b) izdanu prije 6. travanja 1992. god. od strane nadležnih organa bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ili nadležnih organa bivših socijalističkih republika i autonomnih pokrajina .
Zakon o prebivalištu i boravištu državljana (BiH)b) izdana prije 6. aprila 1992. godine od strane nadležnih organa bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ili nadležnih organa bivših socijalističkih republika i autonomnih pokrajina .
Zakon o važnosti javnih isprava (BiH)Javne isprave izdate do 6. aprila 1992. godine od nadležnih organa bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nadležnih organa njenih bivših socijalističkih republika i autonomnih pokrajina važe na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez bilo kakvih dodatnih ovjera.
Zakon o standardizaciji (RS)9. standard Republike Srpske - pokrajinski , odnosno entitetski standard, dostupan javnosti, kojeg je usvojilo telo za standarde Republike Srpske, odnosno Nadležna institucija (u daljem tekstu: SRS standard);
Zakon o krivičnom postupku (SFRJ)Sudovi u republikama i autonomnim pokrajinama sude u krivičnim stvarima u granicama svoje stvarne nadležnosti određene republičkim, odnosno pokrajinskim zakonom.
(9) Po odredbama ovog člana postupiće se i ako jedinstveni postupak treba sprovesti za više krivičnih dela za koja su nadležni sudovi u raznim republikama, odnosno autonomnim pokrajinama .
(1) Sud određen republičkim, odnosno pokrajinskim zakonom može za vođenje postupka odrediti drugi stvarno nadležan sud na svom području ako je očigledno da će se tako lakše sprovesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi.
(2) Sukob nadležnosti između sudova sa teritorije dve autonomne pokrajine i između sudova sa teritorije autonomne pokrajine i sa teritorije Socijalističke Republike Srbije van teritorija autonomnih pokrajina , osim sukoba nadležnosti između vojnih i drugih sudova, rešava sud određen Ustavom Socijalističke Republike Srbije.
(2) Javni tužilac odlučuje o izuzeću lica koja su na osnovu zakona o javnom tužilaštvu ovlašćena da ga zastupaju u krivičnom postupku. O izuzeću javnog tužioca odlučuje neposredno viši javni tužilac. U pogledu nadležnosti za odlučivanje o izuzeću republičkog, pokrajinskog i saveznog javnog tužioca primenjuju se odredbe odgovarajućeg zakona o javnom tužilaštvu.
(3) Sukob nadležnosti između javnih tužilaca sa teritorije dve autonomne pokrajine , kao i između javnih tužilaca sa teritorije autonomne pokrajine i sa teritorije Socijalističke Republike Srbije van teritorija autonomnih pokrajina , rešava javni tužilac određen zakonom u skladu sa Ustavom Socijalističke Republike Srbije.
Bliže propise o naknadi troškova krivičnog postupka koji nastanu pred Saveznim sudom donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom nadležnim za poslove pravosuđa, a pred Vrhovnim vojnim sudom - funkcioner koji rukovodi saveznim organom nadležnim za narodnu odbranu. Naknada troškova pred sudovima republika, odnosno autonomnih pokrajina - uređuje se republičkim, odnosno pokrajinskim propisom.
(2) U slučaju sumnje da li se radi o tim licima, sud će se za objašnjenje obratiti Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove preko republičkog, odnosno pokrajinskog organa uprave nadležnog za pravosuđe.
(2) Nadležni republički, odnosno pokrajinski organ može odrediti jedan sud u kome će se za područja više sudova sprovoditi istraga (istražni centar).
(1) Ako je pored žalbe protiv drugostepene presude za čije rešenje bi bio nadležan Savezni sud (član 392. stav 1) izjavljena i žalba u pogledu istog optuženog ili u pogledu saoptuženog za čije rešenje je nadležan sud u republici, odnosno autonomnoj pokrajini , odnosno Vrhovni vojni sud (član 391. stav 1. tač. 1. do 3), o svim izjavljenim žalbama odlučiće nadležni sud u republici, odnosno autonomnoj pokrajini , odnosno Vrhovni vojni sud.
(3) Ako nadležni javni tužilac u republici odnosno autonomnoj pokrajini nije podigao zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede saveznog zakona zato što je našao da nema osnova za podizanje zahteva, taj zahtev može podići savezni javni tužilac pred Saveznim sudom. Izjavu nadležnog javnog tužioca da neće podići zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi savezni javni tužilac prilikom podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti.
(2) Kad se postupak vodio za krivično delo utvrđeno republičkim, odnosno pokrajinskim zakonom, Savezni sud može samo ukinuti odluku ili utvrditi povredu zakona. Kad Savezni sud u slučaju sticaja krivičnih dela ukine presude prvostepenog i drugostepenog suda u odnosu na krivično delo utvrđeno saveznim zakonom, za krivična dela utvrđena republičkim ili pokrajinskim zakonom izreći će kaznu nadležni sud shodno odredbama člana 401. ovog zakona, a ako ukine samo odluku drugostepenog suda -
Nadležni republički, odnosno pokrajinski organ može odrediti jedan sud koji će u prvom stepenu biti nadležan za sve krivične predmete maloletnika za područje više sudova.
(3) Propisom republike, odnosno autonomne pokrajine odrediće se koji će sudovi biti nadležni za ukazivanje međunarodne krivičnopravne pomoći, a može se odrediti da jedan sud vrši te poslove za sve sudove na određenom području.
(1) Savezni sekretarijat za inostrane poslove uputiće molbu inostranog organa za pravnu pomoć republičkom, odnosno pokrajinskom organu uprave nadležnom za pravosuđe koji će je dostaviti na postupak sudu na čijem području boravi lice kome se ima uručiti kakvo pismeno ili koje se ima ispitati ili suočiti ili na čijem području treba izvršiti kakvu drugu istražnu radnju.
(2) U slučajevima predviđenim u članu 518. stav 2. ovog zakona, Savezni sekretarijat za unutrašnje poslove upućuje molbu sudu preko republičkog, odnosno pokrajinskog organa uprave nadležnog za pravosuđe.
(4) Kad se molba odnosi na krivično delo za koje po domaćim propisima nije dozvoljena ekstradicija, sud će zatražiti preko republičkog, odnosno pokrajinskog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa uputstvo od saveznog organa nadležnog za pravosuđe da li će postupiti po molbi.
(5) Stvarno nadležan sud je sud određen republičkim, odnosno pokrajinskim zakonom, a za vojna lica - prvostepeni vojni sud.
(2) Kao domaći zakon, u smislu tačke 3. stava 1. ovog člana, smatra se savezni zakon, odnosno zakon republike ili autonomne pokrajine na čijoj teritoriji se nalazi sud nadležan za odlučivanje o izdavanju.
(1) Savezni sekretarijat za inostrane poslove dostavlja molbu za izdavanje stranca preko republičkog, odnosno pokrajinskog organa uprave nadležnog za pravosuđe istražnom sudiji suda na čijem području stranac boravi ili na čijem se području zatekne.
(2) Kad se odredi pritvor u smislu stava 1. ovog člana i stranac bude sproveden istražnom sudiji, istražni sudija će posle njegovog ispitivanja izvestiti o pritvoru Savezni sekretarijat za inostrane poslove preko republičkog, odnosno pokrajinskog organa uprave nadležnog za pravosuđe.
(1) Ako veće nadležnog suda nađe da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izdavanje, doneće rešenje da se molba za izdavanje odbija. Ovo rešenje dostaviće taj sud po službenoj dužnosti sudu određenom republičkim, odnosno pokrajinskim propisom, koji će po saslušanju javnog tužioca potvrditi, ukinuti ili preinačiti rešenje.
(3) Pravnosnažno rešenje kojim se izdavanje odbija dostaviće se preko republičkog, odnosno pokrajinskog organa uprave nadležnog za pravosuđe Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove, koji će o tome obavestiti stranu državu.
Ako veće nadležnog suda nađe da su ispunjene zakonske pretpostavke za izdavanje stranca (član 525), utvrdiće to rešenje. Protiv tog rešenja stranac ima pravo žalbe sudu određenom republičkim, odnosno pokrajinskim propisom.
(4) Nadležni republički, odnosno pokrajinski organ određuje sudove iz stava 1. ovog člana kod kojih će se primenjivati odredbe st. 1. do 3. ovog člana.
Isključiva mjesna nadležnost suda ne može se menjati sporazumom stranaka pa je shodno tome za postupanje po prijedlogu za izdavanje naloga za otkaz poslovnih prostorija isključivo mesno nadležan sud na čijem se području nalaze odnosne poslovne prostorije iako u ugovoru o zakupu odnosnih prostorija postoji sporazum o mesnoj nadležnosti nekog drugog suda. Ovo pod uslovom da republički odnosno pokrajinski propis ne određuje nešto drugo.