Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O TRŽIŠTU NOVCA I TRŽIŠTU KAPITALA

(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 64/89)

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se osnivanje tržišta novca i tržišta kapitala, njihov status i poslovi posredovanja u prometu novca i hartija od vrednosti.

Član 2.

Tržišta novca i tržišta kapitala, kao organizacije finansijskog posredovanja, mogu se osnivati radi povezivanja ponude i potražnje novca i hartije od vrednosti.

Član 3.

Tržišta novca i tržišta kapitala osnivaju banke i druge finansijske organizacije (u daljem tekstu: osnivači).
Osnivači obezbeđuju uslove za početak rada tržišta novca i tržišta kapitala i odgovorni su za njihov rad.

Član 4.

Osnivači obrazuju osnivački odbor.

Član 5.

Osnivački odbor podnosi osnivačkoj skupštini predlog statuta i predlog poslovnika o radu tržišta i predlog za izbor članova upravnog odbora.

Član 6.

Tržište novca i tržište kapitala osnivaju se na osnivačkoj skupštini tržišta.
Osnivačku skupštinu čine predstavnici osnivača.

Član 7.

Osnivačka skupština donosi statut i poslovnik o radu tržišta i bira upravni odbor tržišta.

Član 8.

- Narodna banka Jugoslavije, na osnovu uvida u statut i poslovnik o radu tržišta, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, daje odobrenje za početak rada tržišta novca i vrši nadzor nad radom tržišta novca.
Komisija obrazovana u skladu sa članom 4. Zakona o hartijama od vrednosti, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, daje odobrenje za početak rada tržišta kapitala.

Član 9.

Statutom tržišta se utvrđuju:
1) unutrašnja organizacija tržišta;
2) sastav, način izbora i nadležnost upravnog odbora i drugih tela;
3) kriterijumi o ispunjenju uslova za učesnike u radu tržišta;
4) vrste hartija od vrednosti koje su u prometu na tržištu;
5) prava i dužnosti učesnika u radu tržišta;
6) način vršenja kontrole poslova na tržištu od strane upravnog odbora;
7) način rešavanja sporova koji se odnose na poslove tržišta;
8) druga pitanja značajna za rad tržišta.

Član 10.

Poslovnikom o radu tržišta određuju se način i uslovi obavljanja poslova na tržištu, način obrazovanja i objavljivanja kamatnih stopa, način utvrđivanja i obračunavanja provizije, način vođenja jedinstvene evidencije o izdatim hartijama od vrednosti koje su predmet prometa na tržištu, mesto i način organizovanja jedinstvenog informacionog sistema i druga pitanja o radu tržišta.

Član 11.

Tržišta novca i tržišta kapitala su pravna lica.
U pravnom prometu tržišta iz stava 1. ovog člana istupaju u ime i za račun učesnika u radu tržišta.
Tržišta novca i tržišta kapitala upisuju se u sudski registar.

Član 12.

Učesnici u radu tržišta novca mogu biti banke i druge finansijske organizacije.
Učesnici u radu tržišta kapitala mogu biti banke, druge finansijske organizacije, društveni fondovi i preduzeća i druga pravna lica posredstvom ovlašćenih učesnika.
Odobrenje za učestvovanje u radu tržišta novca i tržišta kapitala daju upravni odbori na osnovu kriterijuma utvrđenih u statutima tržišta.

Član 13.

Učesnici u radu tržišta istupaju na tržištu novca i tržištu kapitala u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za tuđ račun, kao i u ime i za račun drugih lica.

Član 14.

Narodna banka Jugoslavije učesnik je u radu tržišta novca po osnovu regulisanja obima ponude i potražnje novca i kratkoročnih hartija od vrednosti.

Član 15.

Učesnici u radu tržišta na tržištu novca i tržištu kapitala plaćaju proviziju po osnovu zaključnih poslova u prometu novca i hartija od vrednosti.

Član 16.

Tržišta novca i tržišta kapitala organizuju jedinstveni informacioni sistem preko koga se obezbeđuju podaci o ponudi i potražnji novca i hartija od vrednosti, o tržišnoj vrednosti hartija od vrednosti, o visini kamatne stope, o bonitetu izdavaoca hartija od vrednosti, o bonitetu hartija od vrednosti, o kotaciji hartija od vrednosti i druge informacije značajne za rad tih tržišta.

Član 17.

Na tržištu novca obavljaju se poslovi posredovanja u prometu novca i kratkoročnih hartija od vrednosti.

Član 18.

Na tržištu kapitala obavljaju se poslovi posredovanja u prometu dugoročnih hartija od vrednosti.

Član 19.

Na tržištu kapitala, zavisno od obima ponude i potražnje dugoročnih hartija od vrednosti, obrazuje se njihova tržišna vrednost.
Tržišnu vrednost iz stava 1. ovog člana tržište kapitala objavljuje dnevno u sredstvima javnog informisanja.

Član 20.

Postojeće tržište novca i tržište hartija od vrednosti prestaje sa poslovanjem 31. decembra 1989. godine, s tim što će se svi odnosi sa osnivačima i druge obaveze preuzete samoupravnim sporazumom banaka o osnivanju tržišta novca i tržišta hartija od vrednosti regulisati najkasnije do 31. marta 1990. godine.

Član 21.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ"