SPORAZUM O PRIZNANjU KRIVICE
Pravilnik o upravi u javnim tužilaštvima (RS)sporazuma o priznanju krivice "SK"
Evidencija o podnetim predlozima i zaključenju sporazuma o priznanju krivice upisuje se u "SK" upisnik.
Ukoliko tokom krivičnog postupka javni tužilac, okrivljeni ili njegov branilac predlože zaključenje sporazuma o priznanju krivice, obrađivač predmeta na omot spisa stavlja dostavnu naredbu da se predmet ima prevesti u "SK" upisnik.
U "SK" upisnik upisuju se sve preduzete radnje i odluke u vezi primene sporazuma o priznanju krivice.
Ukoliko sud donese rešenje kojim se sporazum o priznanju krivice odbacuje ili odbija, predmetu se oduzima "SK" broj, a sve dalje preduzete radnje upisuju se u "KT" upisnik.
Ukoliko sud donese rešenje kojim se sporazum o priznanju krivice usvaja, po pravnosnažnosti ovog rešenja, predmet se smatra rešenim i u "KT" i u "SK" upisniku.
Zakonik o krivičnom postupku (RS)(1) Kada se krivični postupak vodi za jedno krivično delo ili za krivična dela u sticaju za koja je propisana kazna zatvora do 12 godina, javni tužilac može predložiti okrivljenom i njegovom braniocu zaključenje sporazuma o priznanju krivice, odnosno okrivljeni i njegov branilac mogu javnom tužiocu predložiti zaključenje takvog sporazuma.
(3) Sporazum o priznanju krivice mora biti u pisanom obliku i može se podneti najkasnije do završetka prvog ročišta za održavanje glavnog pretresa.
(4) Sporazum o priznanju krivice se, ako optužnica još nije podnesena, podnosi predsedniku veća iz člana 24. stav 6. ovog zakonika, a nakon podnošenja optužnice, sporazum o priznanju krivice se podnosi predsedniku veća.
(5) Okrivljeni i njegov branilac se mogu u prigovoru protiv optužnice pozvati na zaključeni sporazum o priznanju krivice.
(1) Sporazumom o priznanju krivice okrivljeni u potpunosti priznaje krivično delo za koje se tereti, odnosno priznaje jedno ili više od krivičnih dela učinjenih u sticaju, koja su predmet optužbe, a okrivljeni i javni tužilac se saglašavaju:
2) o odustajanju javnog tužioca od krivičnog gonjenja za krivična dela koja nisu obuhvaćena sporazumom o priznanju krivice;
4) o odricanju stranaka i branioca od prava na žalbu protiv odluke suda donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice, kada je sud u potpunosti prihvatio sporazum.
(2) U sporazumu o priznanju krivice javni tužilac i okrivljeni se mogu saglasiti o izricanju okrivljenom kazne koja po pravilu ne može biti ispod zakonskog minimuma za krivično delo koje se okrivljenom stavlja na teret.
(4) Okrivljeni se sporazumom o priznanju krivice može obavezati na ispunjenje obaveza iz člana 236. stav 1. ovog zakonika pod uslovom da je s obzirom na prirodu obaveza moguće da ih okrivljeni ispuni do podnošenja sporazuma o priznanju krivice sudu, odnosno da do podnošenja sporazuma o priznanju krivice sudu, započne sa ispunjavanjem obaveza.
(5) Okrivljeni može u sporazumu o priznanju krivice prihvatiti obavezu da u određenom roku vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog dela, odnosno da vrati predmet krivičnog dela.
(1) O sporazumu o priznanju krivice odlučuje sud, koji sporazum rešenjem može odbaciti, usvojiti ili odbiti.
(2) Kada je sporazum o priznanju krivice podnesen pre podnošenja optužnice, o njemu odlučuje predsednik veća iz člana 24. stav 6. ovog zakonika.
(3) Kada je sporazum o priznanju krivice podnesen nakon podnošenja optužnice, odnosno ako se u prigovoru protiv optužnice na takav sporazum pozivaju okrivljeni, odnosno njegov branilac, o njemu odlučuje predsednik veća.
(4) Predsednik veća će sporazum o priznanju krivice odbaciti ako je podnesen nakon što je završeno prvo ročište za održavanje glavnog pretresa. Protiv rešenja o odbacivanju sporazuma o priznanju krivice žalba nije dozvoljena.
(5) Sud o sporazumu o priznanju krivice odlučuje na ročištu, kome prisustvuju javni tužilac, okrivljeni i branilac, a o ročištu se obaveštavaju oštećeni i njegov punomoćnik. Ako okrivljeni sam ne uzme branioca, postaviće mu ga sud po službenoj dužnosti, najkasnije osam dana pre početka ročišta, a tako postavljeni branilac će svoju dužnost vršiti dok rešenje iz stava 9. ovog člana ne postane pravnosnažno, odnosno do donošenja presuda iz člana 282d ovog zakonika.
(7) Sud će rešenjem odbaciti sporazum o priznanju krivice, ako na ročište nije došao uredno pozvani okrivljeni. Protiv rešenja o odbacivanju sporazuma o priznanju krivice žalba nije dozvoljena. Ročište iz stava 5. ovog člana se može održati i bez prisustva uredno pozvanog javnog tužioca, o čemu sud obaveštava neposredno višeg javnog tužioca.
(8) Sud će obrazloženim rešenjem usvojiti sporazum o priznanju krivice i doneti odluku koja odgovara sadržini sporazuma, ako utvrdi:
5) da sporazumom o priznavanju krivice nisu povređena prava oštećenog ili da on nije protivan razlozima pravičnosti.
(9) Kada nije ispunjen jedan ili više uslova iz stava 8. ovog člana, ili kada kazna, odnosno druga krivična sankcija utvrđena u sporazumu o priznanju krivice očigledno ne odgovara težini krivičnog dela koje je okrivljeni priznao, sud će doneti obrazloženo rešenje kojim se sporazum o priznanju krivice odbija, a priznanje okrivljenog dato u sporazumu ne može biti dokaz u krivičnom postupku.
(11) Rešenje suda o sporazumu o priznanju krivice se dostavlja javnom tužiocu, okrivljenom, braniocu, oštećenom i njegovom punomoćniku.
(1) Protiv rešenja suda o odbijanju sporazuma o priznanju krivice, žalbu u roku od osam dana od dana kada im je rešenje dostavljeno, mogu izjaviti javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac.
(2) Protiv rešenja suda o usvajanju sporazuma o priznanju krivice, žalbu u roku iz stava 1. ovog člana, mogu izjaviti oštećeni i njegov punomoćnik.