Na osnovu člana 127. stav 1. tačka 1. Zakona o šumama ("Službeni glasnik SRS", br. 19/74, 54/75 i 21/76), republički sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, donosi
PRAVILNIK
O SADRŽINI I NAČINU IZRADE OPŠTIH I POSEBNIH ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA, IZVOĐAČKIH PLANOVA GAZDOVANjA ŠUMAMA, ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA ZA ŠUME NA KOJE POSTOJI PRAVO SVOJINE I GODIŠNjIH PLANOVA GAZDOVANjA ŠUMAMA U DRUŠTVENOJ SVOJINI I EVIDENTIRANjU IZVRŠENIH RADOVA U NjIMA
(Objavljen u "Sl. glasniku SRS", br. 32/76)
DEO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Opšta šumskoprivredna osnova, posebna šumskoprivredna osnova, izvođački plan gazdovanja šumama šumskoprivredna osnova za šume na koje postoji pravo svojine i godišnji plan gazdovanja šumama u društvenoj svojini (dalje: osnove) izrađuju se i evidentiraju izvršeni radovi u njima u skladu sa odredbama Zakona o šumama i odredbama ovog pravilnika.
Član 2.
Opšta šumskoprivredna osnova donosi se za sve šume obuhvaćene šumskoprivrednim područjem, a posebna šumskoprivredna osnova i šumskoprivredna osnova za šume na koje postoji pravo svojine donosi se za jednu gazdinsku jedinicu.
Izvođački plan gazdovanja šumama izrađuje se za odeljenje.
Godišnji plan gazdovanja šumama u društvenoj svojini iz člana 115 Zakona o šumama izrađuje se za šume i šumska zemljišta u kojima će se izvoditi radovi u godini za koju se donosi plan.
Član 3.
Opštom šumskoprivrednom osnovom šumskoprivredno područje deli se na gazdinske jedinice.
Gazdinska jedinica po pravilu predstavlja teritorijalnu celinu šuma i šumskog zemljišta (dalje: šuma), a obuhvata čitav šumski kompleks ili njegov deo.
Gazdinske jedinice u šumskoprivrednom području obrazuju se posebno za šume u društvenoj svojini a posebno za šume na koje postoji pravo svojine.
Gazdinska jedinica šuma na koje postoji pravo svojine određuje se za područje mesne zajednice, jedne ili više katastarskih opština ili za teritoriju opštine.
Veličina gazdinske jedinice treba da se kreće, po pravilu, u granicama od 1.000 do 5.000 hektara u zavisnosti od terenskih prilika i uslova za gazdovanje šumama.
Član 4.
U okviru šumskoprivrednog područja za sve gazdinske jedinice obrazuju se gazdinske klase po jednakim kriterijumima.
Pod gazdinskom klasom podrazumeva se skup svih sastojina jedne gazdinske jedinice ili šumskoprivrednog područja, za koje se osnovom mogu utvrditi jedinstvene odredbe o budućem gazdovanju. Gazdinska klasa je osnovna uređajna jedinica za koju se prikazuje stanje šumskog fonda, planira gazdovanje šumama i određuje prinos u opštoj šumskoprivrednoj osnovi.
Kriterijumi za obrazovanje gazdinskih klasa, vodeći računa o uslovima staništa, su: namena, oblik gajenja, vrsta drveća, način seče, visina ophodnje, ciljevi gazdovanja i sl.
Ako je izdvajanje sastojina izvršeno na tipološkim osnovama gazdinske klase obrazuju se na tim osnovama.
Pri obrazovanju gazdinskih klasa uzimaju se u obzir značajnije razlike u nameni pojedinih površina šuma i šumskih zemljišta. Namena pojedinih delova šumskoprivrednog područja i gazdinskih jedinica utvrđuje se pre formiranja gazdinskih klasa.
Sastojine koje sačinjavaju jednu gazdinsku klasu ne moraju u okviru pojedinih gazdinskih jedinica da predstavljaju teritorijalnu celinu.
Najmanja površina šuma odnosno šumskog zemljišta jedne gazdinske klase u okviru šumskoprivrednog područja treba da bude veća od 100 hektara.
U okviru gazdinske klase mogu se izdvajati uzgojne grupe. Uzgojna grupa je deo odeljenja odnosno sastojine homogenih osnovnih uzgojnih potreba i njima odgovarajućih osnovnih uzgojnih zahvata.
DEO DRUGI - OPŠTA ŠUMSKOPRIVREDNA OSNOVA
Glava I - OPŠTE ODREDBE
Član 5.
Opšta šumskoprivredna osnova sastoji se iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i preglednih karata.
Član 6.
Opšta šumskoprivredna osnova izrađuje se na osnovu računskog svođenja podataka posebnih šumskoprivrednih osnova, kojima rok važenja nije istekao, na početku godinu roka važenja opšte šumskoprivredne osnove, bez posebnog terenskog prikupljanja podataka.
Član 7.
tekstualni deo opšte šumskoprivredne osnove daje se za celo šumskoprivredno područje, posebno za šume u društvenoj svojini, a posebno za šume na koje postoji pravo svojine.
Član 8.
Tekstualni deo opšte šumskoprivredne osnove sastoji se iz četiri poglavlja, i to:
1. stanje šuma i uslovi za gazdovanje,
2. planovi gazdovanja šumama,
3. smernice za sprovođenje propisanih mera za gazdovanje šumama,
4. ekonomsko-finansijska analiza o gazdovanju šumama.
Član 9.
Prvo poglavlje iz člana 8. tačka 1. ovog pravilnika naročito sadrži:
1. opšti opis šumskoprivrednog područja (geografski položaj, granice, ukupna površina i površina po vrstama svojine, gazdinskim jedinicama, organizacionim jedinicama, opštinama i po vrstama kulture);
2. opšti opis prirodnih uslova (bioekološka osnova za gazdovanje, prikaz i ocena stanišnih prilika sa gledišta uslova za razvoj pojedinih vrsta drveća);
3. opšti opis imovinsko-pravnih i privrednih uslova (imovinsko pravno stanje, organizuju upravljanja i kadrovi, opšti ekonomski i saobraćajni uslovi, kapaciteti industrije za preradu drveta i njihova usklađenost sa prinosnim mogućnostima šuma, uslovi za plasman drveta, potrebe u drvetu za zadovoljavanje lokalne potrošnje, ostale funkcije šuma i njihov uticaj na gazdovanje šumama);
4. prikaz stanja šuma (stanje šuma po gazdinskim jedinicama, gazdinskim klasama, organizacionim jedinicama i opštinama, ocena proizvodnih mogućnosti kao i stepena iskorišćenja staništa, stanje šumskih kultura, šikara i šibljaka i neobraslih površina);
5. prikaz dosadašnjeg gazdovanja šumama šumskoprivrednog područja a naročito za poslednjih 10 godina sa analizom i ocenom gazdovanja.
Član 10.
Drugo poglavlje iz člana 8. tačka 2. ovog pravilnika naročito sadrži:
1. opšte ciljeve gazdovanja šumama šumskoprivrednog područja, u skladu sa Programom razvoja šumarstva iz člana 17. Zakona o šumama, kao i razvoja privrede regiona u kome se nalazi šumskoprivredno područje;
2. obrazovanje gazdinskih klasa, prikaz evolucionih oblika visokih i izdanačkih šuma i kriterijume koji su usvojeni za obrazovanje gazdinskih klasa;
3. posebne ciljeve gazdovanja šumama i mere uzgojne i uređajne prirode sa potrebnim obrazloženjem, opravdanjem i dokazima za pojedine gazdinske klase šumskoprivrednog područja;
4. određivanje prinosa po gazdinskim klasama razvrstan na glavni i prethodni prinos sa detaljnim obrazloženjem;
5. plan gajenja šuma po vrstama i obimu radova;
6. plan seča obnavljanja šuma za glavne prinose i plan prorednih seča šuma za prethodne prinose, razvrstani na sortimente za pojedine gazdinske klase i gazdinske jedinice;
7. plan korišćenja drugih šumskih proizvoda;
8. plan izgradnje i održavanja šumskih saobraćajnica i drugih objekata za pojedine gazdinske jedinice i zajednički za celo šumskoprivredno područje;
9. plan tehničkog opremanja za radove u šumi;
10. program izrade posebnih šumskoprivrednih osnova za pojedine gazdinske jedinice po godinama u okviru roka za koji se izrađuje opšta šumskoprivredna osnova.
Član 11.
Treće poglavlje iz člana 8. tačka 3. ovog pravilnika naročito sadrži smernice za sprovođenje propisanih mera: (1) gajenja šuma, (2) korišćenja šuma i drugih šumskih proizvoda i (3) zaštite šuma.
Član 12.
Četvrto poglavlje iz člana 8. tačka 4. ovog pravilnika je ekonomsko-finansijska analiza o gazdovanju šumama, koja međusobno usklađuje obim radova na gajenju i zaštiti šuma i obim seče šuma i utvrđuje iznos sredstava za izvršenje radova predviđenih opštom šumskoprivrednom osnovom.
Analiza iz stava 1. ovog člana naročito sadrži: pregled osnovnih sredstava i njihovu vrednost, obim i vrstu radova i trošak tih radova, vrednost šuma i amortizaciju šuma, ukupan prihod po vrstama prihoda, kredite, zakonske i ugovorne obaveze, raspodelu ukupnog prihoda, izvore sredstava za finansiranje radova i bilansiranje sredstava.
U ekonomsko-finansijskoj analizi se posebno prikazuje iznos prihoda od društvenih šuma šumskoprivrednog područja, kao i vrsta i obim radova koji će se izvršiti iz ovih prihoda, a posebno vrste i obim radova koji će se izvršiti iz drugih sredstava.
Član 13.
Tabelarni deo opšte šumskoprivredne osnove sastoji se od tabela koje se celishodno sastavljaju prema stvarnim prilikama i potrebama.
Tabele se grupišu u dva dela i to:
1. tabele u kojima se prikazuje stanje šuma (iskaz površina, tabela o razmeru debljinskih razreda i tabela o razmeru dobnih razreda), i
2. tabele u kojima se planira gazdovanje (plan gajenja šuma, plan seča obnavljanja šuma, plan prorednih seča, korišćenja drugih šumskih proizvoda i plan izgradnje i održavanja šumskih saobraćajnica i drugih objekata).
Član 14.
Uz opštu šumskoprivrednu osnovu izrađuju se pregledne karte u razmeri 1:50.000 ili 1:100.000 na kojima je prikazano i ucrtano: opšti položaj šume u odnosu na naselja i komunikacije, granice šumskoprivrednog područja, opština, gazdinskih jedinica, javne i šumske saobraćajnice (postojeće i projektovane), stalne šumske zgrade, šumski rasadnici, industrijska postrojenja za preradu drveta i sl.
Prema potrebi mogu se izrađivati i druge pregledne karte.
Glava II - STANjE ŠUMA I USLOVI ZA GAZDOVANjE
1. Prikaz stanja šuma
Član 15.
Stanje šuma po gazdinskim jedinicama, gazdinskim klasama, organizacionim jedinicama, opštinama i ukupno za šumskoprivredno područje prikazuje se u vidu rekapitulacija.
Prikaz stanja šuma iz stava 1. ovog člana sadrži naročito: podatke o površini šuma, drvnoj zapremini, prirastu i zdravstvenom stanju po vrstama drveća zastupljenih po oblicima gajenja i starosnoj odnosno debljinskoj strukturi šuma po gazdinskim jedinicama i gazdinskim klasama.
Podaci o drvnoj zapremini kod raznodobnih šuma prikazuju se po debljinskim razredima, a kod šuma kod kojih se određivanje prinosa zasniva na starosti i površini po dobnim razredima.
Posebno se prikazuju zaštitne šume i šume sa posebnom namenom i semenske sastojine.
Podaci o saobraćajnim i drugim objektima koji se koriste pri gazdovanju šumama prikazuju se sumarno po gazdinskim jedinicama i za celo šumskoprivredno područje.
2. Analiza i ocena dosadašnjeg gazdovanja
Član 16.
Pre određivanja ciljeva gazdovanja šumama prikupljaju se i analiziraju podaci o dosadašnjem gazdovanju tim šumama i njihovom uređivanju, u prvom redu za poslednjih 10 godina, i to naročito:
1. promene šumskog fonda po površini, visini i strukturi drvne zapremine (po debljinskim odnosno dobnim razredima), posebno po vrstama drveća i načinu gazdovanja (oblik gajenja);
2. promene prirasta šuma, naročito kod gazdovanja kontrolnim metodom;
3. kvalitetni i zdravstveni razvoj sastojina;
4. bilans izvršenih radova na gajenju i iskorišćavanju šuma (drveta i drugih šumskih proizvoda);
5. bilans izgradnje i održavanja šumskih saobraćajnica i utvrđivanje otvorenosti šuma i gustine mreže saobraćajnice;
6. bilans izgradnje i održavanja drugih objekata koji se koriste pri gazdovanju šumama;
7. uticaj izvršenih radova i sprovedenih mera u gazdovanju šumama na razvoj sastojina;
8. opšta i posebna problematika u gazdovanju šumama.
9. ocena rezultata i efekata izvršenih radova u gazdovanju šumama, naročito pravilnost ranije određenih ciljeva gazdovanja šumama, vrste i obim radova, mera i metoda za postizanje ciljeva gazdovanja, način gazdovanja, ophodnja, prečnik sečive zrelosti, gazdinske klase, izbor vrsta drveća i dr.
Podaci iz stava 1. ovog člana, kao i ocena stanja i postignutih rezultata, dokumentuju se brojčanim pokazateljima i na osnovu toga ukazuje se na povoljnija moguća rešenja.
Glava III - PLANIRANjE GAZDOVANjA ŠUMAMA
Član 17.
Na osnovu utvrđenog stanja šuma, analize dosadašnjeg gazdovanja šumama i namene kojima pojedine šume i njihovi delovi treba da služe, određuju se opšti i posebni ciljevi gazdovanja šumama.
1. Ciljevi gazdovanja šumama i mere za postizanje ciljeva
Član 18.
Opšti ciljevi gazdovanja šumama su:
1. trajnost i stalno povećavanje prinosa i proizvodnje,
2. maksimalna proizvodnja drvne mase,
3. očuvanje i povećanje vrednosti šuma,
4. ekonomičnost i rentabilnost, i
5. razvijanje i jačanje opštekorisnih funkcija šuma.
Član 19.
Posebni ciljevi gazdovanja šumama proističu iz opštih ciljeva gazdovanja, stanja šuma, analize gazdovanja šumama i namene kojima pojedine šume i njihovi delovi treba da služe.
Posebni ciljevi su:
1. biološko-uzgojni, koji obezbeđuju trajno i stalno povećavanje prirasta i prinosa šuma, odnosno najveću proizvodnju mase, najboljeg kvaliteta i vrednosti, korišćenjem ekonomskih uslova;
2. tehnički, koji obezbeđuju uslove za ostvarivanje bioloških ciljeva gazdovanja šumama (izgradnja i održavanje šumskih saobraćajnica i drugih objekata, oprema i dr.);
3. proizvodni, koji utvrđuju perspektivnu mogućnost proizvodnje šumskih proizvoda, određenih po sortimentima i količinama za podmirenje potreba industrije za preradu drveta i ostalih potrošača.
Posebni ciljevi gazdovanja šumama, u zavisnosti od vremenskog perioda potrebnog za njihovo ostvarenje, su dugoročni i kratkoročni.
Član 20.
Radi ostvarivanja opštih i posebnih ciljeva gazdovanja šumama utvrđuju se mere koje treba da omoguće najbolje korišćenje proizvodnih mogućnosti staništa i sastojina.
Mere iz stava 1. ovog člana su uzgojne i uređajne.
Uzgojne mere su: izbor uzgojnog i privrednog oblika gajenja, izbor vrste ili vrsta drveća i razmer njihove smese, izbor načina seče (obnavljanja i korišćenja) i izbor načina nege sastojina.
Uređajne mere su:
1. kod visokih jednodobnih šuma kratkog podmladnog razdoblja - izbor ophodnje i dužine podmladnog razdoblja;
2. kod visokih šuma oplodne seče dugog podmladnog razdoblja - izbor prečnika sečiva zrelosti, izbor orijentacione ophodnje, izbor dužine podmladnog razdoblja i izbor veličine prosečno uravnotežene zapremine;
3. kod prebirnih šuma - izbor prečnika sečive zrelosti, izbor trajanja ohodnjice prebiranja i izbor trenutno optimalnog (uravnoteženog, normalnog) stanja;
4. kod grupično raznodobnih šuma - izbor potrošnog razdoblja i izbor trajanja podmladnog razdoblja;
5. kod izdanačkih šuma - izbor ophodnje, i
6. kod izdanačkih šuma koje se prevode u visoke šume - izbor konverzionog razdoblja i izbor rekonstrukcionog razdoblja.
Mere iz stava 3. i 4. ovog člana obrazlažu se.
Član 21.
Posebni ciljevi gazdovanja šumama, kao i mere za njihovo ostvarivanje, određuje se za svaku gazdinsku klasu posebno i izlažu se na jednom mestu radi kompleksnog sagledavanja.
Ukoliko se u okviru gazdinskih klasa obrazuju i uzgojne grupe, određena pitanja se izlažu i po uzgojnim grupama.
2. Određivanje prinosa - etata
Član 22.
Opštom šumskoprivrednom osnovom određuje se i obezbeđuje trajnost prinosa.
Trajnost prinosa obezbeđuje se, po pravilu, za pojedine gazdinske klase ili za šumskoprivredno područje kao celinu, ako stanje i površina šuma pojedinih gazdinskih klasa to ne dozvoljavaju u okviru svake gazdinske klase.
Prinos - etat (godišnji ili periodični) predstavlja instrument određene politike u šumarstvu, pomoću koga se planski i organizovano predviđa obim iskorišćavanja drvne mase ili površine šuma koji obezbeđuje brže ili sporije popravljanje stanja šumskog fonda i jačanje njegove proizvodne i prinosne snage i potreba za drvetom. Određivanje prinosa ne sme dovesti do pogoršavanja stanja šuma.
Član 23.
Za određivanje glavnog prinosa, u zavisnosti od uzgojnog i privrednog oblika gajenja šuma, mogu se koristiti sledeći metodi:
1. u izdanačkim šumama metod jednostavne geometrijske podele površina na godišnja sečišta;
2. u visokim jednodobnim šumama podmladnog razdoblja do 20 godina i šumama mekih lišćara metod umerenog sastojinskog gazdovanja, kao glavni metod i Hufnaglov metod podele zapremine na pola ophodnje (sam metod, ili u vezi sa kontrolnim) ili Melardov metod, kao pomoćni metod;
3. u prebirnim šumama, kao glavni metodi, kontrolni metod i njegove varijante, metod zahvata seče u pojedine debljinske razrede dopunjen utvrđivanjem tekućeg zapreminskog prirasta i orijentacijom o optimalnoj zapremini kao cilju kome se teži, i kao pomoćni metod, metod opšteg obrasca prinosa (Knuhel), i to samo u slučajevima kada je korišćen kontrolni metod;
4. u visokim nejednoličnim šumama podmladnog razdoblja preko 20 godina savremeni francuski metodi, kao glavni metodi, i kao pomoćni metodi, metod umerenog sastojinskog gazdovanja, i Knuhelov opšti obrazac prinosa;
5. u visokim grupimično raznodobnim šumama, kombinovani metod, kao glavni metod, i metod opšteg obrasca prinosa (Knuhel), kao pomoćni metod.
Određivanje glavnog prinosa može se vršiti i drugim naučno priznatim metodama.
Član 24.
U šumama oplodne seže kratkog i dugog podmladnog razdoblja, izdanačkim šumama i šumama u kojima se primenjuje grupimično gazdovanje, glavni prinos se određuje za gazdinsku klasu kao celinu u okviru šumskoprivrednog područja.
Prinos - etat iz stava 1. ovog člana u opštoj šumskoprivrednoj osnovi se raspoređuje na pojedine gazdinske jedinice.
Za gazdinsku klasu prebirnih šuma prinos se u opštoj šumskoprivrednoj osnovi određuje po principu iz velikoga u malo, polazeći od prosečnog hektara gazdinske klase. Ovako određen prinos ima približni karakter i služi sagledavanju celine šumskoprivrednog područja, pri analizama i planiranju. Definitivan prinos - etat određuje se pri izradi posebnih šumskoprivrednih osnova po principu iz maloga u veliko.
Uređajna jedinica za koju se obezbeđuje trajnost prinosa kod svih uzgojnih i privrednih oblika gajenja šuma jeste gazdinska klasa šumskoprivrednog područja, a samo kod prebirnog gazdovanja ta jedinica je sastojina, odnosno odeljenje.
Član 25.
Prinos - etat prorednih seča u opštoj šumskoprivrednoj osnovi posebno se određuje samo kod onih načina gazdovanja kod kojih su glavne i proredne seče vremenski i prostorno odvojene.
Prinos - etat iz stava 1. ovog člana u opštoj šumskoprivrednoj osnovi određuje se po površini i drvnoj masi prema uzgojnim potrebama, polazeći od prosečnog hektara pojedinih dobnih razreda (prosečna zapremina po hektaru i prosečni iznos tekućeg zapreminskog prirasta). Ovako određen prinos u opštoj šumskoprivrednoj osnovi ima približni karakter. Definitivan prinos - etat prorednih seča određuje se u posebnoj šumskoprivrednoj osnovi.
Realizacija prinosa - etata iz stava 2. ovog člana po površini je obavezna, a po zapremini orijentaciona.
3. Planovi gazdovanja
Član 26.
Šumama šumskoprivrednog područja gazduje se na osnovu planova gazdovanja šumama iz člana 10. tač. 5. do 9. ovog pravilnika, izrađenih na osnovu prikaza stanja ukupnog šumskog fonda šumskoprivrednog područja, usvojenih opštih koncepcija o razvoju šumske privrede toga područja, određenih ciljeva gazdovanja šumama i izabranih mera za ostvarivanje tih ciljeva.
Član 27.
Planom gajenja šuma određuje se vrsta i obim redova na gajenju šuma i to za održavanje šuma, obnovu šuma, rekonstrukciju šuma, podizanje novih šuma i šumskih zasada i proizvodnju šumskog semena i sadnog materijala.
Ukupan obim radova iz stava 1. ovog člana za šumskoprivredno područje treba da bude usklađen sa ekonomskim mogućnostima organizacije udruženog rada koja gazduje šumama šumskoprivrednog područja, što se utvrđuje ekonomsko-finansijskom analizom u okviru opšte šumskoprivredne osnove.
Plan gajenja šuma izrađuje se u sumarnim iznosima za pojedine gazdinske jedinice, gazdinske klase, organizacione jedinice, opštine i ukupno za šumskoprivredno područje.
Član 28.
Planom seča obnavljanja šuma određuje se glavni prinos u zavisnosti od uzgojnog i privrednog oblika gajenja šuma, i razvrstava se po vrstama drveća i po sortimentima.
Planom prorednih seča šuma ostvaruje se prethodni prinos, u zavisnosti od privrednog oblika gajenja šuma i razvrstava se po vrstama drveća i sortimentima.
Rekapitulacija glavnih i prethodnih prinosa - etata vrši se po gazdinskim jedinicama, gazdinskim klasama, organizacionim jedinicama, opštinama i za šumskoprivredno područje kao celinu.
Član 29.
U opštoj šumskoprivrednoj osnovi određuje se odnos između obima radova na gajenju šuma i obima izvršene seče šuma.
Odnos iz stava 1. ovog člana utvrđuje se po vrsti i obimu radova ili po vrednosti, srazmerno obimu posečene drvne mase.
Član 30.
Plan korišćenja drugih šumskih proizvoda sadrži načelne odredbe o načinu korišćenja tih proizvoda, kao i sumarni iznos pojedinih vidova korišćenja.
Plan iz stava 1. ovog člana izrađuje se samo za one vidove korišćenja koji u okviru šumskoprivrednog područja imaju veći ekonomski značaj.
Član 31.
Plan izgradnje i održavanja šumskih saobraćajnica i drugih objekata sadrži idejna rešenja za celo šumskoprivredno područje.
U planu iz stava 1. ovog člana određuje se, pored ostalog, neposredni zadatak za naredno uređajno razdoblje usaglašen sa planom seča obnavljanja šuma i planom prorednih seča za pojedine gazdinske jedinice, sa redosledom i prioritetom izgradnje, sa dokumentovanim obrazloženjem i očekivanim efektima i rezultatima u poslovanju organizacije udruženog rada koja gazduje šumama šumskoprivrednog područja.
Član 32.
Plan tehničkog opremanja za radove u šumi sadrži pregled potrebnih tehničkih sredstava za sve vrste radova.
Plan iz stava 1. ovog člana izrađuje se u zavisnosti od ukupnog obima radova na korišćenju i gajenju šuma, kao i na izgradnji i održavanju šumskih saobraćajnica i drugih objekata.
Glava IV - SMERNICE ZA SPROVOĐENjE PROPISANIH MERA GAZDOVANjA ŠUMAMA
Član 33.
Smernicama za sprovođenje propisanih mera gazdovanja šumama detaljno se izlaže tehnologija rada po svim elementima šumskog gazdovanja pri čemu se obezbeđuje unapređenje načina rada u mogućnoj meri.
Član 34.
Smernice za sprovođenje propisanih mera gajenja šuma u delu koji se odnosi na obnavljanje i negu šuma izlažu se posebno po gazdinskim klasama i u njima se konkretizuje tehnologija seča obnavljanja i nege sastojina i daju uputstva za izvođenje ovih radova (uputstva za odabiranje stabala za seču šuma u društvenoj svojini).
Smernicama iz stava 1. ovog člana posebno se obrađuje materija unapređivanja proizvodnje sadnog materijala, kao i tehnologija izvođenja svih vrsta novih pošumljavanja predviđenih opštom šumskoprivrednom osnovom.
Član 35.
Smernicama za sprovođenje propisanih mera u korišćenju šuma obuhvata se tehnologija seče i obaranja stabala, tehnologija raskrajanja i izrade sortimenata radi obezbeđenja što racionalnijeg iskorišćavanja drveta kao sirovine, kao i tehnologija faze privlačenja sortimenata od panja do izvoznih puteva sa gledišta zaštite preostalog dela šume i sa gledišta uvođenja mehanizacije za ovaj deo iskorišćavanja radi smanjenja troškova rada.
Član 36.
Smernice za sprovođenje propisanih mera zaštite šuma obuhvataju preventivne mere i radove, kao i mere za direktno suzbijanje utvrđenih obolenja i oštećenja.
DEO TREĆI - POSEBNA ŠUMSKOPRIVREDNA OSNOVA
Glava I - OPŠTE ODREDBE
Član 37.
Odredbe o izradi opšte šumskoprivredne osnove shodno se primenjuje i na izradi posebnih šumskoprivrednih osnova, ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
Član 38.
Posebnom šumskoprivrednom osnovom utvrđuju se vrste i obim radova planirani u opštoj šumskoprivrednoj osnovi radi njihove realizacije, a na osnovu stanja šumskog fonda gazdinske jedinice i opštih koncepcija razvoja šumske privrede usvojenih u opštoj šumskoprivrednoj osnovi, određenih ciljeva gazdovanja šumama, kao i mera za njihovo postizanje.
Član 39.
Posebna šumskoprivredna osnova sastoji se iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i karata.
tekstualni deo i tabelarni deo povezuju se u jednu knjigu ili u odvojene knjige, kojima se prilažu karte.
Član 40.
Posebna šumskoprivredna osnova izrađuje se na osnovu podataka geodetskog i dendrometrijskog premera i katastra zemljišta i drugih podataka prikupljenih na način propisan ovim pravilnikom, u godini koja prethodi početnoj godini perioda za koji se donosi posebna šumskoprivredna osnova.
Podaci premera i katastra zemljišta mogu biti prikupljeni i iz ranijih godina.
Član 41.
Tekstualni deo posebne šumskoprivredne osnove sadrži poglavlja iz člana 8. tač. 1, 2. i 4. ovog pravilnika.
U tekstualni deo posebne šumskoprivredne osnove unosi se i opis šuma (staništa i sastojina), osim programa iz člana 10. tačke 10. ovog pravilnika.
Član 42.
Tabelarni deo posebne šumskoprivredne osnove izrađuje se po odeljenjima odnosno sastojinama gazdinske jedinice na obrascima koji su sastavni deo ovog pravilnika.
Tabele se grupišu u dva dela, i to:
1. tabele u kojima se prikazuje stanje šuma (iskaz površina - obrazac br. 1, opis sastojina - obrazac broj 2, tabela o razmeru debljinskih razreda - obrazac broj 3 i tabela o razmeru dobnih razreda - obrazac broj 4); i
2. tabele u kojima se planira gazdovanja šumama (plan gajenja šuma - obrazac broj 5, plan seča obnavljanja šuma - obrazac broj 6 i 6-a i plan prorednih seča šuma - obrazac broj 7).
Planovi iz člana 10. tač. 7, 8 i 9. ovog pravilnika obrađuju se na obrascima koji se celishodno sastavljaju prema stvarnim prilikama i potrebama.
Ako se vrši automatska obrada podataka računarima, oblik tabela i raspored podataka prilagođavaju se toj obradi s tim da tabela sadrži sve podatke iz propisanog obrasca.
Član 43.
Radi planiranja, sprovođenja i kontrole gazdovanja šumama, gazdinska jedinica deli se na odeljenja, koja se prema potrebi dele na sastojine (odseke), a u brdsko-planinskom području gazdinska jedinica deli se i na gravitaciona područja i slivove.
Veličina odeljenja kreće se, po pravilu, od 10 do 50 hektara odnosno u proseku 20 do 30 hektara.
Izuzetno od stava 2. ovog člana kad se u sastavu gazdinske jedinice nalaze i šibljaci i neplodno šumsko zemljište, veličina odeljenja na tim površinama može iznositi i preko 50 hektara.
Najmanja površina sastojine (odseka), po pravilu, iznosi u jednodobnim šumama 0,5 hektara, u raznodobnim šumama 5,0 hektara, a u šumskim kulturama 0,10 hektara.
Odeljenja u svakoj gazdinskoj jedinici obeležavaju se brojevima počev od broja jedan.
Član 44.
Izdvajanje sastojina (odseka) unutar odeljenja u raznodobnim, nejednoličnim i prebirnim šumama, po pravilu, ne vrši se.
Izdvajanje sastojine (odseka) vrši se ako unutar odeljenja u šumama iz stava 1. ovog člana postoje razlike trajnog karaktera u osobinama staništa i vrstama drveća.
Izdvajanje sastojina (odseka) unutar odeljenja kod visokih jednodobnih i izdanačkih šuma vrši se na osnovu: oblika gajenja šuma, boniteta staništa, načina seče, vrsta drveća i razmera smese, starosti i obrasta.
Član 45.
Uz posebnu šumskoprivrednu osnovu izrađuju se osnovna karta, pregledne karte, privredne karte i karte za opštu orijentaciju (topografske).
Osnovna karta izrađuje se u razmeri 1:5.000 ili 1:10.000 i u njoj su ucrtane: granice gazdinske jedinice, katastarskih opština, opština, odeljenja i sastojina; saobraćajnice i drugi objekti (izgrađeni i projektovani); rečni tokovi; važniji izvori; proseke; trigonometrijske tačke na koje je vezan detaljan geodetski premer, kao i sve ostale snimljene pojedinosti važne za izvođenje gazdovanja.
U preglednoj sastojinskoj karti prikazuje se raspored sastojina u jednodobnim šumama (visokim i izdaničkim) prema starosti sastojina (dobni razredi), vrstama drveća i razmeru smese, a u prebirnim šumama prikazuje se raspored sastojina, celishodno grupisanim po iznosu zapremine po hektaru, kao i vrstama drveća i razmeru smese.
U preglednoj karti gazdinskih klasa kartografski se prikazuju izdvojene gazdinske klase.
U privrednoj karti unose se po godinama u toku realizacije posebne šumskoprivredne osnove izvršeni obim seča obnavljanja šuma, seča nege šuma, šumskouzgojnih radova i izgradnja šumskih saobraćajnica i drugih objekata.
U kartu za opštu orijentaciju (topografsku) u razmeri 1:25.000 ili 1:50.000 ucrtane su granice opština, gazdinske jedinice, odeljenja, postojeće i planirane javne i šumske saobraćajnice, drugi stalni objekti, rečni tokovi i sl.
Karte iz stava 1. ovog člana izrađuju se geodetskim ili fotogrametrijskim metodom, a pregledne i privredne karte mogu se izrađivati i sa vertikalnom predstavom terena.
Glava II - PRIKAZ STANjA ŠUMA
Član 46.
Prikaz stanja šuma, pored podataka iz člana 15. st. 2 i 3. ovog pravilnika, sadrži i opis staništa i sastojina i obrađuje se po odeljenjima odnosno sastojinama (odsecima), kao i zbirno za pojedine gazdinske klase i uzgojne grupe i za gazdinsku jedinicu.
Opis staništa i sastojina po odeljenjima, odnosno sastojinama (odsecima) može se vršiti i u vidu celishodnih šifara, koje određuje organizacija udruženog rada i prilaže obaveznu legendu tih šifara.
1. Utvrđivanje površina
Član 47.
Radi utvrđivanja površine gazdinske jedinice geodetski se mere granice odeljenja i istovremeno se snimaju svi važniji objekti značajni za gazdovanje šumama.
Geodetska merenja povezuju se sa triangulacijskom mrežom i usklađuju se katastarskim premerom, a granični poligoni vezuju se za trigonometrijske i poligone tačke.
Merenja iz stava 1. ovog člana vrše se busolnim teodolitom, metodom na preskok, uz optičko merenje dužina i sa propisanom geodetskom tačnošću, a u slučaju ako nema detaljnog katastarskog premera mere se i spoljne granice gazdinske jedinice teodolitom.
Površina gazdinske jedinice i njenih delova utvrđuje se na osnovnoj karti planimetrisanjem polarnim planimetrom.
Površine se iskazuju na dva decimala i usklađuju se sa površinama iz katastra zemljišta.
Površina gazdinske jedinice jednaka je zbiru svih katastarskih čestica koje ulaze u njen sastav, kao i svih puteva i reka.
Granice sastojina, ukoliko su izdvojene, mogu biti snimljene geodetski ili pomoću primernih pruga.
Član 48.
Utvrđivanje granica šuma i šumskog zemljišta u društvenoj svojini, za koje se izrađuje posebna šumskoprivredna osnova, prema drugim licima vrši se identifikacijom na osnovu detaljnih katastarskih planova.
U slučaju da je granica iz stava 1. ovog člana sporna ili ako ne postoji detaljni katastarski premer, granica se u posebnoj šumskoprivrednoj osnovi samo evidentira, a njeno premeravanje vrši posebna geodetska služba, prema važećim propisima o premeru i katastru zemljišta.
2. Opis staništa
Član 49.
Opis staništa naročito sadrži: podatke o nadmorskoj visini (najniža i najviša), ekspoziciji, nagibu terena, obliku reljefa, geološkim i pedološkim uslovima, tipu zemljišta i njegovim svojstvima, procesu humifikacije, mrtvom i živom pokrivaču i dr.
Ako su odeljenja odnosno sastojine (odseci) izdvojeni na osnovu podataka tipološke osnove, opis staništa sadrži samo podatke iz te osnove.
3. Opis sastojina
Član 50.
Opis sastojina, za sve uzgojne i privredne oblike gajenja šuma, naročito sadrži: podatke o uzgojnom i privrednom obliku sastojine, smesi, sklopu, bonitetnom (visinskom) razredu, zdravstvenom stanju, kvalitetu, drvnoj zapremini, prirastu, a za prebirne šume i o šumskouzgojnim merama koje treba izvršiti u narednom uređajnom razdoblju.
Opis sastojina za jednodobne visoke i izdanačke šume, pored podataka iz stava 1. ovog člana, sadrži i obrast, srednju visinu, prečnik, starost, stanje podmlatka (smesa, gustoća, kvalitet), a za raznodobne šume i strukturne osobine (debljinsku i visinsku), podmlađivanje i uraštanje.
Član 51.
Prema uzgojnom i privrednom obliku gajenja šuma sastojine se razvrstavaju na: visoke jednodobne šume čiste ili oplodne seče kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina); visoke nejednolične šume oplodne seče dugog podmladnog razdoblja; visoke grupimično raznodobne šume; prebirne šume; izdanačke šume; šikare; šibljake; šumske kulture i šumske plantaže.
Sastojine iz stava 1. ovog člana, osim šikara i šibljaka, razvrstavaju se:
- prema zastupljenosti vrsta drveća po zapremini na čiste (glavna vrsta drveća zastupljena sa 0,9 i više) i mešovite sastojine (glavna vrsta drveća zastupljena do 0,9),
- prema načinu seče u visokim šumama na sastojine gde se vrši čista seča ili oplodna seča kraćeg podmladnog razdoblja; gde se vrši oplodna seča dugačkog podmladnog razdoblja; gde se vrši grupično postepena (oplodna) seča dugačkog podmladnog razdoblja (grupimične seče); i gde se vrši prebirna seča, i
- izdanačke sastojine koje se grupišu u tri osnovne kategorije u zavisnosti od stanja staništa i sastojine (dobre šume na dobrom staništu, loše šume na dobrom staništu i loše šume na lošem staništu).
U tabeli opis sastojina, tabeli o razmeru debljinskih razreda kao i u tabeli o razmeru dobnih razreda kada se u njoj prikazuje zapremina, po pravilu, posebno se iskazuju lišćari (bukva, hrast, kitnjak, cer, ostali hrastovi, grab, bagrem, ostali tvrdi lišćari, domaće topole, euroameričke topole, lipa, ostali meki lišćari), a posebno četinari (jela, smrča, beli bor, crni bor, ostali četinari).
4. Utvrđivanje zapremine sastojine
Član 52.
Radi utvrđivanja zapremine sastojine određuju se zajednički elementi taksacione granice debljinskih stepena, debljinskih razreda i dobnih razreda.
Taksaciona granica iznosi kod visokih šuma 10 cm, a kod izdanačkih šuma 5 cm.
Prsni prečnici grupišu se po debljinskim stepenima širine 5 cm sa sredinama 12,5; 17,5; 22,5 itd. cm u Prsnoj visini.
Debljinski stepeni se grupišu u debljinske razrede, i to: I razred od 10 do 20 cm; II razred od 21 do 30 cm; III razred od 31 do 40 cm; IV razred od 41 do 50 cm; V razred od 51 do 60 cm; VI razred od 61 do 70 cm; i VII razred od 71 i više cm.
Kod izdanačkih šuma, kada se zapremina utvrđuje direktnim postupkom, iskazuje se i zapremina stabala prsnih prečnika od 5 do 10 cm, debljinski stepen sredine 7,5 cm i debljinski podrazred Ia.
Raspon dobnih razreda odnosno klasa starosti kod jednodobnih šuma iznosi: za visoke šume čije su ophodnje 80 i više godina - po 20 godina, za visoke šume i izdanačke šume čije su ophodnje od 40 do 80 godina - po 10 godina, i za visoke i izdanačke šume čije su ophodnje do 40 godine - po 5 godina.
Za šume čije su ophodnje kraće od 15 godina nije obavezno formiranje dobnih razreda, odnosno klasa starosti.
Član 53.
Zapreminu sastojine sačinjava totalna drvna zapremina svih stabala prsnog prečnika iznad taksacione granice.
Zapremina sastojina određuje se pomoću jedinstvenih opštih tarifa ili tarifnih nizova (sa prsnim prečnikom kao jednim ulazom) za pojedine vrste drveća.
Opšte tarife i tarifni nizovi iz stava 2. ovog člana sastavni su deo posebne šumskoprivredne osnove i obavezno se primenjuju pri obračunu drvne mase stabala doznačenih za seču.
Kada je utvrđena potpunim ili delimičnim premerom zapremina sastojine iskazuje se za prebirne i grupimično razdobne šume po debljinskim razredima, a zapremina visokih jednodobnih i izdanačkih šuma - po dobnim razredima, kao i po debljinskim razredima ako nije utvrđena preko srednjeg sastojinskog stabla.
Zapremina sastojine po debljinskim razredima iskazuje se po hektaru u tabeli opis sastojina, a na celoj površini sastojine u tabeli o razmeru debljinskih razreda.
Član 54.
Utvrđivanje zapremine sastojine vrši se potpunim ili delimičnim premerom stabala sastojine iznad taksacione granice.
Potpuni premer primenjuje se u visokim jednodobnim sastojinama poslednjeg dobnog razreda i kod primene kontrolnog metoda.
Potpuni premer treba, po pravilu, primeniti u nejednolično obraslim sastojinama, progaljenim sastojinama sa zaostalim semenjacima, grupimično raznodobnim sastojinama, prebirnim sastojinama, srednjedobnim i zrelim sastojinama, bez obzira na vrstu drveća, ako su površine do 5 hektara.
Kada se zapremina sastojine utvrđuje delimičnim premerom,, veličina primerne površine u odnosu na ukupnu površinu sastojine iznosi:
- 5% do 10% ako se prinos zasniva na zapremini i prirastu (prebirne šume kao i dozrevajuće i zrele visoke šume oplodne seče dugog podmladnog razdoblja i grupimično raznodobne šume),
- od 3% do 5% kod visokih jednodobnih mladih i srednjedobnih sastojina,
- od 1% do 3% u izdanačkim šumama kada se zapremina određuje direktnim premerom.
Kod primene delimičnog premera mogu se koristiti i druge statističke metode.
Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovog člana, zapremina sastojine može se utvrđivati u jednodobnim šumama od 21 do 40 godina starosti i u izdanačkim šumama pomoću tablica prinosa i prirasta, a u zaštitnim šumama i šikarama, kao i u "kresanicima" pomoću metoda upoređivanja.
Kada se zapremina sastojine određuje preko srednjeg stabla sastojine primenjuju se odgovarajuće zapreminske tablice ili drugi naučno priznati metodi.
5. Utvrđivanje prirasta
Član 55.
Za sve uzgojne oblike gajenja šuma utvrđuju se samo tekući godišnji zapreminski prirast (dalje: prirast).
Prirast se utvrđuje po odeljenjima odnosno sastojinama ako su izdvojene i posebno po vrstama drveća i to:
- u sastojinama gde je zapremina utvrđena pomoću tablica prinosa i prirasta - pomoću tablica prinosa i prirasta;
- u sastojinama gde je zapremina utvrđena potpunim premerom - pomoću kontrolnog metoda, i
- u sastojinama gde je zapremina utvrđena delimičnim premerom - jednim od metoda bušenja stabala (metod debljinskog prirasta, metod vremena prelaza ili zadržavanja i metod procenta zapreminskog prirasta).
Kod primene metoda bušenja stabala može se, izuzev u prebirnim šumama, izvršiti grupisanje podataka bušenja iz više odeljenja, odnosno sastojina radi zajedničkog obračuna.
Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, u šumama koje imaju malu ili manje vrednu zapreminu i koje su slabo produktivne i sa malim prinosom, prirast se može utvrđivati za pojedine grupe odeljenja odnosno sastojina gazdinske jedinice, ako je na njima stanje šuma (zemljišta i sastojina) slično.
Pored metoda iz stava 2. ovog člana, prirast se može utvrđivati i drugim naučno priznatim metodama.
6. Popis sredstava
Član 56.
Saobraćajnice i drugi objekti koji se koriste pri gazdovanju šumama evidentiraju se i razvrstavaju prema statističkoj nomenklaturi i pokazateljima, i to posebno oni koji se vode kao osnovno sredstvo osnovne organizacije udruženog rada koja gazduje šumama u društvenoj svojini za koje se izrađuje posebna šumskoprivredna osnova, a posebno saobraćajnice i drugi objekti ostalih korisnika.
Glava III - PLANOVI GAZDOVANjA ŠUMAMA
Član 57.
Planovi gazdovanja šumama izrađuju se na osnovu prikazanog stanja šuma i ciljeva gazdovanja šumama i izabranih mera za postizanje tih ciljeva u opštoj šumskoprivrednoj osnovi.
Član 58.
Planom gajenja šuma određuje se vrsta i obim radova na gajenju šuma za pojedine gazdinske klase i uzgojne grupe i to za:
- održavanje šuma (nega mladika, čišćenje gustika, čišćenje od grana, okopavanje - prašenje mladih kultura, čišćenje od korova kroz nekoliko godina, zaštitu šuma od stoke i divljači, štetnih insekata i gljivičnih oboljenja, vremenskih nepogoda, požara, čuvanje šuma i sl.);
- obnovu šuma (priprema zemljišta za pošumljavanje, setva semena, podsejavanje i popunjavanje sadnicama slabo podmlađenih površina, sadnja, popunjavanje kultura, pošumljavanje redovnih sečišta, podmlađivanje sastojina, pošumljavanje čistina u šumama i sl.);
- rekonstrukcija šuma pretvaranje nižih tipova šuma u više, zamena vrsta drveća u visokim i izdanačkim šumama, unošenje četinara u visoke i izdanačke lišćarske šume, konverzija degradiranih šuma i šikara, melioracija degradiranih šuma i šikara i sl.);
- podizanje novih šuma i šumskih zasada (podizanje plantaža i intenzivnih šumskih zasada, pošumljavanje goleti i sl), i
- proizvodnja šumskog semena i sadnog materijala (količina, vrsta semena i iz kojih semenskih sastojina i objekata, vrsta i količIna sadnog materijala sa načinom proizvodnje i sl.).
Obim radova na popunjavanju sastojina, kultura i podmlatka i unošenje četinara u lišćarske šume iskazuje se u ukupnoj i redukovanoj površini i u hektarima.
Mesto, rok i način izvođenja radova na gajenju šuma iz stava 1. ovog lana određuje se izvođačkim planom gazdovanja šumama.
Član 59.
Planom seča obnavljanja šuma glavni prinos - etat, određen u opštoj šumskoprivrednoj osnovi za gazdinske klase gazdinske jedinice, razvrstava se orijentaciono po odeljenjima, odnosno sastojinama za sve uzgojne i privredne oblike gajenja šuma, osim za prebirne šume.
Za gazdinsku klasu prebirnih šuma određuje se definitivan glavni prinos - etat za svako odeljenje, odnosno sastojinu po principu iz maloga u veliko prilikom izrade posebne šumskoprivredne osnove.
Radi čuvanja zemljišta, podmlatka i stabla od oštećivanja, planom iz stava 1. ovog člana, u tekstualnom delu posebne šumskoprivredne osnove, utvrđuje se vreme seče šuma, kao i način korišćenja transportnih sredstava i mehanizovanih sredstava rada.
Član 60.
Realizacija glavnog prinosa - etata iz člana 59. stav 1. ovog pravilnika za gazdinsku klasu gazdinske jedinice ne može biti veći od određenog prinosa za tu gazdinsku klasu.
Realizacija glavnog prinosa - etata gazdinske klase prebirnih šuma u odnosu na odeljenja odnosno sastojina te gazdinske klase može odstupati od određenog prinosa odeljenja, odnosno sastojina za plus ili minus 10% u zavisnosti od stanja sastojina i šumskouzgojnih radova koje treba izvršiti u toj sastojini.
Član 61.
Planom prorednih seča određuje se prethodni prinos - etat po površini i zapremini prema postavljenim posebnim proizvodnim ciljevima gazdovanja šumama za svako odeljenje, odnosno sastojinu.
Realizacija planiranog prethodnog prinosa po površini je obavezna, a po zapremini je orijentaciona.
Plan iz stava 1. ovog člana, u tekstualnom delu posebne šumskoprivredne osnove, sadrži uputstvo o izvođenju prorednih seča, ukoliko nisu već data u opštoj šumskoprivrednoj osnovi, kao i broj navrata prorednih seča, koji se određuju po sastojinama u zavisnosti od njihove starosti i stanja.
Član 62.
Vrsta i obim radova, mesto, rok i način izvođenja radova utvrđenih planovima iz čl. 58, 59. i 61. ovog pravilnika određuju se u odeljenju, odnosno sastojini izvođačkim planom gazdovanja šumama.
Član 63.
Planom korišćenja drugih šumskih proizvoda određuje se mesto, površina, vrsta, obim i način korišćenja tih proizvoda.
Za šume u kojima se predviđa smolarenje, plan iz stava 1. ovog člana sadrži i: pregled sastojina koje dolaze u obzir za smolarenje, pregled sastojina koje dolaze na red za seču u roku normalnog trajanja smolarenja, metod smolarenja, način doznake (odabiranje i obeležavanje) stabala za smolarenje, pri čemu se imaju u vidu uzgojni uslovi sastojina koje dolaze u obzir za smolarenje.
Plan iz stava 1. ovog člana izrađuje se samo za one proizvode čije korišćenje ima veći ekonomski značaj i obavezno sadrži obrazloženje planiranog obima korišćenja tih proizvoda.
Član 64.
Plan izgradnje i održavanja šumskih saobraćajnica i drugih objekata naročito sadrži:
- za izgradnju i rekonstrukciju šumskih saobraćajnica vrstu, broj, dužinu u kilometrima i širinu u metrima, a za održavanje postojećih šumskih saobraćajnica vrstu radova i dužinu u kilometrima na kojoj se radovi izvode, i
- za izradu drugih objekata vrstu, broj i građevinsku površinu a za održavanje postojećih objekata vrstu, broj objekata i vrstu rada.
Član 65.
Smernice za sprovođenje propisanih mera gazdovanja šumama date i obrazložene u odgovarajućem delu opšte šumskoprivredne osnove, neposredno se primenjuju i ne obrađuju se u posebnoj šumskoprivrednoj osnovi.
Član 66.
Ekonomsko-finansijska analiza u posebnoj šumskoprivrednoj osnovi izrađuje se u skladu sa odgovarajućom analizom iz opšte šumskoprivredne osnove.
DEO ČETVRTI - IZVOĐAČKI PLAN GAZDOVANjA ŠUMAMA
Član 67.
Izvođačkim planom gazdovanja šumama (dalje: izvođački plan) detaljno se razrađuju planovi gazdovanja šumama utvrđenim opštom i posebnom šumskoprivrednom osnovom po principu iz velikog u malo i usklađuje tehnologija po fazama radova na gajenju i korišćenju šuma.
Izvođački plan iz stava 1. ovog člana se donosi za vreme koje ne može biti duže od tri godine računajući od dana njegovog donošenja.
Član 68.
Osnovna jedinica za koju se izrađuje izvođački plan je odeljenje, u okviru koga se obavezno vodi računa o eventualnoj podeli na sastojine (odseke). U okviru osnovne jedinice plana, izdvajaju se uzgojne jedinice koje čine delovi odeljenja u kojima se planiraju iste uzgojne mere.
Član 69.
Radi ublažavanja šteta koje u sastojinama a naročito na podmlatku mogu nastati pri seči i izradi i privlačenju šumskih sortimenata, odeljenje se deli na gravitaciona radna polja koja se obeležavaju transportnim granicama.
Pod gravitacionim radnim poljem, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se površina odeljenja koja ima zajednički pravac privlačenja šumskih sortimenata, uslovljen konfiguracijom terena ili stanjem sastojina i planiranim uzgojnim merama.
Pod transportnom granicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se linija uslovljena reljefom terena i stanjem sastojina sa koje se razilaze pravci transporta šumskih sortimenata sa površine na kojoj se izvode radovi na gajenju šuma.
Transportna granica kod grupimičnog gazdovanja šumama ne može ići kroz kvalitetne delove sastojina koji ostaju za duži period kao nosioci vrednosnog prirasta u toku podmladnog razdoblja.
Član 70.
Izvođačkim planom se po odeljenjima (odsecima) za svaku uzgojnu jedinicu zavisno od uzgojnih potreba te jedinice (sastojine) naročito utvrđuje: mesto, vrsta, obim, način, rok, redosled i dinamika izvođenja radova na gajenju i korišćenju šuma, potreba u sadnicama, semenu i drugom materijalu, radnoj snazi, mehanizaciji i drugim sredstvima rada, saobraćajnoj mreži, finansijskim sredstvima, kao i organizacija rada i ostali elementi neophodni za izvršavanje odredaba opšte i posebne šumskoprivredne osnove i izradu godišnjih proizvodno-finansijskih planova organizacije udruženog rada koja gazduje šumama u društvenoj svojini.
Izvođačkim planom iz stava 1. ovog člana vodi se računa o celinama uslovljenim konfiguracijom terena u okviru kojih se za više odeljenja iznalaze najcelishodnija tehnološko-tehnička i organizaciona rešenja.
Član 71.
Izvođački plan se izrađuje na osnovu odredbi opšte i posebne šumskoprivredne osnove, podataka i zapažanja neposredno prikupljenih na terenu u vremenu od najviše 12 meseci pre njegovog donošenja, analize uslova staništa, stanja sastojina i privrednih prilika i kritičke ocene uspeha dosadašnje gazdovanja šumama.
Član 72.
Izvođački plan se sastoji iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i skica.
Član 73.
Tekstualni deo izvođačkog plana za celo odeljenje naročito sadrži:
- sažet opis stanišnih uslova i sastojinskih prilika; obrazloženje izabranog opšteg uzgojnog cilja; prikaz osnovne koncepcije organizacije seče i izrade i privlačenja šumskih sortimenata; obrazloženje podele na gravitaciona radna polja povlačenjem transportnih granica i izbora pravaca privlačenja šumskih sortimenata i odredbu o načinu usklađivanja radova na gajenju i korišćenju šuma.
Tekstualni deo izvođačkog plana za pojedine izdvojene sastojine (odseke) odnosno uzgojne jedinice naročito sadrži: sažet opis osobenosti staništa i sastojine, obrazloženje - etapnog uzgojnog cilja (za naredno uređajno razdoblje), prikaz redosleda izvođenja radova na gajenju šuma i način izvođenja tih radova, i prikaz tehnologije i organizacije rada na seči i izradi i iznošenju šumskih sortimenata.
Član 74.
Tabelarni deo izvođačkog plana naročito sadrži podatke: o površini uzgojnih jedinica; vrsti i obimu radova na gajenju i korišćenju šuma, količini, vrsti i starosti sadnog materijala; radnoj snazi; mehanizaciji i drugim sredstvima rada i materijalu za izvođenje pripremnih i glavnih radova na gajenju i korišćenju šuma.
Član 75.
Izvođačkom planu se prilaže skica odeljenja u razmeri 1:2.500 ili 1:5.000, a izuzetno 1:10.000, sa obaveznom vertikalnom predstavom terena, u kojoj se kartografski označavaju osobenosti staništa i sastojina, postojeće i projektovane saobraćajnice (pristupne i unutrašnje), gravitaciona radna polja, transportne granice, pravci privlačenja šumskih sortimenata i njihova povezanost sa postojećim saobraćajnicama, kao i granice uzgojnih jedinica sa oznakama naznačenim u legendi skice.
Član 76.
Gazdinske klase i uzgojne grupe izdvojene opštom i posebnom šumskoprivrednom osnovom obavezno se identifikuju na terenu i prikazuju na skici, u tekstualnom i tabelarnom delu izvođačkog plana.
Identifikovane osobenosti sastojina na terenu u zavisnosti od sastava, sklopljenosti, podmlađenosti, uzrasta, zdravstvenog stanja, kvaliteta drvne mase i dr. krokiraju se na skici i obeležavaju kao posebne uzgojne jedinice u okviru izvođačkog plana.
Član 77.
Za svaku uzgojnu jedinicu, odnosno za svako gravitaciono radno polje, zavisno od uzgojnih potreba te jedinice odnosno polja, uslova za korišćenje šuma, utvrđuje se:
- vrste i obim radova na gajenju šuma, način, redosled, dinamika i rok izvršavanja tih radova, potreba u sadnom materijalu po vrstama drveća i starosti, broj radnika, mehanizaciji i dr. i
- položaj u odnosu na postojeće saobraćajnice, sečiva drvna masa po vrstama drveća, izgradnja novih šumskih saobraćajnica, transportne granice i pravci privlačenja šumskih sortimenata, izbor sredstava i način privlačenja šumskih sortimenata, tehnologija seče i izrade šumskih sortimenata, broj radnika i dr.
Radovi na gajenju i korišćenju šuma iz stava 1. ovog člana iskazuju se po odeljenjima i vrstama rada.
Pri utvrđivanju vrste i obima radova na gajenju i korišćenju šuma u uzgojnoj jedinici, odnosno u gravitacionom radnom polju vrši se obavezno odabiranje i obeležavanje stabala za seču u skladu sa odredbama opšte i posebne šumskoprivredne osnove. Doznačena drvna masa razvrstava se na sortimente po vrstama drveća.
DEO PETI - ŠUMSKOPRIVREDNA OSNOVA ZA ŠUME NA KOJE POSTOJI PRAVO SVOJINE
1. Opšte odredbe
Član 78.
Odredbe ovog pravilnika o izradi opšte i posebne šumskoprivredne osnove shodno se primenjuju i na izradu šumskoprivredne osnove za šume na koje postoji pravo svojine, ukoliko ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
Član 79.
Šumskoprivrednom osnovom za šume na koje postoji pravo svojine (dalje: šumskoprivredna osnova) određuju se ciljevi gazdovanja, vrsta i obim radova koji se imaju završiti za vreme važenja te osnove, kao i mere za postizanje ciljeva gazdovanja.
Šumskoprivredna osnova iz stava 1. ovog člana sastoji se iz tekstualnog dela, tabelarnog dela, planova gazdovanja i pregledne karte.
Šumskoprivredna osnova se može izraditi u obliku knjige ili kartica. Na karticama se izrađuju tabelarni deo i planovi gazdovanja.
2. Prikaz stanja šuma
Član 80.
Prikaz stanja šuma, pored podataka iz člana 15. stav 1. ovog pravilnika, sadrži i opis staništa i sastojina i vrši se po sopstvenicima šuma, katastarskim parcelama ili grupama parcela, kao i zbirno za pojedine katastarske opštine, tipove šuma (gazdinske klase) i gazdinsku jedinicu.
Član 81.
Identifikacija parcela na terenu vrši se na osnovu detaljnih katastarskih planova (indikacionih skica) razmere 1:2.500 ili 1:5.000.
Sve promene unutrašnjih granica registruju se na karti na osnovu snimanja pomoću busole i pantljike.
Član 82.
Opisi staništa i sastojina mogu se iskazati i putem šifara po parcelama ili grupama parcela uz obaveznu legendu šifara.
Šuma na parceli svrstava se u onaj oblik gajenja koji je najzastupljeniji, ako nije potrebno da se izdvajaju sastojine u okviru parcele.
Član 83.
Šumske parcele sa sličnim taksacionim elementima mogu se grupisati u određene tipove (sastojine).
Katastarske parcele šuma se po potrebi mogu grupisati u odeljenja, čija veličina se kreće, po pravilu, od 10 do 50 ha.
Član 84.
Prikaz stanja šume izrađuje se u vidu tabela ili kartica.
Podaci o stanju šuma unose se u obrasce: iskaz površina, zapremina i planova gazdovanja - obrazac broj 8. stanje šuma i planovi gazdovanja - obrazac broj 9 i izvod iz šumskoprivredne osnove - obrazac broj 10, kada se šumskoprivredna osnova radi u obliku knjige ili u obrascu prikaz stanja šuma - obrazac broj 11, kada se šumskoprivredna osnova radi u obliku kartica.
Obrasci iz stava 2. ovog člana su sastavni deo ovog pravilnika.
Obrasci br. 8 i 9. iz stava 2. ovog člana povezuju se u knjigu.
Ako se vrši automatska obrada podataka računarima, oblik tabela i raspored podataka prilagođavaju se toj obradi, s tim da tabela sadrži sve podatke iz propisanog obrasca.
3. Planovi gazdovanja šumama
Član 85.
Plan gazdovanja šumama sastoji se iz plana gajenja šuma i plana iskorišćavanja šuma.
Plan gajenja šuma izrađuje se po katastarskim parcelama na obrascima br. 8 i 9. zbirno po katastarskim opštinama i ukupno za gazdinsku jedinicu.
Na izradu plana gajenja šuma shodno se primenjuju odredbe člana 58. stav 1. al. 1-4. i st. 2. i 3. ovog pravilnika.
Član 86.
Plan iskorišćavanja šuma sastoji se od plana seče obnavljanja (glavni prinos) i plana prorednih seča (prethodni prinos) i iskazuje se na obrascima broj 8. i 9. po katastarskim opštinama i ukupno za gazdinsku jedinicu.
Prinos - etat utvrđuje se za period važenja šumskoprivredne osnove i to za svaku parcelu.
Prinos - etat iz stava 2. ovog člana određuje se jednim od naučno priznatih metoda i iskazuje se po vrstama drveća.
DEO ŠESTI - GODIŠNjI PLAN GAZDOVANjA ŠUMAMA U DRUŠTVENOJ SVOJINI
Glava I - OPŠTE ODREDBE
Član 87.
Godišnji plan gazdovanja šumama u društvenoj svojini (dalje: godiŠnji plan) obuhvata godišnji plan gajenja šuma i godišnji plan iskorišćavanja šuma.
Godišnji plan gajenja šuma izrađuje se na obrascu br. 12 i godišnji plan iskorišćavanja šuma na obrascima br. 13 i 14. koji čine sastavni deo ovog pravilnika.
Član 88.
Uz godišnje planove iz člana 87. ovog pravilnika prilaže se dokumentacija kojom se dokazuje pravilnost radova i mera predviđenih planovima, karta (skica) u koju su ucrtana mesta na kojima će se izvoditi predviđeni radovi, odnosno mere, i obrazloženje tih planova.
Član 89.
Godišnji plan izrađuje se na osnovu podataka prikupljenih neposredno na terenu.
Godišnjim planom utvrđuju se površine na kojima će se izvoditi radovi gazdovanja šumama.
Glava II - GODIŠNjI PLAN GAJENjA ŠUMA
Član 90.
Godišnji plan gajenja šuma sadrži podatke o stanju šumskog zemljišta (položaj, ekspozicija, nadmorska visina, geološka podloga, i tip zemljišta, mrtvi i živi pokrivač, razvijenost erozije i dr.) i podatke o šumi (oblik gajenja, očuvanost, smeša, sklop, bonitet, starost, zdravstveno stanje i vrsta podmlatka i dr.) za koje se planira izvođenje radova.
Podaci iz stava 1. ovog člana prikupljaju se u godini koja prethodi godini za koju se donosi godišnji plan gajenja šuma.
Član 91.
Godišnjim planom gajenja šuma određuje se mesto, vrsta, obim i način izvođenja radova na gajenju šuma koji se imaju izvršiti u toku godine za koju se donosi plan, i to za:
1. održavanje šuma (nega, zaštita i čuvanje šuma i dr.);
2. obnova šuma (pošumljavanje redovnih sečišta, podmlađivanje sastojina i sl.);
3. rekonstrukcija šuma (pretvaranje nižih tipova šuma u više, zamena vrsta drveća, unošenje četinara i dr.); i
4. podizanje novih šuma i zasada (podizanje intenzivnih šumskih zasada, pošumljavanje goleti i dr.).
Obim radova na popunjavanju sastojina, kultura i podmlatka i na unošenju četinara iskazuje se u ukupnoj i redukovanoj površini u hektarima.
Član 92.
Ukoliko se kod planiranja radova na održavanju, obnovi i rekonstrukciji šuma predviđa i seča stabala čiji je prsni prečnik iznad taksacione granice, drvna masa tih stabala unosi se u godišnji plan seče šuma.
Glava III - GODIŠNjI PLAN ISKORIŠĆAVANjA ŠUMA
Član 93.
Godišnji plan iskorišćavanja šuma sastoji se iz godišnjeg plana seče šuma i godišnjeg plana korišćenja drugih šumskih proizvoda.
1. Godišnji plan seče šuma
Član 94.
Godišnji plan seče šuma sadrži podatke o stanju šuma, a naročito podatke: o položaju, nagibu, geološkoj podlozi i tipu zemljišta, obliku gajenja, očuvanosti, starosti, bonitetu i zdravstvenom stanju sastojine, vrsti i smeši drveća, sklopu i obrastu, drvnoj masi, prirastu, stanju podmlatka i o otvorenosti šuma.
Na osnovu podataka iz stava 1. ovog člana godišnjim planom seče šuma određuje se prinos, kao i mesto i način sprovođenja seče šuma u godini za koju se donosi plan.
Godišnjim planom seče utvrđuje se i vreme seče šuma, način odabiranja stabala za seču i površine na kojima će se izvršiti seča šuma.
Podaci iz stava 1. ovog člana, izuzev podataka o otvorenosti šuma, mogu se pribaviti samo na osnovu potpunog ili delimičnog premera šuma.
Kod primene metode delimičnog premera šuma ukupna površina primernih površina ne može biti manja od 5% ukupne površine za koju se izrađuje plan seče šuma.
Ako se godišnjim planom seče šuma predviđa seča pojedinih stabala (uvođenje šumskog reda, seča semenjaka i drugih usamljenih stabala u dobro podmlađenim šumama, seča radi nege šuma i dr.), podaci za izradu godišnjeg plana seče šuma mogu se pribaviti i ocenom drvne zapremine ovakvih stabala.
Član 95.
Prinos šuma se utvrđuje za period od 10 godina jednom od naučno priznatih metoda, a u skladu sa članom 4. Zakona o šumama.
Utvrđeni prinos iskazuje se prema vrsti seče (glavna seča, proreda, čišćenje) i po vrstama drveća po 1 hektaru i ukupno.
Član 96.
U godišnji plan seče šuma unosi se seča dubećih stabala čiji je prečnik u prsnoj visini preko taksacione granice.
2. Godišnji plan korišćenja drugih šumskih proizvoda
Član 97.
Godišnji plan korišćenja drugih šumskih proizvoda (šumski plodovi, gljive, lekovito bilje, smola i dr.) sadrži one podatke na osnovu kojih se može oceniti da li se korišćenjem ovih proizvoda neće nanositi šteta šumi i šumskom zemljištu.
Na osnovu podataka iz stava 1. ovog člana godišnjim planom korišćenja drugih šumskih proizvoda određuje se mesto, vrsta, obim i način korišćenja tih proizvoda u godini za koju se donosi plan.
DEO SEDMI - EVIDENCIJA IZVRŠENIH RADOVA U OPŠTIM I POSEBNIM ŠUMSKOPRIVREDNIM OSNOVAMA I ŠUMSKOPRIVREDNIM OSNOVAMA ZA ŠUME NA KOJE POSTOJI PRAVO SVOJINE
Član 98.
Organizacije udruženog rada i zemljoradničke zadruge (dalje: organizacije) kojima su date na korišćenje šume u društvenoj svojini vode evidenciju o gazdovanju šumama.
Evidentiraju se provereni podaci o izvršenim šumskouzgojnim radovima, sečama po vrstama drveća, izgrađenim šumskim saobraćajnicama i ostalim objektima i iskorišćenim drugim šumskim proizvodima.
Evidentiranje izvršenih radova na seči i gajenju šuma i korišćenju drugih šumskih proizvoda vrši se na obrascima broj 15. i 16. koji su sastavni deo ovog pravilnika. Izvršeni radovi šematski se prikazuju na privrednim kartama sa naznakom površine, količine i godine izvršenja radova.
Evidentiranje izgrađenih saobraćajnica i ostalih objekata vrši se na kraju godine na privrednoj karti.
Član 99.
Pored izvršenih radova, evidentiraju se i podaci koji su bitno uticali na izvršenje radova, kao: promene u posedovnim odnosima, veće šumske štete od elementarnih nepogoda, štetnih insekata i gljivičnih oboljenja, pojava ranih i kasnih mrazeva, početak vegetacionog perioda, listanja, cvetanja, oprašivanje, plodonošenje i dr.
Podaci iz stava 1. ovog člana evidentiraju se po gazdinskim jedinicama u knjigu, u koju se unose podaci do kraja meseca januara za prethodnu godinu.
Član 100.
Evidentiranje izvršenih radova iz čl. 58, 59, 61. i 63. ovog pravilnika vrši se za svaku gazdinsku jedinicu po gazdinskim klasama na posebnim karticama po odeljenjima (sastojinama). U kartice se unose radovi izvršeni u toku godine. Na kraju godine sabiraju se podaci iz kartica i unose po odeljenjima (sastojinama) u obrasce br. 15 i 16 ovog pravilnika iz člana 98. stav 3. odgovarajuće posebne šumskoprivredne osnove.
Evidentiranje izvršenih radova iz stava 1. ovog člana vodi se po odeljenjima i po godinama i iskazuje zbirno i posebno po gazdinskim klasama.
Član 101.
Evidentiranje izvršenih radova iz člana 100. stav 1. ovog pravilnika u opštoj šumskoprivrednoj osnovi vrši se na osnovu podataka evidencije posebnih šumskoprivrednih osnova po gazdinskim klasama i iskazuje zbirno za šumskoprivredno područje, kao i posebno za šume u društvenoj svojini, a posebno za šume na koje postoji pravo svojine tog šumskoprivrednog područja.
Član 102.
Evidentiranje izvršenih radova na gajenju i seči šuma na koje postoji pravo svojine u šumskoprivrednoj osnovi vrši se po parcelama.
Član 103.
Količina posečenog drveta razvrstava se na glavni prinos (redovni, vanredni i slučajni) i prethodni prinos (redovni i slučajni) uz naznaku načina seče.
Glavni prinos obuhvata: posečenu drvnu masu stabala po planu seča obnavljanja šuma; drvnu masu slučajnih prinosa - posečenih stabala u sastojinama dva najstarija dobna razreda, kod odabrane ophodnje; drvnu masu stabala posečenu u svim privrednim oblicima raznodobnih šuma, kao i slučajne prinose iz ovih šuma; drvnu masu stabala posečenu čistom sečom u izdanačkim šumama u cilju obnove; kao i slučajne prinose iz ovih šuma.
Prinos iz stava 2. ovog člana može se realizovati po odredbama člana 60. stav 2. ovog pravilnika.
Prethodni prinos obuhvata posečenu drvnu masu stabala koja je predviđena planom prorednih seča i slučajne prinose u sastojinama koje su planirane za proredne seče.
Redovni prinos obuhvata posečenu drvnu masu koja je predviđena za seču planom seča obnavljanja i planom prorednih seča.
Vanredni prinos obuhvata posečenu drvnu masu stabala sa površina koje će se koristiti za druge svrhe osim za proizvodnju drvne mase.
Na prinos iz stava 6. ovog člana ne odnose se odredbe člana 60. stav 2. ovog pravilnika.
Slučajni prinos obuhvata posečenu drvnu masu koja nije predviđena za seču planom seča obnavljanja i planom prorednih seča, a potreba za njihovom sečom je slučajnog karaktera i rezultat elementarnih činilaca.
Količina posečenog drveta unosi se iz doznačnih knjiga. Drvna masa u doznačnim knjigama obračunava se po istim tabelama po kojima je bila obračunata drvna masa sastojina.
Posečena drvna masa u raznodobnim šumama iskazuje se i po debljinskim razredima.
Član 104.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe:
1. Pravilnik o načinu izrade šumskoprivrednih osnova za šume u društvenoj svojini i evidenciji izvršenih radova u ovom osnovama ("Službeni glasnik SRS" br. 50/68 i 32/69),
2. Pravilnik o sadržini i načinu izrade godišnjih planova gazdovanja šumama kojima gazduju radne organizacije ("Službeni glasnik SRS" broj 41/67) i
3. Uputstvo o načinu izrade šumskoprivrednih osnova za šume kojima ne gazduju radne organizacije ("Službeni glasnik SRS" broj 32/69).
Član 105.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Socijalističke Republike Srbije".
-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Obrasci koji su sastavni deo ovog pravilnika dati su u paketu CODE OBRASCI.