Na osnovu člana 33. stav 1. Zakona o mernim jedinicama i merilima ("Službeni list SFRJ", br. 9/84, 59/86 i 20/89), direktor Saveznog zavoda za mere i dragocene metale propisuje
PRAVILNIK
O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA INDUKCIONA BROJILA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU
(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 54 od 8. septembra 1989)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuju se metrološki uslovi koje moraju ispunjavati indukciona brojila za aktivnu električnu energiju, klase tačnosti 0,5, 1 i 2 i za reaktivnu električnu energiju, klase tačnosti 3.
Metrološki uslovi koje moraju ispunjavati brojila iz stava 1. ovog člana označavaju se skraćeno oznakom MUS F.-4/1.
Član 2.
Navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju sledeća značenja:
1) brojilo električne energije (u daljem tekstu: brojilo) jeste integracioni aparat kojim se meri električna energija u vatsatima ili u dekadnim multiplima te jedinice;
2) indukciono brojilo je brojilo kod koga magnetni fluksovi koje proizvode struje u namotajima nepokretnih elektromagneta, kao i sistema za kočenje deluju na indukovane struje u pokretnom delu - rotoru, što izaziva njegovo kretanje, koje je proporcionalno opterećenju;
3) jednofazna aktivna energija je vremenski integral proizvoda efektivne vrednosti napona, struje i faktora snage. Faktor snage kod sinusnog napona i sinusne struje je cosf, gde je f fazna razlika između napona i struje;
4) višefazna aktivna energija je algebarski zbir aktivnih energija pojedinih faza;
5) jednofazna reaktivna (jalova) energija je energija koju meri brojilo aktivne energije ako kroz njegovo strujno kolo protiče ista struja, a naponsko kolo mu je priključeno na napon koji je po veličini jednak stvarnom naponu, ali je prema njemu pomeren za 90o;
6) višefazna reaktivna (jalova) energija je algebarski zbir reaktivnih energija pojedinih faza;
7) faktor izobličenja (distorzija) jeste odnos efektivne vrednosti ostatka (dobijenog oduzimanjem nesinusoidalne veličine od osnovnog harmonika) i efektivne vrednosti nesinusoidalne veličine;
8) procentni faktor izobličenja je vrednost faktora izobličenja izražena u procentima.
Član 3.
Pod brojilima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se:
1) brojilo aktivne energije (aktivno brojilo) kojim se meri aktivna električna energija u jedinicama za energiju;
2) brojilo reaktivne (jalove) energije (reaktivno - jalovo brojilo) kojim se meri reaktivna (jalova) električna energija u jedinicama za energiju.
Egzaktno brojilo reaktivne energije je brojilo reaktivne (jalove) električne energije čiji unutrašnji ugao sistema za pokretanje iznosi 180o, odnosno 0o.
Brojilo reaktivne energije sa veštačkom spregom je brojilo reaktivne (jalove) energije sa unutrašnjim uglom sistema za pokretanje različitim od 180o, odnosno 0o.
3) transformatorsko brojilo namenjeno za priključak na merni transformator, odnosno na merne transformatore.
Brojilo sa primarnim brojčanikom je transformatorsko brojilo čiji brojač registruje električnu energiju merenu na primarnoj strani mernih transformatora.
Brojilo sa sekundarnim (poluprimarnim) brojčanikom je transformatorsko brojilo kod koga pokazivanje brojača treba množiti konstantom transformacije da se dobije električna energija merena na primarnoj strani mernih transformatora;
4) višetarifno brojilo sa dva ili više brojača kojima se u određenim vremenskim intervalima registruje električna energija različitih tarifa;
5) brojilo sa pokazivačem maksimuma (maksimalno brojilo) sa dodatnom napravom kojom se meri najveća vrednost srednje snage u periodu između dva uzastopna čitanja;
6) brojilo sa davačem impulsa sa dodatnom napravom koja daje impulse za odgovarajuću vrednost merene energije koji služe za daljinsko merenje.
Član 4.
Pod delovima konstrukcije indukcionog brojila, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se:
1) merni sistem koji sačinjavaju: sistem za pokretanje, pokretni deo - rotor i sistem za kočenje, čije međusobno delovanje izaziva kretanje pokretnog dela - rotora;
2) sistem za pokretanje koji, kao aktivni deo brojila, proizvodi obrtni moment dejstvom svojih magnetnih fluksova na indukovane struje u pokretnom delu - rotoru.
Sistem za pokretanje sastoji se od naponskog i strujnog elektromagneta, sa napravama za podešavanje;
3) sistem za kočenje koji proizvodi moment kočenja dejstvom svog magnetnog fluksa na indukovanje struje u pokretnom delu - rotoru.
Sistem za kočenje sastoji se od jednog ili više trajnih magneta i naprave za njihovo podešavanje;
4) pokretni deo - rotor na koji deluju magnetni fluksovi nepokretnih elektromagneta i elemenata za kočenje, a kojim se pokreću brojčanik;
5) brojčanik koji služi za registrovanje električne energije.
Brojač je deo brojčanika koji služi za očitavanje, odnosno za određivanje električne energije.
Višetarifni brojčanik je brojčanik sa dva ili više brojača koji u određenim vremenskim intervalima registruje električnu energiju (brojilo sa dvotarifnim brojčanikom najčešće se naziva dvotarifno brojilo, a brojilo sa trotarifnim brojčanikom - trotarifno brojilo);
6) kućište brojila koje sačinjavaju osnovna ploča i poklopac brojila.
Osnovna ploča je zadnji deo kućišta brojila koji, po pravilu, služi za njegovo pričvršćenje. Na osnovnu ploču su pričvršćeni: nosač mernog sistema, priključnica i poklopac brojila.
Poklopac brojila je prednji deo kućišta brojila koji može da bude izrađen od prozirnog materijala, a ako nije izrađen od prozirnog materijala, može da ima jedan prozorčić ili više prozorčića, tako da je moguće posmatranje brojača i pokretnog dela;
7) nosač sistema na kome su pričvršćeni sistem za pokretanje i brojčanik, sistem za kočenje i ležajevi rotora, a u nekim slučajevima i naprave za podešavanje;
8) priključnica koja služi za vezu spoljašnjih provodnika sa električnim kolima brojila koja se izrađuje od izolacionog materijala i u kojoj su smeštene sve metalne stezaljke ili samo neke od njih.
Poklopac priključnice je deo brojila koji pokriva priključnicu i krajeve provodnika ili druge priključne elemente koji stvaraju vezu brojila sa spoljašnjim provodnicima;
9) strujno kolo u kome se uspostavlja struja merene veličine, odnosno struja koja je njoj srazmerna;
10) pomoćno kolo je električno kolo unutar kućišta brojila koje sačinjavaju namotaji tarifnih i dodatnih naprava i unutrašnje veze brojila preko kojih se tarifne i dodatne naprave povezuju sa odgovarajućim napravama, odnosno električnim kolima (na primer: uklopni časovnik, relej, brojač impulsa i dr.);
11) naponsko kolo koje je priključeno na napon električnog kola merene veličine, odnosno na napon koji je njemu srazmeran.
Član 5.
Osnovne veličine, u smislu ovog pravilnika, imaju sledeća značenja:
1) osnovna struja (Io) jeste efektivna vrednost struje u odnosu na koju su određene izvesne karakteristike brojila;
2) maksimalna struja (Im) jeste najveća efektivna vrednost struje kod koje brojilo u merno-tehničkom pogledu mora da ispunjava metrološke uslove propisane ovim pravilnikom;
3) termička struja (It) jeste efektivna vrednost struje koju brojilo mora trajno da podnosi bez oštećenja;
4) osnovna (maksimalna) snaga je proizvod osnovne (maksimalne) struje, referentnog napona i faktora snage jednakog jedinici;
5) referentni napon je napon u odnosu na koji su određene izvesne karakteristike brojila;
6) referentna frekvencija je frekvencija u odnosu na koju su određene izvesne karakteristike brojila;
7) referentna temperatura je vrednost temperature sredine za koju je brojilo namenjeno;
8) konstanta brojila je vrednost određena odnosom energije registrovane brojilom i toj energiji odgovarajućeg broja obrtaja rotora;
9) osnovna brzina obrtanja je nazivna vrednost brzine obrtanja rotora, izražena u obrtima u minuti, pri referentnim uslovima i osnovnoj snazi;
10) osnovni obrtni moment je nazivna vrednost obrtnog momenta koji deluje na rotor kad on miruje pri referentnim uslovima i osnovnoj snazi;
11) stanje brojača je brojčana vrednost data položajem koturova, skala i kazaljki, uzimajući u obzir eventualnu decimalnu podelu, odnosno faktor za povišenje mesne vrednosti. Stanje brojača izražava se u jedinicama merene veličine;
12) pokazivanje brojača je razlika dvaju stanja brojača u vremenskom intervalu između dva čitanja. Pokazivanje brojača izražava se u jedinicama merene veličine;
13) podatak brojača je stvarna vrednost merene veličine ako se uzme u obzir i eventualna konstanta transformacije.
Ako je brojilo priključeno direktno ili je priključeno preko mernih transformatora i opremljeno primarnim brojačem, podatak brojača jednak je pokazivanju brojača. Kod brojila sa poluprimarnim ili sekundarnim brojačem pokazivanje brojača treba da se množi konstantom transformacije da bi se dobio podatak brojača;
14) konstanta transformacije je nazivni odnos transformacije strujnih transformatora pri poluindirektnom merenju, odnosno proizvod nazivnih odnosa transformacije strujnih i naponskih mernih transformatora pri indirektnom merenju;
15) kapacitet brojača je podatak izražen u jedinicama merene veličine koji pokaže brojač kad njegov kotur, skala, odnosno kazaljka najveće mesne vrednosti napravi jedan pun obrtaj;
16) protočno vreme brojača je u časovima izražen količnik između kapaciteta brojača i maksimalne snage;
17) prenosni odnos brojčanika je ukupan prenosni odnos broja obrtaja poslednjeg kotura, skale, odnosno kazaljke prema broju obrtaja rotora;
18) vazdušno rastojanje je najkraće rastojanje mereno u vazduhu između dva provodljiva dela;
19) strujna staza je najkraće rastojanje mereno na spoljnoj površini izolacije između dva provodljiva dela, pri čemu se ne uzimaju u obzir zazori manji od 1 mm, odnosno zazori ukupne širine 1 mm;
20) tip brojila je oznaka koja se koristi za označavanje iste vrste brojila koje je proizveo isti proizvođač, koja imaju:
- iste metrološke osobine;
- istu konstrukciju elemenata koji određuju metrološke osobine;
- isti broj amper-navojaka i isti broj volti po navojku za naponski elektromagnet;
- isti odnos maksimalne struje prema osnovnoj struji.
Brojila istog tipa mogu imati više vrednosti osnovne struje i referentnog napona.
Tip brojila proizvođač označava nizom slova ili brojeva ili njihovom kombinacijom;
21) tipsko ispitivanje je ispitivanje koje se sprovodi na uzorku brojila istog tipa da bi se utvrdilo da li brojila odnosnog tipa ispunjavaju metrološke uslove propisane ovim pravilnikom;
22) dokazni uzorak tipa je izabrano brojilo ili manji broj brojila istog tipa na kojima je sprovedeno tipsko ispitivanje i koja odgovaraju metrološkim uslovima za odgovarajuću klasu tačnosti brojila.
Član 6.
Uticajna veličina je veličina koju brojilo ne meri, a koja utiče na pokazivanje brojila.
Referentni uslovi su vrednosti uticajnih veličina kod kojih brojilo ispunjava metrološke uslove u pogledu tačnosti.
Član 7.
Apsolutna greška je algebarska razlika između energije registrovane brojilom i prave vrednosti energije.
Relativna greška je količnik apsolutne greške i prave vrednosti energije.
Procentualna greška je vrednost relativne greške pomnožena sa 100.
Varijacija je algebarska razlika između merenih vrednosti energije, ako odabrana uticajna veličina dobije uzastopno dve određene vrednosti.
Srednji temperaturni koeficijent je količnik varijacije greške u procentima i promene temperature koja stvara tu varijaciju.
Član 8.
Tačnost brojila je sposobnost brojila da izmeri energiju jednaku pravoj vrednosti energije. Tačnost brojila određena je granicama greške i granicama varijacije.
Klasa tačnosti je broj koji je jednak apsolutnoj vrednosti brojčanog iznosa dozvoljene greške brojila pri osnovnoj snazi, uz referentne uslove.
Član 9.
Uobičajene, odnosno normalne vrednosti osnovne struje brojila date su u sledećoj tabeli:
------------------------------------------------------------------------------------
Brojila Normalna vrednost osnovne struje (A)
------------------------------------------------------------------------------------
za direktan priključak 10-15-20-30
za priključak preko mernih transformatora 0,2-0,3-0,4-1-1,5-2-2,5-3-5
------------------------------------------------------------------------------------
Osnovna struja brojila za priključak preko mernih transformatora treba da bude deo maksimalne struje koji je ceo broj:
Najmanja dozvoljena maksimalna struja brojila mora da iznosi 1,2 puta vrednosti osnovne struje.
Maksimalna struja brojila koja je veća od 1,2 puta vrednosti osnovne struje može da bude samo cela množina osnovne struje.
Maksimalna struja brojila za priključak preko mernih transformatora može da bude 1,2 A, 2 A, 6A i 10 A.
Brojilo mora da izdrži termičku struju od najmanje 1,2 puta vrednosti maksimalne struje.
Član 10.
Uobičajene, odnosno normalne vrednosti referentnog napona brojila date su u sledećoj tabeli:
-----------------------------------------------------------
Vrsta brojila Normalne vrednosti referentnog napona (V)
-------------------------------------------
brojila za brojila za
direktan priključak preko
priključak mernih transformatora
-----------------------------------------------------------
jednofazno 220 100,100/(koren iz) 3
trofazno 3 dž 220/380 3 dž 100/(koren iz) 3
3 dž 380 3 dž 100
-----------------------------------------------------------
Osim za vrednosti referentnih napona datih u tabeli iz stava 1. ovog člana, brojila za direktan priključak mogu imati i druge referentne napone do 660 V, a brojila za priključak preko mernih transformatora - referentne napone do 400 V.
Član 11.
Normalna vrednost referentne frekvencije je 50 Hz.
Normalna vrednost referentne temperature je 20oC.
Član 12.
Sopstvena potrošnja svakog naponskog kola pri referentnom naponu, referentnoj temperaturi i referentnoj frekvenciji ne sme da prelazi vrednosti date u sledećoj tabeli:
---------------------------------------------------------------------------
Vrsta brojila Brojila aktivne energije, Brojila reaktivne energije,
klase tačnosti klase tačnosti
0,5 1 2 3
---------------------------------------------------------------------------
jednofazno 3 Nj (12 VA) 3 Nj (12 VA) 2 Nj (8 VA) 2 Nj (8 VA)
trofazno 2 Nj (12 VA) 2 Nj (12 VA) 2 Nj (10 VA) 2 Nj (10 VA)
---------------------------------------------------------------------------
Sopstvena potrošnja svakog strujnog kola pri osnovnoj struji, referentnoj temperaturi i referentnoj frekvenciji ne sme da prelazi vrednosti date u sledećoj tabeli:
---------------------------------------------------------------------------
Vrsta brojila Brojila aktivne energije, Brojila reaktivne energije,
klase tačnosti klase tačnosti
0,5 1 2 3
---------------------------------------------------------------------------
jednofazno
i trofazno 6 VA 4 VA 2,5 VA 2,5 VA
---------------------------------------------------------------------------
Član 13.
Izolacioni materijal ne sme tokom vremena, pri normalnom radu brojila, da promeni svoje dielektrične osobine toliko da bi to moglo bitno uticati na rad brojila.
Smatra se da brojilo ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana ako posle dielektričnih ispitivanja odgovara uslovima propisanim ovim pravilnikom.
Brojilo mora da izdrži jedan minut dielektričnog ispitivanja sinusnim naponom efektivne vrednosti 2000 V, frekvencije 50 Hz, i to:
1) između svih kola u kojima se za vreme normalnog rada brojila pojavljuje potencijalna razlika;
2) između delova brojila koji su pod naponom, s jedne strane, i metalnih delova koji su pri zatvorenom brojilu pristupačni spolja, s druge strane.
Ispitni napon treba da se postepeno povećava do određene vrednosti.
Ako je kućište brojila od izolacionog materijala, brojilo treba obaviti metalnom folijom ili postaviti na ravnu metalnu ploču sa kojom se spoje svi metalni delovi kućišta koji su pristupačni na zatvorenom brojilu. Strujna i naponska kola i nosač sistema treba pri tom da se međusobno povežu. Ispitni napon priključuje se između strujnih stezaljki i metalne folije, odnosno neizolovane ploče. Stezaljke pri tom moraju da budu udaljene najmanje 2 cm od metalne folije, odnosno neizolovane ploče. Uslovi ispitivanja moraju biti isti kao uslovi iz stava 3. ovog člana.
Uslovima iz stava 3. ovog člana mora odgovarati dielektrična čvrstoća između zavrtnja priključnice i njenog poklopca. Pri ispitivanju te čvrstoće zavrtnji moraju da budu odvrnuti toliko da otvor stezaljke bude sasvim slobodan, a poklopac priključnice mora da bude pričvršćen na priključnici.
Izolacija između strujnih i naponskih kola, koja su namenjena za priključak na istu fazu, a u normalnom radu brojila su povezana mostićem, mora da izdrži jedan minut dielektrično ispitivanje sinusnim naponom efektivne vrednosti 1.000 V, frekvencije 50 Hz ako je mostić rastavljen.
Dielektrično ispitivanje prema uslovima iz ovog člana obavlja se samo jedanput, i to na potpuno sastavljenom brojilu.
Pri ponovljenom ispitivanju, brojilo mora da izdrži napone ispitivanja koji su za 20% manji od napona datih u st. 3. i 6. ovog člana.
Dielektrično ispitivanje treba da bude obavljeno pri normalnim uslovima upotrebe brojila. Dielektrična čvrstoća ne sme da bude umanjena prisustvom prašine i povećane vlažnosti vazduha.
Normalni uslovi za ispitivanje dielektrične čvrstoće su:
1) temperatura sredine 15 do 25oC;
2) relativna vlažnost vazduha 45% do 75%;
3) atmosferski pritisak 86 do 106 kPa (860 do 1060 mbar).
Pri tipskom ispitivanju, strujna i naponska kola brojila moraju prema kućištu izdržati udarni napon temene vrednosti 7 kV i 1,2/50 (mikro)s.
Član 14.
Pri normalnim uslovima rada brojila, njegovi namotaji i izolacija ne smeju da se zagreju do temperature koja bi mogla da utiče na ispravan rad brojila.
Ako se svako strujno kolo optereti maksimalnom strujom, a svako naponsko kolo priključi na napon koji iznosi 1,2 puta vrednosti referentnog napona, porast temperature posmatranih delova brojila ne sme, pri temperaturi sredine brojila koja iznosi najviše 40oC, da pređe vrednosti date u sledećoj tabeli:
-----------------------------------------------
Deo brojila Porast temperature (oC)
-----------------------------------------------
Namotaji 60
Spoljne površine kućišta 25
-----------------------------------------------
Odredbe stava 2. ovog člana odnose se i na pomoćna kola brojila koja su periodično priključena za vreme duže od vremena koje odgovara njihovoj vremenskoj termičkoj konstanti.
Za vreme ispitivanja, koje traje dva časa, brojilo ne sme da bude izloženo strujanju vazduha niti direktnom sunčevom zračenju.
Posle ispitivanja brojilo ne sme da ima nikakva oštećenja i mora da ispunjava uslove dielektričnog ispitivanja date u članu 13. ovog pravilnika.
Porast temperature namotaja meri se metodom merenja promene otpora pojedinih kola, pri čemu se otpor meri između priključnih stezaljki. Pri merenju otpora kola, veze koje se koriste za priključenje brojila treba da budu duge oko 1 m, a preseka takvog da gustina struje ne bude veća od 4 A/mm.
II. SVOJSTVA KONSTRUKCIJE
Član 15.
Delovi brojila moraju biti izrađeni od materijala čije promene mehaničkih, toplotnih, električnih i magnetnih osobina neće uticati na tačnost merenja ni posle višegodišnjeg rada pri normalnim radnim uslovima.
Svi delovi brojila koji su pri normalnim radnim uslovima izloženi štetnom dejstvu korozije moraju da budu trajno zaštićeni od korodiranja do kojih bi moglo da dođe usled atmosferskih uticaja. Zaštitni slojevi moraju da budu izvedeni tako da se ne oštećuju pri normalnim radnim uslovima.
Prilikom ispitivanja pod referentnim uslovima i bilo kom opterećenju do maksimalne snage i ispitivanja pri promenama uticajnih veličina propisanih ovim pravilnikom, brojilo ne sme da šumi.
Član 16.
Kućište brojila mora da bude izrađeno tako da trajno omogućava zaštitu od prodiranja prašine i da se brojilo može žigosati.
Kućište brojila mora u potpunosti da zaštiti unutrašnjost žigosanog brojila odnosno mehanizma brojila od neprimetnih zahteva kojima bi trajno ili povremeno mogle da se menjaju merne osobine brojila.
Ako poklopac brojila nije providan, mora da ima jedan prozorčić ili više prozorčića za posmatranje pokretnih delova i pokaznih uređaja za utvrđivanje stanja brojača i podataka o brojilu ako se oni nalaze u unutrašnjosti kućišta. Prozorčići moraju da budu zatvoreni pločom od providnog materijala. Veličina i smeštaj prozorčića moraju da budu takvi da se sa udaljenosti od 2 m podaci o brojilu mogu lako čitati i da se prilikom ispitivanja brojila može lako da posmatra znak na kolutu rotora.
Brojila sa metalnim poklopcem ili osnovnom pločom koja je građena za napon prema zemlji veći od 250 V moraju da budu snabdevena delom za uzemljenje (na primer stezaljkom i zavrtnjem M6).
Deo za uzemljenje treba da se nalazi na pristupačnom mestu osnovne ploče brojila, a njegova namena mora da bude jasno označena simbolom za uzemljenje.
Delovi za vešanje i pričvršćivanje brojila moraju da imaju elipsaste rupe koje omogućavaju učvršćivanje brojila sa zavrtnjem M5 ili većim.
Kućište brojila klase tačnosti 0,5 treba da je konstruisano tako da se na mestu merenja koje odgovara uputstvima proizvođača brojila i drugim zahtevima može lako da postavi u normalan radni položaj sa odstupanjem koje nije veće od 0,5o u svim pravcima.
Član 17.
Priključnica brojila mora da bude izrađena tako da omogućava trajnu i dobru električnu vezu svih električnih kola brojila sa spoljašnjim kolima.
Priključnica koja ne čini nerazdvojnu celinu sa osnovnom pločom brojila mora da bude pričvršćena na osnovnu ploču brojila tako da ne može da se izvadi ni ponovo da se umetne bez oštećenja plombi na kućištu.
Izolacioni materijal priključnice mora da bude toplotno postojan, nehigroskopan, mehanički čvrst i dovoljno otporan prema vatri i mora biti trajno dobar izolator.
Stezaljke moraju da budu smeštene u priključnicu tako da se iz nje ne mogu izvaditi, a da se to ne uoči.
Redosled naponskih i strujnih stezaljki i stezaljki pomoćnih kola brojila mora da odgovara uslovima predviđenim ovim pravilnikom i standardnim šemama veza.
Stezaljke koje su na različitim potencijalima, osim strujnih stezaljki istih strujnih kola sa malom potencijalnom razlikom, moraju da budu zaštićene od slučajnog kratkog spoja. Zaštita može da bude izvedena pomoću stepenastog razmeštaja stezaljki u unutrašnjosti izolacione mase ili pomoću pregrade od izolacionog materijala.
Priključne stezaljke za pričvršćivanje spoljašnjih provodnika na brojilo mogu biti čauraste, elastične i u vidu noževa, odnosno čepova. Čauraste stezaljke za pričvršćivanje provodnika moraju da budu snabdevene najmanje sa dva pritezna zavrtnja od materijala dovoljne mehaničke čvrstoće.
Za pričvršćivanje provodnika pomoćnih kola, stezaljke mogu da budu snabdevene samo jednim priteznim zavrtnjem.
Električne stezaljke i stezaljke koje se izrađuju u vidu noževa, odnosno čepova moraju da omoguće dobar priključak provodnika istog preseka kao kod čaurastih stezaljki.
Najmanje dimenzije čaurastih stezaljki date su u sledećoj tabeli:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrsta stezaljki Maksimalna Najmanji prečnik Najmanji prečnik Preseci provodnika
struja (A) otvora stezaljke priteznog zavrtnja za koje mora biti
(mm) (mm) omogućeno pričvršćenje
(mm2)
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Strujne stezaljke brojila
za direktan priključak do 60 6,5 5 od 2,5 do 25
do 100 8,5 6 od 10 do 35
Strujne i naponske stezaljke
transformatorskih brojila do 10 4,5 4 od 1,5 do 10
Stezaljke pomoćnih kola do 2 3,3 2,8 od 1,5 do 6
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Otvor u izolacionom materijalu priključnice brojila za direktan priključak, koji vodi do otvora priključne stezaljke, treba da bude najmanje 2 mm veći od otvora priključne stezaljke. Ako su otvori u izolacionom materijalu priključnice kružnog oblika, oni moraju biti konični prema otvoru priključne stezaljke.
Kod brojila za direktan priključak mora da postoji mogućnost da se naponsko kolo rastavi od pripadajućeg strujnog kola pomoću odgovarajućeg dela na priključnici (na primer mosta). Smeštaj tog dela mora da odgovara standardnim šemama veza.
Vazdušna rastojanja i strujne staze stezaljke u priključnici, kao i vazdušna rastojanja i strujne staze između stezaljki i najbližih delova kućišta, ako su oni od metala, ne smeju da budu manji od vrednosti datih u sledećoj tabeli:
--------------------------------------------------------------------------
Referentni napon (V) Vazdušno rastojanje (mm) Strujna staza (mm)
--------------------------------------------------------------------------
do 25 1 1
od 26 do 60 2 2
od 61 do 250 3 3
od 251 do 450 3 4
od 451 do 600 4 6
--------------------------------------------------------------------------
Brojila kod kojih se strujna i naponska kola priključuju na odvojena spoljna kola (na primer: na merne transformatore) treba da imaju odvojene i lako pristupačne naponske i strujne stezaljke.
Ako se celo pomoćno kolo nalazi u unutrašnjosti brojila, ono mora da bude priključeno na napon u unutrašnjosti brojila, a ako je pomoćno kolo delimično smešteno van kućišta brojila, priključnica mora da ima potreban broj stezaljki koje služe za priključak pomoćnih kola.
Član 18.
Svako brojilo mora da ima odgovarajući poklopac za pokrivanje priključnih stezaljki. Poklopac mora da bude izrađen tako da stezaljke mogu žigosanjem da se obezbede od nepoželjnih zahvata i da ne postoji mogućnost da se priđe do stezaljki priključnog brojila ili do krajeva spoljašnjih provodnika, a da se prethodno ne odstrani ili ne ošteti žig kojim su one žigosane.
Poklopac priključnice mora da bude izrađen tako da pokriva i donje delove za pričvršćivanje brojila i da se ispod njega mogu lako smestiti provodnici van priključnice.
Poklopac priključnice mora da bude izrađen tako da se može lako postaviti na svoje mesto, a da se žig kojim je žigosano kućište brojila ne ošteti.
Član 19.
Obod i deo gornje površine jednog koluta rotora brojila moraju imati uočljiv znak, veličine oko 1/25 opsega koluta, koji služi za brojanje obrtaja rotora. Rotor brojila može imati i druge znake, koji ne smeju ometati individualno ili fotoelektrično brojanje obrtaja. Obod koluta mora da bude izrađen tako da lako može da se uoči njegovo kretanje pri ispitivanju polaska rotora.
Smer obrtanja rotora kad se brojilo posmatra sa prednje strane mora da bude sleva nadesno i mora da bude označen uočljivom nepokretnom strelicom ili drugim uočljivim nepokretnim znakom.
Naprava za sprečavanje obrtaja rotora u praznom hodu mora da bude izrađena tako da brojilo ispunjava uslove propisane ovim pravilnikom koji se odnose na prazan hod brojila.
Član 20.
Brojčanik mora da bude izrađen tako da je omogućeno lako i tačno čitanje stanja brojača. Brojčanik može biti sa koturovima ili sa kružnim skalama (kazaljkama).
Brojevi koji služe za čitanje stanja brojača moraju da budu ravnomerno raspoređeni po obodu kotura, odnosno kružne skale.
Svaki broj na brojaču mora da bude visok najmanje 4 mm. Kotur najmanje mesne vrednosti koji je u stalnom zahvatu sa pužem rotora, treba da na obodu ima, po pravilu, 100 jednakih podeljaka, pri čemu je svaka deseta crtica - podeljak obeležena brojem. Svaka peta crtica - podeljak mora da bude duža od ostalih. Sve crtice - podeljci moraju da budu jednake debljine.
Za čitanje stanja brojača, brojčanik treba da ima odgovarajući indeks. Širina indeksa, odnosno oblik indeksa treba da bude takav da je omogućeno lako jednoznačno čitanje stanja brojača. Decimalna mesta brojača moraju da budu obeležena bojom koja se razlikuje od boje kojom su obeležena cela mesta brojača i odvojena zarezom. Povećanje mesne vrednosti brojeva na brojaču zbog čitanja stanja brojača dozvoljeno je samo kod brojčanika sa koturovima bez decimalnih mesta, i to samo pomoću faktora 10, 100, 1000 itd.
Za najniže decimalno mesto brojčanika sa koturovima sme da se upotrebi okrugla pločica (skala) sa brojevima ili posebno izrađen kotur.
Smer obrtanja koturova, ako su smešteni na horizontalnoj osovini, treba da bude naznačen strelicom na pločici brojčanika ako se prednja strana pri rastućem stanju brojača ne okreće odozdo prema gore.
Prečnik kružne skale brojčanika sa skalama mora da iznosi najmanje 14 mm. Kružne skale moraju da budu podeljene na 10 jednakih podeljaka. Kružne skale mogu da budu izvedene kao okrugle pločice sa brojevima koje rotiraju uz nepomični indeks ili kao nepomične skale sa brojevima pored kojih, odnosno povrh kojih rotira kazaljka. Poslednja kružna skala treba, po pravilu, da ima 100 jednakih podeljaka, pri čemu je svaka deseta crtica - podeljak obeležen brojem. Skale decimalnih mesta moraju biti obeležene bojom koja se razlikuje od boje kojom su obeležena cela mesta brojača.
Dekadna vrednost najnižeg mesta brojača mora da bude jednaka ili manja od vrednosti date u sledećoj tabeli.
--------------------------------------------------------
Osnovna snaga Vrednost najmanjeg dekadnog
(kNj, odnosno MNj) mesta brojača (kNjh, odnosno MNjh)
--------------------------------------------------------
0,1 do 1 0,01
1 do 100 0,1
10 do 100 1
100 do 1000 10
1000 do 10000 100
--------------------------------------------------------
Pri određivanju vrednosti najmanjeg dekadnog mesta brojača transformatorskih brojila, osnovna snaga odnosi se na primarnu, odnosno sekundarnu struju strujnog mernog transformatora.
Protočno vreme brojača ne sme da iznosi manje od 1500 časova.
Neposredno uz brojače višetarifnog brojčanika mora da stoji broj koji označava tarifni stav. Kod dvotarifnog brojčanika broj 1 označava gornji brojač - viši tarifni stav, a broj 2 donji brojač - niži tarifni stav. Visina tih brojeva ne sme da bude manja od 4 mm.
Višetarifni brojčanik mora da ima indikator, koji pokazuje koji brojač registruje energiju u odnosnom trenutku.
Brojači višetarifnog brojčanika moraju da budu obezbeđeni tako da se ne mogu obrtati za vreme za koje nisu ukopčani.
Releji za ukopčavanje brojača moraju ispravno da rade u opsegu od 80% do 120% referentnog napona releja i pri promeni referentne frekvencije od 3%.
Član 21.
Brojilo mora da ima sve potrebne naprave za podešavanje pri velikim i malim opterećenjima i za podešavanje unutrašnjeg ugla sistema za pokretanje, a trofazno brojilo - i napravu za izjednačavanje obrtnih momenata sistema za pokretanje.
Naprave za podešavanje treba što manje da dejstvuju jedna na drugu. Naprave moraju da budu izrađene i pričvršćene tako da se prilikom normalnog transporta i rada brojila njihov položaj ne sme da promeni. Te naprave moraju da budu lako pristupačne. Opseg podešavanja tih naprava mora da bude u granicama propisanim ovim pravilnikom.
Naprave za podešavanje brojila koje je podešeno tako da ispunjava uslove propisane ovim pravilnikom moraju da imaju opseg podešavanja takav da je pri prvom pregledu brojila pri referentnim uslovima omogućeno podešavanje saglasno vrednostima datim u sledećoj tabeli:
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Naprava za podešavanje Vrednost Faktor snage Najmanji opseg podešavanja brzine obrtanja rotora, u %
struje cosf --------------------------------------------------------------------------------
Brojila aktivne energije Faktor reaktivne Brojila reaktivne
klase tačnosti snage sinf energije, klase tačnosti
0,5 1 2 (ind. ili kap.) 3
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Magnet za kočenje 50% Im 1 +/- 2 +/- 2 +/- 4 1 +/- 4
Podešavanje pri malim opterećenjima 50% Io 1 +/- 2 +/- 2 +/- 4 1 +/- 4
Podešavanje unutrašnjeg ugla 50% Io 0,5 ind. +/- 1 +/- 1 - - -
50% Im 0,5 ind. - - +/- 1 0,5 +/- 1
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Brojila namenjena za merenje pri kapacitivnom opterećenju treba kapacitivno opteretiti.
Podešavanja unutrašnjeg ugla trofaznog brojila treba da je omogućeno za svaki sistem za pokretanje.
Opseg podešavanja utvrđuje se ako je strujno kolo jednog sistema za pokretanje opterećeno osnovnom strujom koja zaostaje za 60o za svojim pripadajućim naponom. Naponska kola svih sistema za pokretanje treba pri tom da budu priključena na uravnotežene napone čija je vrednost jednaka referentnoj, a redosled faza saglasan onom koji je naznačen u šemi veze.
Član 22.
Naprava za sprečavanje suprotnog registrovanja ne sme da omogući da suprotno registrovanje zbog prenosa energije u suprotnom smeru bude veće od onog koje odgovara jednom obrtaju rotora. Ako su brojila opremljena davačem impulsa, suprotno registrovanje ne sme da bude veće od vrednosti koja odgovara jednom impulsu.
Napravu za sprečavanje suprotnog registrovanja moraju imati sva brojila koja su u sastavu merne grupe za merenje primljene i predate energije, kao i sva brojila reaktivne energije.
Član 23.
Delovi brojila na koja se stavlja žig su poklopac kućišta i poklopac priključnice.
Brojilo mora da bude izrađeno tako da se poklopac kućišta i poklopac priključnice mogu žigosati nezavisno jedan od drugog.
Delovi brojila koji i posle žigosanja poklopca kućišta ostaju pristupačni treba da budu smešteni tako da bez povrede žiga ne može da se utiče na pokazivanje brojila.
III. METROLOŠKA SVOJSTVA
Član 24.
Uslovi pod kojima se vrši ispitivanje:
1) kućište brojila mora da bude zatvoreno;
2) kod trofaznih brojila, pri redosledu faza koji je naznačen u šemi veza, naponi i struje moraju da budu uravnoteženi, a odstupanja ne smeju da prelaze vrednosti date u sledećoj tabeli:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Brojila aktivne energije, Brojila reaktivne energije,
klase tačnosti klase tačnosti
0,5 1 2 3
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Napon između faze i nule ili između bilo
koje dve faze ne sme da odstupa od
odgovarajućeg srednjeg napona za više od +/- 0,5% +/- 1% +/- 1% +/- 1%
Struja ne sme da odstupa od odgovarajuće
srednje struje za više od +/- 1% +/- 2% +/- 2% +/- 2%
Fazni stav struje prema odgovarajućem
naponu između faze i nule ne sme pri bilo
kom faktoru snage da odstupa za više od 2o 2o 2o 2o
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
3) uticajne veličine moraju imati referentnu vrednost sa odstupanjima datim u sledećoj tabeli:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Uticajne veličine Referentna vrednost Dozvoljena odstupanja
brojila aktivne energije, brojila reaktivne energije,
klase tačnosti klase tačnosti
0,5 1 2 3
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Temperatura sredine Referentna temperatura ili
23oC ako nije naznačena(*) +/- 1 oC +/- 2 oC +/- 2 oC +/- 2 oC
Radni položaj Vertikalan radni položaj(**) +/- 0,5o +/- 0,5o +/- 0,5o +/- 0,5o
Napon Referentni napon +/- 0,5% +/- 1,0% +/- 1,00% +/- 1,0%
Frekvencija Referentna frekvencija +/- 0,2% +/- 0,3% +/- 0,5% +/- 0,5
Oblik talasa Sinusoidalan napon i Faktori izobličenja manji od:
sinusoidalna struja 2% 2% 3% 5%
Magnetna indukcija Vrednost indukcije koja ne prouzrokuje varijaciju relativne
stranog porekla pri greške veću od(***)
referentnoj frekvenciji 0 (nula) 0,1% 0,2% 0,3% 0,3%
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4) Naponska kola brojila moraju se priključiti na referentni napon, odnosno na napon pri kom se vrši ispitivanje, i to:
- najmanje četiri časa pre ispitivanja brojila klase tačnosti 0,5;
- najmanje dva časa pre ispitivanja brojila klase tačnosti 1;
- najmanje jedan čas pre ispitivanja brojila klase tačnosti 2 i brojila reaktivne energije klase tačnosti 3.
Struje pri kojima se vrši ispitivanje podešavaju se postepeno do vrednosti ispitivanja u porastu ili u opadanju. One se uspostavljaju u strujnom kolu brojila sve dok se ne postigne termička stabilnost koja odgovara konstantnoj brzini obrtanja rotora brojila;
5) Ispitivanje brojila reaktivne energije vrši se pri induktivnom ili kapacitivnom opterećenju, zavisno od namene brojila.
(*) Ako je ispitivanje vršeno na temperaturi koja se razlikuje od referentne temperature, rezultat se koriguje primenom određenog temperaturnog koeficijenta brojila.
(**) Konstrukcija brojila treba da bude takva da je vertikalan položaj obezbeđen (u dve vertikalne međusobne upravne ravni: "napred-nazad" i "levo-desno") kad je:
- osnovna ploča brojila postavljena na vertikalnu podlogu;
- referentna ivica (na primer: donja ivica priključnice) ili referentna linija obeležena na brojilu horizontalna.
(***) Ispitivanje se vrši:
- kod jednofaznog brojila odredi se greška pri normalnom priključku, a zatim pri obrnutom priključku strujnog i naponskog kola. Polovina razlike između dve greške je varijacije relativne greške. Ako je faza magnetne indukcije stranog porekla nepoznata, ispitivanje se vrši pri 10% Io, cosf = 1 i 20% Io, cosf = 0,5;
- kod trofaznog brojila vrše se tri merenja pri opterećenju 10% Io, cosf = 1, a posle svakog merenja priključci strujnih i naponskih kola promene se za 120o bez promene redosleda faza. Vrednost varijacije relativne greške je najveća razlika između svake od grešaka određene na navedeni način i njihove srednje vrednosti.
Član 25.
Kod otvorenog strujnog kola brojila rotor brojila ne sme da napravi pun obrt za sve napone između 80% (najmanje) i 110% (najvećeg) referentnog napona.
Kod brojila koja imaju brojčanik sa koturovima, u radu (zahvatu) mora da bude samo kotur najniže mesne vrednosti brojača, tj. kotur koji se najbrže okreće.
Pri ispitivanju praznog hoda rotor brojila mora da se zaustavi tako da u otvoru pločice brojčanika bude vidljiva najmanje jedna trećina znaka na kolutu rotora.
Pri ispitivanju praznog hoda, brojilo može da bude izloženo lakom potresu.
Član 26.
Rotor brojila mora da krene bez potresa i da se kontinuirano okreće pri struji čije su vrednosti date u sledećoj tabeli:
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Struja u % osnovne struje
---------------------------------------------------------------------------------------------------
faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne brojila reaktivne energije,
cos f klase tačnosti snage sin f klase tačnosti
0,5 1 2 (ind. ili kap.) 3
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Brojilo sa jednotarifnim brojčanikom, bez
naprave za sprečavanje suprotnog registrovanja 1 0,3 0,4 0,5 1 1
Sva ostala brojila 1 0,4 0,4 0,5 1 1
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pri ispitivanju polaska treba proveriti da li je rotor brojila načinio najmanje jedan pun obrt. Kod brojila koja imaju brojčanik sa koturovima, pri takvom ispitivanju mogu biti najviše dva kotura u radu (zahvatu).
Član 27.
Ako se brojilo ispituje pod referentnim uslovima datim u članu 24. stav 3. ovog pravilnika, procentni iznos grešaka ne sme da prelazi granice date u sledećim tabelama:
Granice procentualne greške jednofaznih i trofaznih brojila pri uravnoteženom opterećenju
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrednost struje Granice greške u procentima
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne snage brojila reaktivne energije,
cos f klase tačnosti sin f (ind. ili kap.) klase tačnosti
0,5 1 2 3
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5%Io 1 +/-1,0 +/-1,5 +/-2,5
10%Io 1 +/- 0,4
10%Io do Im 1 +/-0,5 +/-1,0 +/-2,0
20%Io do Im 1 +/- 3,0
50%Io do Im 5,0 +/- 3,0
10%Io 0,5 ind. +/-1,3 +/-1,5 2,5
0,8 kap. +/-1,3 +/-1,5 -
20%Io do Im 0,5 ind. +/-0,8 +/-1,0 +/-2,0
0,8 kap. +/-0,8 +/-1,0 -
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Granice procentualne greške trofaznih brojila opterećenih jednofazno, pri uravnoteženom trofaznom naponu
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrednost struje Granice greške u procentima
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne snage brojila reaktivne energije,
cos f klase tačnosti sin f (ind. ili kap.) klase tačnosti
0,5 1 2 3
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
20%Io do 100% Io 1 +/-1,5 +/-2,0 +/-3,0 1 +/- 4,0
50%Io 0,5 ind. +/-1,5 +/-2,0 -
100%Io 0,5 ind. +/-1,5 +/-2,0 +/-3,0
100%Io do Im 1 - - +/-3,0
100%Io 0,5 +/- 4,0
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pri proveravanju granice procentualne greške datih u tabeli, ispitivanje se vrši sukcesivno za svaki sistem za pokretanje.
Razlika između procentualne greške trofaznog brojila opterećenog jednofazno osnovnom strujom pri faktoru snage jednakom jedan i procentualne greške pri uravnoteženom opterećenju ne sme da iznosi više od:
1) 1% za brojilo klase tačnosti 0,5;
2) 1,5% za brojila klase tačnosti 1;
3) 2,5% za brojila kase tačnosti 2 i za brojila reaktivne energije klase tačnosti 3.
Član 28.
Konstanta brojila proverava se tako što se utvrđuje da li je ispravan odnos između broja obrtaja rotora i pokazivanja brojača.
Član 29.
Zbog nesigurnosti merenja i drugih parametara koji utiču na tačnost merenja pri tipskom ispitivanju brojila, neki rezultati ispitivanja mogu biti van granica procentualne greške datih u tabelama iz člana 27. ovog pravilnika.
Ako se apscisna osa pomeri paralelno samoj sebi za vrednost datu u tabeli ovog člana, a svi rezultati ispitivanja pri tom ostanu u granicama grešaka datim u tabelama iz člana 27. ovog pravilnika, brojilo se smatra ispravnim.
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Brojila aktivne energije, Brojila reaktivne energije,
klase tačnosti klase tačnosti
0,5 1 2 3
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Dozvoljeno pomeranje apscisne ose u % 0,2 0,5 1,0 1,0
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Član 30.
Pri određivanju varijacije prouzrokovane promenom jedne od uticajnih veličina treba da su ispunjeni svi uslovi pod kojima se vrši ispitivanje iz člana 24. ovog pravilnika.
Uticajne veličine koje se uzimaju u obzir za određivanje referentnih uslova pod kojima se vrši ispitivanje i za određivanje varijacije prouzrokovanih njihovom promenom su:
1) temperatura sredine;
2) radni položaj;
3) napon;
4) frekvencija;
5) oblik talasa;
6) magnetna indukcija stranog porekla.
Varijacija prouzrokovana promenom temperature sredine određuje se ispitivanjem u zatvorenom prostoru u kome nema promaje. Pre ispitivanja brojilo mora da bude izloženo temperaturi sredine oko tri časa tako da se temperatura u unutrašnjosti kućišta brojila ustali.
Određivanje srednjeg temperaturnog koeficijenta za datu temperaturu vrši se u temperaturnom opsegu od 20 oC, i to 10 oC iznad i 10 oC ispod te temperature. U svakom slučaju temperatura ne sme da bude ispod 0 oC niti iznad 40 oC.
Srednji temperaturni koeficijent treba u svakom slučaju da bude određen bar za referentnu temperaturu brojila i on pri promeni temperature sredine za +/- 10 oC ne sme da prelazi granice date u sledećoj tabeli:
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrednost struje Srednji temperaturni koeficijent (%/oC)
---------------------------------------------------------------------------------------------------
faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne brojila reaktivne energije,
cos f klase tačnosti snage sin f klase tačnosti
0,5 1 2 (ind. ili kap.) 3
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
100 Io do Im 0,03 1 0,05 0,1 1 0,15
20% Io do Im 0,5 ind. 0,05 0,07 0,15 0,5 0,25
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Varijacije prouzrokovane promenom ostalih uticajnih veličina date su u sledećoj tabeli:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Promena uticajne veličine u Vrednost struje Granice varijacije greške u %
odnosu na referentne uslove (uravnoteženo opte- -----------------------------------------------------------------------------------------
rećenje ako nije dru- faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne brojila reaktivne
gačije predviđeno) cos f klase tačnosti snage sin f energije, klase
0,5 1 2 (ind. ili kap.) tačnosti 3
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6 7 8
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kosi položaj 3o 5% Io 1 1,5 2,0 3,0 1 3,0
100% Io do Im 1 0,3 0,4 0,5 1 1,0
Napon +/- 10% 10% Io 1 0,8 1,0 1,5 1 2,0
50% Im 1 0,5 0,7 1,0
50% Im 0,5 ind. 0,7 1,0 1,5
100% Io do Im 1 1,5
Frekvencija +/- 5% 10% Io 1 0,7 1,0 1,5 1 2,5
50% Im 1 0,6 0,8 1,3
50 Im 0,5 ind. 0,8 1,0 1,5
100% 1 2,5
100% Io 0,5 2,5
Magnetna indukcija stranog
porekla od 0,5 MT1) 100% Io 1 1,5 2,0 3,0 1 3,0
Oblik talasa: 10% trećeg
harmonika u struji2) 100% Io 1 0,5 0,6 0,8 -
Promenjen redosled faza 50% Io do Im 1 1,5 1,5
50% Io 1 2 2 1,5
(jednotrofazno opterećenje)
Magnetno polje pomoćnih kola3) 5% Io 1 0,3 0,5 1
Mehaničko opterećenje
jednotarifnog i višetarifnog
brojčanika 5% Io 1 0,8 1,5 2,0
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1) Magnetna indukcija stranog porekla od 0,5 mT proizvedena od struje iste frekvencije koju ima napon priključen na brojilo, pod najpovoljnijim uslovima faze i smera, ne sme da prouzrokuje varijaciju greške u procentima koja prelazi vrednosti date u tabeli ovog člana.
Brojilo je izloženo magnetnoj indukciji od 0,5 mT ako se postavi u centar kružnog kalema srednjeg prečnika 1 m, kvadratnog preseka male radijalne debljine u odnosu na prečnik i koji ima 400 ampernavojaka.
Ispitivanje se vrši za tri sledeća smera magnetne indukcije stranog porekla u odnosu na položaj brojila:
- vektor indukcije normalan na osnovnu ploču brojila;
- vektor indukcije vertikalan;
- vektor indukcije horizontalan i paralelan sa osnovnom pločom brojila.
2) Faktor izobličenja napona treba da bude manji od 1%.
Varijacija greške u procentima treba da bude određena pod najnepovoljnijim faznim stavom trećeg harmonika u poređenju sa osnovnim talasom struje.
3) Priključci pomoćnog kola treba da budu tačno označeni ili da imaju takav sistem priključivanja koji onemogućava grešku u priključivanju.
Varijacija greške u procentima ne sme da prelazi vrednosti date u tabeli ovog člana ako se brojilo ispituje sa priključenim pomoćnim kolima, čije magnetno polje ima najveći uticaj na pokazivanje brojila.
4) Kompenzacija uticaja mehaničkog opterećenja brojčanika vrši se pri podešavanju brojila.
Varijacije prouzrokovane promenom uticajnih veličina navedenih u ovom članu određuju se samo pri tipskom ispitivanju brojila.
Član 31.
Brojila aktivne energije za direktan priključak moraju da izdrže strujni impuls čija temena vrednost iznosi 50 puta vrednosti maksimalne struje (ne više od 7000 A), koji održava vrednost iznad 25 puta vrednosti maksimalne struje za vreme od jedne milisekunde.
Brojila za priključak preko mernih transformatora moraju da izdrže, za vreme od 0,5 sekundi, struju jednaku 10 puta vrednosti maksimalne struje.
Brojila reaktivne energije za direktan priključak moraju da izdrže, za vreme od 0,5 sekundi, struju koja iznosi:
1) 30 puta vrednost osnovne struje, ako osnovna struja nije veća od 10 A;
2) 20 puta vrednost osnovne struje ako je osnovna struja veća od 10 A;
Posle ispitivanja prema uslovima navedenim u st. 1. do 3. ovog člana varijacija greške ne sme da prelazi vrednosti date u sledećoj tabeli:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrsta brojila Vrednost Granice varijacije greške u procentima
struje -----------------------------------------------------------------------------------------
Faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne brojila reaktivne
cos f klase tačnosti snage sin f energije klase
0,5 1 2 (ind. ili kap.) tačnosti 3
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Brojila za direktan priključak 100% Io 1 - 1,5 1,5 1 1,5
Brojila za priključak preko
mernih transformatora 100% Io 1 0,3 0,5 1,0 1 1,5
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Član 32.
Pre ispitivanja brojila, naponska kola brojila moraju da budu priključena na referentni napon najmanje jedan čas, s tim što su strujna kola pri tom otvorena. Brojilo se optereti maksimalnom strujom pri faktoru snage jednakom 1 i neposredno po opterećivanju odredi se greška brojila. Zatim se određuje greška brojila u dovoljno kratkim vremenskim razmacima da bi se dobio pravilan tok krive varijacije greške brojila u funkciji vremena.
Ispitivanje brojila pod uslovima iz stava 1. ovog člana traje, i to:
1) četiri časa za brojila klase tačnosti 0,5;
2) dva časa za brojila klase tačnosti 1;
3) jedan čas za brojila klase tačnosti 2 i za brojila reaktivne energije, klase tačnosti 3.
Varijacija greške prouzrokovana sopstvenim zagrevanjem ne sme da prelazi vrednosti date u sledećoj tabeli:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrednost struje Granice varijacije greške u procentima
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
faktor snage brojila aktivne energije, faktor reaktivne snage brojila reaktivne energije,
cos f klase tačnosti sin f (ind. ili kap.) klase tačnosti
0,5 1 2 3
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Im 1 0,5 0,7 1,0 1 1,0
Im 0,5 ind. 0,7 1,0 1,5 0,5 1,3
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Određivanje varijacije prouzrokovane sopstvenim zagrevanjem vrši se samo pri tipskom ispitivanju brojila.
IV. NATPISI I OZNAKE
Član 33.
Brojilo mora da ima, na vidljivom mestu, natpisnu pločicu na kojoj su, na jednom od jezika i pisama naroda Jugoslavije, naznačeni podaci, oznake i simboli, koji pri normalnim uslovima rada brojila treba da ostanu trajni i lako čitljivi.
Na brojilu moraju da se naznače sledeći podaci:
1) merna jedinica, koja se na pločici brojčanika ili među osnovnim podacima brojila označava sa "kNjh" ili "MNjh", a za brojila reaktivne energije označava se sa "kvarh" ili "Mvarh".
Ako brojilo ima brojčanik sa kružnim skalama, mesna vrednost kružne skale mora da bude označena brojevima: 0,01, 0,1, 1, 10, 100, 1000 itd.;
2) oznaka vrste brojila, na primer: "jednofazno brojilo", "trofazno brojilo", "trofazno brojilo reaktivne energije", "trofazno transformatorsko brojilo" itd.
Specijalna namena brojila ne mora da bude naznačena ako se ona jasno vidi iz samog oblika brojila pri zatvorenom kućištu brojila. To se odnosi i na brojila sa višetarifnim brojčanikom;
3) službena oznaka Saveznog zavoda za mere i dragocene metale, na primer F-4-270;
4) oznaka tipa brojila;
5) fabrički broj proizvodnje, na primer 28 045 311;
6) podaci o referentnom naponu u "V" ili "kV", na primer 3dž220/380V;
7) podaci o osnovnoj struji, a za brojila sa proširenim strujnim mernim opsegom i podaci o maksimalnoj struji u "A", na primer: 10 A, 10-30 A, s tim da se maksimalna struja brojila koja iznosi 1,2 puta vrednosti osnovne struje ne označava.
Kod transformatorskih brojila mora se ispred vrednosti struje brojila naznačiti nazivna vrednost struje strujnog mernog transformatora;
8) podaci o referentnoj frekvenciji u "Hz", na primer 50 Hz;
9) klasa tačnosti, na primer 2 ili kl. 2;
10) konstanta brojila u o./kNjh, odnosno O./kvarh, na primer 1200 0./kNjh, 1200 O./kvarh;
11) šema veze ili broj šeme veze;
12) godina proizvodnje, na primer 1977. ili 77;
13) firma, odnosno naziv ili znak proizvođača;
14) natpis "suprotno registrovanje sprečeno" ili odgovarajući simbol za brojila sa napravom za sprečavanje suprotnog registrovanja;
15) obeležene sve stezaljke na priključnici prema standardnoj šemi veze;
16) natpis "transformatorsko brojilo", odnosno odgovarajući simbol za brojila za priključak preko mernih transformatora. Taj natpis može da se ispiše na posebnoj natpisnoj pločici ili da se kombinuje sa ostalim glavnim podacima o brojilu, na primer "trofazno transformatorsko brojilo". Transformatorsko brojilo mora da ima posebnu natpisnu pločicu, na kojoj će moći naknadno da se upišu podaci o mernim transformatorima i o konstanti transformacije kojom treba množiti pokazivanje brojača da bi se dobila energija na primarnoj strani mernih transformatora;
17) natpis "za rad pri 40oC" ili "40oC" za brojila namenjena za rad pri temperaturi većoj od 23oC.
Ako je natpisna pločica na kojoj su naznačeni podaci o brojilu iz stava 2. ovog člana smeštena na poklopcu brojila, fabrički broj proizvodnje brojila mora da se naznači na nosaču mernog sistema ili na osnovnoj ploči brojila.
Eventualno povećanje kapaciteta brojača sa koturovima mora da bude označeno na pločici brojčanika, na primer dž 100, dž 1000 itd.
Načini označavanja referentnog napona dati su u sledećoj tabeli:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vrsta mreže Vrsta brojila Označenje napona
--------------------------------------------------------------------------------
brojila za brojila za priključak preko mernih transformatora
direktan ----------------------------------------------------------------
priključak sa primarnim brojačem sa sekundarnim brojačem
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jednofazna sa dva provodnika jednofazno 220 V 10000/100 V 100 V
Trofazna sa tri provodnika trofazno sa dva
sistema za pokretanje 3 dž 380 V 3 dž 10000/100 V 3 dž 100 V
Trofazna sa četiri provodnika trofazno sa tri
sistema za pokretanje 10000 100 100
3 dž ------------ ------------ V 3 dž ------------ V
(koren iz) 3 (koren iz) 3 (koren iz) 3
3 dž 10000/(koren iz) 3/100/(koren iz) 3 V
10 0,1
3 dž ------------/------------ kV 3 dž 100/(koren iz) 3 V
(koren iz) 3 (koren iz) 3
3 dž 10/V/0,1/(koren iz) 3 kV
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- (koren iz) 3 (koren iz) 3
Načini označavanja struje dati su u sledećoj tabeli:
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Označenje struje
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
brojila za direktan priključak brojila za priključak preko mernih transformatora
----------------------------- ----------------------------------------------------------------------------------
Osnovna Osnovna (Io) sa primarnim brojčanikom sa sekundarnim (poluprimarnim) brojčanikom
struja maksimalna (Im) ----------------------------------------------------------------------------------
(Io) struja Osnovna Osnovna (Io) Osnovna Osnovna (Io)
struja maksimalna (Im) struja maksimalna (Im)
(Io) struja (Io) struja
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10 A 10-40 A 1000/5 A 200/5(3-6) A 5 A 5(3-6) A
100-200/1-2(0,4-2) 1 A 1-2(1-2) A
20 A 20-60 A 500/1 A 100/5(1,5-6) A 1-2(0,4-2) A
200-400/1-2(1-2) A 5 A 5(2,5-10) A
10 A 10-60 A 200/5 A 500/1(0,4-1,2) A 1(0,3-1,2) A
100-500/1-5(1-6) A 1 A 1-5(1-6) A
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ako su brojila izrađena tako da prilikom opravki, podešavanja i ispitivanja treba da se primeni neki neuobičajen način rukovanja, treba da imaju natpis ili simbol koji upozorava na to, na primer "ležajeve ne podmazivati", "brojčanik ne čistiti benzinom".
Na namotaju naponskog kola mora da budu naznačeni podaci o namotaju: broj navoja i prečnik žice.
Brojila čija se dodatna naprava ne priključuje na referentni napon brojila, a iz šeme veze brojila ne može da se vidi veličina napona na koji se ona priključuje, moraju imati natpis koji upozorava na to. Ako se dodatna naprava priključuje na jednosmeran napon, treba da stoji natpis, na primer "relej 65 V", a ako se priključuje na naizmeničan napon treba da stoji natpis, na primer "relej 100 V, 50 Hz". Umesto tih natpisa dozvoljena je upotreba odgovarajućih simbola.
Podaci o imaocu brojila mogu biti posebno naznačeni na brojilu.
Član 34.
Šema veze određuje vezu spoljašnjih provodnika sa električnim kolima brojila, a, po potrebi, i unutrašnju vezu brojila sa dodatnim i tarifnim napravama.
Iz šeme veze brojila koje radi u vezi sa drugim napravama, na primer sa mernim transformatorima ili uklopnim časovnicima, mora jasno da se vidi način vezivanja brojila sa tim napravama.
Svako brojilo mora da bude snabdeveno šemom veze. Šema veze mora da bude naznačena na natpisnoj pločici brojila, odnosno jednom delu pločice brojčanika ili na unutrašnjoj strani poklopca priključnice.
Šeme veze moraju da budu nacrtane tako da pri normalnim uslovima rada brojila ostanu trajno vidljive. Šeme veza moraju da se crtaju simbolima i oznakama predviđenim odgovarajućim jugoslovenskim standardima.
Oznake na priključnici brojila moraju da odgovaraju oznakama u šemi veze.
Priključak brojila mora odgovarati standardnim šemama veze koje su predviđene odgovarajućim jugoslovenskim standardima.
V. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 35.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o metrološkim uslovima za indukciona brojila za električnu energiju ("Službeni list SFRJ", br. 40/77).
Član 36.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ".
Br. 02-1729/1
24. maja 1989. godine, Beograd
Direktor Saveznog zavoda za mere i dragocene metale, Milan Mežek, s. r.