Prvostepeni sud je samo u dilemi da li protokol od 21. 3. 1994. godine znači naknadno uvođenje del credere obaveze tuženog, a vezano za zaključeni komisioni ugovor ili predstavlja samostalni osnov obavezivanja tuženog. On, ipak, konstatuje da bilo u jednom bilo u drogom slučaju obaveza tuženog postoji. Po nalaženju drugostepenog suda, obaveza tuženog preuzeta Protokolom jeste samostalna obaveza. Protokol je ugovor, a ugovorne strane su dužne da
Prof. dr. Miodrag N. Simović i Haso Tajić: Zbirka sudskih odluka iz krivično-pravne materije ()stavove Evropskog suda za ljudska prava. U predmetu Doorson protiv Nizozemske (vidi presudu od 20. februara 1996. godine, stav 70) Evropski sud za ljudska prava je izjavio: "principi pravičnog suđenja takole zahtijevaju da u odgovarajućim slučajevima interesi odbrane budu u ravnoteži sa interesima svjedoka ili žrtava koji su pozvani da svjedoče". U ovom predmetu, koji se odnosio na suđenje protiv osoba optuženih za trgovinu drogom ...
njegovog branioca, izvršen uvid u potvrdu o predmetima koji su privremeno izuzeti prilikom kontrole i pregleda, a saslušan je i svjedok - kriminalistički inspektor - koji je izvršio pregled vozila. Ovaj svjedok je potvrdio da je od apelanta i saokrivljenog, prilikom kontrole i pregleda vozila, oduzet paket sa drogom pronalen u autu, te da su tom prilikom oni potpisali potvrdu o privremeno izuzetim predmetima. Apelant je, dakle, bio prisutan pregledu vozila kada je droga ...
Nacionalni je sud propustio ispravno i korektno uputiti porotu na okolnost da se okrivljenik branio šutnjom po uputi svoga branitelja za vrijeme policijskog ispitivanja. Odbijanje iskazivanja okrivljenika za vrijeme apstinencijske krize od heroina nije moglo pridonijeti njegovoj krivnji jer bi kvaliteta takvog iskazivnja bila više no upitna s obzirom na to da je okrivljenikova volja bila znatno oslabljena te da je u takvome stanju okrivljenik bio posebno ranjiv. I samim time što su na
NE STOJE ŽALBENI PRIGOVORI DA JE PRVOSTEPENOM PRESUDOM UČINJENA POVREDA KRIVIČNOG ZAKONA U SMISLU ČLANA 298. TAČKA A) ZKP BIH, JER U RADNJAMA OPTUŽENOG NIJE SADRŽANO ZAKONSKO BIĆE KRIVIČNOG DJELA IZ ČLANA 195. STAV 3. KZ BIH, S OBZIROM DA PRVOSTEPENI SUD NIJE UTVRDIO DA JE NAVEDENA SUPSTANCA UPOTREBLJENA ZA PROIZVODNJU DROGE , JER NAVEDENA OKOLNOST NIJE ZAKONSKO OBILJEŽJE PREDMETNOG KRIVIČNOG DJELA.
biti upotrijebljena za proizvodnju opojnih droga , ne podrazumijeva, dakle, i to da je ona upotrijebljena. Osnovni razlog što je zakonodavac postavio ovakav konstrukcijski model ovog djela sastoji se u provođenju efikasne krivično pravne zaštite od ovako opasnih kriminalnih aktivnosti, pa je stoga ovo djelo učinio dovršenim već na tom stadijumu, ne čekajući i ne zahtijevajući da su predmetne supstance i upotrebljene za proizvodnju droge ...
što znači da za njegovo postojanje nije neophodno da je optuženi istovremeno i prodao navedenu supstancu, odnosno da je utvrđen identitet lica ili subjekata kojima je trebala biti prodata, jer je za postojanje ovog krivičnog djela od značaja samo činjenica da je data supstanca bila namijenjena za proizvodnju droge i da je optuženi toga bio svjestan ili prema zakonskoj ekspresiji "znajući da će biti upotrebljena za proizvodnju droge ...
upotrebljene za proizvodnju droge " (što je u izreci jasno istaknuto), za razliku od oblika ovog djela iz stava 1., u kojem se eksplicitno navodi da je riječ o supstancama ili preparatima "koji su propisom proglašeni opojnom drogom ". Ovaj diferencirajući elemenat je rezultat razlike u prirodi ovih oblika predmetnog krivičnog djela, jer se u stavu 3., kako je istaknuto, radi zapravo o inkrim inisanju pripremnih djelantosti za proizvodnju droge ...
ovog djela, dok se kod prvog oblika radi o supstancama koje već predstavljaju drogu .
Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (BiH)
Pravilnik o načinu izdavanja i sadržaju dozvole za uvoz, izvoz i provoz opojne droge (RS)
SINTAGMU IZ OVE DREDBE čl. 189. st. 1. toč. g. ZKP RS "U VANREDNIM OKOLNOSTIMA" TREBA TUMAČITI KAO POSEBNE OKOLNOSTI KOJE PRATE NAČIN IZVRŠENjA KRIVIČNOG DJELA, A KAKO TO PRAVILNO ČINI I POBIJANO RJEŠENjE KADA APOSTROFIRA MEUSOBNU POVEZANOST I PODJELU ULOGA U IZVRŠENjU DJELA, KROZ DUŽI VREMENSKI PERIOD, NAČINE NA KOJI SU OPTUŽENI ORGANIZOVANO PRODAVALI DROGU I TIME DOVODILI MLADE LjUDE U ZAVISNOST OD DROGE , TE UGROŽAVALI ŽIVOTE GRAANA NA TAJ NAČIN, KAO I POSTAVLjANjEM I AKTIVIRANjEM EKSPLOZIVNIH
...POSTOJI KRŠENjE ČLANA II/3D) USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE I ČLANA 5. STAV 3. EVROPSKE KONVENCIJE U SITUACIJI KADA JE APELANTKINjI PRODUŽEN PRITVOR SAMO NA OSNOVU PRETPOSTAVKE SUDA, ZBOG PRIRODE I TEŽINE KRIVIČNOG DJELA ZA KOJE SE APELANTKINjA TERETI, DA POSTOJI MOGUĆNOST DA APELANTKINjA NASTAVI SVOJE DEJSTVOVANjE - U VEZI SA RASTURANjEM DROGE , A TAKVA PRETPOSTAVKA NIJE DOVOLjNO OBRAZLOŽENA KONKRETNIM I VALjANIM RAZLOZIMA, KOJI BI OBJEKTIVNO UKAZIVALI NA TO DA JE APELANTKINjA POKUŠALA ILI DA POSTOJI OZBILjAN
...od strane ovlašćenih službenih lica policije izvršeno na osnovu ovlašćenja iz odredbe člana 128. stav 2. tačka g) ZKP, s obzirom da je u konkretnom slučaju postojala stvarna opasnost da će P. B., sakriti, uništiti ili odbaciti opojnu drogu marihuanu koja se nalazila kod njega i tako ukloniti dokaz važan za krivični postupak, pa su ovlašćena službena lica CJB B. radi postojanja ovih izuzetnih okolnosti izvršila zakonito pretresanje P. B. i na zakonit način pronašli i pribavili opojnu drogu ...
...Za postojanje krivičnog djela iz člana 195. KZ BiH (neovlašćeni promet opojnim drogama ) u dovršenom obliku nije neophodno i da je prodaja droge realizovana, s obzirom na to da se prema zakonskom opisu ovog djela to ne zahtijeva, pa stoga ne stoji žalbena tvrdnja da je time povrijeen krivični zakon s obzirom na to da je u radnjama optuženog sadržan samo pokušaj navedenog krivičnog djela.
...Ne stoje žalbeni prigovori da je prvostepenom presudom učinjena povreda krivičnog zakona u smislu člana 298. tačka a) ZKP BiH, jer u radnjama optuženog nije sadržano zakonsko biće krivičnog djela iz člana 195. stav 3. KZ BiH, s obzirom na to da prvostepeni sud nije utvrdio da je navedena supstanca upotrijebljena za proizvodnju droge , jer navedena okolnost nije zakonsko obilježje predmetnog krivičnog djela.
...OPOJNU DROGU HEROIN ) I ČINjENICA DA JE U STANU OPTUŽENOG PRONAENO PET PAKETIĆA DROGE HEROIN , UZ LIČNE PRILIKE OPTUŽENOG (NEZAPOSLEN JE I KORISNIK JE DROGA ), PREDSTAVLjAJU OKOLNOSTI KOJE, SAGLEDANE U MEUSOBNOJ POVEZANOSTI, OPRAVDAVAJU BOJAZAN DA ĆE BORAVEĆI NA SLOBODI PONOVITI KRIVIČNO DJELO NEOVLAŠĆENA PROIZIVODNjA I PROMET OPOJNIH DROGA ... DROGE ...
...ČINjENIČNI OPIS KRIVIČNOG DJELA NEOVLAŠTENE PROIZVODNjE I STAVLjANjE U PROMET OPOJNIH DROGA IZ ČLANA 252. STAV 1. KRIVIČNOG ZAKONA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE PORED OBJEKTIVNIH ELEMENATA MORA SADRŽAVATI I SUBJEKTIVNE ELEMENTE TJ. ČINjENICE I OKOLNOSTI IZ KOJIH PROIZILAZI DA JE UČINITELj SVJESTAN DA JE BILjNA SUPSTANCIJA KOJU JE PRODAVAO ODNOSNO DRŽAO RADI PRODAJE - OPOJNA DROGA , KAO I SVIJEST O TOME DA JE TU SUPSTANCIJU NEOVLAŠTENO PRODAVAO ODNOSNO DRŽAO RADI PRODAJE.
...ZA POSTOJANjE DOVRŠENOG KVALIFIKOVANOG OBLIKA KRIVIČNOG DJELA NEOVLAŠTENE PROIZVODNjE I STAVLjANjE U PROMET OPOJNIH DROGA IZ ČLANA 252. STAV 2. U VEZI STAVA 1. KZ FBiH, KOJE SE ODNOSI NA UDRUŽIVANjE VIŠE OSOBA ZA VRŠENjE OVIH DJELA POTREBNO JE ISPUNjENjE SUBJEKTIVNOG UVJETA KOJI PODRAZUMIJEVA DOGOVOR VIŠE OSOBA ZA IZVRŠENjE VIŠE RADNjI (NE SAMO ZA JEDNU RADNjU) IZ STAVA 1. I OBJEKTIVNOG UVJETA DA SU TE OSOBE POČINILE BAREM JEDNU TAKVU RADNjU.
...Krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga iz člana 246. stav 1. KZ SFRJ čini i onaj okrivljeni koji je samo jedanput dao radi uživanja opojnu drogu trećem licu.
Tužilac ističe da je tuženi čovjek sklon neradu, kockanju, prekomjernom i stalnom uživanju alkohola i nepoštenom životu, kome ni droga nije strana, zbog čega je više puta bio kažnjavan kako prekršajno tako i krivično.