Na osnovu člana 29. Zakona o robnim rezervama ("Službeni list SFRJ", br. 58/89 i "Službeni list SRJ", br. 16/93, 32/94 i 28/96), Savezna vlada donosi
ODLUKU
O USLOVIMA KORIŠĆENjA SAVEZNIH ROBNIH REZERVI I SKLADIŠTA
(Objavljena u "Sl. listu SRJ", br. 9/97)
I. OSNOVNE ODREDBE
1.
Ovom odlukom utvrđuju se uslovi pod kojima se roba iz saveznih robnih rezervi može dati na zajam i u zakup, uslovi za izdavanje u zakup slobodnog skladišnog prostora kojim raspolaže Savezna direkcija za robne rezerve (u daljem tekstu: Direkcija), uslovi za nabavku i prodaju robe radi obrazovanja i obnavljanja saveznih robnih rezervi, i uslovi plasmana i deponovanja novčanih sredstava Direkcije.
II. USLOVI DAVANjA ROBE NA ZAJAM
2.
Roba iz saveznih robnih rezervi (iznad NEP-a), daje se na zajam proizvođačima, radi proizvodnje za izvoz, za potrebe Vojske Jugoslavije, elektroprivrede, rudarstva, poljoprivrede, zdravstva, kao i proizvođačima prioritetnih roba za snabdevanje stanovništva i stabilnost tržišta.
3.
Pod istim uslovima prednost za dobijanje robe na zajam imaju direktni izvoznici i primarni proizvođači, koji sa izvoznicima imaju zajednički program proizvodnje za izvoz, kao i proizvođači koji redovno izmiruju ugovorne obaveze po ranije odobrenim pozajmicama.
4.
Roba se može dati na zajam sa rokom vraćanja do jedne godine, s tim da na obrazloženi zahtev zajmoprimca, Direkcija može produžiti rok vraćanja. Zajmoprimac je dužan da Direkciji vrati robu iste vrste, količine i kvaliteta.
Prilikom vraćanja robe date na zajam Direkcija može prihvatiti da zajmoprimac vrati drugu robu koju proizvodi, ili poseduje, ako je to od interesa za popunu saveznih robnih rezervi, pri čemu će se primeniti paritetne cene na dan dospeća obaveza.
5.
Savezna vlada, na predlog Direkcije, odlučuje o davanju robe na zajam koja se nalazi u NEP-u, kao i o produžavanju rokova za vraćanje te robe.
6.
Roba se, po pravilu, ne može dati na zajam preduzeću i drugom pravnom licu koje je u sudskom sporu sa Direkcijom.
7.
Na vrednost pozajmljene robe plaća se kamata u visini od 1,3 procenata mesečno.
Osnovicu za obračun kamate predstavlja tržišna vrednost robe na dan obračuna obaveze, a za robu za koju su propisane mere neposredne kontrole cena - nabavna vrednost robe, kojom se obezbeđuje integritet roba i sredstava. Za naftu i naftne derivate osnovicu predstavlja propisana rafinerijska cena.
Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, roba kojoj ističe rok upotrebe može se davati na zajam i po nižim kamatnim stopama ili bez kamate.
8.
Na vrednost pozajmljene robe Vojska Jugoslavije ne plaća kamatu.
9.
Savezna vlada može odlučiti da se na vrednost pozajmljene robe Crvenom krstu Jugoslavije ne plaća kamata.
10.
Kamata, odnosno naknada za zakup obračunava se mesečno, a zajmoprimac, odnosno zakupac dužan je da kamatu, odnosno naknadu plati u roku od osam dana od dana nastanka obaveze.
Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, zajmoprimac, odnosno zakupac može obavezu po osnovu kamate, odnosno zakupnine izmiriti u robi, ako se prodajom te robe mogu obezbediti novčana sredstva, u visini obračunate kamate, odnosno zakupnine.
Ako zajmoprimac, odnosno zakupac ne plati kamatu, odnosno zakupninu u roku iz stava 1. ove tačke, dužan je da plati ugovorenu kaznenu kamatu.
Ako zajmoprimac, odnosno zakupac ne izvršava uredno obaveze po osnovu zajma, odnosno zakupa, preduzeće se mere za prinudnu naplatu duga i druge mere u skladu sa ugovorom.
11.
Radi obezbeđenja sigurnosti urednog vraćanja robe date na zajam i urednog plaćanja ugovorne kamate, zajmoprimac će Direkciji, pre preuzimanja robe, predati akceptni nalog, a zajmoprimac iz tačke 3. ove odluke, koji po zajedničkom programu sa primarnim proizvođačem proizvodi robu za izvoz - i akceptni nalog primarnog proizvođača.
Pored akceptnog naloga, zajmoprimac će predati i jedan od sledećih instrumenata obezbeđenja vraćanja robe i plaćanja kamate:
1) garanciju bonitetne banke, kojom banka bez prigovora jemči za uredno i potpuno ispunjenje svih obaveza zajmoprimca po ugovoru o zajmu do izmirenja obaveza, a za pozajmljenu robu Vojsci Jugoslavije - garanciju "YU garant banke" Akcionarsko društvo a.d. Beograd, preko koje Vojska Jugoslavije obavlja svoje novčano poslovanje;
2) avaliranu menicu od bonitetne banke;
3) dokaz o upisu hipoteke u javne knjige u korist zajmodavca na nepokretnu imovinu zajmoprimca, u visini tržišne vrednosti robe i iznosa kamate do dospeća obaveze vraćanja robe.
Instrument obezbeđenja, u smislu stava 2. ove tačke, može biti i ugovor o zalozi pokretnih stvari ili intabulacija.
Izuzetno od odredaba stava 2. ove tačke, Direkcija može, ako oceni ekonomske mogućnosti zajmoprimca da uredno izvršava obaveze po osnovu zajma i zakupa ili za robu čiji tehnološki rokovi obnavljanja dospevaju, kao i za produžavanje rokova za vraćanje robe koja je pozajmljena, kao instrument obezbeđenja vraćanja, prihvatiti samo akceptni nalog.
III. USLOVI ZA IZDAVANjE U ZAKUP SLOBODNOG SKLADIŠNOG PROSTORA
12.
Direkcija može izdavati u zakup slobodan skladišni prostor (generalnog tereta, derivata nafte, skladišta posebnih namena i ostala specifična skladišta).
13.
Prihod ostvaren od zakupa skladišnog prostora Direkcija će upotrebiti za pokriće troškova održavanja saveznih robnih rezervi i skladišta.
IV. USLOVI ZA NABAVKU I PRODAJU ROBE RADI OBRAZOVANjA I OBNAVLjANjA SAVEZNIH ROBNIH REZERVI
14.
Robu saveznih robnih rezervi Direkcija će, po pravilu, nabavljati i prodavati javnim oglašavanjem prikupljanja pismenih ponuda.
Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, Direkcije može kupovati i prodavati robu, kada to posebni razlozi nalažu, radi bržeg i povoljnijeg obrazovanja i obnavljanja saveznih robnih rezervi i bez javnog prikupljanja pismenih ponuda, a naročito: ako prikupljanje ponuda putem javnog oglašavanja nije uspelo, ako robi ističe rok upotrebe, ako je roba tehnološki zastarela, ako je roba specifične upotrebne vrednosti i ako su pojedine robe male vrednosti, vodeći računa o obezbeđenju integriteta robe i sredstava.
15.
Kupoprodaja intendantskih materijalnih sredstava radi obnavljanja i prestruktuiranja saveznih robnih rezervi vršiće se u skladu sa važećim propisima, normativima i standardima po kojima kupovinu i prodaju tih sredstava vrši Savezno ministarstvo za odbranu.
16.
Stalne odbrambene savezne robne rezerve Direkcija će obnavljati zaključivanjem ugovora o obnavljanju ili ugovora o razmeni sa Vojskom Jugoslavije.
17.
Ako Vojska Jugoslavije ne prihvati obnavljanje robe na način iz tačke 16. ove odluke, Direkcija će obnavljanje stalnih odbrambenih robnih rezervi izvršiti na način na koji se obnavljaju i ostale savezne robne rezerve.
V. USLOVI PLASMANA NOVČANIH SREDSTAVA DIREKCIJE I DEPONOVANjA SREDSTAVA PO VIĐENjU U POSLOVNE BANKE
18.
Direkcija može slobodna novčana sredstva povremeno plasirati bankama i preduzećima poslovnim partnerima preko Tržišta novca i kratkoročnih hartija od vrednosti i preko Berze novca i hartija od vrednosti, pod uslovima na tom tržištu, a koji će se bliže odrediti ugovorom između Direkcije i Tržišta novca, odnosno Berze.
Direkcija će plasirati slobodna novčana sredstva zavisno od:
1) sigurnosti vraćanja plasiranih sredstava;
2) visine kamatne stope i obezbeđenja vraćanja realne vrednosti plasiranih sredstava;
3) blagovremenog i urednog izvršavanja obaveze po ranije datim pozajmicama.
Direkcija može za povremene nestašice likvidnih sredstava koristiti kratkoročne kredite banaka i drugih finansijskih organizacija ili prodajom hartije od vrednosti, pod uslovima po kojima na finansijskom tržištu daje pozajmice i kupuje hartije od vrednosti.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
19. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o uslovima korišćenja saveznih robnih rezervi i skladišta ("Službeni list SRJ", br. 19/96 i 48/96).
20. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".