od 14.395 kilograma šećera, prema cenama iz potvrde Produktne berze Novi Sad. Pobijanom presudom prvostepeni sud je usvojio tužbeni zahtev za naplatu navedenog iznosa. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostepeni sud je pravilno pri-menio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtev, a date razloge za takvu odluku prihvata i ovaj sud kao drugostepeni. Tuženi je robu - 20.000 kilograma šećera - primio kao skladištar,
... berzanskoj ) robi čija je cena , i kada nije određena, odrediva kao razumna - tekuća cena , u smislu odredbi člana 462. i člana 464. ZOO, tako da potrebe za veštačenjem na okolnost cene ... ceni ...
(3) Ako se berzanska , odnosno tržišna cijena i cijena koju je odredio komitent ne slažu, komisionar - prodavac ima pravo na manju od ove dvije cijene , a komisionar - kupac dužan je platiti veću.
(1) Ako povjeriočevo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, povjerilac može zahtijevati od suda odluku da se stvar proda na javnoj prodaji ili po tekućoj cijeni , kad stvar ima berzansku ili tržišnu cijenu .
(3) Ako založene stvari imaju tržišnu ili berzansku cijenu , povjerilac ih može prodati po toj cijeni , po isteku osam dana od upozorenja učinjenog dužniku i zalogodavcu da će tako postupiti.
2. Ako založene stvari imaju burzovnu cijenu , vjerovnik ih može prodati po toj cijeni , nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja o namjeravanoj prodaji učinjenog dužniku i zalogodavcu. U protivnom, ugovor o prodaji založene stvari je ništav. (čl. 981.)
"Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da "Z.b" d.d (vjerovnik) nije obavijestila dužnika o datumu i mjestu javne prodaje te da je vjerovnik prodao dionice po cijeni koja je niža od burzovne . Odatle slijedi pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je ugovor o prijenosu vlasništva na dionicarna od 4. 6. 1996. ništav, u smislu odredbe čl. 103. st. 1. ZOO jer je protivan prinudnim propisima iz čl. 981. ZOO."
(1) Kad se založena stvar kvari ili kad, inače, gubi vrijednost, te postoji opasnost da postane nedovoljna za obezbjeđenje povjeriočevog potraživanja, sud može na zahtjev zalogoprimca ili zalogodavca, a po saslušanju druge strane, odlučiti da se stvar proda na javnoj prodaji ili po berzanskoj ili tržišnoj cijeni , ako je ima, i da se cijena ili dovoljan dio cijene položi kod suda radi obezbjeđenja zalogoprimčevog
k) odgovarajući dokument Registra o dodjeli <lat>ISIN</lat> i <lat>CFI</lat> broja za hartiju od vrijednosti koja je već registrovana, kao i potvrda berze ili drugog uređenog tržišta o prosječnoj cijeni iz člana 18 stav 2a, te
(1) Ako se emisija hartija od vrijednosti realizuje na berzi , prodajna cijena iz člana 23. stav 1. tačka l) Zakona, koja se navodi u odluci o emisiji hartija od vrijednosti, predstavlja minimalnu cijenu po kojoj će se hartije ponuditi.
(2a) Tržišna vrijednost akcija otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se kao ponderisana prosječna cijena ostvarena na berzi ili drugom uređenom tržištu, u periodu od šest mjeseci, koji prethodi danu donošenja odluke kojom se utvrđuje tržišna vrijednost akcija, ako je u tom periodu obim prometa akcijama te klase na tržištu hartija od vrijednosti predstavljao najmanje 3% ukupnog broja izdatih akcija te klase i da je najmanje u tri mjeseca tog perioda ostvareni obim prometa iznosio najmanje 1%
(2) Ako se prodaja javnom ponudom vrši po cijeni navedenoj u prospektu, upis hartija vrši se u prostorijama emitenta ili berzanskog posrednika sa kojim je emitent zaključio ugovor za obavljanje ovih poslova, u mjestu i vremenu navedenom u prospektu.
(1) Ako se javna ponuda hartija vrši na berzi , berzanski posrednik emitenta unosi nalog za prodaju hartija, po elementima (količina i cijena ) iz prospekta.
(2) Berzanski posrednici kupaca unose naloge za kupovinu hartija po cijeni koja je jednaka ili veća od početne cijene .
(4) Cijena po kojoj kupci u javnoj ponudi po jedinstvenoj cijeni na berzi upisuju i uplaćuju hartije dobija se po algoritmu uravnotežene (preovlađujuće) cijene koja omogućava najveću prodaju hartija iz ponude, a u skladu sa pravilima berze .
(5) Cijene po kojima kupci u javnoj ponudi sa višestrukim cijenama na berzi upisuju i uplaćuju akcije određuju se u skladu sa pravilima berze .
Ako je prodajna cijena akcija navedena u prospektu niža od knjigovodstvene vrijednosti iz posljednjeg godišnjeg izvještaja, emitent je obavezan da javnu ponudu akcija sprovede na berzi .
6) potvrdu berze ili drugog uređenog tržišta o prosječnoj cijeni iz člana 18. stav 2a. ovog pravilnika, te
4a) potvrdu berze ili drugog uređenog tržišta o prosječnoj cijeni iz člana 18. stav 2a. ovog pravilnika,
16.4. Izjava emitenta o usklađenosti sa standardima korporativnog upravljanja, sa obrazloženjem onih elemenata koji nisu u skladu sa usvojenim standardima i sa uputstvom gdje se puni tekst izjave može besplatno preuzeti (internet stranica berze ili drugog uređenog javnog tržišta, internet stranica emitenta ili sl.).
14.4. Izjava emitenta o usklađenosti sa standardima korporativnog upravljanja, sa obrazloženjem onih elemenata koji nisu u skladu sa usvojenim standardima i sa uputstvom gdje se puni tekst izjave može besplatno preuzeti (internet stranica berze ili drugog uređenog javnog tržišta, internet stranica emitenta ili sl.).
Zakon o tržištu hartija od vrijednosti (RS)(2) Radi sprečavanja konflikta interesa, lica iz stava 1. ovog člana dužna su da, u roku od pet dana od dana sticanja, odnosno otuđenja, prijave berzanskom posredniku svako sticanje, odnosno otuđenje hartija od vrijednosti, uključujući podatke o broju, cijeni i datumu transakcije, kao i podatke o sticanju ili otuđenju udjela u povezanim pravnim licima.
(1) Berzanski posrednik dužan je da upozna klijenta sa svim okolnostima koje mogu biti od uticaja na donošenje odluke o kupovini, odnosno prodaji ili u pogledu drugih poslova sa hartijama od vrijednosti, a naročito da mu pruži tačne informacije o ponudi, potražnji, prometu i kretanju cijena hartija od vrijednosti.
a) poništiti transakciju zaključenu na berzi , uređenom javnom tržištu ili drugim pravnim poslom, ako se utvrdi da su jedan ili više elemenata transakcije pogrešni ili ukazuju na manipulacije cijenom ili brojem hartija od vrijednosti,
b) na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu da nalog za kupovinu ili prodaju neke hartije od vrijednosti, znajući da je dat ili da će biti dat nalog za prodaju ili kupovinu te hartije od vrijednosti od drugog lica po cijeni i broju koji je isti ili približno isti ili ako sam da nalog i protunalog,
41) berzanski posrednik koji, dajući pogrešne informacije investitorima o cijeni hartija od vrijednosti, šireći lažne informacije u cilju promjene cijena hartija od vrijednosti i raspolažući hartijama od vrijednosti bez pismenog naloga klijenta, ugrožava stabilnost tržišta, što je suprotno članu 101. ovog zakona,