Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

PRAVILNIK

O POSTAVLjANjU BAŠTE UGOSTITELjSKOG OBJEKTA NA JAVNOJ POVRŠINI

(Objavljen u "Sl. listu grada Beograda", br. 38 od 12. novembra 2010)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom bliže se uređuju uslovi za postavljanje bašte ugostiteljskog objekta (veličina, izgled i drugi uslovi), kao i sadržina zahteva i tehničke dokumentacije koja se podnosi uz zahtev za postavljanje bašte na teritoriji grada Beograda.

Član 2.

Bašta ugostiteljskog objekta (u daljem tekstu: bašta) je montažno-demontažni objekat otvorenog ili zatvorenog tipa u funkciji ugostiteljske delatnosti koja se obavlja u ugostiteljskom objektu i može se postavljati tokom cele godine.
Svi elementi bašte moraju biti u funkcionalnom stanju u toku radnog vremena ugostiteljskog objekta.
Bašta se ne može koristiti kao magacin.

II. USLOVI ZA POSTAVLjANjE BAŠTE

Član 3.

Bašta ugostiteljskog objekta može se postaviti ispred, bočno ili u zaleđu ugostiteljskog objekta, po pravilu u dužini ugostiteljskog objekta.
Dužina bašte može biti veća od dužine ugostiteljskog objekta, a u granicama zgrade u kojoj se nalazi ugostiteljski objekat, pod uslovom da se pribavi saglasnost vlasnika, odnosno korisnika prostora dela zgrade ispred kojeg se bašta postavlja.
Kada površina ispred ugostiteljskog objekta, na kojoj se bašta postavlja, ima dužinu manju od 3m, bašta se može postaviti tako da delom obuhvata i površinu ispred susedne zgrade, s tim da ukupna dužina bašte ne prelazi 6m i da se pribavi saglasnost vlasnika, odnosno korisnika prostora dela zgrade ispred kojeg se bašta postavlja. Deo bašte koji se nalazi ispred susednog objekta ne može se postavljati na delu trotoara uređenom za parkiranje (niša za parkiranje).
Kada se bašta postavlja tako da se delom svog volumena nalazi izvan nivoa ugostiteljskog objekta, potrebno je pribaviti saglasnost vlasnika, odnosno korisnika prostora dela zgrade ispred kojeg se bašta postavlja.

Član 4.

Bašta se ne može postavljati ispred dela zgrade u kojem se nalazi prostor za stanovanje.
Izuzetno od stava 1. ovog člana bašta se može postavljati i ispred prostora za stanovanje pod uslovima propisanim u stavu 4. člana 3. ovog pravilnika.

Član 5.

Bašta se može sastojati od dva i više delova, od kojih svaki mora ispunjavati uslove iz čl. 3. i 4. ovog pravilnika.
Bašta se, po pravilu, postavlja tako da bude odvojena od zgrade u kojoj se ugostiteljski objekat nalazi, a kada se postavlja uz građevinsku liniju zgrade ne sme ometati glavne pešačke tokove i narušavati arhitektonske i urbanističke karakteristike i vrednosti zgrade.

Član 6.

Bašta treba da ima oblik i dimenzije pogodne za funkcionalno postavljanje i korišćenje elemenata bašte.
Bašta otvorenog tipa ne može biti širine manje od 0,7m, a zatvorenog tipa manje od 3,0m.

Član 7.

Svi elementi bašte postavljaju se tako da se nalaze unutar odobrenog volumena bašte.
Ivica površine bašte obeležava se na tlu.
Obeležavanje se vrši linijom bele boje dužine 15cm i širine 5cm. Linije se iscrtavaju na uglovima i prelomnim tačkama ivice bašte, a na ravnim delovima ivice bašte na svakih 2,0m dužine, tako da nakon postavljanja elemenata bašte, ostane vidljiva polovina širine linije.
Obeležavanje površine bašte vrši organizaciona jedinica uprave gradske opštine koja je izdala odobrenje.

Član 8.

Postavljanje bašte ispred visokog objekta vrši se u skladu sa propisanim normativima za zaštitu visokih objekata od požara, tako da omogućava:
- pristup vatrogasnog vozila objektu ispred kojeg se nalazi sa dve strane na kojima postoje otvori;
- korišćenje platoa za gašenje u minimalnoj širini od 5,5m i minimalnoj dužini od 15 m.

Član 9.

Bašta u pešačkoj zoni i na trgu postavlja se tako da se obezbedi najmanje:
- 3m za kretanje pešaka,
- 3,5m za prolaz vatrogasnog vozila.

Član 10.

Bašta otvorenog tipa postavlja se tako da:
- širina trotoara za kretanje pešaka bude minimalno 1,6m;
- širina trotoara kod ulica sa intenzivnim kretanjem pešaka bude minimalno 2,5m;
- širina trotoara za kretanje pešaka kod bašte duže od 6m, bašte u nizu i bašte postavljene u neposrednoj blizini pešačkog prelaza, stajališta javnog gradskog prevoza i raskrsnice, bude minimalno 2m;
- ivica bašte bude udaljena od ivice kolovoza minimalno 0,3m;
- ivica bašte bude udaljena od pešačkog prelaza minimalno 2 m;
- ivica bašte bude udaljena od autobuskog stajališta minimalno 2m;
- širina dela kolonade za kretanje pešaka bude minimalno 1,6m;
- širina dela pasaža za kretanje pešaka bude minimalno 3m.
Bašta zatvorenog tipa postavlja se tako da:
- širina trotoara za kretanje pešaka bude minimalno 3m;
- ivica bašte bude udaljena od ivice kolovoza minimalno 1 m;
- ivica bašte bude udaljena od pešačkog prelaza minimalno 10 m;
- ivica bašte bude udaljena od autobuskog stajališta minimalno 10 m;
- ivica bašte bude udaljena od raskrsnice (najbliže ivice poprečnog kolovoza) minimalno 10m.

Član 11.

Bašta zatvorenog tipa mora ispunjavati protivpožarne uslove i biti projektovana tako da:
- ima vrata koja se otvaraju u polje;
- poseduje svetiljku protivpanične rasvete iznad vrata;
- poseduje aparat za gašenje požara minimalnog punjenja od 6kg;
- primenjeni materijali imaju poboljšane karakteristike otpornosti na požar.

Član 12.

Bašta se može postavljati na delu površine:
- pešačke zone;
- trga (osim bašte zatvorenog tipa);
- trotoara i dela trotoara uređenog za parkiranje (niša za parkiranje);
- uređene staze i platoa u okviru javne zelene površine;
- druge otvorene površine namenjene za javno korišćenje.
Bašta se ne može postavljati:
- na kolovozu i delu kolovoza uređenom za parkiranje (niša za parkiranje);
- na parking površini izvan ulice;
- u zoni raskrsnice;
- na stajalištu javnog gradskog prevoza;
- u širini pešačkog prelaza;
- u širini kolskog i pešačkog ulaza u zgradu ili dvorište;
- na trasi protivpožarnog puta i na platou za gašenje požara;
- na zelenoj površini.

Član 13.

Bašta zatvorenog tipa ne može se postavljati:
- na trgu;
- u kolonadama i pasažima zgrada, i drugim natkrivenim površinama;
- u prostornoj kulturno-istorijskoj celini Beogradska tvrđava;
- u ulicama koje se nalaze u okviru prostornih kulturno-istorijskih celina od izuzetnog značaja:
2) Knez Mihailova ulica,
2. Topčider,
3. Područje oko Dositejevog liceja;
- u ulicama koje se nalaze u okviru prostornih kulturno-istorijskih celina od velikog značaja:
2) Kosančićev venac,
2. Kopitareva gradina,
3. Skadarlija,
4.
Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: