Traženo: tužba naknada štete

Ukupno nađeno: 167 primera


U dokumentima tipa propisi od ukupno 74 pronadjenih primera ovde su prikazana 23 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (RH)

Ako šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje tužbom kod nadležnog suda.

Ovršni zakon (RH)

(1) Ako se ovrha na temelju ovršnog naloga protiv kojega je podnesena žalba iz razloga iz članka 49. stavka 1. točke 3. i 4. i članka 50. ovoga Zakona provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika , preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga

Zakon o trgovačkim društvima (RH)

koja je upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz sudskog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu ...

(4) Pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom, društvo koje je ishodilo rješenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je tužitelju nadoknaditi štetu koja mu je pričinjena upisom odluke u sudski registar na temelju rješenja suda. Ne može se zahtijevati da se otkloni učinak upisa odluke u sudski registar.

... tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu , ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze. U tužbi se mora navesti i iznos naknade ... tužbeni ... naknade ... tužiteljeva ...

(3) Od članova društva koji nisu glasovali za opoziv imenovanja člana uprave može se tužbom sudu zatražiti da se s opozivom suglase. O parnici se mora putem suda obavijestiti člana uprave o kome je riječ. Sud može u toku postupka privremenom mjerom zabraniti članu uprave povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastupanje društva, ako se učini vjerojatnim da bi njegovim daljnjim djelovanjem društvu bila pričinjena nenadoknadiva šteta .

(4) Na zahtjev tuženoga sud će odrediti da su tužitelji dužni dati osiguranje za naknadu štete koja tuženome prijeti zbog podizanja tužbe .

(5) Ako se tužba kao neosnovana odbije, a utvrdi se da je podignuta zlonamjerno ili zbog grube nepažnje, tužitelj je dužan tuženome nadoknaditi štetu koja mu je time pričinjena. Više tužitelja odgovara solidarno.

(2) Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele iz stavka 1. ovoga članka. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništetnosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.

Zakon o parničnom postupku (RH)

Tužitelj može u posebnoj parnici zatražiti naknadu štete koju je pretrpio zato što tuženik nije postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka.

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete .

U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora, a i u sporovima radi naknade štete zbog neispunjenja ugovora, osim suda opće mjesne nadležnosti, mjesno je nadležan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuženik dužan ispuniti ugovor.

Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika , povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

... tužbe iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona iznose tvrdnje da se njome povređuju ili ugrožavaju kolektivni interesi ili prava osoba koje je taj podnositelj ovlašten štititi takvom tužbom , ovlaštena je podnijeti tužbu kojom će zatražiti da se utvrdi da određenim postupanjem, uključujući i propuštanjima ne povređuje odnosno da ne ugrožava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih ne povređuje ili ugrožava na nedopušteni način. Tužitelj ... tužbe ... naknadu štete ... tuženika ...

... Tužitelj iz stavka 1. ovoga članka može zatražiti da se podnositelj tužbe iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona i osobe koje su ga ovlaštene zastupati osude na naknadu posebne štete visinu koje će sud utvrditi po slobodnoj ocjeni (članak 223.) ako se pokaže da je tužba iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona bila očito neosnovana i da su vođenjem parnice u povodu te tužbe ... tužitelja ...

Zakon o zaštiti biljnih sorti (RH)

(2) Osoba čije je pravo povrijeđeno može, osim naknade štete , tražiti da se osobi koja je povrijedila njezino pravo zabrani daljnje obavljanje radnje kojom se čini povreda te da se presuda kojom se utvrđuje povreda objavi o trošku tuženika .

Zakon o kaznenom postupku (RH)

(1) Kad je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi štetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaštenog tužitelja ili oštećenika.

Zakon o medijima (RH)

(2) Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.

Tužba za naknadu štete može se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena.

Obiteljski zakon (RH)

(3) Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu , centar za socijalnu skrb će izravno ili preko posebnog skrbnika podnijeti tužbu za naknadu štete .

Pomorski zakonik (RH)

(2) Tražbine navedene u stavku 1. ovoga članka podliježu ograničenju odgovornosti čak i ako je podignuta tužba , na temelju ugovora ili izvan ugovora, na osnovi regresa ili jamstva. Međutim, tražbine navedene u stavku 1. točka d) ne podliježu ograničenju odgovornosti u opsegu u kojem se one odnose na naknadu na temelju ugovora s osobom koja odgovara.

(1) Putnik koji traži vraćanje prevoznine (članak 610. stavak 1. točka 2) i 3) ili naknadu štete (članak 610. stavak 2.) dužan je, u plovidbi u granicama unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske najkasnije u roku od tri dana, a u plovidbi izvan tih granica najkasnije u roku od sedam dana od dana kad je putovanje završeno, zahtijevati od prijevoznika pisanim putem vraćanje prevoznine, odnosno naknadu štete ili u tim rokovima podnijeti tužbu sudu.

- u slučaju tjelesne ozljede putnika koja se dogodila u tijeku prijevoza, a zbog koje je nastupila smrt putnika poslije njegova iskrcaja s broda - od dana smrti putnika, ali ako se tužba zbog naknade štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ne podnose u roku od tri godine od dana iskrcaja gubi se pravo na naknadu štete ;

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 93 pronadjenih primera ovde su prikazana 22 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

U parnici u kojoj vlasnik robe oduzete u prekršajnom postupku protiv učinitelja prekršaja tuži Republiku Hrvatsku radi naknade štete zbog nezakonitog rada tijela državne uprave, sud je vezan konačnom odlukom o oduzimanju robe donesenom u prekršajnom postupku.

...

Ispravkom se ne može mijenjati sadržaj izreke presude kad je on rezultat pogrešne odluke suda o osnovanosti zahtjeva, a to niti u slučaju kad se stranke s tim suglase, jer je sud vezan presudom čim je objavljeno odnosno otpravljeno. Pogreška koju je sud u presudi učinio kad je naložio tuženiku da plati zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete od dana tužbe , a uz pravilnu primjenu materijalno prava trebalo je kamate dosuditi od dana presuđenja, predstavlja pogrešku u suđenju, a

...

Kad određuje visinu nematerijalne štete prema kriterijima iz čl. 200. Zakona o obveznim odnosima, sud nije vezan navodima tužbe u odnosu na iznos nematerijalne štete , ali tako dobiveni iznos, uzevši u obzir i stupanj podijeljene odgovornosti, oštećenom se dosuđuje u cijelosti samo ako je jednak ili manji od tužbom zatraženog iznosa naknada .

...

Za odlučivanje u sporu u kojem tužitelj zahtijeva naknadu štete što ju je pretrpio kao putnik na brodu, nadležan je općinski sud.

...

U konkretnom slučaju radi se o obvezno-pravnom odnosu, tj. o regresnom potraživanju tužitelja prema tuženiku , jer tuženik nije ispunio svoju ugovorom preuzetu obavezu prema trećem u vezi plaćanja školarine za <lat>II<d> semestar I godine studija, a ne radi se o sporu koji je nastao između igrača i kluba u svezi nogometnog športa, pa je stoga za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari nadležan sud, a ne arbitraža Hrvatskog nogometnog saveza.

...

Tužbu radi naknade štete počinjene uporabom vozila inozemne registracije za koje postoji inozemno osiguranje od automobilske odgovornosti, oštećena osoba može podnijeti samo protiv Hrvatskog ureda za osiguranje.

...

Za suđenje u sporu člana posade broda i brodara za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio kao član posade broda nadležan je trgovački sud.

...

Kod štete na automobilu oštećenik ima pravo na naknadu troškova izvršenog popravka uz cijenu rada koju bi platio u Republici Hrvatskoj, osim ako posebne okolnosti ne upućuju na pravo tužitelja da popravak izvrši u inozemstvu.

...

Vođenje krivičnog postupka samo po sebi ne dovodi do prekida zastarijevanja potraživanja naknade štete , već je potrebno da je oštećeni u krivičnom postupku postavio imovinskopravni zahtjev i zatim, kad je upućen da taj zahtjev ostvaruje u parnici da je oštećeni u roku od tri mjeseca od odluke, podnio tužbu za naknadu štete .

...

Kad je štetnik u krivičnom postupku oslobođen od optužbe , ne radi se o šteti prouzročenoj kaznenim djelom, a pitanje zastare potraživanja naknade štete ocjenjuje se primjenom odredaba čl. 376. ZOO, pri čemu postavljanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku treba smatrati podnošenjem tužbe .

...

Kad u pravomoćno okončanoj odštetnoj parnici prejudicijelno odluči o odgovornosti tuženika , u novoj parnici u kojoj tužitelj traži od tuženika daljnju naknadu štete , sud nije vezan tom odlukom o prethodnom pitanju.

...

Rok za podnošenje tužbe radi naknade štete iz čl. 26. Zakona o javnom priopćavanju ne može početi teći prije stupanja na snagu toga zakona.

...

Sud nije nadležan za odlučivanje o zahtjevu radi isplate troškova nastalih u postupku administrativnog izvršenja, bez obzira na to što je taj zahtjev pravno opredijeljen kao zahtjev za naknadu štete i što je tuženik pravomoćno kazneno osuđen zbog protupravnog useljenja u stan, a tužitelj kao oštećenik u tom postupku upućen da svoj imovinsko-pravni zahtjev za naknadu troškova nastalih prisilnim administrativnim iseljenjem tuženika iz stana ostvaruje u parnici.

...

Parnični postupak se ne prekida kada se tužbom traži naknada štete nastale na mobiliziranom vozilu tijekom ratnih operacija.

...

Kada se radi o privremenoj mjeri radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenaknadive odnosno teško naknadive štete ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može u smislu odredbi stavka 2. članka 299. Ovršnog zakona privremeno urediti sporni odnos između stranaka bez obzira na identičnost zahtjeva u tužbi i privremene mjere.

...

Pravilnik tuženika o načinu utvrđivanja izmakle dobiti za radnike odsutne s posla ne obvezuje parnični sud koji je slobodan da u radnom sporu radi naknade štete isto pitanje utvrđuje u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

...

Za suđenje u sporu radi naknade štete između domaće fizičke osobe kao tužitelja i inozemnih pravnih osoba kao tuženika nadležan je općinski sud.

...

Donošenje odluke nadležnog tijela organizacije kojom je utvrđeno postojanje štete , navedene okolnosti pod kojima je šteta nastala, njezina visina i tko ju je uzrokovao, procesna je pretpostavka za podnošenje tužbe sudu kojom se traži da se radnika obveže na naknadu štete .

...

To što je tužiteljica nakon bračne svađe sa suprugom bila "uplakana, uznemirena i tahikardična" (ali bez vanjski vidljive a niti pulpacijom osjetljive povrede) ne predstavlja osnovu za naknadu neimovinske štete (st. 2. čl. 200. Zakona o obveznim odnosima).

...

Za dopuštenost revizije protiv drugostupanjske presude kojom je potvrđena međupresuda suda prvog stupnja, mjerodavna je vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude. Zato ako je međupresudom utvrđena tuženikova odštetna odgovornost u jednoj polovici dijela, a on u reviziji pobija postojanje svoje odgovornosti, vrijednost predmeta spora pobijanog dijela međupresude odgovara polovici iznosa koji tužitelj u toj parnici zahtijeva na ime naknade štete .

...

Kad je u parnici po zahtjevima više oštećenih iz istog štetnog događaja utvrđeno da ukupna šteta prelazi osiguranu sumu, sud će svakom od tužitelja dosuditi razmjerni dio naknade tako da zbroj dosuđenih iznosa ne prijeđe limit obveze zajednice osiguranja, a po istom principu uzeti u obzir i već isplaćene iznose na ime naknade štete .

...

Ne pripada pravo na naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode osobi protiv koje je odbijena optužba , ali je kao učiniocu krivičnog djela izrečena mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi.