Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:
Skupština grada Beograda na sednici održanoj 13. aprila 2009. godine, na osnovu člana 12. tačka 1. Zakona o glavnom gradu ("Službeni glasnik RS", broj 129/07) i čl. 31. i 49. Statuta grada Beograda ("Službeni list grada Beograda", broj 39/08), donela je

POSLOVNIK

SKUPŠTINE GRADA BEOGRADA

(Objavljen u "Sl. listu grada Beograda", br. 15 od 13. aprila 2009, 14/10, 32/10)

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim poslovnikom uređuje se konstituisanje, organizacija i rad Skupštine grada Beograda (u daljem tekstu: Skupština), način ostvarivanja prava i dužnosti odbornika, kao i druga pitanja vezana za rad Skupštine i radnih tela Skupštine.

Član 2.

Skupštinu predstavlja predsednik Skupštine.

Član 3.

Skupština ima pečat okruglog oblika, koji sadrži grb Republike Srbije i tekst: "Republika Srbija - grad Beograd - Skupština grada Beograda" ispisan na srpskom jeziku, ćiriličkim pismom.
Tekst pečata ispisuje se u koncentričnim krugovima oko grba Republike Srbije, u skladu sa zakonom.

II - KONSTITUISANjE SKUPŠTINE

1. Konstitutivna sednica

Član 4.

Konstitutivnu sednicu Skupštine zakazuje predsednik Skupštine prethodnog saziva u roku od 15 dana od dana objavljivanja rezultata izbora, s tim da se Skupština konstituiše u roku od dva meseca od dana objavljivanja rezultata izbora.
Konstitutivnom sednicom Skupštine, do izbora predsednika Skupštine, predsedava najstariji od prisutnih odbornika (u daljem tekstu: predsedavajući), a u radu mu pomaže po jedan odbornik sa dve izborne liste koje su dobile najveći broj odborničkih mandata i sekretar Skupštine prethodnog saziva. Ukoliko odbornici sa izborne liste ne odrede odbornika, to pravo stiču odbornici sa sledeće izborne liste po broju odborničkih mandata.
Predsedavajući ima sva prava i dužnosti predsednika Skupštine u pogledu predsedavanja sednicom.
Ako predsednik Skupštine prethodnog saziva ne zakaže konstitutivnu sednicu u roku iz stava 1. ovog člana, sednicu bez odlaganja zakazuje najstariji odbornik novog saziva odnosno sledeći najstariji odbornik koji to prihvati.
Uz poziv za prvu sednicu odbornicima se obavezno dostavlja Statut grada Beograda, Poslovnik Skupštine grada Beograda i Odluka o Gradskoj upravi grada Beograda.

Član 5.

Na konstitutivnoj sednici vrši se potvrđivanje mandata odbornika, bira se predsednik Skupštine i postavlja sekretar Skupštine.
Na konstitutivnoj sednici, po pravilu, bira se i zamenik predsednika Skupštine, postavlja zamenik sekretara Skupštine i vrši izbor članova Administrativno-mandatne komisije.

Član 6.

Skupština se smatra konstituisanom izborom predsednika Skupštine i postavljenjem sekretara Skupštine.

2. Potvrđivanje mandata odbornika

Član 7.

Odbornici stiču prava i dužnosti odbornika Skupštine danom potvrđivanja mandata.

Član 8.

Skupština na konstitutivnoj sednici potvrđuje mandate odbornicima na osnovu izveštaja Verifikacionog odbora (u daljem tekstu: Odbor).

Član 9.

Na početku konstitutivne sednice Skupštine predsedavajući predlaže sastav Odbora.
Odbor ima tri člana, i to po jednog člana sa tri izborne liste koje su dobile najveći broj odborničkih mandata u Skupštini. Ukoliko odbornici sa izborne liste ne odrede odbornika, to pravo stiču odbornici sa sledeće izborne liste po broju odbornika.
Odbor je izabran ako se za njega, javnim glasanjem, izjasni većina prisutnih odbornika.
Odboru predsedava najstariji član Odbora.
Odbor prestaje sa radom kad Skupština potvrdi mandate odbornika.

Član 10.

Odbor na osnovu izveštaja Gradske izborne komisije o sprovedenim izborima utvrđuje da li su podaci iz uverenja o izboru svakog odbornika istovetni sa podacima iz izveštaja Gradske izborne komisije i da li su uverenja izdata od nadležnog organa i o tome podnosi izveštaj Skupštini.

Član 11.

O potvrđivanju mandata odbornika, na osnovu izveštaja Odbora, Skupština odlučuje javnim glasanjem, većinom glasova prisutnih odbornika. U glasanju mogu učestvovati odbornici kojima su mandati dodeljeni u skladu sa zakonom i koji imaju uverenje Gradske izborne komisije o izboru za odbornike.
Mandat odbornika počinje da teče danom potvrđivanja mandata i traje četiri godine, odnosno do prestanka mandata odbornika tog saziva Skupštine.

3. Izbor predsednika i zamenika predsednika Skupštine

Član 12.

Skupština, na konstitutivnoj sednici, bira predsednika Skupštine iz reda odbornika, na četiri godine, tajnim glasanjem.
Kandidata za predsednika Skupštine može predložiti najmanje trećina odbornika.
Trećinu odbornika, u smislu odredaba ovog poslovnika, čini 37 odbornika.
Odbornik može da učestvuje u predlaganju samo jednog kandidata.

Član 13.

Predlog kandidata za predsednika Skupštine podnosi se predsedavajućem u pisanom obliku.
Radi pripreme predloga iz stava 1. ovog člana, predsedavajući određuje pauzu u trajanju od najmanje 30 minuta.
Predsedavajući dostavlja odbornicima sve podnete predloge kandidata za predsednika Skupštine.
Predlog sadrži ime i prezime kandidata, biografiju, stranačku pripadnost, obrazloženje, saglasnost kandidata u pisanom obliku, kao i ime i prezime izvestioca predlagača.
U ime predlagača, izvestilac predlagača ima pravo da obrazloži predlog.
Predloženi kandidat za predsednika Skupštine ima pravo da se predstavi.
O predloženim kandidatima otvara se rasprava.
Posle rasprave predsedavajući utvrđuje listu kandidata za predsednika Skupštine po azbučnom redu prezimena.

Član 14.

Glasanjem za izbor predsednika Skupštine rukovodi predsedavajući, a pomaže mu po jedan odbornik sa dve izborne liste koje imaju najveći broj odbornika i sekretar Skupštine prethodnog saziva.Ukoliko odbornici sa izborne liste ne odrede odbornika, to pravo stiču odbornici sa sledeće izborne liste po broju odbornika.
Kandidat za predsednika Skupštine ne može da rukovodi glasanjem, niti da pomaže u rukovođenju.

Član 15.

Glasanje se vrši na glasačkim listićima.
Svi glasački listići su iste veličine, oblika i boje i overeni pečatom Skupštine.
Na glasačkom listiću, pored naznake da se glasa za predsednika Skupštine, navode se kandidati po redosledu utvrđenom u listi kandidata, a ispred imena i prezimena svakog kandidata je redni broj.
Glasa se za jednog od predloženih kandidata, zaokruživanjem rednog broja ispred njegovog imena i prezimena, a u slučaju da je predložen samo jedan kandidat, glasa se zaokruživanjem "za" ili "protiv" predloženog kandidata.
Nevažećim se smatra glasački listić koji nije popunjen, koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga je odbornik glasao, kao i onaj na kome je zaokružen veći broj kandidata.

Član 16.

Po utvrđivanju rezultata glasanja, predsedavajući podnosi Skupštini izveštaj o rezultatima glasanja.
Izveštaj o rezultatima glasanja sadrži: broj uručenih glasačkih listića, broj glasačkih listića koji su ubačeni u glasačku kutiju, broj nevažećih glasačkih listića, broj važećih glasačkih listića i ukupan broj glasova koji je dobio svaki kandidat za predsednika Skupštine.
Za predsednika Skupštine izabran je odbornik koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja odbornika.
Ako nijedan od predloženih kandidata nije dobio potrebnu većinu, postupak izbora se ponavlja.

Član 17.

Predsednik Skupštine stupa na dužnost po objavljivanju rezultata glasanja i preuzima vođenje sednice.

Član 18.

Predlaganje i izbor zamenika predsednika Skupštine sprovodi se po istom postupku koji je ovim poslovnikom utvrđen za izbor predsednika Skupštine.

4. Postavljenje sekretara i zamenika sekretara Skupštine

Član 19.

Skupština, na konstitutivnoj sednici, postavlja sekretara Skupštine iz reda diplomiranih pravnika, sa položenim stručnim ispitom za rad u organima uprave i radnim iskustvom od najmanje tri godine.
Sekretar Skupštine se postavlja na predlog predsednika Skupštine, javnim glasanjem, na četiri godine, i može biti ponovo postavljen.
Predlog sadrži ime i prezime kandidata, biografiju i obrazloženje.
Sekretar Skupštine je postavljen ako je dobio većinu glasova prisutnih odbornika.
Ako kandidat za sekretara Skupštine ne dobije potreban broj glasova za postavljenje, postupak za postavljenje se ponavlja.

Član 20.

Zamenik sekretara Skupštine postavlja se na isti način i pod istim uslovima kao i sekretar Skupštine.

III - IZBOR I RAZREŠENjE IZVRŠNIH ORGANA GRADA BEOGRADA

1. Izbor

Član 21.

Skupština bira gradonačelnika grada Beograda, zamenika gradonačelnika grada Beograda i članove Gradskog veća grada Beograda najkasnije u roku od mesec dana od dana konstituisanja.
Skupština odlučuje o izboru gradonačelnika grada Beograda, zamenika gradonačelnika grada Beograda i članova Gradskog veća grada Beograda istovremeno, tajnim glasanjem, na jednom glasačkom listiću, većinom glasova od ukupnog broja odbornika, zaokruživanjem "za" ili "protiv" predloženih kandidata.
Tajno glasanje sprovodi komisija. Komisiju čine tri odbornika koje odrede odborničke grupe sa najvećim brojem odbornika u Skupštini, a ako one nisu obrazovane - po jedan odbornik sa tri izborne liste koje imaju najveći broj odbornika u Skupštini. Radom komisije rukovodi odbornik iz odborničke grupe, odnosno sa izborne liste koja ima najveći broj odbornika u Skupštini, a u radu im pomaže sekretar Skupštine.
Ukoliko odbornička grupa, odnosno izborna lista iz stava 3. ovog člana, ne odredi odbornika koji će pomagati predsedavajućem, to pravo stiče sledeća odbornička grupa odnosno izborna lista po broju odbornika.
Komisija iz stava 3. ovog člana podnosi Skupštini izveštaj o rezultatima glasanja.

Član 22.

Gradonačelnika grada Beograda (u daljem tekstu: gradonačelnik) bira Skupština, iz reda odbornika, na četiri godine, na način utvrđen u članu 21. ovog poslovnika.
Kandidata za gradonačelnika predlaže predsednik Skupštine.
Obrazloženi predlog sa biografijom kandidata za gradonačelnika predsednik Skupštine dostavlja odbornicima.

Član 23.

Gradonačelnik ima zamenika koji ga zamenjuje u slučaju njegove odsutnosti i sprečenosti da obavlja svoju dužnost.
Kandidata za zamenika gradonačelnika grada Beograda (u daljem tekstu: zamenik gradonačelnika) predlaže kandidat za gradonačelnika, iz reda odbornika, a bira ga Skupština na način utvrđen u članu 21. ovog poslovnika.
Obrazloženi predlog sa biografijom kandidata za zamenika gradonačelnika, kandidat za gradonačelnika dostavlja odbornicima.

Član 24.

Gradonačelniku i zameniku gradonačelnika izborom na te funkcije prestaje mandat odbornika u Skupštini.

Član 25.

Gradsko veće grada Beograda (u daljem tekstu: Gradsko veće) čine gradonačelnik, zamenik gradonačelnika i 13 članova.
Gradonačelnik je predsednik Gradskog veća a zamenik gradonačelnika je član Gradskog veća po funkciji.
Kandidate za članove Gradskog veća predlaže kandidat za gradonačelnika.
Obrazloženi predlog kandidata za članove Gradskog veća sa biografijama dostavlja se odbornicima.
O izboru članova Gradskog veća Skupština odlučuje na način utvrđen članom 21. ovog poslovnika.
Članovi Gradskog veća koje bira Skupština ne mogu istovremeno biti i odbornici.
Odborniku koji bude izabran za člana Gradskog veća prestaje odbornički mandat.

2. Razrešenje i ostavka

Član 26.

Gradonačelnik može biti razrešen pre isteka vremena na koje je izabran i može podneti ostavku.
Gradonačelnik može biti razrešen na obrazloženi predlog najmanje trećine odbornika, tajnim glasanjem, većinom od ukupnog broja odbornika.
Glasanje se vrši zaokruživanjem "za" ili "protiv" predloga za razrešenje gradonačelnika.
O predlogu za razrešenje gradonačelnika mora se raspravljati i odlučivati u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga predsedniku Skupštine.
Ako Skupština ne razreši gradonačelnika, odbornici koji su podneli predlog za razrešenje ne mogu ponovo predložiti razrešenje gradonačelnika pre isteka roka od šest meseci od odbijanja prethodnog predloga.

Član 27.

Razrešenjem ili ostavkom gradonačelnika prestaje mandat zamenika gradonačelnika i Gradskog veća.
U slučaju iz stava 1. ovog člana Skupština će izabrati gradonačelnika, zamenika gradonačelnika i Gradsko veće najkasnije u roku od mesec dana od dana rezrešenja odnosno podnošenja ostavke, na način utvrđen u članu 21. ovog poslovnika.

Član 28.

Zamenik gradonačelnika, odnosno član Gradskog veća može biti razrešen pre isteka vremena na koje je izabran i može podneti ostavku.
Zamenik gradonačelnika, odnosno član Gradskog veća, može biti razrešen na predlog gradonačelnika ili najmanje jedne trećine odbornika, tajnim glasanjem, većinom od ukupnog broja odbornika.
Kada predlog za razrešenje zamenika gradonačelnika ili člana Gradskog veća podnosi gradonačelnik, dužan je da istovremeno Skupštini podnese predlog za izbor novog zamenika gradonačelnika ili člana Gradskog veća, koja istovremeno donosi odluku o razrešenju i izboru, glasanjem na jednom glasačkom listiću.

Član 29.

Gradonačelnik, zamenik gradonačelnika ili član Gradskog veća koji su razrešeni ili su podneli ostavku, ostaju na dužnosti i vrše tekuće poslove do izbora novog gradonačelnika, zamenika gradonačelnika ili člana Gradskog veća.
Prestankom mandata Skupštine prestaje mandat izvršnih organa grada Beograda, s tim da oni vrše tekuće poslove iz svoje nadležnosti do stupanja na dužnost novih izvršnih organa, odnosno predsednika i članova privremenog organa ako Skupštini prestane mandat zbog raspuštanja Skupštine.

IV - ORGANIZACIJA SKUPŠTINE

1. Predsednik Skupštine

Član 30.

Skupština ima predsednika.
Predsednik Skupštine: organizuje rad Skupštine, saziva sednice, predlaže dnevni red, predsedava sednicama, stara se o primeni poslovnika, stara se o održavanju reda na sednici Skupštine, stara se o ostvarivanju javnosti rada Skupštine, potpisuje akte koje donosi Skupština i vrši druge poslove utvrđene zakonom, Statutom grada Beograda (u daljem tekstu: Statut) i ovim poslovnikom.
Predsednik Skupštine bira se na način predviđen čl. 12-16. ovog poslovnika.

Član 31.

Predsedniku Skupštine prestaje funkcija pre isteka vremena na koje j
Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: