Traženo: samohran

Ukupno nađeno: 5976 primera


U dokumentima tipa propisi od ukupno 5896 pronadjenih primera ovde su prikazana 23 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Pravilnik o provođenju nadzora i provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora, zajedničkih revizorskih ureda i ovlaštenih revizora (RH)

Pravilnik o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (RH)

Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke (RH)

Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke (RH)

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije fizičkih osoba koje samostalno obavljaju socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost (RH)

Pravilnik o načinu i rokovima obavješćivanja ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te vođenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetničkih društava, javnih bilježnika, revizorskih društava i samostalnih revizora (RH)

Pravilnik o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (RH)

Pravilnik o vođenju registara revizorskih društava, samostalnih revizora, zajedničkih revizorskih ureda i ovlaštenih revizora (RH)

Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (RH)

Pravilnik o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske (RH)

Zakon o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki (RH)

Pravilnik o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi (RH)

Uredba o objedinjenom mjesečnom prikupljanju podataka po osiguranicima, o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu na porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti i o uplatama (RH)

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan život i rad (RH)

Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje samostalnih privrednika (RH)

Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (RH)

Pravilnik o stručnoj spremi odnosno stručnoj osposobljenosti za samostalno obavljanje stručnih poslova u športu osobnim radom (RH)

Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom (RH)

Zakon o sprječavanju pranja novca (RH)

ZADAĆE ODVJETNIKA, ODVJETNIČKIH DRUŠTAVA I JAVNIH BILjEŽNIKA TE REVIZORSKIH DRUŠTAVA I SAMOSTALNIH REVIZORA, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLjAJU RAČUNOVODSTVENE USLUGE I USLUGE POREZNOG SAVJETOVANjA

Zakon o doprinosima (RH)

1.9. Za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti

1.10. Za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku

1.11. Za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti umjetnika i športaša koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku

1.12. Za osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja - samostalnog umjetnika kojemu se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 80 pronadjenih primera ovde su prikazana 22 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

ispostaviti sedam ugovora o obavljenim poslovima, u koje je optuženica unijela neistinite podatke i ovjerila ih potpisom i žigom svog poduzeća, tada je zlouporaba položaja izvršena upravo ispostavljanjem ugovora o obavljenim poslovima, zbog čega ili ovlaštenja iz članka 215. KZRH i krivičnog djela krivotvorenja službene isprave iz članka 221. stavak 1. KZRH, već samo o prividnom stjecaju ovih dvaju krivičnih djela u kojem je krivično djelo krivotvorenja službene isprave izgubilo svoju pravnu

...

Ostvarena je povreda krivičnoga zakona na štetu optuženice u pitanju je di djelo za koje se optuženik goni krivično djelo, kad je optuženica pravomoćnom presudom osuđena zato što, obavljajući samostalnu ugostiteljsku djelatnost, nije u tijeku 1990.g. platila iznose razrezanoga osnovnog i posebnog poreza na promet, te posebni republički porez s obračunatom kamatom, čime da bi učinila krivično djelo utaje poreza iz članka 115. KZRH (prije članak 119).

...

Kafe-bar upisan kao radnja u registar radnji na osnovi Zakona o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom (Narodne novine, broj 19/90) nema status privatnog poduzeća - radnja sa statusom pravne osobe. Okrivljenik zaposlen kao konobar u takvoj radnji prisvajajući novac od dnevnih utržaka, ne čini zato krivično djelo pronevjere iz čl. 223. KZRH, već krivično djelo utaje iz čl. 129. KZRH.

...

na drugo vozilo iste marke, te ga koristio u prometu, prvostupanjski sud je neosnovano izrekao sigurnosnu mjeru iz čl. 64. OKZRH oduzimanjem osobnog automobila. Za izvršenje krivičnoga djela bile su namijenjene i upotrijebljene registarske pločice i naljepnica, a ne cijeli automobil. Ti predmeti, iako su pričvršćeni za vozilo, nisu postali njegov neodvojiv dio u fizičkom smislu. Stoga nema osnove oduzeti cijelo vozilo kada se predmeti izvršenja krivičnog djela mogu od vozila odvojiti i oduzeti samostalno ...

...

Ocijenjeno je da izbor slika (reprodukcija djela određenog slikara) popraćen tekstom predstavlja samostalnu autorsku tvorevinu.

...

Svaka odluka organizacije kojom je odlučeno o pravima radnika samostalan je pravni akt, tako da se zatražena zaštita protiv ranije donesene odluke ne proteže i na kasniju odluku.

...

Vođenje samostalne trgovačke djelatnosti bez izričite suglasnosti poslodavca, za svoje potrebe ili za račun drugog trgovačkog poduzeća, nije osnova za prestanak radnog odnosa, jer se kolektivnim ugovorom i statutom poduzeća ne mogu propisati razlozi prestanka radnog odnosa koji nisu predviđeni zakonom.

...

Državnopravnim osamostaljenjem Republike Hrvatske spor dviju pravnih osoba od kojih jedna ima sjedište u toj državi, a druga u Republici Sloveniji, postao je spor s međunarodnim elementom.

...

Duševne boli majke zbog gubitka ploda nisu samostalna osnova za naknadu nematerijalne štete u smislu odredbe članka 201. Zakona o obveznim odnosima.

...

Dijete nema samostalno pravo na isplatu iznosa doplatka za djecu koji roditelj ostvaruje uz primanja u inozemstvu.

...

Sporazum o mjesnoj nadležnosti određenoga suda u Hrvatskoj sklopljen 1988. između dvije pravne osobe, jedne sa sjedištem u Hrvatskoj a druge sa sjedištem u Sloveniji, nije se nakon državnopravnog osamostaljenja Republike Hrvatske pretvorio u sporazum o prorogaciji međunarodne nadležnosti, već je prestao važiti.

...

Odluka suda neke od republika bivše SFRJ, kojoj Republika Hrvatska ne priznaje samostalnost i suverenost, ne smatra se stranom sudskom odlukom podobnom za priznanje.

...

Kotao za centralno grijanje kao pokretna stvar zadržava svoju pravnu samostalnost i nakon ugradnje u sistem centralnoga grijanja, jer se može bez štete razdvojiti od ostalog dijela instalacija.

...

Odredba članka 7. stavak 1. Uredbe predviđa samostalan osnov pre- stanka radnog odnosa zbog izostanka s posla i nije povezana sa slučajem iz stavka 2. istog članka.

...

Rješenje suda prvog stupnja protiv kojeg posebna žalba nije dopušte- na ne postaje pravomoćno samim donošenjem jer se ono može pobijati žal- bom, ali ne samostalnom već onom podnesenom protiv konačne odluke.

...

Kaznena djela koja u svojim obilježjima kao teži oblik činjenja, predviđaju okolnost da je djelo počinjeno u sastavu grupe, kao što je to slučaj kod kaznenih djela iznude iz čl. 234. st. 1. i 2. i otmice iz čl. 125. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (dalje: KZ), imaju na taj način već ugrađenu kvalifikatornu okolnost koja je predviđena i samostalnim kaznenim djelom iz čl. 333. KZ, pa bi dovođenjem u stjecaj ovih kaznenih djela, optuženik odgovarao za dva identična inkriminirana ponašanja pri počinjenju jednog

...

Kaznenim djelom otmice štiti se sloboda svakog čovjeka da samostalno odlučuje o svom kretanju u prostoru i slobodnom voljom odlučuje o svom postupanju, pa je neodlučno iz kojih su razloga optuženici oštećeniku oduzeli to njegovo pravo, kao i to jesu li bili u zabludi u pogledu činjenice je li oštećenik ranije oduzeo novac jednom od optuženika

...

Predsjednik izvanraspravnog vijeća županijskog suda nije ovlašten rješenjem odbaciti podnesak stranke nazvan optužnim prijedlogom, već to može učiniti izvanraspravno vijeće iz čl. 20. st. 2. Zakona o kaznenom postupku – dalje: ZKP, jer nigdje u cit. Zakonu nije navedeno da predsjednik vijeća iz čl. 20. st. 2. ZKP može samostalno odbaciti ovaj podnesak. Naime, odredbom čl. 20. st. 6. ZKP propisano je da predsjednik vijeća županijskog suda odlučuje samo u slučajevima predviđenim u ZKP, a to nije ovaj

...

odustao od počinjenja istog kaznenog djela, pa da ga i zbog toga oslobađa optužbe. Ova proturječnost čini apsolutno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. Zakona o kaznenom postupku. Naime, kad se utvrdi da je optuženik dragovoljno odustao od kažnjivog pokušaja kaznenog djela, onda se ne oslobađa optužbe već se proglašava krivim i tada se može osloboditi kazne (čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona), odnosno može biti kažnjen za one radnje koje tvore neko drugo samostalno ...

...

što je dovelo do ulaska zraka u prsište i prouzročilo kolaps desnog plućnog krila, što predstavlja tešku i po život opasnu povredu. Međutim, postupanje optuženika nakon toga ne može se smatrati da je dragovoljno spriječio nastupanje posljedice smrti oštećenice, jer nije samostalno odlučio da majicom zaustavi krvarenje iz rane na vratu optuženice, već je to učinio po naredbi druge osobe koja je oštećenicu vozila u hitnu službu. Ta radnja, dakle, nije predstavljala realizaciju njegove samostalne ...

...

Protutužbenim zahtjevom tuženik ostvaruje protiv tužitelja samostalan tužbeni zahtjev, pa ako se radi o novčanim potraživanjima, sud je dužan u presudi, ako utvrdi postojanje potraživanje tužitelja iz tužbenog zahtjeva i tuženika iz protutužbenog zahtjeva, izvršiti prebijanje utvrđenih potraživanja stranaka, dok u slučaju da tuženik izjavi prigovor prijeboja, sud može odlučivati samo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva.

...

Određujući civilnu i geometrijsku diobu, na temelju koje diobe su iz jedne nastale tri samostalne vlasničkopravne cjeline, potrebno je i formirati putnu vezu između javnog puta i nekretnina nastalih diobom.