Na osnovu člana 247. Zakona o radu ("Službeni glasnik RS", br. 24/2005 i 61/2005), člana 80. Posebnog kolektivnog ugovora za javna preduzeća u komunalno stambenoj delatnosti u Beogradu ("Službeni list grada Beograda", broj 8/2006), Savez sindikata Srbije - Sindikalna organizacija GSP "Beograd" i Sindikalna organizacija zaposlenih GSP "Beograd" - RAJ, kao reprezentativni sindikati u preduzeću, generalni direktor preduzeća i gradonačelnik, kao ovlašćeni organ osnivača, 26. aprila 2007. godine zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
KOD POSLODAVCA GRADSKOG SAOBRAĆAJNOG PREDUZEĆA "BEOGRAD"
(Objavljen u "Sl. listu grada Beograda", broj 14 od 14. maja 2007)
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor), uređuju se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u GSP "Beograd" (u daljem tekstu: poslodavac), zaštita zaposlenih na radu, zarade, naknade zarada i druga primanja zaposlenih, prava sindikata i poslodavca, kao i međusobni odnosi osnivača i poslodavca.
Ovaj ugovor zaključuje se između osnivača, reprezentativnih organizacija sindikata i generalnog direktora preduzeća.
Član 2.
Osnivačem u smislu odredaba ovog ugovora, smatra se grad Beograd.
Zaposlenim u smislu odredaba ovog ugovora smatra se lice koje je u skladu sa zakonom zasnovalo radni odnos sa poslodavcem.
Poslodavac u smislu odredaba ovog ugovora je Gradsko saobraćajno preduzeće "Beograd".
Reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat koji ispunjava uslove predviđene odredbama Zakona o radu.
Član 3.
Ovaj ugovor se primenjuje na sve zaposlene. Prava, obaveze i odgovornosti generalnog direktora, uređuju se posebnim ugovorom u skladu sa zakonom.
II - RADNI ODNOSI
Član 4.
Preduzeće je dužno da zaposlenom omogući da, pod uslovima i na način propisan zakonima i kolektivnim ugovorima, ostvaruje svoja prava koja mu pripadaju na radu i u vezi sa radom.
Član 5.
O pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih odlučuje rešenjem generalni direktor ili lice koje on ovlasti.
II.1. Zasnivanje radnog odnosa
Član 6.
Radni odnos se zasniva po pravilu javnim oglašavanjem pod uslovima i na način propisan zakonom, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova u GSP "Beograd" (u daljem tekstu "Pravilnik") i drugim aktima preduzeća.
Ukupan broj zaposlenih u preduzeću za tekuću godinu utvrđuje se godišnjim programom poslovanja preduzeća, koji donosi Upravni odbor.
Lice sa kojim se zasniva radni odnos za obavljanje određenih poslova mora ispunjavati uslove predviđene Pravilnikom.
Član 7.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi generalni direktor preduzeća, na osnovu Programa poslovanja preduzeća, a na predlog izvršnog direktora saobraćajnog pogona - organizacione jedinice.
Član 8.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu po zakonom propisanim uslovima, u skladu sa odredbama ovog ugovora.
Ugovor o radu zaključuju zaposleni i poslodavac na neodređeno ili određeno vreme, u skladu sa zakonom.
Član 9.
Ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava i nepovoljniji uslovi od prava i uslova predviđenih zakonom, Posebnim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.
II.2. Stupanje na rad
Član 10.
Zaposleni stupa na rad danom utvrđenim ugovorom o radu.
Ako zaposleni ne stupi na rad danom utvrđenim ugovorom o radu, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je sprečen da stupi na rad iz opravdanih razloga ili ako se poslodavac i zaposleni drugačije dogovore.
Član 11.
Zaposleni ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad.
II.3. Probni rad
Član 12.
Ugovorom o radu može da se ugovori probni rad. Probni rad traje tri meseca za radni odnos koji se zasniva na neodređeno vreme.
Član 13.
Obavljanje poslova na probnom radu od strane zaposlenog prati neposredni organizator procesa rada, kao i drugo lice koje ima pravo i dužnost organizovanja procesa rada i izdavanja naloga za rad zaposlenom koji je na probnom radu.
Svoje mišljenje o rezultatima probnog rada lice iz stava 1. ovog člana dostavlja izvršnom direktoru saobraćajnog pogona - organizacione jedinice, a izvršni direktor saobraćajnog pogona - organizacione jedinice generalnom direktoru preduzeća.
Član 14.
Zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti, prestaje radni odnos danom isteka vremena utvrđenog za trajanje probnog rada, a što je određeno ugovorom o radu.
II.4. Radni odnos sa pripravnikom
Član 15.
Pripravnički staž za zaposlene može da traje najduže: sa visokom stručnom spremom 12 meseci, za zaposlene sa višom školskom spremom devet, a za zaposlene sa srednjom stručnom spremom šest meseci.
Član 16.
Radni odnos sa pripravnikom može da se zasnuje na neodređeno i određeno vreme, u skladu sa zakonom, odredbama ovog ugovora i ugovorom o radu.
Poslodavac može odlučiti da pripravnik koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme, po isteku pripravničkog staža, ostane u radnom odnosu na neodređeno vreme.
Član 17.
Ugovorom o radu utvrđuje se naročito: dužina trajanja pripravničkog staža i obaveza polaganja pripravničkog ispita.
Član 18.
Po završenom pripravničkom stažu, a radi utvrđivanja osposobljenosti za samostalan rad, pripravnik je dužan da polaže pripravnički ispit, pred komisijom koju formira generalni direktor, na predlog izvršnog direktora.
Na ispitu iz stava 1. ovog člana, pripravnik treba da pokaže koliko je stekao teorijsko i praktično znanje potrebno za vršenje poslova za koje se stiče osposobljenost za samostalan rad.
Član 19.
Pripravnik koji je položio pripravnički ispit, premešta se na poslove za koje je stekao osposobljenost za samostalan rad.
Ako pripravnik ne podnese prijavu za polaganje pripravničkog ispita, ili je podnese, a ne pristupi njegovom polaganju, smatraće se da ispit nije položio.
Član 20.
Za vreme pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na zaradu i sva druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.
III - RADNO VREME
Član 21.
Na poslovima sa posebnim uslovima rada (poslovi sa povećanim rizikom), radno vreme iznosi 36 časova nedeljno.
Član 22.
Odluku o skraćenom radnom vremenu, na osnovu stručne analize nadležne institucije, donosi Upravni odbor preduzeća, u skladu sa zakonom, odredbama ovog ugovora i Pravilnikom.
Inicijativu za izradu stručne analize od strane nadležne institucije, pokreće generalni direktor preduzeća i reprezentativni sindikati.
Član 23.
Odluku o radu dužem od punog radnog vremena donosi generalni direktor, na predlog izvršnog direktora saobraćajnog pogona - organizacione jedinice.
Član 24.
Za zaposlene koji rade u smenama, dnevno radno vreme utvrđuje se posebnim rasporedom rada.
Prilikom izrade rasporeda rada mora se voditi računa o ravnomernom i pravilnom raspoređivanju poslova na sve zaposlene.
Član 25.
Poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena u skladu sa članovima 52. i 60. Zakona o radu.
Član 26.
Mesečni i godišnji fond časova zaposlenih kod poslodavca, sa punim i skraćenim radnim vremenom, utvrđuje odlukom generalnog direktora, u skladu sa odredbama ovog ugovora.
IV - ODMORI I ODSUSTVA
IV.1. Godišnji odmor
Član 27.
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu:
1. staža osiguranja
- do 10 godina za 1 radni dan,
- do 15 godina za 2 radna dana,
- za navršenih 15-20 godina za 3 radna dana,
- za navršenih 20-25 godina za 4 radna dana,
- za navršenih 25-30 godina za 5 radnih dana,
- za navršenih 30-35 godina za 6 radnih dana,
- za navršenih 35-40 godina za 7 radnih dana;
2. složenosti poslova
- za poslove za koje se zahtevaI-II stepen str. spreme za 1 radni dan,
- za poslove za koje se zahtevaIII-IV za 2 radna dana,
- za poslove za koje se zahtevaV-VI stepen str. spreme za 3 radna dana,
- za poslove za koje se zahtevaVII-VIII stepen str. spreme za 4 radna dana,
- rukovodeći poslovi od generalnog direktora do nivoa šefa službi za 5 radnih dana;
3. uslova rada
- zaposlenima koji rade na poslovima sa posebnim uslovima rada (poslovi sa povećanim rizikom) za sedam radnih dana,
- zaposlenima koji rade na poslovima za koje je uvedeno skraćeno radno vreme za četiri radna dana,
- zaposlenima koji obavljaju poslove: blagajnika, prodavca, radnika fizičko-tehničkog obezbeđenja, vatrogasca, daktilografa i operatera, finansijski kontrolori za jedan radni dan;
4. zdravstvenog i socijalnog statusa
- roditelju sa detetom do sedam godina života za 1 radni dan,
- invalidu rada i vojnom invalidu, samohranom roditelju sa detetom do 14 godina života i roditelju koji ima dvoje i više dece do 14 godina za 2 radna dana,
- zaposlenom koji u svom domaćinstvu izdržava dete koje ima smetnje u psihofizičkom razvoju za 3 radna dana.
Član 28.
Zaposlenom sa 30 godina penzijskog staža i zaposlenoj sa 25 godina penzijskog staža i 50 godina života, utvrđuje se dužina godišnjeg odmora u trajanju od 30 radnih dana.
Član 29.
Zaposlenom koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada (poslovi sa povećanim rizikom) iz člana 46. ovog ugovora sa 30 godina penzijskog staža i zaposlenoj sa 25 godina penzijskog staža i 50 godina života, utvrđuje se visina godišnjeg odmora u trajanju od 35 radnih dana.
Član 30.
Raspored korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje izvršni direktor saobraćajnog pogona - organizacione jedinice prema planu korišćenja godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu, ako se time ne remeti proces rada u preduzeću.
IV.2. Odsustvo uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo)
Član 31.
Zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u slučajevima:
- stupanja u brak 7 radnih dana,
- rođenja deteta 7 radnih dana,
- smrti bračnog druga, deteta ili pastorka zaposlenog, smrti roditelja, očuha, maćehe ili usvojioca 7 radnih dana,
- smrti brata ili sestre zaposlenog 5 radnih dana,
- smrti roditelja, usvojioca, brata ili sestre bračnog druga zaposlenog 2 radna dana,
- teže bolesti člana uže porodice 7 radnih dana,
- selidbe sopstvenog domaćinstva 4 radna dana,
- polaganja stručnog ispita 7 radnih dana,
- elementarnih nepogoda do 5 radnih dana,
- korišćenja organizovanog rekreativnog odmora u cilju prevencije radne invalidnosti 7 radnih dana,
- učestvovanja na sportskim i radno-proizvodnim takmičenjima do 7 radnih dana,
- dobrovoljnog davanja krvi 2 radna dana,
- rekreativnog oporavka invalida rada 7 radnih dana.
Odsustvo u slučaju dobrovoljnog davanja krvi zaposleni koristi na dan davanja krvi i narednog dana.
Odsustvo za slučaj porođaja supruge zaposlenog, stupanja u brak, smrti člana uže porodice, prevencije radne invalidnosti i dobrovoljnog davanja krvi ne uračunava se u ukupan broj radnih dana plaćenog odsustva u toku kalendarske godine.
Članom uže porodice zaposlenog, u smislu ovog člana, smatra se: bračni drug, deca, braća, sestre, usvojilac, usvojenik, staratelj, pastorčad, roditelji, očuh i maćeha zaposlenog i lica koja žive u zajedničkom porodičnom domaćinstvu.
Pravo na plaćeno odsustvo zaposleni ostvaruje na osnovu zahteva koji podnosi pet radnih dana pre dana naznačenog u zahtevu za korišćenje plaćenog odsustva.
Uz zahtev je dužan da podnese dokaz o ispunjavanju uslova za odobravanje istog (izvod iz matične knjige, potvrdu nadležnog organa, izveštaj ordinirajućeg lekara i dr.).
Zaposleni koji nije u mogućnosti da pre korišćenja plaćenog odsustva uz zahtev dostavi odgovarajući dokaz, u obavezi je da isti dostavi naknadno, u roku od sedam dana od dana prestanka prava na plaćeno odsustvo.
U slučaju da ga ne dostavi, ili dostavi dokaz na osnovu koga se oceni da nije imao pravo na plaćeno odsustvo, isto će se smatrati neopravdanim odsustvom sa rada.
Član 32.
Poslodavac, a na predlog izvršnog direktora saobraćajnog pogona-organizacione jedinice, može uputiti zaposlenog mimo njegove volje na plaćeno odsustvo u sledećim slučajevima:
- kada je privremeno smanjen obim posla u preduzeću odnosno u pojedinim organizacionim jedinicama preduzeća,
- ako saglasno planu rada i poslovanja preduzeća u određenom periodu nema potrebe za radom pojedinih zaposlenih, a oni se ne mogu radno angažovati na drugim poslovima,
- u drugim slučajevima prekida rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog.
Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana može trajati najduže 45 radnih dana u kalendarskoj godini.
Član 33.
Zaposlenom se može, izuzetno, odobriti plaćeno odsustvo u trajanju du