Na osnovu člana 62. Zakona o arondaciji i komasaciji poljoprivrednog i šumskog zemljišta ("Službeni glasnik SRS", broj 47/74), Republička geodetska uprava, donosi
UPUTSTVO
O NAČINU VRŠENjA GEODETSKO-TEHNIČKIH RADOVA I UTVRĐIVANjU VREDNOSTI ZEMLjIŠTA U POSTUPKU KOMASACIJE
(Objavljeno u "Sl. glasniku SRS", br. 3/77)
Član 1.
Ovim uputstvom se propisuje način sastavljanja iskaza zemljišta, knjige fonda komasacione mase, utvrđivanja vrednosti zemljišta, vršenja geodetsko-tehničkih radova i vršenja nadzora nad tim radovima i procenom zemljišta.
I. SASTAVLjANjE ISKAZA ZEMLjIŠTA
Član 2.
Iskaz zemljišta za svakog učesnika komasacije sastavlja se na osnovu utvrđenog faktičkog stanja i podataka iz knjige fonda komasacione mase.
Za utvrđivanje faktičkog stanja iz stava 1. ovog člana koriste se:
1. posedovni listovi,
2. prepisi zemljišno-knjižnih uložaka (popisi poseda),
3. spisak parcela,
4. spisak kuća,
5. azbučni pregled posednika,
6. elaborati: agrarne reforme i kolonizacije, arondacije i dr.
7. geodetski planovi na kojima su provođene promene (radni originali opštinskih geodetskih uprava).
Pored dokaza i podataka iz stava 2. ovog člana za utvrđivanje faktičkog stanja koriste se i drugi podaci o nastalim promenama koji se dobijaju od učesnika komasacije.
Dokazi i podaci iz st. 1-3. ovog člana dostavljaju se komasacionoj komisiji.
U postupku utvrđivanja faktičkog stanja promene koje se ne mogu evidentirati na planovima snimaju se po važećim propisima.
Sve promene ustanovljene prilikom utvrđivanja faktičkog stanja provode se na planovima, posedovnim listovima i spisku parcela i unose se u spisak promena.
Utvrđeni podaci o faktičkom stanju iskazuju se na način koji omogućuje automatsku obradu podataka.
Član 3.
Za svakog učesnika komasacije izrađuje se iskaz zemljišta koji naročito sadrži:
1. broj iskaza,
2. broj zapisnika o utvrđivanju faktičkog stanja,
3. indikacije učesnika komasacije,
4. terete i umanjenja (odbitke) za javne potrebe,
5. izjava učesnika o grupisanju i dodeli zemljišta iz komasacione mase,
6. podatke o parcelama koje su obuhvaćene komasacijom (broj parcele, zvano mesto, potes, površina, kultura, procenbene klase i vrednosti),
7. podatke o zemljištu koje učesnik dobija iz komasacione mase (broj parcele, broj table, potes, površina, procenbene klase i vrednosti),
8. podatke o parcelama koje nisu obuhvaćene komasacijom, koji se upisuju u novom stanju,
9. zbirne podatke tač. 6-8. ovog stava.
Član 4.
Za svaku katastarsku opštinu iskazi zemljišta numerišu se brojevima odgovarajućeg zapisnika o utvrđivanju faktičkog stanja ili se slažu po azbučnom redu učesnika komasacije i numerišu od 1 pa dalje.
Član 5.
U iskazu zemljišta vrši se sabiranje vrednosti i površina po procenbenim razredima pojedinih parcela i dobija se vrednost koju učesnik komasacije unosi u komasacionu masu.
Član 6.
Svi iskazi zemljišta od broja 1 sa zbirnim podacima o površinama i vrednostima po procenbenim razredima upisuju se u sumarnik iskaza koji se vidi za svaku katastarsku opštinu.
U sumarniku iskaza zemljišta vrši se kontrola upisivanja podataka iz knjige fonda komasacione mase i obrazovanja vrednosti koju učesnik komasacije unosi u komasacionu masu.
Član 7.
Svaka usvojena promena podataka iz člana 3. ovog uputstva, posle obavljene javne rasprave, sprovodi se u iskazu zemljišta.
Iskazi zemljišta u kojima je sprovedena promena površina i vrednosti zemljišta posebno se evidentiraju u spisku promenjenih iskaza.
II. SASTAVLjANjE KNjIGE FONDA KOMASACIONE MASE
Član 8.
Knjiga fonda komasacione mase sastavlja se za svaku katastarsku opštinu na osnovu spiska parcela u kome su prethodno provedene promene ustanovljene prilikom utvrđivanja faktičkog stanja.
Za parcele koje ne ulaze u komasaciono područje izrađuje se poseban spisak parcela.
Površina parcela obuhvaćenih komasacijom i parcela koje ne ulaze u komasaciono područje mora dati ukupnu površinu po katastarskim opštinama pre komasacije.
Član 9.
U knjizi fonda komasacione mase vrši se računanje površina delova parcela u različitim procenbenim razredima.
Izravnanje površina različitih procenbenih razreda vrši se na površinu parcele. Dozvoljeno odstupanje je 2,0 VP.
Član 10.
U knjizi fonda komasacione mase računa se i upisuje vrednost pojedinih parcela, kao i ukupna površina i vrednost zemljišta komasacionog područja (Vu).
Vrednost pojedinih parcela dobija se množenjem površina parcela sa odgovarajućim obračunskim koeficijentom.
Ukupna površina i vrednost zemljišta (Vu) komasacionog područja dobija se rekapitulacijom strana knjige fonda komasacione mase a kontrola računanja vrednosti vrši se po stranama.
Član 11.
Utvrđivanje komasacione mase katastarske opštine kod koje je izvršena promena granice vrši se otpisom i pripisom vrednosti u knjizi fonda komasacione mase.
Član 12.
Podaci o parcelama iz knjige fonda komasacione mase unose se u iskaz zemljišta.
III. UTVRĐIVANjE VREDNOSTI ZEMLjIŠTA
Član 13.
Vrednost zemljišta utvrđuje se orijentacionom i detaljnom procenom zemljišta.
1. Orijentaciona procena
Član 14.
Orijentacionom procenom zemljišta utvrđuje se broj procenbenih razreda i njihov međusobni odnos.
Razvrstavanje pojedinih zemljišta u procenbene razrede vrši se prema: bonitetu zemljišta, klimatskim i ekonomskim činiocima.
Bonitet zemljišta utvrđuje se prema: dubini, teksturi, geološkoj podlozi, strukturi, procesu, dubini humusnog horizonta, procentu humusa, podzemnoj vodi, dreniranosti, reljefu, nagibu, eroziju, zabarenosti, plavnosti, zaslanjenosti i ekspoziciji.
Klimatski elementi koji su od uticaja na bonitet zemljišta jesu: srednja godišnja temperatura vazduha, srednje godišnje količine padavina, količine padavina u vegetacionom periodu, relativna vlažnost vazduha i indeks suše za period juni-avgust.
Ekonomski činioci koji se uzimaju u obzir prilikom procene zemljišta jesu: prometna vrednost zemljišta i udaljenost od naselja.
Podaci o bonitetu zemljišta, klimatskim elementima i ekonomskim činiocima unose se u zapisnik o orijentacionoj proceni zemljišta.
Član 15.
Na komasacionom području vrši se rekognosciranje u cilju odabiranja mesta pedoloških profila koji karakterišu pojedine vrste zemljišta.
Za svaki ustanovljeni procenbeni razred vrši se izbor i opis uglednih zemljišta, koja služe za utvrđivanje vrednosti putem prosečnih prinosa najzastupljenijih useva i prometne vrednosti zemljišta.
Član 16.
U postupku utvrđivanja prosečnih prinosa za najzastupljenije useve (pšenica, kukuruz, lucerka, šećerna repa suncokret i dr.), koriste se zvanični statistički podaci i odgovarajuće ocene o prosečnim prinosima.
Član 17.
Vrednost zemljišta po procenbenim razredima utvrđuje se na osnovu prosečnih prinosa najzastupljenijih useva i prometne vrednosti zemljišta.
Prosečni prinosi prvog procenbenog razreda uzimaju se kao faktor za upoređenje i označavaju se sa: 1,00 dok se prinosi ostalih procenbenih razreda stavljaju u relativan odnos prema prvom procenbenom razredu. Na ovaj način se utvrđuju međusobni odnosi između ustanovljenih procenbenih razreda i dobija vrednost zemljišta putem prinosa.
Na isti način utvrđuje se i prometna vrednost zemljišta po ustanovljenim procenbenim razredima.
Na osnovu vrednosti koja se dobija putem prinosa i prometne vrednosti vrši se izračunavanje koeficijenata za obračun za obračun po procenbenim razredima.
Član 18.
U postupku sprovođenja orijentacione procene vodi se zapisnik u koji se unose sledeći podaci:
- opis komasacionog područja,
- karakteristike pojedinih zemljišta utvrđenih na osnovu kriterijuma procene,
- opis uglednih zemljišta,
- mišljenje članova komisije - učesnika komasacije u pogledu prosečnih prinosa za najzastupljenije useve i prometne vrednosti zemljišta,
- broj ustanovljenih procenbenih razreda i vrednosti utvrđene putem prinosa i prometne vrednosti i njihovom međusobni odnos,
- koeficijenti za obračun odnosno skala vrednosti zemljišta po procenbenim razredima i njihov međusobni odnos.
2. Detaljna procena
Član 19.
Detaljnom procenom vrši se razvrstavanje pojedinih zemljišta u ustanovljene procenbene razrede.
Razgraničavanje i obeležavanje granica procenbenih razreda kao i snimanje i registrovanje ovih granica vrši se na licu mesta.
Član 20.
Pregledni plan starog stanja sadrži: parcele sa upisanim brojevima, potese, nazive susednih katastarskih opština i procenbene razrede obojene odgovarajućim bojama.
Pregledni plan starog stanja izrađuje se u razmeri 1:10.000 ili 1:5.000 ili 1:2.500.
Pregledni plan starog stanja, na koji se posle procene zemljišta ucrtavaju procenbeni razredi, izlaže se na javni uvid.
Član 21.
Snimanje granica procenbenih razreda vrši se fotogrametrijski, ortogonalno, polarno ili umeranjem.
Granice procenbenih razreda iscrtavaju se na skicama detalja, fotoskicama i kontakt kopijama zelenim tušem (debljine linije 0,2 mm) a brojevi procenbenih razreda ispisuju arapskim brojevima zelenim tušem.
Član 22.
Kartiranje granica procenbenih razreda vrši se na radnim originalima.
Linije granica procenbenih raz