Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:
Na osnovu člana 140. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03 - ispravka, 58/04, 62/04 - ispravka, 79/05 - dr. zakon i 105/05 - dr. zakon), člana 17. stav 4. i člana 24. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05 i 71/05 - ispravka),
Ministar prosvete i sporta donosi

PRAVILNIK

O STRUČNO-PEDAGOŠKOM NADZORU

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 19 od 19. februara 2007)

Predmet Pravilnika

Član 1.

Ovim pravilnikom uređuju se način vršenja stručno-pedagoškog nadzora i merila za vrednovanje kvaliteta rada dečjeg vrtića, osnovne i srednje škole i doma učenika (u daljem tekstu: ustanova).

Stručno-pedagoški nadzor

Član 2.

Stručno-pedagoški nadzor vrši ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: Ministarstvo) preko prosvetnog savetnika.

Postupanje prosvetnog savetnika

Član 3.

Prosvetni savetnik postupa po službenoj dužnosti u okviru svojih ovlašćenja, odnosno zapisniku prosvetnog inspektora, a može da postupa i po prijavi: ustanove, inspekcije, učenika, roditelja, odnosno staratelja deteta ili učenika, Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja ili Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, druge ustanove, privrednog društva ili stručnog društva i građana.
O rezultatima nadzora Ministarstvo obaveštava podnosioca prijave.

Vrste nadzora

Član 4.

Prosvetni savetnik vrši opšti, posebni i pojedinačni nadzor uvidom u rad ustanove, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora ustanove i vrednovanjem kvaliteta rada ustanove.
Opšti nadzor vrši se uvidom u rad i vrednovanjem kvaliteta rada ustanove u ostvarivanju ciljeva i zadataka, nastavnog plana i programa, predškolskog, školskog, odnosno vaspitnog programa (u daljem tekstu: program obrazovanja), razvojnog plana i godišnjeg programa rada ustanove, a najmanje jedanput u četiri godine.
Posebni nadzor vrši se po iskazanoj potrebi uvidom u rad i vrednovanjem kvaliteta rada ustanove u određenim oblastima, u ostvarivanju određenih ciljeva i zadataka, odnosno rada nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora.
Pojedinačni nadzor vrši se uvidom u rad i vrednovanjem kvaliteta rada pojedinih nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika i direktora, a po iskazanoj potrebi, prisustvovanjem izvođenju nastave, odnosno aktivnosti, ispitu i drugim oblicima obrazovno-vaspitnog, vaspitno-obrazovnog, vaspitnog i stručnog rada (u daljem tekstu: obrazovno-vaspitni rad).

Način vršenja nadzora

Član 5.

Ustanova je dužna da prosvetnom savetniku obezbedi nesmetano vršenje nadzora stavljanjem na uvid potrebne evidencije i pedagoške dokumentacije, pružanjem druge tražene pomoći, omogućavanjem prisustvovanja obrazovno-vaspitnom radu, sednicama stručnih organa, organa upravljanja i saveta roditelja.
Prosvetni savetnik vrši nadzor nad radom ustanove, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora dolaskom u ustanovu, odnosno na drugo mesto gde se ostvaruje obrazovno-vaspitni rad.
Nadzor se obavlja prisustvovanjem izvođenju svih oblika obrazovno-vaspitnog rada ustanove, razgovorom, uvidom u evidenciju i pedagošku dokumentaciju, program obrazovanja, godišnji program rada i razvojni plan ustanove, uvidom u uslove rada ustanove, nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika i direktora.
Prosvetni savetnik obaveštava direktora ili drugo odgovorno lice ustanove o vremenu vršenja opšteg nadzora.
O izvršenom nadzoru sačinjava se izveštaj koji sadrži ocenu stanja, predloge za preduzimanje neophodnih mera za otklanjanje nedostataka i unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada.
Prosvetni savetnik prati postupanje po predloženim merama.
Ako ustanova ne postupi po predloženim merama, prosvetni savetnik određuje novi rok za postupanje po predloženim merama direktoru i o tome obaveštava organ upravljanja, prosvetnu inspekciju i ministra nadležnog za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: ministar).
U vršenju nadzora prosvetni savetnik je dužan da čuva kao službenu tajnu podatke koji su ličnog karaktera i čije bi neovlašćeno objavljivanje moglo da šteti ugledu i interesima lica na koje se podaci odnose.
Pedagoška dokumentacija, u smislu ovog pravilnika, jeste: plan rada i priprema nastavnika i vaspitača, plan rada stručnog saradnika, školski pismeni zadatak, domaći zadatak, maturski rad, završni rad, test, kontrolni zadatak, radna sveska, mišljenje o radu i napredovanju učenika, zapisnik stručnog organa, saveta roditelja i organa upravljanja.

Vrednovanje kvaliteta rada ustanove

Član 6.

Vrednovanje kvaliteta rada ustanove je vrsta opšteg nadzora i vrši se timskim radom prosvetnih savetnika, u ključnim oblastima, područjima vrednovanja, pokazateljima i nivoima ostvarenosti kvaliteta rada ustanove.
Ključne oblasti, područja vrednovanja, pokazatelji i nivoi ostvarenosti kvaliteta rada ustanove odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.
O izvršenom vrednovanju kvaliteta rada ustanove sačinjava se izveštaj koji sadrži: analizu stanja u ustanovi, ocenu kvaliteta rada ustanove, odnosno nivoa ostvarenosti za svaku ključnu oblast i predlog ustanovi da sačini akcioni plan za unapređivanje rada.
Izveštaj iz stava 3. ovog člana podnosi se ministru, organu upravljanja i direktoru ustanove.
Ocena kvaliteta rada ustanove iskazuje se za svaku ključnu oblast, brojčano i opisno i objavljuje se na internet strani Ministarstva.

Vrednovanje ostvarivanja razvojnog plana ustanove i programa obrazovanja i vaspitanja

Član 7.

Vrednovanje ostvarivanja razvojnog plana ustanove vrši se u toku njegovog ostvarivanja posebnim nadzorom, a na kraju planskog perioda - opštim nadzorom.
Vrednovanje ostvarivanja programa obrazovanja i vaspitanja koji ostvaruje ustanova vrši se u ključnim oblastima, područjima vrednovanja, pokazateljima i nivoima ostvarenosti kvaliteta rada ustanove iz člana 6. stav 2. ovog pravilnika.

Pružanje stručne pomoći

Član 8.

Prosvetni savetnik pruža stručnu pomoć nastavniku, vaspitaču, stručnom saradniku i direktoru ustanove razgovorom, preporukom, konsultacijama i drugim oblicima pomoći - neposredno ili posredno, usmeno ili pismeno, odnosno pojedinačno ili grupno.

Praćenje ogleda

Član 9.

Prosvetni savetnik, u vršenju nadzora, prati sprovođenje ogleda i ocenjuje ostvarenost ciljeva i očekivanih ishoda, propisanih podzakonskim aktom kojim se uvodi ogled.
Rezultati praćenja ogleda dostavljaju se ministru, koji odlučuje o njegovoj daljoj primeni.
Rezultati ogleda se objavljuju na internet strani Ministarstva.

Procenjivanje ispunjenosti uslova za sticanje zvanja pedagoškog savetnika i mentora

Član 10.

Prosvetni savetnik daje mišljenje o ispunjenosti uslova za sticanje zvanja pedagoškog savetnika i mentora sa procenom stepena ostvarenosti obrazovno-vaspitnih ciljeva u odnosu na početno stanje i uslove rada i kvalitet pedagoške prakse, a prema vrstama aktivnosti nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika, na osnovu utvrđenih pokazatelja.
Mišljenje iz stava 1. ovog člana daje se direktoru ustanove u pismenoj formi, obrazloženo, sa procenom ispunjenosti uslova za sticanje zvanja.

Član 11.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu ostvarivanja stručno-pedagoškog nadzora u osnovnoj i srednjoj školi ("Službeni glasnik RS", broj 17/93).

Član 12.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Broj 110-00-202/04-02
U Beogradu, 6. februara 2007. godine
Ministar, dr Slobodan Vuksanović, s.r.

KLjUČNE OBLASTI, PODRUČJA VREDNOVANjA, POKAZATELjI I NIVOI OSTVARENOSTI KVALITETA RADA USTANOVE

Kvalitet rada ustanove vrednuje se u ključnim oblastima.
Ključne oblasti su glavni aspekti rada ustanove. Svaka ključna oblast podeljena je na područja vrednovanja, kao uže tematske celine. Područja vrednovanja obuhvataju pokazatelje kojima se bliže definišu sadržaji rada i aktivnosti ustanove.
Nivoi ostvarenosti su opisi kvaliteta pojedinačnih pokazatelja. Vrednovanje se vrši u okviru četvorostepene skale od najvišeg nivoa - četiri (4) do najnižeg - jedan (1).
Nivo 4 jeste najpoželjnija situacija. Preovlađuju jake strane, a sitni nedostaci ne utiču na kvalitet rada u školi. Očekuje se da škola koja je dostigla ovaj nivo i dalje unapređuje svoj rad.
Nivo 3 ima više jakih nego slabih strana. Postojeće slabosti umanjuju ukupan kvalitet rada škole i poželjno ih je otklanjati.
Nivo 2 - prisutne su pojedine jake strane, ali preovlađuju slabe.
One značajno umanjuju kvalitet rada. Ovakvo stanje zahteva preduz
Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: