<lat>II</lat>. DOCNjA POVJERIOCA
Kad povjerilac dolazi u docnju
Docnja povjerioca
(1) U slučaju djelimičnog ispunjenja obaveze, povjerilac ne može zadržati kaparu, nego može tražiti ispunjenje ostatka obaveze i naknadu štete zbog zadocnjenja , ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu.
(2) Kad dužnik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, povjerilac ima pravo da zahtijeva i naknadu štete koju je usljed toga pretrpio.
(3) Za štetu zbog zadocnjenja sa ispunjenjem odgovara i dužnik kome je povjerilac dao primjeren naknadni rok za ispunjenje.
(1) Povjerilac i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti povjeriocu određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem (ugovorna kazna).
(4) Kad je kazna ugovorena za slučaj da dužnik zadocni sa ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu.
(5) Povjerilac ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zadocnjenja ako je primio ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saopštio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu.
Ako je za neispunjenje obaveze ili za slučaj zadocnjenja sa ispunjenjem zakonom određena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, povjerilac nema pravo da zahtijeva ujedno ugovornu kaznu i naknadu određenu zakonom, izuzev ako je to samim zakonom dozvoljeno.
(1) Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio kakvu štetu zbog dužnikove docnje .
(2) Ako je šteta koju je povjerilac pretrpio zbog dužnikovog zadocnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo da zahtijeva razliku do potpune naknade štete.
Kad se obaveza sastoji u davanju stvari određenih po rodu, a dužnik dođe u docnju , povjerilac , pošto je prethodno o tome obavijestio dužnika, može po svom izboru nabaviti stvar istog roda i zahtijevati od dužnika naknadu cijene i naknadu štete, ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu štete.
Kad se obaveza sastoji u činjenju, a dužnik tu obavezu nije na vrijeme ispunio, povjerilac može, obavijestivši o tome prethodno dužnika, sam o trošku dužnika uraditi ono što je dužnik bio dužan uraditi, a od dužnika zahtijevati naknadu štete zbog zadocnjenja , kao i naknadu druge štete koju bi imao zbog ovakvog načina ispunjenja.
(1) Kad dužnik ne izvrši o roku neku svoju nenovčanu obavezu utvrđenu pravosnažnom odlukom, sud može, na traženje povjerioca , odrediti dužniku naknadni primjeren rok i izreći, a u cilju uticanja na dužnika i nezavisno od svake štete, da će dužnik, ako ne izvrši svoju obavezu u tom roku, biti dužan isplatiti povjeriocu izvjesnu svotu novca za svaki dan zadocnjenja , ili za koju drugu jedinicu vremena, počev od isteka tog roka.
(2) Ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pisano, vansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze.
(1) Povjerilac dolazi u docnju ako bez osnovanog razloga odbije da primi ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi.
(2) Povjerilac dolazi u docnju i kad je spreman da primi ispunjenje dužnikove istovremene obaveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obaveze.
(3) Povjerilac ne dolazi u docnju ako dokaže da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme određeno za ispunjenje, dužnik nije bio u mogućnosti da svoju obavezu ispuni.
(1) Dolaskom povjerioca u docnju prestaje docnja dužnika, i na povjerioca prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari.
Poverilac ima pravo na naknadu pretrpljene štete i u slučaju docnje dužnika u izvršenju obaveze koja je glasila na stranu valutu u dinarskoj protivvrednosti. Šteta se i u tom slučaju može iskazati u razlici cene robe iz tog ugovornog odnosa važeće na dan izvršnog plaćanja u odnosu na cenu te robe koja je važila na dan dospeća.
...Davanje naknadnog roka nije prethodni uslov ostvarenja poveriočevog prava na odustanak od ugovora i naknadu štete zbog dužnikove docnje , ako je sam dužnik dao do znanja poveriocu , bilo izričito bilo konkludentnim radnjama, da neće ispuniti svoju obavezu.
...Zatezna kamata je po svojoj pravnoj prirodi vid obeštećenja poverioca za zakonom pretpostavljenu štetu koju trpi zato što se zbog dužnikove docnje nije mogao služiti novcem koji mu pripada.Zato se stopa zatezne kamate, kad nije propisom određena, mora primeriti onome što bi poverilac po redovnom toku stvari nesumnjivo mogao ostvariti da mu je novac koji mu pripada blagovremeno isplaćen, a to je kamata koja se u mestu ispunjenja obaveze plaća na štedne uloge po viđenju.
...Kada dužnik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, poverilac ima pravo zahtevati i naknadu štete koju je usled toga
...Ništav je sporazum o odricanju od prava na kamatu za slučaj eventualne docnje ali se poverilac se može odreći dospjelog kamatnog potraživanja
...Kod inflatorne štete, poverilac ima pravo da traži razliku između zatezne kamate i potpune štete, počev od dana nastanka dužnikove docnje do isplate prema visini cena robe u momentu presuđenja
...Povjerilac koji nije valjano raskinuo ugovor sa dužnikom zbog docnje sa plaćanjem, ne može neposredno zahtijevati isplatu protivuvrijednosti isporučene robe, već samo ispunjenje ugovora plaćanjem valorizovanog novčanog iznosa, kumulativno sa naknadom štete iskazanom u vidu razlike do tržišne vrijednosti isporučene robe u vrijeme presuđenja
...Ako poverilac samostalno ne revalorizuje svoja potraživanja za period poslije 9. decembra 1988. godine sud će primeniti kamatnu stopu za period docnje u visini od 8%, propisanu Odlukom o izmenama i dopunama Odluke o visini stope zatezne kamate ("Sl. list SFRJ", br 72/88) bez obzira što ta Odluka ima u vidu primenu propisanih stopa zatezne kamate na revalorizovani iznos glavnog duga
...Saopštenje povjerioca dužniku da zadržava pravo na ugovornu kaznu zbog zadocnjenja , ima pravno dejstvo kad je učinjeno na bilo koji pouzdan način, pa se ta činjenica, ako nije unijata u zapisnik kojim se konstatuje izvršenje glavne obaveze, može dokazivati svim dokaznim sredstvima.
...Saopštenje povjerioca dužniku da zadržava pravo na ugovornu kaznu zbog zadocnjenja , ima pravno dejstvo kad je učinjeno na bilo koji pouzdan način, pa se ta činjenica, ako nije unijeta u zapisnik kojim se konstatuje izvršenje glavne obaveze, može dokazivati svim dokaznim sredstvima