Utvrđivanje predloga za izbor vrhovnog državnog tužioca
Zakon o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna (CG)Tužba za utvrđivanje registracije dizajna ništavom
Poslovnik Tužilačkog savjeta (CG)Utvrđivanje predloga za imenovanje državnog tužioca
Zakon o patentima (CG)2. Tužba za utvrđivanje prava na zaštitu
4. Tužba za utvrđivanje svojstva pronalazača
Zakon o žigu (CG)Tužba za utvrđivanje žiga ništavim
Zakonik o krivičnom postupku (CG)Utvrđivanje identiteta optuženog i davanje uputstava
Zakon o parničnom postupku (CG)TUŽBA ZA UTVRENjE
Zakon o Državnom tužilaštvu (CG)Komisija za Kodeks tužilačke etike donosi Poslovnik o svom radu, kojim se bliže utvrđuje način rada i odlučivanja.
Radi ostvarivanja funkcije gonjenja učinilaca krivičnih i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela Državno tužilaštvo je ovlašćeno da sa nadležnim organima utvrđuje i preduzima potrebne mjere na otkrivanju krivičnih i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela i njihovih učinilaca.
Prijava iz člana 32 stav 1 ovog zakona podnosi se na obrascu koji utvrđuje Tužilački savjet.
Mišljenje iz st. 3, 4 i 5 ovog člana daje se na obrascu koji se utvrđuje Poslovnikom Tužilačkog savjeta.
Komisija iz stava 1 ovog člana sačinjava i ocjenjuje test. Pisano testiranje sprovodi se anonimno. Pisani test se sačinjava od pitanja koja su objavljena na internet stranici Tužilačkog savjeta. Primjerak ocijenjenog testa dostavlja se svim članovima Tužilačkog savjeta. Način sačinjavanja testa i sprovođenja pisanog testiranja utvrđuje se Poslovnikom Tužilačkog savjeta.
Broj bodova koji se može ostvariti na osnovu podkriterijuma utvrđuje se Poslovnikom Tužilačkog savjeta u okviru bodova iz stava 1 ovog člana.
Na osnovu obavljenog razgovora, pribavljene dokumentacije i mišljenja iz člana 33 ovog zakona, članovi Tužilačkog savjeta ocjenjuju kandidata primjenom kriterijuma i podkriterijuma iz čl. 33a, 33b i 33c ovog zakona, na obrascu čiji se sadržaj utvrđuje Poslovnikom Tužilačkog savjeta.
Komisija iz stava 2 ovog člana utvrđuje prosječan broj bodova, na osnovu ocjene svakog člana Tužilačkog savjeta.
Ako tuženi prizna tužbeni zahtev, sud više ne utvrđuje činjenični i pravni osnov tužbenog zahteva ali će utvrđivati da li je priznanje (raspolaganje zahtevom) dozvoljeno ili ne
...Sud ne prekoračuje tužbeni zahtev (član 2. stav 1. ZPP) dosudom bilo kojeg do tužbom traženog iznosa pravične novčane naknade nematerijalne štete utvrđenog uzimanjem u račun većeg iznosa naknade i većeg stepena podeljene odgovornosti od iznosa, odnosno stepena sa kojim je tužilac
...Sud ne prekoračuje tužbeni zahtev (član 2. stav 1. ZPP) dosudom bilo kojeg do tužbom traženog iznosa pravične naknade nematerijalne štete utvrđenog uzimanjem u račun većeg iznosa naknade i većeg stepena podeljene odgovornosti od iznosa, odnosno stepena, sa kojim je tužilac računao
...... tužbi . Po izuzetku, kada je prvostepena presuda ukinuta zbog toga što je pripremno ročište, odnosno prvo ročište za glavnu raspravu kada pripremno ročište nije održano, zahvaćeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka, postupak se vraća u stanje pre pripremnog, odnosno pre prvog ročišta i sud je dužan da primeni odredbu iz člana 40. stav 3. Zakona o parničnom postupku, što može da utiče i na prava za izjavljivanje revizije.Kada se tužbeni ... tužilac ... tužbi ... utvrdio ...
...prava vlasništva, graditelj takvog objekta bi bio lišen građansko.pravne zaštite. U tom slučaju graditelj odnosno njegov pravni slednik ne bi bio ovlašćen na vlasničku tužbu protiv lica koje mu je protivpravno zauzelo građevinski objekt ili deo objekta, kao što ne bi imao pravo na naknadu štete prouzrokovane oštećenjem ili uklanjanjem građevinskog objekta bez pravnog osnova. Odluka o uklanjanju objekta izgrađenog bez odobrenja za građenje ne može se doneti pre nego što se u zakonitom postupku utvrdi ...
...Ne može se sud koji je izdao platni nalog oglasiti mesno nenadležnim za postupanje u odnosnoj pravnoj stvari, zato što je tužilac preinačio tužbu , tako da umesto prvobitno tuženog tuži drugo lice za koje je opšte mesno nadležan drugi sud, jer su za tuženog koji pristane da stupi na mesto prvobitno tuženog (što se uvek mora utvrditi ) nastale sve procesno pravne posledice već onda kada su one nastale za prvobitno tuženog .
...Činjenica da je tuženi prigovorio mesnoj nadležnosti, a zatim žalbom pobijao rešenje kojim se sud oglasio mesno nenadležnim, nema značaja za utvrđivanje mesne nadležnosti suda, niti tužiočeva žalba čini bespredmetnim prethodno istaknuti prigovor povodom koga je već doneto rešenje.
...Kad se tužbom traži utvrđenje da je zaostavština opterećena pasivom u korist tužioca , za suđenje je nadležan i sud opšte mesno nadležan za tužene i ostavinski sud pa tužiocu pripada pravo izbora.
...Mesna nadležnost suda, u sporu za naknadu štete može se odrediti prema prebivalištu tužioca u smislu odredbe člana 46.stav 2.ZPP, samo u slučaju postojanja pravnosnažne krivične presude kojom je utvrđeno postojanje krivičnog dela, osim u slučaju kad postoje okolnosti zbog kojih se krivični postupak nije mogao voditi.
...Primeni odredaba člana 70.Zakona o parničnom postupku ima mesta samo ako isprava o sporazumu priložena uz tužbu sadrži sve elemente iz kojih proizilazi punovažnost sporazuma tako da sud na osnovu te isprave može da oceni svoju nadležnost bez prethodnog utvrđivanja pojedinih elemenata što bi usporavalo postupak.Za punovažnost sporazuma o mesnoj nadležnost nije odlučno u kojoj vrsti isprave je sadržan, pod uslovom da je jasan i da je isprava potpisana od za to ovlašćenih lica.
...Kad je tužilac ovlašćen da na osnovu odredaba Zakona o parničnom postupku bira mesno nadležan sud između više stvarno nadležnih sudova, sud kome je tužba podneta ne može se oglasiti mesno nenadležnim zato što je utvrdio da po jednom osnovu nije mesno nadležan, a tužba ne sadrži dovoljno podataka za utvrđivanje da li je nadležan po nekom drugom od osnova predviđenih za takvu vrstu spora.
...zasniva se na utvrđenju da je tužilac tuženom pozajmio 12000 DEM i da je poravnanjem zaključenim u vanparničnom postupku kod Opštinskog suda u B.P.Konstatovano da je toga dana tužilac pozajmio tuženom novac od 12000 nemačkih maraka - protivvrednost u dinarima, te da se obavezuje da pozajmljeni iznos od 12000 DEM protivvrednost u dinarima vrati tužiocu najkasnije za šest (6) meseci, te se konstatuje da se ovom poravnanju priznaje snaga izvršne sudske odluke. tuženi ...
...pa samim tim i apsolutno ništav ili pak o ugovoru zaključenom sa manom u volji prodava (relativno ništavom ugovoru).Pobijane presude zasnivaju se na utvrđenju da je pravni prethodnik tužilaca bio zaposlen kod tuženog , da je na njega vršen pritisak da se mora opredeliti ili za posao ili za zemlju, i da ukoliko ne proda zemlju da će izgubiti posao, da je pod pritiskom prodao zemlju tuženom pod uslovima kakve je ovaj opredelio u ugovoru, te na zaključku da je prethodnik tužioca ...
...konkretno u sporu radi poništenja rešenja Disciplinske komisije o prestanku rada radnika, Sud ocenjuje zakonitost, bez ovlašćenja pune jurisdikcije, ali to ne sprečava Sud da u parničnom postupku utvrđuje istinitost odnosno neistinitost bitnih činjenica utvrđenih u disciplinskom postupku, odnosno činjenice kojima se dopunjuju činjenice utvrđene u disciplinskom postupku.Presudom prvostepenog suda pništena je odluka Disciplinske komisije tuženog i obavezan tuženi ... tužilju ...