Skupština grada Kragujevca, na osnovu člana 97. stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 129/07) i člana 89. stav 7 Statuta grada Kragujevca ("Službeni list grada Kragujevca", broj 18/08) na sednici održanoj dana 02. 12. 2008. godine donela je
ODLUKU
O ZAŠTITNIKU GRAĐANA
(Objavljena u "Sl. listu grada Kragujevca", br. 35 od 2. decembra 2008)
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Odlukom o zaštitniku građana (u daljem tekstu: Odluka) ustanovljava se zaštitnik građana za teritoriju grada Kragujevca, kao nezavisan i samostalan organ, koji se stara o zaštiti i unapređenju ljudskih prava i sloboda svakog lica zajamčenih ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, zakonom i propisima grada Kragujevca (u daljem tekstu: Grada).
Zaštitnik građana posebno štiti ljudska prava i slobode iz stava 1. ovog člana (u daljem tekstu: ljudska prava) od povreda učinjenih od strane organa, preduzeća, organizacija i javnih službi, koje vrše upravna i javna ovlašćenja, a čiji je osnivač Grad (u daljem tekstu: organi uprave), izuzev zahteva koji se odnose na rad Skupštine grada.
Radi zaštite i unapređenja ljudskih prava, zaštitnik građana nadzire primenu propisa iz stava 1. ovog člana, kontroliše zakonitost, celishodnost i efikasnost postupanja organa uprave i može istražiti rad organa uprave kako bi štitio ljudska prava.
Član 2.
Zaštitnik građana postupa u skladu sa ustavom i zakonom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Osnovni principi delovanja zaštitnika građana su zakonitost, nepristrasnost, nezavisnost i pravičnost.
Član 3.
Niko nema pravo da utiče na rad i postupanje zaštitnika građana.
Zaštitnik građana ne može biti pozvan na odgovornost ili kažnjen za izneto mišljenje ili radnje preduzete u obavljanju nadležnosti utvrđenih ovom odlukom.
Član 4.
Dve ili više jedinica lokalne samouprave mogu doneti odluku o ustanovljavanju zajedničkog zaštitnika građana. O ustanovljavanju zajedničkog zaštitnika građana, jedinice lokalne samouprave utvrđuju prethodnim sporazumom, koji treba da uredi način ustanovljenja zaštitnika građana i obezbedi sredstva za njegov rad.
Član 5.
Sedište zaštitnika građana je u Kragujevcu.
II POSTAVLjENjE I PRESTANAK MANDATA ZAŠTITNIKA GRAĐANA
Član 6.
Zaštitnika građana postavlja i razrešava Skupština grada Kragujevca, većinom glasova od ukupnog broja odbornika.
Kandidata za zaštitnika građana predlaže jedna trećina odbornika Skupštine grada Kragujevca.
Mandat zaštitnika građana traje pet godina i može biti postavljen najviše dva puta uzastopno.
Član 7.
Zaštitnik građana ima dva zamenika.
Zamenik zaštitnika građana se postavlja i razreševa, na način i po postupku postavljenja i razrešenja zaštitnika građana.
Mandat zamenika zaštitnika građana traje pet godina i može biti postavljen najviše dva puta uzastopno.
Član 8.
Za zaštitnika građana i njegovog zamenika može biti postavljeno lice:
- koje je državljanin Srbije; koje je diplomirani pravnik;
- koje ima najmanje šest godina radnog iskustva na pravnim poslovima od čega najmanje tri godine na poslovima iz oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda;
- koje nije osuđivano i protiv koga se ne vodi (niti se vodio) krivični postupak za dela koje ga čine nedostojnim za obavljanje funkcije;
- koje je istaknutih stručnih sposobnosti i visokog moralnog integriteta;
- koje je politički nepristrasno.
Član 9.
Funkcija zaštitnika građana nije spojiva sa obavljanjem druge javne funkcije ili profesionalne delatnosti, članstvom u političkim partijama i organizacijama, sindikatima, upravnim i nadzornim odborima preduzeća i ustanova, kao i bavljenje drugom delatnošću i poslom koji bi mogao uticati na njegovu samostalnost i nezavisnost.
Danom stupanja na dužnost zaštitnika građana, prestaju sve njegove druge javne funkcije i delatnosti, kao i članstvo u političkoj partiji ili političkoj organizaciji.
Član 10.
Zaštitnik građana i zamenici zaštitnika građana pre stupanja na dužnost polažu zakletvu koja glasi:
Zaklinjem se da ću svoju dužnost izvršavati saglasno ustavu i zakonu. Štitiću ljudska prava i slobode savesno, nepristrasno i odgovorno i u svom radu ću se pridržavati načela zakonitosti, pravičnosti i morala."
Zakletvu iz stava 1. ovog člana, zaštitnik građana i zamenici zaštitnika građana polažu pred Skupštinom grada.
Smatra se da je zaštitnik građana, odnosno zamenik zaštitnika građana stupio na dužnost momentom polaganja zakletve.
Ako zaštitnik građana, odnosno zamenik zaštitnika građana bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku od 30 dana od polaganja zakletve, smatra se da nije izabran, što Skupština konstatuje. U tom slučaju odmah se pokreće postupak za izbor novog zaštitnika građana, odnosno njegovog zamenika.
Član 11.
Mandat zaštitnika građana, odnosno zamenika zaštitnika građana prestaje na lični zahtev, razrešenjem, u slučaju smrti, istekom mandata, trajnim gubitkom radne sposobnosti ili ispunjenjem uslova za penziju.
Član 12.
Zaštitnik građana, odnosno zamenik zaštitnika građana se razrešava dužnosti pre isteka mandata ako bude osuđen za krivično delo na kaznu zatvora, ako ne obavlja funkciju na stručan, nepristrasan, nazavisan i savestan način ili obavlja neke funkcije, poslove i delatnosti iz člana 9. ove odluke, a koje su nespojive sa funkcijom zaštitnika građana.
Postupak za razrešenje zaštitnika građana i zamenika zaštitnika građana, pokreće se na obrazložen zahtev jedne trećine odbornika.
Zahtev iz stava 2. ovog člana obavezno sadrži razloge za razrešenje.
Skupština grada razrešava zaštitnika građana ili zamenika zaštitnika građana većinom glasova od ukupnog broja odbornika.
Zaštitnik građana i zamenik zaštitnika građana imaju pravo da se na sednici Skupštine na kojoj se odlučuje o razrešenju, obrate odbornicima.
Član 13.
U slučaju odsutnosti ili sprečenosti, zaštitnika građana zamenjuje zamenik koga on odredi.
U slučaju prestanka ili razrešenja sa funkcije zaštitnika građana, Skupština grada će na predlog jedne trećine odbornika odrediti koji će od zamenika obavljati funkciju zaštitnika građana do izbora novog zaštitnika građana.
III NADLEŽNOST I OVLAŠĆENjA ZAŠTITNIKA GRAĐANA
Član 14.
Zaštitnik građana je ovlašćen da obavlja sledeće poslove:
- prati primenu međunarodnih standarda iz oblasti ljudskih prava na teritoriji Grada,
- prikuplja informacije o primeni zakona i drugih propisa iz oblasti ljudskih prava od strane organa uprave,
- preduzima radnje u pogledu zaštite i unapređenju ljudskih prava po ovlašćenju Zaštitnika građana Republike Srbije,
- sastavlja godišnji izveštaJ o ostvarivanju i poštovanju ljudskih prava i primeni načela nediskriminacije organa uprave,
- prima i ispituje predstavke koje se odnose na povredu ljudskih prava od strane organa uprave,
- postupa po sopstvenoj inicijativi u svakom slučaju gde postoji sumnja o postojanju kršenja ljudskih prava od strane organa uprave,
- vrši periodične preglede i inspekcije rada organa uprave,
- posreduje u mirnom rešavanju sporova vezanih za kršenje ljudskih prava na teritoriji Grada,
- ostvaruje neposrednu saradnju sa republičkim organima i deluje kao posrednik između područnih organa državne uprave i nosilaca javnih ovlašćenja iz delokruga Republike i građana, na teritoriji Grada,
- inicira pokretanje krivičnih, disciplinskih i drugih postupaka kod nadležnih organa u slučaju kršenja ljudskih prava,
- organizuje i učestvuje u organizaciji i pripremama savetovanja o ostvarivanju i poštovanju ljudskih prava i zabrani diskriminacije,
- organizuje i učestvuje u organizaciji i pripremama kampanja za informisanje javnosti o pitanjima značajnim za ostvarivanje i poštovanje ljudskih prava i zabrani diskriminacije,
- inicira i podstiče obrazovanje o ljudskim pravima u svim oblastima života,
- sarađuje i razmenjuje iskustva sa drugim zaštitnicima građana i drugim organima i organizacijama koje se bave zaštitom i unapređenjem ljudskih prava u zemlji i inostranstvu,
- obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i propisima organa Grada.
Član 15.
Radi unapređenja i usklađivanja zakonodavstva sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, zaštitnik građana je ovlašćen da inicira postupke pred Ustavnim sudom i da predloži Skupštini i drugim nadležnim organima donošenje novih i promenu postojećih propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti.
Član 16.
Zaštitnik građana je ovlašćen da pokreće inicijative za izmene i dopune propisa i učestvuje u pripremi propisa i opštih akata iz svoje nadležnosti.
O predlozima propisa i opštih akata Skupštine grada koji imaju uticaja na ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava, kao i na odnose organa Grada i građana, Skupština grada je dužna da pribavi mišljenje zaštitnika građana, koji će razmotriti u postupku usvajanja propisa, odnosno akata.
Zaštitnik građana ima pravo pa prisustvuje svim sednicama Skupštine i skupštinskih odbora kao i pravo da učestvuje u skupštinskoj raspravi kada se raspravlja o pitanjima njegove nadležnosti.
Član 17.
Predsednik, zamenik predsednika i sekretar Skupštine, predstavnik, odnosno predstavnici izvršnog organa Grada, starešine u organu Gradske uprave, kao i predstavnici organa upravljanja i poslovođenja preduzeća, organizacija i javnih službi, koje vrše upravna i javna ovlašćenja, a čiji je osnivač Grad, dužni su da prime zaštitnika građana na njegov zahtev odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od dana upućivanja zahteva.
Član 18.
Zaštitnik građana jednom godišnje, najkasnije do kraja marta, podnosi Skupštini izveštaj o svom radu u kome iznosi ocenu o radu organa uprave sa stanovišta stanja zaštite ljudskih prava i sloboda.
Izveštaj sadrži naročito broj i strukturu predstavki, opštu ocenu rada organa uprave sa stanovišta primene propisa, uočene propuste i preporuke za njihovo otklanjanje, kao i kritike i pohvale pojedinim organima uprave i funkcionerima.
Izveštaj obavezno sadrži delove o stanju u oblasti prava deteta, ravnopravnosti polova.
Izveštaj može da sadrži i inicijativu za izmenu ili donošenje pojedinih propisa radi otklanjanja nedostataka i efikasnijeg rada organa uprave.
Na zahtev zaštitnika građana, Skupština će staviti na dnevni red izveštaj iz stava 1. ovog člana i raspravljati o njemu.
Izveštaj se objavljuje u "Službenom listu grada Kragujevca".
Član 19.
Zaštitnik građana može da podnese poseban izveštaj Skupštini kojima ukazuje na naročito ozbiljne slučajeve povrede prava građana, sistemska kršenja ljudskih prava ili na probleme u radu organa uprave.
Na zahtev zaštitnika građana, Skupština će staviti na dnevni red izveštaj iz stava 1. ovog člana i raspravljati o njemu.
Poseban izveštaj objavljuje se u "Službenom listu grada Kragujevca".
Član 20.
Sredstva javnog informisanja čiji je osnivač Grad obavezna su da na prikladan način obaveste javnost o sadržini godišnjeg ili posebnog izveštaja zaštitnika građana.
Elektronski mediji (radio i televizija) čiji je osnivač Grad dužni su da zaštitniku građana omoguće obraćanje javnosti u roku od 24 časa od trenutka prijema njegovog zahteva.
Štampani mediji. čiji je osnivač Grad, dužni su da zaštitniku građana na njegov zahtev omoguće obraćanje javnosti u prvom redovnom izdanju.
IV POSTUPAK I NAČIN RADA ZAŠTITNIKA GRAĐANA
Član 21.
Zaštitniku građana se može obratiti svako ko smatra da mu/joj je aktom ili radnjom organa uprave povređeno neko ljudsko pravo.
Zaštitniku građana se može u ime lica iz stava 1. ovog člana obratiti i njegov naslednik, staratelj ili punomoćnik.
Treće lice, nevladina organizacija, udruženje ili druga organizacija može se obratiti zaštitniku građana uz pismeno ovlašćenje lica koje smatra da su mu/joj ljudska prava ugrožena.
Stručna služba zaštitnika građana, dužna je da na zahtev lica iz stava 1. ovog člana pruži pomoć u sastavljanju zahteva zaštitnika građana.
Član 22.
Zaštitnik građana postupa po sopstvenoj inicijativi ili po zahtevu lica koje smatra da su mu aktom ili radnjom organa uprave povređena ljudska prava.
Član 23.
Zahtev iz člana 22. ove Odluke se može podneti u roku od jedne godine od izvršene povrede prava građana, odnosno od poslednjeg postupanja, odnosno nepostupanja organa uprave u vezi sa učinjenom povredom prava građana.
Zaštitnik građana je dužan da postupi po zahtevu odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva.
Član 24.
Sve troškove postupka pred zaštitnikom građana snosi budžet Grada.
Postupak koji zaštitnik građana vodi je besplatan za podnosioca zahteva.
Član 25.
Zahtev iz člana 22. ove Odluke se podnosi u pisanom obliku, uključujući sve načine elektronske komunikacije ili usmeno na zapisnik, bez posebno utvrđene forme i ne podleže plaćanju takse.
U zahtevu se navode lični podaci podnosioca zahteva (ime, prezime, adresa), naziv organa na čiji se rad odnosi, okolnosti konkretnog slučaja, činjenice i dokaze na kojima se zahtev temelji, kao i podatke o tome koja su pravna sredstva uložena ili iskorišćena. Zahtev mora da bude potpisan od strane podnosioca.
Zahtev se podnosi na srpskom jeziku.
Lica lišena slobode imaju pravo da zahtev podnesu u zapečaćenoj koverti.
Lica zaposlena u ustanovama u kojima se nalaze lica lišena slobode imaju obavezu da bez otvaranja zahteva lica lišenog slobode dostave bez odlaganja zaštitniku građana.
Član 26.
Postupak pred zaštitnikom građana nije javan.
Ukoliko podnosilac zahteva to traži, zaštitnik građana je dužan da sačuva tajnost njegovih ličnih podataka.
Zaštitnik građana je dužan da i posle prestanka mandata čuva tajnost podataka do kojih je došao u svom radu.
Član 27.
Zaštitnik građana pokreće postupak kada je iskorišćeno redovno pravno sredstvo za otklanjanje povreda na koje podnosilac ukazuje, odnosno ako ne postoji pravno sredstvo za otklanjanje povreda na koju podnosilac ukazuje.
U cilju brze i efikasne zaštite ljudskih prava, zaštitnik građana ima ovlašćenje da se angažuje na posredovanju i mirenju u bilo kom trenutku i da pokrene postupak i kada nije iskorišćeno pravno s