(Objavljena u "Sl. listu grada Kragujevca", br. 2 od 18. marta 2006, 7/07, 35/08)
I OSNOVNA ODREDBA
Član 1.
Ovom Odlukom uređuju se prava u socijalnoj zaštiti za čije je ostvarivanje nadležan grad Kragujevac, uslovi i postupak ostvarivanja ovih prava, način finansiranja i obezbeđivanje sredstava.
Prava iz ove Odluke mogu ostvariti lica sa prebivalištem, odnosno boravištem, na teritoriji grada Kragujevca.
II PRAVA I OBLICI SOCIJALNE ZAŠTITE
Član 2.
Prava i oblici socijalne zaštite koja se uređuju ovom Odlukom su:
1. Pravo na opremu korisnika za smeštaj u ustanovu ili drugu porodicu;
2. Pravo na jednokratnu pomoć;
3. Pravo na putne troškove i ishranu prolaznika;
4. Pravo na naknadu troškova sahrane;
5. Pravo na pomoć u kući;
6. Pravo na korišćenje usluga savetovališta;
7. Pravo na dnevni boravak dece i omladine sa smetnjama u razvoju;
8. Pravo na dnevni boravak starih lica;
9. Pravo na dnevni boravak za umereno i teže mentalno nedovoljno razvijena odrasla lica;
10. Socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima;
11. Pravo na privremeno stanovanje dece i omladine bez roditeljskog staranja;
12. Pravo na privremeni smeštaj u prihvatilište i prihvatnu stanicu za decu i omladinu.
1. Pravo na opremu korisnika za smeštaj u ustanovu ili drugu porodicu
Član 3.
Pravo na opremu se priznaje licu koje se smešta u ustanovu socijalne zaštite, drugu porodicu ili vaspitno popravnu ustanovu, koje opremu nema niti je može obezbediti samo, a ne mogu mu je obezbediti ni srodnici koji su, prema propisima o braku i porodičnim odnosima, dužni da učestvuju u njegovom izdržavanju.
Oprema korisnika obuhvata najnužniju odeću, obuću, troškove prevoza korisnika do ustanova odnosno porodice i druge nužne troškove po proceni stručnog tima Centra za socijalni rad.
Pravo na opremu korisnika može se priznati u iznosu stvarnih troškova, a najviše do iznosa prosečne mesečne zarade ostvarene, po zaposlenom u Gradu Kragujevcu u momentu odlučivanja o pravu.
2. Pravo na jednokratnu pomoć
Član 4.
Pravo na jednokratnu pomoć može se priznati pojedincu ili porodici koji se iznenada ili trenutno nađe u stanju socijalne potrebe.
Jednokratna pomoć se priznaje u robi, novčanom iznosu ili u vidu novčane naknade za dobrovoljno radno angažovanje u lokalnoj zajednici.
Jednokratna novčana pomoć u robi i novčanom iznosu se po proceni Stručnog tima Centra, priznaje za:
- nabavku lekova, lečenje i nabavku pomagala (za teške hronične bolesti ako ne postoji drugi osnov za nabavku istih),
- nabavku ogreva;
- nabavku udžbenika i školskog pribora (za decu koja se redovno školuju);
- pribavljanje neophodne dokumentacije (radi ostvarivanja prava u oblasti socijalne zaštite);
- životne namirnice, higijenski paket i dr.
Novčana naknada za dobrovoljno radno angažovanje u lokalnoj zajednici pripada radno sposobnim licima, koja se nalaze u stanju socijalne potrebe,
Iznos jednokratne pomoći ne može biti veći od prosečne zarade ostvarene po zaposlenom u Gradu Kragujevcu u momentu odlučivanja o pravu.
Pravo na jednokratnu pomoć pojedinac ili porodica može da ostvari najviše tri puta u toku jedne kalendarske godine, osim novčane naknade za dobrovoljno radno angažovanje.
3. Pravo na putne troškove i ishranu polaznika
Član 5.
Naknada za putne troškove i ishranu prolaznika priznaje se licu koje se nađe na teritoriji grada Kragujevca, van svog prebivališta, u stanju izuzetno teške situacije, za povratak u mesto prebivališta odnosno boravišta, ili za odvođenje u prihvatilište.
Licu koje nije u stanju da se samo vrati određuje se pratilac.
Iznos naknade za ovo pravo određuje se u visini stvarnih troškova prevoza, a za ishranu do 10% od visine minimalnog nivoa socijalne sigurnosti za pojedinca utvrđenog Zakonom.
Centar za socijalni rad refundira učinjene troškove, od Centara za socijalni rad, sa područja na kome lice ima prebivalište odnosno boravište.
4. Pravo na naknadu troškova sahrane
Član 6.
Naknada troškova sahrane priznaje se za:
- lice koje nema zakonske obveznike izdržavanja;
- nepoznato lice ili lice nepoznatog prebivališta;
- korisnika materijalnog obezbeđenja u punom iznosu;
- lica za koje troškove smeštaja u celosti snosi budžet RS;
Naknada troškova se utvrđuje u visini stvarnih troškova učinjenih za nabavku najneophodnije pogrebne opreme (sanduk najniže vrednosti, pokrov, krst sa natpisom, prevoz, sahranjivanje; taksa za grobno mesto i grobno mesto).
Naknada troškova sahrane može se priznati fizičkom licu, koje je izvršilo sahranu lica iz stava 1. ovog člana uz priložene dokaze o stvarnim troškovima, koji ne mogu biti veći od iznosa naknade iz prethodnog stava.
U slučaju da Centar za socijalni rad utvrdi postojanje zaostavštine umrlog lica, refundiraće se za iznos isplate troškova, koji se prenosi u budžet Grada.
5. Pravo na pomoć u kući
Član 7.
Pravo na pomoć u kući se obezbeđuje starim, invalidnim i hronično obolelim licima za koja je Centar za socijalni rad utvrdio potrebu i celishodnost obezbeđivanja ovog oblika socijalne zaštite, a naročito licima kod kojih je utvrđena potreba za negom i pomoći od strane drugog lica.
Pomoć se obezbeđuje korisnicima u trajanju od 2 sata dnevno, odnosno 42 sata mesečno u vidu: nabavke namirnica, pripreme obroka, održavanja lične higijene, održavanja odevnih predmeta, posteljine, pokućstva, stana itd.
Ovo pravo se ostvaruje preko Službe za integrisanu kućnu negu.
Cenu usluga za korisnike kao i učešće korisnika, odnosno srodnika obaveznih na izdržavanje, u troškovima, utvrđuje nadležni organ Grada.
6. Pravo na korišćenje usluga savetovališta
Član 8.
Građani mogu koristiti usluge savetovališta, koja se organizuju kao:
- savetovalište za brak i porodicu
- savetovalište za mlade
- savetovalište za ostarela lica.
U savetovalištima se realizuju psihološko-pedagoške, socijalne i pravne usluge.
7. Pravo na dnevni boravak dece i omladine sa smetnjama u razvoju
Član 9.
Pravo na dnevni boravak može se priznati deci i omladini sa smetnjama u razvoju ako se u porodici ne može obezbediti odgovarajuća zaštita.
Pri odlučivanju o priznavanju prava iz stava 1 ovog člana, uzimaju se u obzir potrebe korisnika, mogućnosti porodice, celishodnost ovakvog oblika zaštite i druge okolnosti.
Član 10.
Dnevni boravak se obezbeđuje:
- deci predškolskog uzrasta lakše i umereno ometenoj u razvoju upućivanjem u Ustanovu za decu "Nada Naumović" u Kragujevcu.
- deci predškolskog uzrasta sa oštećenjem sluha, upućivanjem u Školu sa domom za decu oštećenog sluha u Kragujevcu.
- deci i omladini od 7-18 godina umereno i teže ometenoj u razvoju upućivanjem u celodnevni boravak pri školi "Vukašin Marković" u Kragujevcu.
- deci i omladini od 18-25 godina umereno i teže ometenoj u razvoju upućivanjem na radni i okupacioni tretman pri školi "Vukašin Marković" u Kragujevcu.
8. Pravo na dnevni boravak starih lica
Član 11.
Pravo na dnevni boravak starih lica priznaje se starim licima sa jednim ili više hroničnih organskih oboljenja, koja se nalaze u stanju polupokretnosti ili poluzavisnosti od nege i pomoći drugih lica, koja mogu biti u određenom stepenu fizički invalidna i iznemogla, a koja su mentalno očuvana, ili su u početnim fazama demencije po proceni stručnog tima Centra za socijalni rad.
Pravo na dnevni boravak se ostvaruje u Dnevnom centru za stara lica, radnim danima u trajanju od osam sati.
Korisnicima prava se obezbeđuje: prevoz, boravak, ishrana, zdravstveni nadzor, okupaciona terapija, fizioterapija, kulturno-zabavne aktivnosti i sl.
Cenu dnevnog boravka za korisnike kao i učešće korisnika, odnosno srodnika obaveznih na izdržavanje, u troškovima, utvrđuje nadležni organ Grada.
9. Pravo na dnevni boravak za umereno i teže mentalno nedovoljno razvijena odrasla lica
Član 12.
Pravo na dnevni boravak za umereno i teže mentalno nedovoljno razvijena odrasla lica, obezbeđuje se u Dnevnom centru za boravak ovih lica.
Korisnicima iz stava 1 u Dnevnom centru se obezbeđuje boravak, ishrana, zdravstvena zaštita, radna i okupaciona terapija i kulturno-zabavne i rekreativne aktivnosti, prema sposobnostima i sklonostima.
Potrebu i celishodnost obezbeđivanja prava iz stava 1 ovog člana utvrđuje stručni tim Centra za socijalni rad.
Cenu dnevnog boravka za korisnike, kao i učešće korisni.ka, odnosno srodnika obaveznih na izdržavanje, u troškovima, utvrđuje nadležni organ Grada.
10. Socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima
Član 13.
Pravo na socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima imaju stambeno neobezbeđena lica i porodice u stanju socijalne potrebe (izbegla lica, domicilno stanovništvo).
Član 14.
Korisnici prava iz člana 13. ove Odluke mogu biti:
1. korisnici prava na materijalno obezbeđenje;
2. žene preko 60 godina i muškarci preko 65 godina života, kojima nije potrebna tuđa nega;
3. samohrani roditelji maloletne dece (kod kojih je utvrđeno očinstvo-materinstvo, kad drugi roditelj ne učestvuje u izdržavanju dece, u slučaju smrti jednog roditelja, kada je jednom roditelju nepoznato mesto boravka ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora duže od 6 meseci) čiji prosečni mesečni prihodi (u tri meseca koji prethode mesecu podnošenja zahteva) ne prelaze 50% prosečne mesečne zarade ostvarene po zaposlenom u gradu Kragujevcu;
4. lica koja su kao maloletna bila pod posebnom zaštitom države (starateljstvo, hraniteljstvo, smeštaj u ustanovu socijalne zaštite ili drugu porodicu), ako nisu dovoljno osposobljena za život, bez pomoći društvene zajednice.
Član 15.
Domaćin socijalnog stanovanja može biti socijalno ugrožena, stambeno neobezbeđena porodica, koja ispunjava uslove funkcionalne porodice po kriterijumima za izbor hraniteljske porodice koji su propisani Zakonom.
Član 16.
Izbor korisnika i domaćina socijalnog stanovanja, zamena stana i prestanak prava na "socijalno stanovanje" vrši na predlog stručnog tima Centra za socijalni rad, po kriterijumima utvrđenim ovom Odlukom.
Član 17.
Korisnici prava su dužni da, ukoliko imaju prihode veće od minimalnog nivoa socijalne sigurnosti utvrđenog Zakonom, iz dela prihoda iznad nivoa socijalne sigurnosti plaćaju srazmeran deo troškova za komunalne usluge (struju, grejanje, vodu...) i naknadu domaćinu socijalnog stanovanja, na način i u rokovima koji se utvrđuju posebnim ugovorom koji se zaključuje između korisnika i Centra za socijalni rad.
Korisnicima čiji su prihodi u nivou ili ispod nivoa socijalne sigurnosti, troškovi iz stava 1. ovog člana obezbeđuju se iz budžeta Grada.
Grad snosi troškove tekućeg održavanja objekata "socijalnog stanovanja".
Član 18.
Domaćinu socijalnog stanovanja pripada naknada za rad, u visini nivoa socijalne sigurnosti, prema broju članova njegovog porodičnog domaćinstva, uvećana za iznos doprinosa penzijsko invalidskog osiguranja.
Domaćinu socijalnog stanovanja koji se stara o dva objekta pripada naknada za rad u visini jednog i po nivoa socijalne sigurnosti.
11. Pravo na privremeno stanovanje dece i omladine bez roditeljskog staranja
Član 18 a
Pravo na privremeno stanovanje dece i omladine bez roditeljskog staranja se priznaje deci i omladini bez roditeljskog staranja kojima prestaje pravo na smeštaj u ustanovi socijalne zaštite, odnosno hraniteljskoj porodici, usled osposobljenosti za samostalan život ili završetka redovnog školovanja, pod uslovom:
- da ne postoji mogućnost povratka u sopstvenu ili srodničku porodicu;
- da je odgovarajućim aktom uputnog organa procenjeno da je ovaj oblik zaštite najcelishodniji i da postoji saglasnost korisnika;
- da postoji realna mogućnost da korisnik sopstvenim prihodima učestvuje u troškovima stanovanja.
Član 18 b
Pravo na privremeno stanovanje dece i omladine bez roditeljskog staranja se priznaje deci i omladini bez roditeljskog staranja sa područja grada Kragujevca, a izuzetno se može priznati i korisnicima van teritorije Grada ako prostorni kapaciteti nisu popunjeni, na osnovu posebnog ugovora koji zaključuju Centar i uputni organ.
Ovo pravo se obezbeđuje u trajanju od jedne godine uz mogućnost produženja za još jednu godinu, prema proceni stručnog lica Centra ( mentora) koji prati korisnika.
Član 18 v
Sredstva za troškove investicionog i tekućeg održavanja stambenih jedinica obezbeđuje Grad.
Sredstva za pokriće troškova stanovanja (el. energija, voda i kanalizacija, grejanje, čistoća, građ. zemljište ) obezbeđuju srazmerno korisnici prava na privremeno stanovanje, a ukoliko kapacitet stambenih jedinica nije popunjen deo troškova obezbeđuje Grad.
Visinu učešća korisnika u troškovima stanovanja utvrđuje Centar za socijalni rad na osnovu stvarnih troškova i broja korisnika.
Član 18 g
Pravo na privremeno stanovanje dece i omladine bez roditeljskog staranja prestaje istekom roka predviđenog ugovorom , obezbeđivanjem drugog vida stanovanja korisnika, neredovnim plaćanjem troškova stanovanja, nepridržavanje korisnika kućnog reda.
Međusobna prava i obaveze korisnika i Ceptra, Grada i Centra uređuju se posebnim ugovorom.
12. Pravo na privremeni smeštaj u prihvatilište i prihvatnu stanicu za decu i omladinu
Član 18 d
Pravo na privremeni smeštaj u prihvatilište za decu i omladinu priznaje se deci i omladini bez roditeljskog staranja i deci i omladini čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, kao privremeno zbrinjavanje do utvrđivanja odgovarajućeg oblika zaštite u trajanju od 30 dana uz mogućnost produženja prava za još 30 dana, kada postoje naročito opravdani razlozi (složeniji opservaciono-dijagnostički postupak, objektivna nemogućnost pribavljanja neophodne dokumentacije i sl.).
U