Preduzeće je dužno da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke ili nepravilnosti koje su naređene rešenjem inspektora rada i da u roku od 8 dana od dana isteka roka za otklanjanje utvrđenog nedostatka ili nepravilnosti, pismeno obavesti nadležnu inspekciju rada o izvršenju rešenja.
Preduzeće je dužno da u određenom roku inspektoru rada dostavi dokaze o stabilnosti objekta i pomoćnih konstrukcija, ispravnosti instalacija, oruđa za rad, sredstava i opreme lične zaštite i komfora radne sredine (prisutnosti hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti, kvaliteta osvetljenja i mikroklime).
Preduzeće je dužno da izvesti nadležnu inspekciju rada o početku svoga rada, rada svoje jedinice, kao i o promenama tehnološkog postupka ukoliko se tim promenama bitno menjaju uslovi rada, najkasnije osam dana pre početka rada.
Preduzeće je dužno da, po prekidu rada, odnosno prestanka upotrebe objekta, dužeg od šest meseci, ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno, izvesti inspekciju rada o ponovnom početku rada, odnosno upotrebi objekta.
Kada radnik odbije da radi zbog toga što smatra da mu preti neposredna opasnost po život i zdravlje, a preduzeće smatra da postupak radnika nije opravdan, dužni su da odmah izveste nadležnu inspekciju rada.
Radnik ima pravo da podnese zahtev za zaštitu prava nadležnoj inspekciji rada ako se po zahtevu iz stava 2. ovog člana ne postupi u roku od osam dana, ili ako radnik smatra da tražene mere zaštite nisu sprovedene u smislu propisa o zaštiti na radu, odnosno kolektivnog ugovora, ili da je zabrana rada iz člana 55. stav 2. tač. 4. i 9. ovog zakona neosnovano izrečena.
Inspekcijski nadzor nad primenom zakona, drugih propisa o merama i normativima zaštite na radu, tehničkim merama koje se odnose na zaštitu na radu, akata preduzeća i kolektivnih ugovora vrši ministarstvo nadležno za poslove rada preko inspektora rada.
Poslove inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog člana mogu da obavljaju inspektori rada koji imaju visoku stručnu spremu i to: tehnički, šumarski, poljoprivredni fakultet, fakultet zaštite na radu (smer - odsek zaštite na radu), pravni, medicinski ili fakultet organizacionih nauka, sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom za rad u organima državne uprave.
Inspekcijski nadzor u oblasti trgovine, ugostiteljstva i turizma, zanatskih i ličnih usluga, finansijsko-tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija, zdravstvene i socijalne zaštite, u stambeno-komunalnim delatnostima, kao i poslove utvrđivanja ispunjenosti propisanih uslova iz zaštite na radu, mogu da obavljaju i inspektori rada koji imaju višu stručnu spremu odgovarajućeg smera, položen stručni ispit i tri godine radnog iskustva u struci.
Inspektor rada može da naredi da se sprovede i opšte priznata mera kojom se može otkloniti opasnost pri radu ili smanjiti štetnost po zdravlje radnika, ako se ta mera, zavisno od stepena razvoja privrede, može sprovesti.
Inspektor rada može da zahteva da mu preduzeće stavi na uvid dokaze o stabilnosti objekta i pomoćnih konstrukcija, o ispravnosti instalacija, oruđa za rad, sredstava i opreme lične zaštite, kao i komfora radne sredine iz člana 48a ovog zakona.
Ako utvrđena povreda propisa o zaštiti na radu predstavlja nedostatak za čije su otklanjanje potrebna posebna investiciona ulaganja, a život i zdravlje radnika nisu teže ugroženi, inspektor rada može naložiti preduzeću da sačini poseban program o postupnom saobražavanju stanja sa propisima o zaštiti na radu.
Ako preduzeće ne postupi po nalogu iz stava 1. ovog člana, inspektor rada rešenjem će naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku.
Ako preduzeće ne postupi po rešenju kojim se nalaže otklanjanje nedostataka iz zaštite na radu, inspektor rada zabraniće rad na radnim mestima na koja se rešenje odnosi, dok se nedostaci ne otklone.
Inspektor rada je dužan da zabrani rad na mestu rada ako utvrdi da postoji neposredna opasnost po život radnika.
Inspektor rada može da zabrani rad na mestu rada kad utvrdi:
Na osnovu izveštaja preduzeća o smrtnom slučaju, kolektivnoj povredi na radu, kao i o pojavi koja je ugrozila, ili bi mogla da ugrozi bezbednost radnika, inspektor rada je dužan da odmah ispita stanje na licu mesta i preduzme mere za otklanjanje uzroka koji su izazvali nastale posledice, odnosno pojave o kojima je obavešten.
Po prijemu obaveštenja od preduzeća da je radnik odbio da radi zbog toga što smatra da nisu sprovedene propisane mere zaštite na radu, inspektor rada je dužan da odmah sprovede postupak i donese odgovarajuće rešenje.
Ako inspektor rada utvrdi da preduzeće nije postupilo po prigovoru radnika o povredi njegovih prava u vezi sa zaštitom na radu u roku od osam dana od dana podnošenja prigovora, dužan je da sprovede postupak i donese odgovarajuće rešenje.
Protiv rešenja inspektora rada može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
23. ne izvesti nadležnu inspekciju rada o smrtnoj, kolektivnoj i teškoj povredi na radu, kao i o pojavi koja bi mogla da ugrozi bezbednost radnika (član 46);
24. ne omogući i ne obezbedi inspektoru rada ulazak u preduzeće, kao i pregled radilišta, prostorija i uređaja i uvid u isprave i podatke potrebne za vršenje nadzora (član 47);
25. ne otkloni utvrđene nedostatke ili nepravilnosti čije je otklanjanje naređeno rešenjem inspekcije rada i ne izvesti inspekciju rada o izvršenju rešenja u propisanom roku (član 48);
26. ne izvesti nadležnu inspekciju rada o početku rada ili promena koje utiču na uslove rada (član 49);
Novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1. ovog člana naplaćuje na licu mesta inspektor rada nadležan za vršenje neposrednog nadzora.
Novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1. ovog člana naplaćuje inspektor rada na licu mesta.
10. Uputstvo o načinu vršenja nadzora nad pridržavanjem propisa o zaštiti na radu u organima unutrašnjih poslova i ustanova organa unutrašnjih poslova ("Sl. list SFRJ", broj 55/65);
12. Uputstvo o načinu vršenja nadzora nad pridržavanjem propisa o zaštiti na radu u preduzećima koja proizvode za određene vojne potrebe ("Sl. list SFRJ", broj 23/66);
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o inspekciji rada ("Službeni glasnik SRS", br. 22/85 i 33/86).
Sl. glasnik RS 46/96 85/05 101/057) utvrđivanje uslova rada i kontrola i praćenje zdravstvenog stanja lica koja rade sa izvorima jonizujućih zračenja i sprovođenje propisanih mera zaštite na radu od štetnog dejstva jonizujućih zračenja;
Pravna lica i preduzetnici koji proizvode, vrše promet ili koriste izvore jonizujućih zračenja dužni su da licima koja rade na mestima na kojima su izloženi jonizujućim zračenjima obezbede ličnu dozimetrijsku kontrolu, da ih opreme ličnim zaštitnim sredstvima i da ih upućuju na redovne zdravstvene preglede, kao i da obezbede proveravanje ispravnosti tih sredstava i njihovo pravilno korišćenje.
Lica iz stava 1. ovog člana stavljaju se pod zdravstveni nadzor i podležu zdravstvenim pregledima pre stupanja na rad sa izvorima jonizujućih zračenja i u toku rada a, po potrebi, i po prestanku rada sa izvorima jonizujućih zračenja.
Na poslovima i zadacima upravljanja proizvodnim procesom u nuklearnom objektu i na poslovima i zadacima nadzora nad tim procesom mogu raditi lica koja ispunjavaju propisane uslove.
Pravna lica i preduzetnici koji proizvode, vrše promet i koriste izvore jonizujućih zračenja, odnosno vrše ispitivanje sadržaja radionuklida u životnoj sredini ili dekontaminaciju životne sredine ili merenje izloženosti jonizujućim zračenjima dužni su da saveznom inspektoru omoguće vršenje nadzora, uvid u dokumentaciju i nesmetan rad i da mu obezbede podatke i materijal potrebne za vršenje inspekcijskog nadzora.
14) ako ne omogući saveznom inspektoru vršenje nadzora, nesmetan rad i uvid u dokumentaciju i ostale materijale potrebne za vršenje inspekcijskog nadzora (član 34).
5) ako lice koje radi sa izvorom jonizujućeg zračenja ne stavi pod propisani zdravstveni nadzor (član 14. stav 2);
Sl. glasnik RS 36/093) dekomisija jeste skup tehničkih i administrativnih aktivnosti koje sprovodi korisnik nuklearnog ili radijacionog objekta (izuzev objekta za odlaganje radioaktivnog otpada), posle trajnog prestanka rada takvog objekta, kojima se postiže oslobađanje tih objekata od dalje regulatorne kontrole;
19) monitoring radioaktivnosti jeste skup merenja, obrada i interpretacija rezultata merenja radijacionih i drugih parametara radi procene nivoa i kontrole izlaganja stanovništva;
Merenja radi kontrole sistema upravljanja kvalitetom mera zaštite od jonizujućih zračenja može da vrši pravno lice koje:
1) ima zaposleno lice sa visokim obrazovanjem stečenim na diplomskim akademskim studijama, u prirodno-matematičkim ili tehničko-tehnološkim naukama, sa tri godine radnog iskustva na poslovima merenja radi kontrole kvaliteta sprovođenja mera zaštite od jonizujućih zračenja;
U zavisnosti od radijacione delatnosti, odnosno nuklearne aktivnosti koju obavlja nosilac licence, odnosno od poslova koje u oblasti zaštite od jonizujućih zračenja obavlja ovlašćeno pravno lice, Agencija propisuje način, vrste i vremenske intervale u kojima se vrše merenja radi kontrole sistema upravljanja kvalitetom mera zaštite od jonizujućih zračenja.
Rad nuklearnog objekta mora se odvijati prema pogonskim i drugim tehničkim uputstvima koja se odnose na sve pogonske režime, na rukovanje nuklearnim materijalima i transport tih materijala, na održavanje i nadzor nad tehničkim sistemima, na unutrašnju kontrolu i na postupke u slučaju akcidenta.
2) rad i postupke pri održavanju, popravkama, pregledima i tehničkim kontrolama opreme;
Lica koja nisu stručno osposobljena da rukuju nuklearnim materijalima, odnosno radioaktivnim otpadom, mogu pod nadzorom lica koja su za to stručno osposobljena, samo prenositi, utovarati, istovarati i skladištiti te materijale, i to ako su prethodno upoznati sa načinom takvog rada, opasnostima i merama zaštite.
Radi vršenja kontrole i nadzora iz stava 1. ovog člana nosilac licence za obavljanje nuklearne aktivnosti dužan je da obezbedi:
Nadzor nad radom Agencije u vršenju poverenih poslova iz člana 6. stav 2. ovog zakona vrši, u okviru svog delokruga, ministarstvo nadležno za poslove zaštite od jonizujućih zračenja i ministarstvo nadležno za poslove nuklearne sigurnosti i upravljanja radioaktivnim otpadom, u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava.
Nosilac licence za obavljanje radijacione delatnosti, odnosno nosilac licence za obavljanje nuklearne aktivnosti dužan je da inspektoru za zaštitu od jonizujućih zračenja, odnosno inspektoru za nuklearnu sigurnost i upravljanje radioaktivnim otpadom, bez odlaganja, omogući vršenje inspekcijskog nadzora, uvid u dokumentaciju, nesmetan rad i da mu obezbedi podatke i materijal potreban za vršenje inspekcijskog nadzora.
13) radi sprovođenja kontrole nadzora nad nuklearnim materijalima ne obezbedi mesto i instalacije za postavljanje i nesmetano funkcionisanje propisane opreme za kontrolu nuklearnih materijala i stavljanje plombe i druge propisane opreme za kontrolu i nadzor nad nuklearnim materijalima i ako ne obezbedi uslove za nepovredivost plombe i nesmetano funkcionisanje opreme (član 59. st. 2. i 3);
11) zaposli profesionalno izloženo lice koje nema propisanu stručnu spremu ili koje nije osposobljeno za rad i za sprovođenje mera zaštite od jonizujućih zračenja ili ako to lice ne ispunjava zdravstvene uslove ili ako na poslovima i zadacima upravljanja proizvodnim procesom u nuklearnom objektu i na poslovima i zadacima nadzora nad tim procesom zaposli lice koje nema propisanu stručnu spremu i radno iskustvo (član 40. st. 1, 2. i 3);
22) ne omogući inspektoru za zaštitu od jonizujućih zračenja, odnosno inspektoru za nuklearnu sigurnost i upravljanje radioaktivnim otpadom vršenje inspekcijskog nadzora, nesmetan rad i uvid u dokumentaciju i ako mu ne obezbedi podatke i materijal potreban za vršenje inspekcijskog nadzora (član 82. stav 1);