4. Ako su tužbom za naknadu štete koju je počinilo dijete obuhvaćena oba roditelja kao solidarni dužnici, pa jedan od njih tokom parnice umre, parnični se postupak neće prekidati prema preostalom roditelju. Ne radi se, naime, o jedinstvenim već običnim su-parničarima, čiji je procesni položaj samostalan, tako da se u odnosu na živog roditelja postupak može nastaviti i donijeti odvojena presuda.
Kako se u ovom slučaju ne radi o slučaju koji predviđa član 204. stav 1. ZOO jer je tužilac umro u toku postupka pred prvostepenim sudom, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete. Okolnost da sada umrli tužilac ima punomoćnika koji je poslije njegove smrti mogao nastaviti parnicu , ima isključivo procesno -pravni značaj i bez uticaja na meritornu odluku suda.
3. Povjerilac koji u parnici zahtijeva isplatu obračunatih zateznih kamata za period od dospijeća glavne tražbine do njene isplate nije dužan da prije podnošenja tužbe dostavi dužniku obračun zateznih kamata i na taj način ga opomene, pa zbog ovog propusta ne gubi pravo na procesne kamate na utuženi iznos od podnošenja tužbe do isplate, niti pravo na naknadu parničnih troškova.
5. Budući da, povodom prigovora u parnici , učinak preboja potraživanja nastaje u času kada su se stekli uslovi za preboj (čl. 336. i 337. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima), povjerilac ne može tražiti ni zateznu kamatu (čl. 295. stav 2. Zakona o obligaci-onim odnosima) ni procesnu kamatu (čl. 279. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima) na dio tražbine koja se ugasila prebojem.
Povjerilac koji u parnici zahtijeva isplatu obračunatih zateznih kamata na period od dospijeća glavne tražbine do njene isplate nije dužan da prije podnošenja tužbe dostavi dužniku obračun zateznih kamata i da na taj način opomene, pa zbog ovog propusta ne gubi pravo na procesne kamate na utuženi iznos od podnošenja tužbe do isplate (čl.
Stoga, ako je tužilac prvobitnom tužbom tražio niži procenat procesne kamate od onog na koji ima pravo, shodno Odluci SIV-a o visini stope zatezne kamate, po okončanju ove parnice , tužilac je izgubio pravo zahtevati razliku procesne kamate novom tužbom.
8. Tužilac može zahtijevati procesne kamate na utuženi iznos obračunate zatezne kamate po propisanoj stopi, počev od dana podnošenja tužbe i kada je tek u toku parnice preinačenjem tužbe postavio ili povećao zahtjev za plaćanje procesnih kamata.
11. Kada tužilac tužbom zahteva procesnu kamatu od dana podnošenja tužbe, a u toku parnice stavi kompenzacioni prigovor za koji se utvrdi da je osnovan i da su se potraživanja susrela i ugasila sa danom pre podnete tužbe, tada tužilac nema pravo na procesnu kamatu jer nema ni potraživanja koje je predmet tužbenog zahteva.
12. Zatezna procesna kamata ne može se u parnici zahtijevati kao samostalno potraživanje već samo uz potraživanje obračunatih neisplaćenih redovnih ili zateznih kamata.
Procedura u parničnom postupku
Zakon o imunitetu (FBiH)( Procedura u parničnom postupku)
Pravilnik o obrazovanju i stručnom ispitu za zemljišnoknjižnog referenta (FBiH)3. građansko- procesno pravo ( parnični , vanparnični i izvršni postupak).
3) PREDMET: Građansko- procesno pravo ( parnični , vanparnični i izvršni postupak)
Zakon o imunitetu (BiH)Na dan stupanja na snagu ovoga zakona, Zakon o imunitetu ("Službeni glasnik BiH", br. 1/97 i 3/99) prestaje važiti, te se stavljaju van snage prethodne proceduralne zabrane krivičnog gonjenja ili pokretanja parničnog postupka protiv onih osoba koje su inače imale pravo na imunitet. Takvo stavljanje van snage ne prejudicira pravo na odbranu u krivičnim i parničnim postupcima koje je ranije regulirano zakonom.
Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti službenika i namještenika u pravosuđu (BD)Tok drugostepenog disciplinskog postupka, razmatranje žalbe, zakazivanje javne rasprave kao i drugi postupci koji nisu regulisani Zakonom i ovim pravilnikom sprovode se po procedurama utvrđenim Zakonom o parničnom postupku u Brčko distriktu BiH.
Zakon o kancelariji za pravnu pomoć (BD)(2) Rješenje o angažovanju Kancelarije za zastupanje pred Tužilaštvom i sudom donijet će u krivičnom postupku predsjednik suda, sudija ili vijeće u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, a u parničnom i drugim postupcima predsjednik suda po proceduri propisanoj ovim zakonom ili posebnim propisima.
Pravilnik o obrazovanju i stručnom ispitu za zemljišnoknjižnog referenta (RS)3) građansko procesno pravo ( parnični postupak, vanparnični postupak i izvršni postupak).
3) Građansko- procesno pravo ( parnični , vanparnični i izvršni postupak)
Zakon o imunitetu (FBiH)Ukoliko, u toku parničnog postupka koji se vodi protiv osoba iz člana 3. ovog zakona, osoba izjavi da je postupak koji je osnova za pokretanje parničnog postupka izvršen u okviru njegovih dužnosti prema definiciji iz člana 4. ovog zakona, to pitanje će se raspravljati i rješavati odlukom nadležnog suda. Resorno ministarstvo donosi standardna proceduralna pravila kojima se uređuje rješavanje tih pitanja te određuje sud nadležan za njihovo rješavanje.
TVRDNjE TUŽITELjA O PROUZROKOVANjU ŠTETE KRIVIČNIM DJELOM NISU SAGLEDAVANE SA STANOVIŠTA OCJENE O POSTOJANjU OKOLNOSTI U SMISLU PROCESNIH SMETNjI USLIJED KOJIH SE NIJE MOGAO PROVESTI KRIVIČNI POSTUPAK, A ZBOG KOJIH BI PARNIČNI SUD BIO OVLAŠTEN NA IZUZETNO POSTUPANjE RADI OCJENE ZASTARE POTRAŽIVANjA I KAO PRETHODNO PITANjE ISPITIVATI I UTVRIVATI JE LI ŠTETA UZROKOVANA KRIVIČNIM DJELOM, PA JE OSTVARENA I NEPRAVILNA PRIMJENA ČL. 377. ZOO. AKO PARNIČNI SUD UTVRDI POSTOJANjE ODREENOG KRIVIČNOG DJELA
...KADA SU SUDSKOM PRESUDOM U GRAANSKOJ PARNICI APELANTI OBAVEZANI DA PLATE ŠTETU NANESENU TUŽIOČEVOM UGLEDU IZNOŠENjEM I PRENOŠENjEM NEISTINITIH ČINjENICA, JER JE "MIJEŠANjE" BILO U SKLADU SA ZAKONOM, IMALO CILj DA "ZAŠTITI PRAVA DRUGIH" I BILO "NEOPHODNA MJERA U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU". TAKOE, NEMA POVREDE PRAVA NA PRAVIČNO SUENjE IZ ČLANA II/3E) USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE I ČLANA 6. STAV 1. EVROPSKE KONVENCIJE, JER REDOVNI SUDOVI NISU OČIGLEDNO PROIZVOLjNO PRIMIJENILI MATERIJALNO I PROCESNO ...
...U situaciji kad je Kantonalni sud u Livnu proizvoljnom primjenom člana 386. stav 2. Zakona o parničnom postupku odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, postoji povreda prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju.
...AKTIVNA LEGITIMACIJA NIJE PROCESNA PREDPOSTAVKA ZA DOPUSTIVOST TUŽBE NITI ZA PREDUZIMANjE PARNIČNIH RADNjI U TOKU POSTUPKA, VEĆ OD NjENOG POSTOJANjA ZAVISI OSNOVANOST TUŽBENOG ZAHTJEVA. STOGA NI POGREŠAN ZAKLjUČAK SUDA O POSTOJANjU AKTIVNE LEGITIMACIJE TUŽITELjA U NEKOM SPORU NE SPADA U SFERU POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA IZ ČLANA 209. ZPP-A, VEĆ U SFERU POGREŠNE PRIMJENE MATERIJALNOG PRAVA.
...POSTOJI POVREDA ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA KOJA JE UTICALA NA DONOŠENjE ZAKONITE I PRAVILNE PRESUDE KADA SUD UOPŠTE NE OCIJENI PRIHVAĆENE RELEVANTNE DOKAZE KOJE JE TUŽITELj IZVEO NA GLAVNOJ RASPRAVI, A PRI TOME ODBIJE POSTAVLjENI ZAHTJEV PRIMJENOM PRAVILA O TERETU DOKAZIVANjA. BITNA PROCESNA PRETPOSTAVLjA ZA PRIMJENU OVIH SUPSIDIJARNIH PRAVILA ODLUČIVANjA JE PRAVILNA OCJENA IZVEDENIH DOKAZA.
...ODSUSTVO JEDNOG NUŽNOG SUPARNIČARA U PARNICI NE PREDSTAVLjA NEDOSTATAK STVARNE LEGITIMACIJE, ZBOG KOGA BI TUŽBENI ZAHTJEV BIO ODBIJEN, VEĆ SE RADI O NEDOSTATKU PROCESNO -PRAVNE LEGITIMACIJE KOJA TUŽBU ČINI NEUREDNOM, A VOENjE PARNICE NEDOPUŠTENOM.
...POVREDA ODREDBE ČLANA 10. ZPP-A, SAMA PO SEBI, NE PREDSTAVLjA POVREDU ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA IZ ČLANA 209. ZPP-A UKOLIKO ONA ISTOVREMENO NE KOINCIDIRA SA DRUGIM PROCESNIM NEPRAVILNOSTIMA KOJE SU BILE OD UTICAJA NA DONOŠENjE ZAKONITE I PRAVILNE PRESUDE.
...OKOLNOST DA JE TUŽENI IZ PREDMETNE PARNICE U RANIJOJ PRAVOSNAŽNO OKONČANOJ PARNICI PROTIV ISTOG TUŽITELjA SAMOINICIJATIVNO DAO ODGOVOR NA TUŽBU UMJESTO U TUŽBI OZNAČENOG TUŽENOG, NEMA ZA POSLjEDICU, SAMA PO SEBI, PROCESNU SUKCESIJU NA OSNOVU KOJE BI TUŽENI STEKAO PROCESNI POLOŽAJ TUŽENOG U TOJ RANIJOJ PARNICI . STOGA TUŽENI NE MOŽE, SA ASPEKTA NAVEDENE ČINjENICE, S USPJEHOM ISTICATI PRIGOVOR PRAVOSNAŽNO PRESUENE STVARI.
Na osnovu ovog punomoćja punomoćnik je ovlašten da zahtjeva razvod braka u skladu sa članom 40. Porodičnog zakona ("Sl. glasnik RS", br. 18/05) - sporazumom o razvodu navedenom u prijedlogu za razvod braka, sa tim ciljem preduzima procesne radnje u parnici , primi presudu o razvodu braka i preduzme sve ostale procesne radnje potrebne za okončanje postupka za razvod braka.