. 2003. g., kad je stupio na snagu sada
8. Kao jedan od elemenata koji treba da se ispune da bi došlo do izražavanja koje se može smatrati klevetom , potrebno je da postoji identifikacija fizičkog ili pravnog lica trećem licu.
Zbog podudarnosti imena tužitelja i lica koje je navedeno u spornom članku, tužitelj je, po ocjeni suda, mogao imati neugodnosti, ali to nije odlučujuće da se udovolji njegovom tužbenom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete zbog klevete .
"U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 17. 7. 2003. godine, tužitelj je predložio da sud donese presudu kojom će obavezati tužene da na ime naknade štete zbog klevete tužitelju solidarno isplate iznos od 20.000,00 KM sa zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka. U obrazloženju tužbe je navedeno da je u magazinu "D..." od 18. 4. 2003. godine, objavljen članak pod naslovom "Ko kaže da se zločin ne isplati", čiji je autor
o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine je defini-sano značenje naziva kleveta , te je propisano da je: " Kleveta radnja nanošenja štete ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem tog fizičkog ili pravnog lica trećem licu". Kao jedan od elemenata koji treba da se ispune da bi došlo do izražavanja koje se može smatrati klevetom ...
dokumenat pod nazivom "Ratni zločini srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini - odjeljak Doboj". U cjelokupnom članku, koji je veoma obiman, uglavnom se govori o ratnim aktivnostima Borislava Paravca i drugih lica, dok se ime D... L.. više nigdje ne spominje. Imajući gore navedeno u vidu, ovaj sud je mišljenja da nisu ispunjeni uslovi predviđeni Zakonom o zaštiti od klevete , a da se sporno izražavanje može smatrati klevetom ...
Također, u smislu člana 6. stav 2. i 3. Zakona o zaštiti od klevete Federacije BiH, za klevetu iznesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su: autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja, a isti su odgovorni za štetu ako su namjerno ili iz nepažnje iznijeli, ili pronijeli izražavanje neistinite činjenice. Iz utvrđenog činjeničnog stanja u ovom
ije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja u članu 10. propisuje da svako ima pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja, kao osnovni princip u demokratskom društvu, štiti kako sadržaj izražavanja tako i način na koji je to izražavanje izneseno. Sud je mišljenja da bi određivanjem naknade štete zbog klevete u konkretnom slučaju bio narušen princip slobode izražavanja, te da bi usvajanjem takve prakse
Zakon o zaštiti od klevete (FBiH)
Zakon o zaštiti od klevete (BD)
Zakon o zaštiti od klevete (RS)
Odluka o slobodi informisanja i ukidanju krivičnih kazni za uvredu i klevetu (BiH)
Zakon o zaštiti od klevete (FBiH)Odgovornost za klevetu
Zakon o zaštiti od klevete (RS)ODGOVORNOST ZA KLEVETU
Zakon o radio-televiziji (RS)(9) Pravo na odgovor je dostupno samo u onim slučajevima gdje su narušena prava pojedinaca, uključujući ona iz Zakona o kleveti .
Odluka o uslovima i načinu zaštite fizičkog i moralnog integriteta državnog službenika institucija Bosne i Hercegovine u obavljanju dužnosti (BiH)e) neprimjereni komentari, neprimjerene šale, insinuirajući komentari i šale, kao i klevetničko izražavanje;
Pravilnik o sadržaju i izgledu legitimacije pripadnika obezbjeđenja i detektivske legitimacije (RS)- nestalim licima ili licima koja se skrivaju ili licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma ili licima koja šire klevetu , vrijeđaju ili sumnjiče nekoga,
Zakon o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti (RS)a) nestalim licima ili licima koja se skrivaju ili licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma ili licima koja šire klevetu , vrijeđaju ili sumnjiče nekoga,
NEPOSTUPANjE PO ODREDBI ČLANA 8. ZAKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE FBIH PRIJE PODNOŠENjA TUŽBE NE ZNAČI GUBITAK PRAVA NA SUDSKU ZAŠTITU.
...KADA JE NEKA OSOBA U OKVIRU OBAVLjANjA SVOJIH OBAVEZA I POSTUPAJUĆI RAZUMNO NA OSNOVU OKOLNOSTI KOJE SU POSTOJALE PODNIJELA PRIJAVU NADLEŽNIM TIJELIMA IZ KOJE PROIZILAZI, EVENTUALNO, POSTOJANjE KRIVIČNOG DIJELA - TA OSOBA NE MOŽE BITI ODGOVORNA ZA ŠTETU ZBOG KLEVETE , JER JE TO PREDVIENO KAO OSNOV IZUZETKA OD ODGOVORNOSTI.
...TUŽENI KOJI NIJE AUTOR TEKSTA NIJE PASIVNO LEGITIMISAN U SLUČAJU KADA JE KLEVETNIČKO IZRAŽAVANjE IZNESENO PUTEM SREDSTVA JAVNOG INFORMISANjA. (POD AUTOROM SE NE SMATRA LICE KOJE JE DALO INFORMACIJU ILI IZJAVU SREDSTVIMA JAVNOG INFORMISANjA, VEĆ SE POD AUTOROM PREMA SAMOM TEKSTU ZAKONA. PODRAZUMIJEVA LICE KOJE OBRAUJE ODREENU TEMU U OBJAVLjENOJ INFORMACIJI).
...Učinjena je kleveta kada se u novinskom tekstu za lice koje se nalazi na državnoj funkciji iznose tvrdnje da nema potporu stanovništva nekog područja i da on konstantno radi na kriminalizaciji određenih državnih kadrova sa tog područja, ako te tvrdnje nisu utemeljene na činjenicama, jer je usljed toga to lice diskreditovano i svrstano u red lica koja rade protuzakonito.
...U smislu odredbe čl.4. tačka (d) Zakona o zaštiti od klevete F BiH, Kleveta je radnja nanošenja štete ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem tog fizičkog ili pravnog lica trećem licu, a prema odredbi čl. 6. st.2. i 3. istog zakona, za klevetu iznesenu u sredstvima javnog informisanja odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja, a isti su
...DA BI IZNOŠENjE ILI PRONOŠENjE IZRAŽAVANjA U SMISLU ODREDBE ČLANA 4. TAČKA d) ZAKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE FBIH PREDSTAVLjALO DJELO KLEVETE , NUŽNO JE DA SE ISTINITOST ILI NEISTINITOST IZNESENE ČINjENICE, ODNOSNO ČINjENIČNOG TVRENjA MOŽE DOKAZIVATI.
...Tuženi su dužni već u odgovoru na tužbu za naknadu štete zbog klevete iznijeti sve činjenice i ponuditi sve dokaze da su izuzeti od odgovornosti po odredbi člana 7. Zakona o zaštiti od klevete FBiH.
...Kao jedan od elemenata koji treba da se ispune da bi došlo do izražavanja koje se može smatrati klevetom , potrebno je da postoji identifikacija fizičkog ili pravnog lica trećem licu.
Tuženi je na račun tužioca izvršio djelo klevete na sljedeći način: .
Zbog ove klevete je tuženi krivično odgovarao kod tog suda, te je osuđen na novčanu kaznu.
Obzirom da tužilac radi na odgovornom mjestu u preduzeću, tim klevetama mu je nanijeta povrijeda časti i ugleda, te je tužilac u dužem vremenskom periodu trpjeo duševne bolove i patnje. Stoga, tužilac, na osnovu čl. ...... Zakona o obligacionim odnosima (......), podnosi ovu tužbu tom sudu i predlaže da sud, nakon provedene rasprave, donese