Može biti optički , zvučni ili oboje. Ako je optički , mora biti zeleno treptajuće svjetlo vidljivo u uobičajenim radnim uvjetima. Mora se ugasiti ili svijetliti bez treptanja ili s uočljivo izmijenjenom učestalošću u slučaju ikakve neispravnosti pokazivača smjera.
Svjetlo se može sastojati od više optičkih elemenata namijenjenih za osvjetljavanje mjesta registarske pločice.
Može biti optički , zvučni ili oboje. Ako je optički , mora biti zeleno treptajuće svjetlo vidljivo u uobičajenim radnim uvjetima. Mora se ugasiti ili svijetliti bez treptanja ili s uočljivo izmijenjenom učestalošću u slučaju ikakve neispravnosti pokazivača smjera. Ako je samo zvučni, mora biti jasno čujan i mora pokazivati isto radno stanje kao i signal ispravnosti rada.
Svaka pedala mopeda na tri kotača mora biti opremljena s dva katadioptera. Katadiopteri moraju biti ugrađeni tako da su aktivne (odsjevne) površine izvan tijela pedale i okomite na nosivu ravninu pedale i da im je optička os usporedna s uzdužnom središnjom ravninom vozila.
Može biti optički , zvučni ili oboje. Ako je optički , mora biti zeleno treptajuće svjetlo vidljivo u uobičajenim radnim uvjetima. Mora se ugasiti ili svijetliti bez treptanja ili s uočljivo izmijenjenom učestalošću u slučaju ikakve neispravnosti pokazivača smjera. Ako je samo zvučni, mora biti jasno čujan i mora pokazivati isto radno stanje kao i optički signal ispravnosti rada.
Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama (RH)Glava 4. OPTIČKI ZNACI NA PLOVILIMA
Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije mehaničkih spojnica za povezivanje motornih i priključnih vozila i njihove ugradbe na ta vozila TPV 150 (RH)10.2.1. Naprave za daljinsko prikazivanje moraju kod automatskoga postupka spajanja optički prikazati zatvoreni i dvostruko osigurani položaj spojnice u skladu s točkom 10. 2. 2. i/ili 10. 2. 3.
10.2.2. Promjena iz otvorenog u zatvoreni i dvostruko osigurani položaj prikazuje se zelenim optičkim signalom.
10.2.3. Kod prikazivanja otvorenog i/ili neosiguranog položaja upotrebljava se crveni optički signal.
10.2.6. Oslobađanje jednog od dva osigurača mora rezultirati gašenjem zelenoga optičkog signala i/ili paljenjem crvenoga optičkog signala.
Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije tipa gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala i kočnih svjetala za motorna vozila i njihove prikolice TPV 122 (RH)1.4.4. Za katadiopterske uređaje, sažet opis s tehničkim specifikacijama materijala katadiopterske optičke jedinice:
Pravilnik o određenim sastavnim dijelovima i značajkama traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo TPV 322 (RH)2.8. "glavna značajka" označava značajku koja znatno mijenja optička i/ili mehanička svojstva ploče stakla na način ne bez značaja za funkciju koju staklena ploča obavlja u traktoru. Ovaj pojam također obuhvaća trgovački naziv ili oznaku;
2.9. "sporedna značajka" označava značajku sposobnu izmijeniti optička i/ili mehanička svojstva ploče stakla na način koji je značajan za funkciju za koju je staklena ploča namijenjena da je obavlja u traktoru. Opseg takve promjene procjenjuje se s obzirom na indekse teškoće;
3.2.1.2.2.4. položaj i veličina zone u kojoj se provjeravaju optičke kvalitete, te, po potrebi, područje podvrgnuto diferencijalnom kaljenju;
8.1.4. Optičke značajke
8.1.4.2. Ispitivanje optičkog izobličenja
Optičko C/9.2 C/9.2 C/9.2 C/9.2 C/9.2 C/9.2 C/9.2 - - -
4.1.4. Optički sustav koji se sastoji od leće žarišne duljine, f, od najmanje 500 mm i s korekcijom za kromatske aberacije. Puni otvor leće ne smije prelaziti f/20. Udaljenost između leće i izvora svjetlosti se podešava kako bi se dobio snop približno usporednih svjetlosnih zraka. Umetanjem blende promjer svjetlosnog snopa treba ograničiti na širinu od 7 +- 1 mm. Ta blenda treba biti postavljena na udaljenosti od 100 +- 50 mm od leće na strani udaljenijoj od izvora svjetlosti.
9. OPTIČKE ZNAČAJKE
9.1.1.2. Optički sustav koji se sastoji od leće žarišne duljine od najmanje 500 mm i s korekcijom za kromatske aberacije. Puni otvor leće ne smije prelaziti f/20. Udaljenost između leće i izvora svjetlosti mora se podesiti na način da se dobije snop približno usporednih svjetlosnih zraka.
.1.1.3. Mjerna noprema. Prijemnik treba imati relativnu spektralnu osjetljivost usklađenu s relativnom spektralnom svjetlosnom osjetljivošću standardnog fotometrijskog promatrača CIE (<sup>11</sup>) za fotopični vid. Detekcijska površina prijemnika treba biti prekrivena difuznim sredstvom i treba imati poprečni presjek najmanje dva puta veći od poprečnog presjeka usporednog svjetlosnog snopa emitiranog iz optičkog sustava. Ako se primjenjuje integrirajuća kugla, površina poprečnog presjeka
9.2. Ispitivanje optičkog izobličenja
Navedena metoda predstavlja projekcijsku metodu koja omogućava procjenu optičkog izobličenja ploče sigurnosnog stakla.
9.2.1.1.1. Optičko izobličenje: kut između stvarnog i prividnog smjera točke gledane kroz ploču sigurnosnog stakla, pri čemu veličina kuta otklona predstavlja funkciju upadnog kuta linije promatranja, debljine i nagiba staklene ploče, te polumjera zakrivljenosti u upadnoj točki.
9.2.1.1.2. Optičko izobličenje u smjeru MM': algebarska razlika u kutnom odstupanju aˆ†(alfa) izmjereno između dvije točke M i M' na površini ploče sigurnosnog stakla, pri čemu je udaljenost između dvije točke takva da su njihove projekcije na ravnini pri pravim kutevima u smjeru promatranja odvojene navedenom udaljenosti aˆ†dž (vidi sliku 6.).
9.2.1.1.3. Optičko izobličenje u točki M: najveće optičko izobličenje za sve smjerove MM' od točke M.
Slika 6. Dijagramski prikaz optičkog izobličenja
Napomene: aˆ†(alfa) = (alfa)1 tj. optičko izobličenje u smjeru
Slika 7. Optički razmještaj projektora
Slika 9. Razmještaj pribora za ispitivanje optičkog izobličenja
Odrediti optičko izobličenje ploča sigurnosnog stakla mjerenjem aˆ†d u svakoj točki površine i u svim smjerovima kako bi se pronašla najveća vrijednost aˆ†d.
Tip vjetrobranskog stakla smatra se zadovoljavajućim s obzirom na optičko izobličenje ako, kod četiri uzorka dostavljena na ispitivanje, optičko izobličenje ne premašuje najveću vrijednost od 2' na luku bilo u zoni I ili zoni I'.
Pribor čini kolimator i teleskop i može se postaviti u skladu sa slikom 13. Međutim, može se koristiti svaki istovrijedni optički sustav.
Kolimacijski teleskop tvori u beskonačnosti sliku polarnog koordinatnog sustava sa svjetlom točkom u sredini (vidi sliku 14.). U žarišnoj ravnini teleskopa za promatranje, mala neprozirna mrlja promjera nešto većeg od projicirane svijetle točke postavlja se na optičku os, zatamnjujući time svijetlu točku.
9.3.1.2.2. Kada se ispitni komad koji pokazuje sekundarnu sliku postavi između teleskopa i kolimatora, druga, manje svijetla točka pojavljuje se na određenoj udaljenosti od središta polarnog koordinatnog sustava. Odvajanje sekundarne slike može se iščitati kao udaljenost između točaka gledanih kroz teleskop za promatranje (vidi sliku 14.). (Udaljenost između tamne mrlje i svijetle točke u sredini polarnog koordinatnog sustava predstavlja optičko odstupanje.)
4. OPTIČKE ZNAČAJKE
Zahtjevi u svezi s optičkim značajkama navedeni u točki 9. Priloga <lat>III</lat>. C primjenjuju se na svaki tip vjetrobranskog stakla.