Skupština grada Beograda na sednici održanoj 23. juna 2009. godine, na osnovu člana 52. Zakona o glavnom gradu ("Službeni glasnik RS", broj 129/07) i člana 133. st. 1. i 136. Statuta grada Beograda ("Službeni list grada Beograda", broj 39/08), donela je
ODLUKU
O ZAŠTITNIKU GRAĐANA
(Objavljena u "Sl. listu grada Beograda", br. 34 od 23. juna 2009, 41/09, 41/10)
I - OSNOVNE ODREDBE
Predmet uređivanja
Član 1.
Ovom odlukom uređuju se nadležnost i ovlašćenja, način postupanja, izbor i prestanak dužnosti zaštitnika građana i druga pitanja od značaja za rad zaštitnika građana.
Član 2.
Zaštitnik građana je ovlašćen da kontroliše poštovanje prava građana, utvrđuje povrede učinjene aktima, radnjama ili nečinjenjem Gradske uprave grada Beograda, Gradskog javnog pravobranilaštva i javnih službi čiji je osnivač grad Beograd (u daljem tekstu: subjekti kontrole) ako se radi o povredi propisa i opštih akata grada Beograda (u daljem tekstu: grad).
Zaštitnik građana nije ovlašćen da kontroliše rad Skupštine grada Beograda (u daljem tekstu: Skupština), gradonačelnika grada Beograda (u daljem tekstu: gradonačelnik) i Gradskog veća grada Beograda (u daljem tekstu: Gradsko veće).
Samostalnost i nezavisnost
Član 3.
Zaštitnik građana je organ koji je samostalan i nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih ovom odlukom i niko nema pravo da utiče na njegov rad i postupanje.
Zaštitnik građana za svoj rad odgovara Skupštini.
Zaštitnik građana vrši svoju dužnost u okviru Ustava, zakona, drugih propisa i opštih akata i u svom radu pridržava se načela pravde i pravičnosti.
Sedište
Član 4.
Sedište zaštitnika građana je u Beogradu, ul. Kosovska br. 17.
Javnost rada
Član 5.
Rad zaštitnika građana je javan.
Javnost rada zaštitnika građana obezbeđuje se podnošenjem i objavljivanjem godišnjeg i posebnih izveštaja i na drugi način koji zaštitnik građana odredi.
II - NADLEŽNOST I OVLAŠĆENjA
Nadležnost
Član 6.
Zaštitnik građana kontroliše ostvarivanje prava građana, utvrđuje povrede učinjene aktima, radnjama ili nečinjenjem subjekata kontrole, ako se radi o povredi propisa i opštih akata grada.
Ovlašćenja
Član 7.
Zaštitnik građana, pored prava na pokretanje i vođenje postupka, ima pravo da pružanjem dobrih usluga, posredovanjem i davanjem saveta i mišljenja o pitanjima iz svoje nadležnosti deluje preventivno, u cilju unapređenja rada subjekata kontrole i unapređenja zaštite ljudskih sloboda i prava.
Član 8.
Ako zaštitnik građana za gradsku opštinu nije ustanovljen ili ne postupa po pritužbi građana, zaštitnik građana je ovlašćen da vodi postupak po pritužbama građana ukoliko se radi o povredi propisa i opštih akata grada.
Učešće u izradi propisa
Član 9.
Zaštitnik građana podnosi nadležnom organu grada inicijativu za izmenu i dopunu propisa i opštih akata grada ako smatra da do povrede prava građana dolazi zbog nedostataka u tim aktima, kao i da inicira donošenje novih propisa i drugih opštih akata grada kada smatra da je to od značaja za zaštitu prava građana.
Zaštitnik građana daje mišljenje Gradskom veću i drugom ovlašćenom predlagaču na nacrt propisa ili opšteg akta grada kada se njime uređuju pitanja od značaja za zaštitu i unapređenje prava građana.
Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom
Član 10.
Zaštitnik građana podnosi inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti zakona, drugih propisa i opštih akata kojima se uređuju pitanja koja se odnose na prava građana, ukoliko smatra da isti nisu u skladu sa ustavom i zakonom.
Pokretanje postupka pred nadležnim organima
Član 11.
Zaštitnik građana je ovlašćen da javno preporuči razrešenje funkcionera koji je odgovoran za povredu prava građana, odnosno da inicira pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenog u subjektu kontrole koji je neposredno odgovoran za učinjenu povredu i to ako iz ponovljenog ponašanja funkcionera ili zaposlenog proizilazi namera da odbijaju saradnju sa Zaštitnikom građana ili ako se utvrdi da je učinjenom povredom građaninu pričinjena materijalna ili druga šteta većih razmera.
Član 12.
Kada nađe da u radnjama rukovodećeg radnika ili zaposlenog u subjektu kontrole ima elemenata krivičnog ili drugog kažnjivog dela, zaštitnik građana je ovlašćen da nadležnom organu podnese zahtev, odnosno prijavu za pokretanje krivičnog, prekršajnog ili drugog odgovarajućeg postupka.
Obaveza saradnje sa zaštitnikom građana
Član 13.
Subjekti kontrole obavezni su da sarađuju sa zaštitnikom građana.
Zaštitnik građana ima pravo da obavi razgovor sa svakim zaposlenim licem subjekta kontrole kada je to od značaja za postupak koji vodi.
Član 14.
Predsednik Skupštine, gradonačelnik, članovi Gradskog veća. načelnik Gradske uprave grada Beograda, gradski javni pravobranilac i direktori javnih službi čiji je osnivač Grad dužni su da prime, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana, zaštitnika građana na njegov zahtev.
Član 15.
Odnosi između zaštitnika građana i zaštitnika građana za gradsku opštinu zasnivaju se na međusobnoj saradnji u skladu sa ovom odlukom.
III - POSTUPAK
Pokretanje postupka
Član 16.
Zaštitnik građana pokreće postupak po pritužbi građana ili po sopstvenoj inicijativi.
Svako fizičko ili pravno lice, domaće ili strano koje smatra da su mu aktom, radnjom ili nečinjenjem subjekta kontrole povređena prava može da podnese pritužbu zaštitniku građana.
Lice iz stava 2. ovog člana može se obratiti zaštitniku građana i preko odgovarajućeg udruženja, odnosno organizacije.
Pritužbu u ime maloletnog lica podnosi roditelj, odnosno zakonski zastupnik, a ako se radi o povredi prava pravnog lica pritužbu podnosi lice ovlašćeno za zastupanje tog pravnog lica.
Zaštitnik građana ne postupa po anonimnoj pritužbi.
Ako smatra da u anonimnoj pritužbi ima osnova za njegovo postupanje, zaštitnik građana pokreće postupak po sopstvenoj inicijativi.
Član 17.
Pre podnošenja pritužbe zaštitniku građana, podnosilac pritužbe je dužan da pokuša da zaštiti svoja prava u odgovarajućem pravnom postupku.
Zaštitnik građana će uputiti podnosioca pritužbe na pokretanje odgovarajućeg pravnog postupka, ako je takav postupak predviđen, i neće postupati po pritužbi dok prethodno ne budu iscrpljena sva pravna sredstva, u odgovarajućem pravnom postupku.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, zaštitnik građana može pokrenuti postupak i pre nego što su iscrpljena sva pravna sredstva ako bi podnosiocu pritužbe bila naneta nenadoknadiva šteta ili kad zaštitnik građana oceni da je došlo do grubog kršenja načela samostalnosti i zakonitosti, stručnosti, nepristrasnosti i političke neutralnosti, delotvornosti u ostvarivanju prava stranaka i poštovanja stranaka u subjektu kontrole.
Pritužba
Član 18.
Pritužba sadrži naziv subjekta na čiji se rad odnosi, opis povreda prava, činjenice i dokaze koji potkrepljuju navode iz pritužbe, podatke o tome koja su pravna sredstva iskorišćena, kao i ime i adresu podnosioca.
Pritužba se podnosi u pisanoj formi (uključujući i elektronsku komunikaciju) ili usmeno na zapisnik i za njeno podnošenje ne plaća se taksa niti bilo koja druga naknada.
Dopuna pritužbe
Član 19.
Ako pritužba ne sadrži sve potrebne podatke, zaštitnik građana može zatražiti da se ona dopuni u roku koji on odredi.
Rok za podnošenje pritužbe
Član 20.
Pritužba se može podneti najkasnije u roku od jedne godine od izvršene povrede prava građana, odnosno od poslednjeg postupanja ili nepostupanja subjekta kontrole u vezi sa učinjenom povredom prava građana.
Nepostupanje po pritužbi
Član 21.
Zaštitnik građana je dužan da postupi po svakoj pritužbi osim:
1) ako predmet na koji se odnosi pritužba ne spada u nadležnostzaštitnika građana;
2) ako je pritužba podneta po isteku propisanog roka iz člana 20. odluke;
3) ako je pritužba podneta pre upotrebe svih raspoloživih pravnih sredstava, a nisu ispunjeni uslovi iz člana 17. stav 3. odluke;
4) ako je pritužba anonimna, osim u slučaju iz člana 16. stav 6. odluke;
5) ako pritužba ne sadrži potrebne podatke, a podnosilac nedostatak ne otkloni ni u naknadnom roku određenom za dopunu pritužbe, niti se obrati zaštitniku građana za stručnu pomoć u otklanjanju nedostatka.
Ako zbog nekog od razloga iz stava 1. ovog člana nema osnova za postupanje Zaštitnika građana, zaštitnik građana će odbaciti pritužbu, o čemu je dužan da obavesti podnosioca pritužbe, uz navođenje razloga za odbacivanje.
Obaveštenje
Član 22.
O pokretanju i završetku postupka zaštitnik građana obaveštava podnosioca pritužbe, kao i subjekt kontrole protiv kojeg je podneta pritužba.
Subjekt kontrole je obavezan da odgovori na sve zahteve zaštitnika građana, kao i da mu dostavi sve tražene informacije i spise u roku koji on odredi, a koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana.
Zaštitnik građana može, u naročito opravdanim slučajevima, da subjektu kontrole ne otkrije identitet podnosioca pritužbe.
Zaštitnik građana može zatražiti dodatne podatke i informacije u novom roku ako oceni da izjašnjenje subjekta kontrole ne sadrži sve potrebne podatke.
Obaveze subjekta kontrole
Član 23.
Subjekt kontrole je dužan da zaštitniku građana, na njegov zahtev, stavi na raspolaganje sve podatke, službene spise, dokumentaciju bez obzira na stepen tajnosti, osim kada je to u suprotnosti sa zakonom te da mu omogući pristup svim prostorijama.
Ukoliko subjekt kontrole ne postupi u ostavljenom roku, mora obrazložiti razloge za nepostupanje po zahtevu zaštitnika građana.
Nepostupanje po zahtevu zaštitnika građana smatra se ometanjem njegovog rada i o tome zaštitnik građana može da obavesti neposredno višeg rukovodećeg radnika subjekta kontrole odnosno nadležni organ ili javnost.
Obustava postupka
Član 24.
Zaštitnik građana će obustaviti postupak po pritužbi ako:
1) podnosilac pritužbe ne sarađuje u postupku;
2) podnosilac pritužbe povuče pritužbu;
3) subjekt kontrole protiv kojeg je podneta pritužba u međuvremenu otkloni učinjenu povredu;
4) utvrdi da je nakon podnošenja pritužbe pokrenut odgovarajući pravni postupak.
Stručnjaci i svedoci
Član 25.
Zaštitnik građana može, radi utvrđivanja činjenica, kao stručnjaka ili svedoka, pozvati svako lice koje poseduje saznanja, odnosno informacije o navodima iz pritužbe.
Preporuka
Član 26.
Nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti zaštitnik građana može obavestiti podnosioca pritužbe da je pritužba neosnovana ili može utvrditi da su postojali nedostaci u radu subjekta kontrole.
Ako nađe da su postojali nedostaci u radu subjekta kontrole zaštitnik građana će uputiti preporuku subjektu kontrole o tome kako bi uočeni nedostatak trebalo otkloniti.
Subjekt kontrole je dužan da, najkasnije u roku od 30 dana od dana dobijanja preporuke, dostavi izveštaj o preduzetim radnjama radi otklanjanja nedostatka, odnosno da ga obavesti o razlozima zbog kojih nije postupio po preporuci.
Ukoliko subjekt kontrole ne postupi po preporuci, zaštitnik građana se može obratiti javnosti odnosno nadležnom organu, a može i da preporuči utvrđivanje odgovornosti rukovodećeg radnika subjekta kontrole.
IV - IZVEŠTAJ O RADU
Član 27.
Zaštitnik građana podnosi Skupštini redovan godišnji izveštaj o radu.
Godišnji izveštaj sadrži podatke o aktivnostima u prethodnoj godini, o uočenim nedostacima u radu subjekata kontrole, kao i predloge za poboljšanje položaja građana u odnosu na te subjekte.
Godišnji izveštaj podnosi se do 15. marta tekuće za prethodnu godinu.
Godišnji izveštaj objavljuje se u "Službenom listu grada Beograda" i na zvaničnoj internet stranici grada.
U toku godine, zaštitnik građana može da podnese i posebne izveštaje, ako za tim postoji potreba.
V - IZBOR I PRESTANAK DUŽNOSTI
Izbor i mandat zaštitnika građana
Član 28.
Skupština bira zaštitnika građana na predlog više od jedne trećine odbornika većinom glasova od ukupnog broja odbornika.
Zaštitnik građana bira se na vreme od pet godina i na istu dužnost može biti izabran najviše dva puta uzastopno.
Zaštitnik građana stupio je na dužnost mome