Na osnovu člana 10 stav 5 Zakona o organskoj poljoprivredi ("Službeni list RCG", broj 49/04), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donijelo je
PRAVILNIK
O METODAMA ORGANSKE STOČARSKE PROIZVODNjE
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 38 od 24. juna 2005)
Opšte odredbe
Član 1
Ovim pravilnikom propisuju se metode organske stočarske proizvodnje, kojima se utvrđuje izbor, vrsta i rasa, način uzgoja, ishrana i zdravstvena zaštita životinja, kao i postupak sa životinjama koje su nabavljene sa drugih proizvodnih jedinica.
Pod životinjama u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se: konji, goveda, svinje, ovce, koze, živina, pčele, ribe i drugi vodeni organizmi.
Član 2
Stočarska proizvodnja organizovana po metodama organske poljoprivrede može biti sastavni dio djelatnosti poljoprivrednih proizvođača.
Član 3
Stočarstvom zasnovanim na metodama organske proizvodnje (u daljem tekstu: organsko stočarstvo) uspostavlja se ravnoteža u sistemu poljoprivredne proizvodnje, održavanjem međuzavisnosti sistema zemljište - biljka, biljka - životinja i životinja - zemljište.
Član 4
Uzgoj životinja može se obavljati samo u organskim proizvodnim jedinicama koje imaju zemljišne parcele za proizvodnju hrane za životinje.
U organskom stočarstvu, stoka i stočarski proizvodi moraju biti obilježeni u svim fazama proizvodnje, prerade, transporta i prodaje.
Član 5
Broj životinja po jedinici površine ograničen je proizvodnim uslovima i mogućnostima organske proizvodne jedinice za proizvodnju hrane potrebne za ishranu životinja, radi usklađenosti biljne i stočarske proizvodnje u proizvodnoj jedinici.
Član 6
Životinje moraju imati pristup slobodnim površinama. Broj životinja po jedinici površine ograničen je kako bi se izbjegla pretjerana ispaša i erozija i omogućilo pravilno korišćenje đubriva (stajnjaka) i izbjegao negativni uticaj na životnu sredinu u vidu zagađenja zemljišta, površinskih i podzemnih voda.
Član 7
Broj životinja po hektaru poljoprivredne površine mora da odgovara proizvodnji od 170 kilograma azota godišnje po hektaru i utvrđen je u Prilogu II koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Član 8
U organskom stočarstvu, sva stoka na proizvodnoj jedinici, mora se uzgajati primjenom metoda utvrđenih ovim pravilnikom.
Stoka koja se ne uzgaja primjenom metoda utvrđenih ovim pravilnikom, može biti prisutna na imanju, ako se obezbijede objekti i parcele koje su jasno odvojene.
Član 9
Životinje koje nijesu uzgajane u organskoj proizvodnji mogu, uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica (u daljem tekstu: ovlašćeno lice), koristiti pašnjake organske proizvodne jedinice u ograničenom vremenskom periodu, ukoliko takve životinje dolaze iz ekstenzivnih proizvodnih uslova, ili se radi o vrstama životinja koje nijesu obuhvaćene ovim pravilnikom, pod uslovom da životinje u organskoj proizvodnji nijesu prisutne na pašnjacima u isto vrijeme.
Član 10
Životinje iz organskog stočarstva mogu biti na ispaši na zajedničkom zemljištu, samo ukoliko zemljište, u periodu od najmanje tri godine prije ispaše, nije tretirano, ili je tretirano proizvodima utvrđenim Prilogom I, dio A i B, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Prelazni period
Član 11
Kad proizvodna jedinica prelazi na organsku stočarsku proizvodnju, čitava površina proizvodne jedinice, koja se koristi za proizvodnju stočne hrane ili ispašu, mora odgovarati standardima organske poljoprivrede.
Prelazni period zemljišta za potrebe organskog stočarstva određen je propisom o organskoj biljnoj proizvodnji.
Član 12
Proizvodi stočarstva su organski proizvedeni, ako su životinje uzgajane na način utvrđen ovim pravilnikom najmanje:
- 12 mjeseci za konje i goveda namijenjene za proizvodnju mesa, a u svim drugim slučajevima, najmanje tri četvrtine njihovog dotadašnjeg životnog vijeka;
- šest mjeseci za male preživare;
- četiri mjeseca za svinje;
- tri mjeseca za životinje za proizvodnju mlijeka;
- 10 sedmica za živinu za proizvodnju mesa, pod uslovom da su pri nabavci bila mlađa od tri dana i
- šest sedmica za živinu za proizvodnju jaja.
Član 13
U slučaju istovremenog prelaska čitave proizvodne jedinice na organsku proizvodnju, uključujući stoku, pašnjake i zemljište za proizvodnju stočne hrane, ukupni prelazni period može biti skraćen na 24 mjeseca, pod sljedećim uslovima:
a. da se primjenjuje samo za postojeće životinje i njihovo potomstvo i samo na zemljište koje se koristi za ishranu životinja prije početka prelaznog perioda i
b. da se životinje hrane proizvodima koji su najvećim dijelom proizvedeni na istoj proizvodnoj jedinici.
Porijeklo životinja
Član 14
U organskoj stočarskoj proizvodnji koriste se sojevi i rase životinja koje su adaptirane na lokalne uslove gajenja i otporne na bolesti. Sojevi i rase životinja se odabiraju kako bi se izbjegle specifične bolesti ili zdravstveni problemi karakteristični za sojeve i rase koje se koriste u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji (stresni sindrom svinja - PSE sindrom, iznenadna smrt, spontani abortus, teški porođaj itd). Prednost pri izboru se daje autohtonim rasama i sojevima.
Član 15
Stoka koja je na gazdinstvu, a ne uzgaja se u organskom stočarstvu, može biti konvertovana u organsko stočarstvo, uz odobrenje ovlašćenog lica.
Član 16
Kada se u organskoj proizvodnji stado ili jato formira prvi put, a životinja uzgajanih u organskoj proizvodnji nema u dovoljnom broju, životinje koje nijesu uzgajane po metodama organskog stočarstva mogu biti uvedene u jedinicu organskog stočarstva, pod uslovom:
- da mlade kokoške za proizvodnju jaja nijesu starije od 18 sedmica;
- da pilići za brojlersku proizvodnju nijesu stariji od tri dana u trenutku napuštanja jedinice u kojoj su proizvedeni;
- da su telad i ždrebad gajena na način utvrđen ovim pravilnikom, od momenta odlučenja, a najkasnije do šest mjeseci njihove starosti;
- da su ovce i koze gajene na način utvrđen ovim pravilnikom, od momenta odlučenja, a najkasnije do 45 dana njihove starosti;
- da su prasad gajena na način utvrđen ovim pravilnikom, od momenta odlučenja i imaju težinu ispod 25 kilograma.
Član 17
Obnavljanje stada ili jata, životinjama koje nijesu uzgajane u organskoj proizvodnji, može se vršiti kada životinja u organskoj proizvodnji nema u dovoljnom broju i usljed visoke smrtnosti životinja, uz saglasnost ovlašćenog lica.
U toku godine, uz saglasnost ovlašćenog lica, može se u organsku proizvodnu jedinicu uvesti najviše 10% odraslih ženskih grla konja i goveda, odnosno 20% odraslih grla svinja, koza i ovaca.
Ograničenje iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na organske proizvodne jedinice sa manje od 10 konja ili goveda, odnosno manje od pet svinja, koza i ovaca, na kojima je obnavljanje ograničeno na jednu životinju godišnje.
Izuzetno od stava 2 ovog člana broj životinja može se povećati do 40% uz odobrenje ovlašćenog lica u slučajevima kada se:
- vrši proširenje farme;
- mijenja rasa;
- uvodi novi tip stočarske proizvodnje.
Muška priplodna grla mogu biti uvedena u organsku proizvodnju pod uslovom da su uzgajana i hranjena na način utvrđen ovim pravilnikom.
Premještanje životinja u pašne regione (nomadsko kretanje), može se vršiti na površine ili regione koji ispunjavaju uslove propisane ovim pravilnikom za ishranu stoke, uz saglasnost ovlašćenog lica.
Član 18
Prilikom uvođenja stoke, koja nije iz organskog stočarstva, u proizvodnu jedinicu organskog stočarstva, mora se obratiti posebna pažnja na zdravlje životinja. Ovlašćeno lice može primijeniti, u zavisnosti od situacije, posebne mjere, kao što je skrining test i držanje u karantinu.
Ishrana životinja
Član 19
Životinje u organskoj stočarskoj proizvodnji hrane se organski proizvedenom hranom.
Hrana za životinje obezbjeđuje se, u pravilu, sa sopstvene proizvodne jedinice, a kada to nije moguće, korišćenjem hrane sa drugih proizvodnih jedinica organskog stočarstva.
Tokom perioda godišnjeg preseljenja stada, najmanje 50% hrane treba da potiče sa sopstvene farme/ili u slučaju kada to nije moguće, hrana treba da bude proizvedena u saradnji sa drugom organskom proizvodnom jedinicom.
Od ukupne količine suve materije obroka, prosječan obrok može sadržati do 30% suve materije proizvedene na proizvodnoj jedinici koja je u prelaznom periodu. Ako hrana za stoku potiče sa sopstvene farme ovaj postotak može biti do 60%.
Član 20
Ishrana podmlatka sisara zasniva se na majčinom mlijeku. Period ishrane mlijekom zavisi od vrste. Minimalni period ishrane mlijekom za goveda i konje iznosi tri mjeseca, za ovce i koze 45 dana i za prasad 40 dana.
Uzgoj domaćih životinja preživara zasniva se na maksimalnom korišćenju pašnjaka, a u skladu sa dostupnim pašnjačkim površinama u različitim periodima godine.
Najmanje 60% suve materije dnevnog obroka mora da se sastoji od svježe ili suve kabaste stočne hrane ili silaže.
U dnevnom obroku mliječnih životinja u ranoj fazi laktacije suva materija koja potiče iz kabaste stočne hrane može se, uz saglasnost ovlašćenog lica, smanjiti na 50% najduže u trajanju od tri mjeseca.
Član 21
Konvencionalna stočna hrana u organskoj proizvodnji može se, u slučaju nemogućnosti obezbjeđivanja hrane iz organske proizvodnje, koristiti u ograničenim količinama i to:
- 10% godišnje za preživare i
- 20% za ostale vrste životinja.
Procenti iz stava 1 ovog člana obračunavaće se na nivou godine, kao procenat suve materije obroka.
Učešće konvencionalnih stočnih hraniva u dnevnom obroku, osim u slučaju preseljenja stada, ne može biti veći od 25% suve materije hraniva.
Član 22
Ako proizvodnja hrane nije moguća, ili je smanjena zbog elementarnih nepogoda, infektivnih bolesti, ili kada je nametnuto ograničenje, ovlašćeno lice može dozvoliti, u ograničenom vremenskom periodu na određenom području, veće učešće konvencionalne hrane u obroku.
Član 23
Dnevni obrok svinja i živine mora da sadrži svježa i suva kabasta hraniva ili silažu.
Član 24
Sirovine za hranu za stoku biljnog porijekla utvrđene u Prilogu I, dio C, tačka 1 ovog pravilnika koje potiču iz konvencionalne proizvodnje, mogu se koristiti ako su proizvedene ili pripremljene bez upotrebe hemijskih sredstava.
Za ishranu životinja u organskoj proizvodnji može se koristiti hrana životinjskog porijekla utvrđena u Prilogu I, dio C, tačka 2 ovog pravilnika.
U organskoj proizvodnji za ishranu životinja može se koristiti stočna hrana mineralnog porijekla utvrđena Prilogom I ovog pravilnika (dio C tačka 3) i mikroelementi (dio D, tačka 1.1.) i vitamini, provitamini i hemijske supstance koje imaju sličan efekat (tačka 1.2).
U ishrani životinja mogu biti korišćeni samo proizvodi utvrđeni u Prilogu I ovog pravilnika, enzimi (dio D, tačka 1.3.), mikroorganizmi (tačka 1.4.), konzervansi (tačka 1.5), koagulanti, antizgrušavajući agensi i vezivne materije (tačka 1.6.), antioksidanti (tačka 1.7.), aditivi za silažu (tačka 1.8.), određene materije koje se koriste u ishrani životinja (tačka 2.) i pomoćne materije u stočnoj hrani (tačka 3.).
Član 25
Antibiotici, kokcidiostatici, medicinske supstance, stimulatori rasta ili bilo koje druge supstance, koje su namijenjene stimulisanju rasta ili proizvodnje, ne smiju se koristiti u ishrani životinja u organskom stočarstvu.
Hrana za stoku, hraniva, aditivi gotovih smješa, pomoćne materije u proizvodnji stočnih hraniva i određeni proizvodi korišćeni u ishrani životnja ne smiju biti proizvedeni korišćenjem genetski modifikovanih organizama (GMO), ili proizvoda dobijenih od njih.
Prevencija bolesti i medicinski tretmani
Član 26
Prevencija bolesti u organskom stočarstvu zasniva se na:
- selekciji odgovarajućih vrsta i rasa životinja;
- primjeni načina gajenja životinja koji odgovara zahtjevima životinjske vrste, kojima se jača otpornost na bolesti i prevenciji infekcija;
- upotrebi visokokvalitetne hrane za stoku uz redovno obezbjeđenje izlazaka na ispašu, čime se jača prirodna imunološka zaštita životinja i
- obezbjeđivanju odgovarajućeg broja životinja radi izbjegavanja prenaseljenosti i zdravstvenih problema koje ona uzrokuje.
Član 27
Ukoliko, i pored primjene preventivnih mjera, životinja oboli ili se povrijedi, nad životinjom se moraju sprovesti odgovarajući tretmani liječenja, a po potrebi, mogu se izolovati i držati u štali.
Član 28
Upotreba veterinarskih medicinskih proizvoda u organskom stočarstvu mora se zasnivati na sljedećim principima:
a. fitoterapeutici (npr. biljni ekstrakti, esencije i dr.), homeopatski proizvodi (npr. biljne, životinjske i mineralne supstance) i mikroelementi i proizvodi navedeni u Prilogu II ovog pravilnika (Dio C tačka 3.), imaju prednost nad hemijsko-sintetičkim alopatskim veterinarskim medicinskim proizvodima ili antibioticima, ukoliko obezbijede da njihovi terapeutski efekti budu efikasni za životinju i uslove za koje je tretman predviđen;
b. ako upotreba proizvoda iz tačke (a) ovog člana nije djelotvorna, ili je nedovoljno efikasna u borbi protiv bolesti i povreda, a u liječenju je neophodno izbjeći patnju ili stres životinja, hemijsko-sintetički alopatski veterinarski medicinski proizvodi ili antibiotici mogu se koristiti, pod kontrolom veterinara;
c. upotreba hemijsko-sintetičkih alopatskih veterinarskih medicinskih proizvoda ili antibiotika za preventivni tretman je zabranjena.
Član 29
U primjeni principa iz člana 28 ovog pravilnika:
(a) zabranjena je upotreba supstanci koje ubrzavaju rast ili proizvodnju, (uključujući antibiotike, kokcidiostatike ili druge vještačke supstance za povećanje prirasta) i upotreba hormona ili sličnih supstanci za kontrolu reprodukcije (npr. indukcija ili sinhronizacija estrusa), ili za druge svrhe, s tim što hormoni mogu biti korišćeni za individualne životinje, kao forma terapeutskog veterinarskog tretmana;
(b) obezbijediti veterinarski tretman životinja, ili tretman objekata, opreme i linija prerade, koji su zakonom ili na osnovu zakona utvrđeni kao obavezni, uključujući upotrebu imunoloških veterinarskih medicinskih proizvoda u trenutku kada je bolest dijagnosticirana u određenoj regiji u kojoj je proizvodna jedinica locirana.
Prilikom korišćenja veterinarskih medicinskih proizvoda, tip proizvoda mora biti jasno obilježen (uključujući indikaciju farmakoloških supstanci), zajedno sa dijagnostičkim detaljima; posologijom (metodama administracije veterinarskog medicinskog proizvoda); trajanjem tretmana, i periodom karence.
Podaci iz stava 2 ovog člana, moraju biti dostavljeni ovlašćenom licu prije označavanja stoke ili stočnog proizvoda kao proizvoda iz organske poljoprivrede.
Stoka koja je tretirana mora biti jasno identifikovana, individualno, ako su u pitanju krupne životinje; individualno ili u grupi, u slučaju živine ili sitnih životinja.
Član 30
Period između posljednje primjene alopatskog veterinarskog medicinskog proizvoda na životinji pod normalnim uslovima upotrebe i proizvodnje certifikovanog proizvoda od takve životinje, treba da bude dvostruko duži od zakonom predviđenog perioda za konvencionalnu proizvodnju, ili ako ovaj period nije naznačen, 48 sati nakon upotrebe.
Član 31
Životinje i proizvodi dobijeni od životinja ili grupa životinja, koje prime više od dva ili maksimum tri tretmana, hemijsko-sintetskim alopatskim veterinarskim medicinskim proizvodima ili antibioticima, tokom jedne godine ili više od jednog tretmana, ako životni ciklus životinje traje manje od jedne godine, ne mogu se prodavati kao proizvod iz organske poljoprivrede.
Ukoliko su životinje tretirane proizvodima iz stava 1 ovog člana, stoka mora biti podvrgnuta prelaznom periodu, čiju dužinu određuje ovlašćeno lice.
Odredba stava 1 ovog člana ne odnosi se na vakcinacije, tretmane na parazite i obavezujuće programe eradikacije bolesti životinja koje određuje nadležni organ.
Reprodukcija i odgajivanje
Član 32
Reprodukcija životinja u organskom stočarstvu obavlja se prirodnim putem i vještačkim osjemenjivanjem.
Ostale forme vještačke ili pomoćne reprodukcije (npr. Embrio transfer) zabranjene su.
Član 33
Stavljanje elastičnih vezica na rep ovaca, kidanje repova, sječenje zuba, sječenje kljunova i obezrožavanje, zabranjeno je.
Izuzetno od stava 1 ovog člana pojedine intervencije mogu biti dozvoljene iz zdravstvenih razloga, dobrobiti ili higijene životinja u optimalnom uzrastu i sprovedene od kvalifikovanih lica. Patnja životinja pri intervencijama mora biti svedena na minimum.
Kastracija životinja je dozvoljena.
Član 34
Zabranjeno je držanje stoke u vezanom sistemu.
Izuzetno od stava 1 ovog člana vezivanje životinja dozvoljeno je po odobrenju ovlašćenog lica, u slučaju pojave bolesti, poboljšanja sigurnosti i dobrobiti životinja.
Ovlašćeno lice može odobriti gajenje goveda u veznom sistemu na malim posjedima, ako uslovi u grupama ne obezbjeđuju odgovarajuće zahtjeve njihovog ponašanja i ako im se omogući najmanje dva puta sedmično odlazak na pašnjak, šetnje na otvorenom ili u ispustima.
Član 35
U organskoj proizvodnji živine, period uzgoja prije klanja, ne može biti kraći od:
- 81 dana za piliće;
- 150 dana za kastrirane pjetlove;
- 49 dana za pekinške patke;
- 70 dana za ženke mošusne patke;
- 84 dana za mužjake mošusne patke;
- 94 dana za biserke;
- 40 dana za ćurke i guske.
Transport životinja
Član 36
Ukrcavanje i iskrcavanje pri transportu stoke mora biti sprovedeno bez upotrebe bilo kakvog elektro-stimulatora za prisilu životinja.
Stoka se mora transportovati na način kojim se stres i patnja životinja svodi na najmanju moguću mjeru.
Član 37
Životinje treba transportovati u odgovarajućim prevoznim sredstvima na što manje udaljenosti.
Transport do klanice treba da traje najviše do osam sati.
Životinje se prilikom transporta moraju redovno napajati vodom i hraniti, a mora se provjeravati i njihovo zdravstveno stanje.
Stajnjak
Član 38
Ukupna količina proizvedenog stajnjaka ne smije preći 170 kilograma azota godišnje po hektaru korišćene poljoprivredne površine.
Maksimalan broj stoke po hektaru korišćene poljoprivredne površine, u zavisnosti od kategorije i vrste, utvrđen je Prilogom II ovog pravilnika.
Između organskih proizvodnih jedinica može se uspostaviti saradnja radi distribuiranja viška stajskog đubriva iz organske proizvodnje. Maksimalna količina stajnjaka se izračunava na osnovu površina svih organskih proizvodnih jedinica uključenih u distribuiranje viška stajskog đubriva.
Niži limit od limita iz stava 1, može odrediti ovlašćeno lice, zavisno od karakteristike područja, primjene drugih azotnih đubriva i količine azota u zemljištu.
Stajnjak se mora skladištiti na posebnom prostoru radi sprječavanja zagađenja vode direktnim izlivanjem, oticanjem i infiltracijom u zemljište.
Kapacitet skladišta za stajnjak mora biti dovoljan za skladištenje stajnjaka za period duži od jedne godine.
Objekti za smještaj životinja i slobodne površine
Član 39
Uzgoj životinja u organskoj poljoprivredi vrši se u prostranim objektima koji obezbjeđuju dovoljno svježeg vazduha i prirodne svjetlosti.
Životinje moraju imati dovoljno prostora za kretanje, odmaranje, hranjenje i napajanje.
Slobodne površine i ispusti za vježbu moraju imati odgovarajući prostor za zaštitu od vjetra, kiše i visokih temperatura.
Član 40
Gustina naseljenosti u objektu određuje se u zavisnosti od vrste, rase, pola i uzrasta životinja radi obezbjeđivanjanja dovoljno prostora za normalno stajanje, lako ležanje, okretanje i pravljenje prirodnih pokreta (npr. mahanje krilima, protezanje).
Minimalne površine za uzgoj po životinji, različitih vrsta i kategorija utvrđene su u Prilogu III koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Član 41
Unutrašnji prostor objekta, ispusti, oprema i alatke moraju biti očišćeni i dezinfikovani, radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti.
Dezinfekcija i čišćenje se vrši sredstvima utvrđenim u Prilogu I ovog pravilnika (Dio E).
Izmet, urin i ostaci stočne hrane moraju se čistiti redovno radi izbjegavanja privlačenja insekata i glodara.
Za uništavanje insekata i drugih štetočina mogu se koristiti sredstva utvrđena u Prilogu I ovog pravilnika (Dio B, tačka 2.).
Član 42
Životinje moraju imati pristup pašnjaku i ispustu za vježbu i šetnju koji treba da budu djelimično pokriveni, i mogućnost da koriste ispuste kada to zahtjevaju njihove fiziološke potrebe i dozvoljavaju vremenski uslovi i stanje zemljišta.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, dozvoljeno je obavljanje završne faze tova goveda, svinja, ovaca i koza u objektu, pod uslovom da period koji životinje provode u objektu ne bude duži od petine životnog vijeka životinje, odnosno maksimalno tri mjeseca.
Član 43
Objekti za stoku moraju imati gladak, ali ne i klizav pod. Najmanje polovina ukupne podne površine mora biti puni pod, koji nije od poprečnih greda ili rešetkast.
U objektima mora postojati prostran, čist i suv prostor za ležanje i odmaranje životinja. Za prostirku se može koristiti suva slama ili drugi sličan prirodni materijal.
Prostirka se nakon upotrebe može koristiti kao đubrivo u organskoj proizvodnji. Za obogaćivanje prostirke mogu se koristiti mineralni proizvodi utvrđeni u Prilogu I ovog pravilnika (Dio A).
Član 44
Smještaj teladi u individualnim boksovima dozvoljen je do sedam dana uzrasta. Krmače se drže u grupama, osim u zadnjoj fazi bremenitosti i tokom dojenja.
Prasad se ne smiju uzgajati u kavezima.
Površine za vježbu moraju omogućiti životinjama prostor u kojem životinje mogu da riju i kopaju.
Član 45
U organskoj proizvodnji nije dozvoljen uzgoj živine u kavezima. Vodenoj živini mora se obezbijediti pristup potoku, bazenu ili jezeru.
Objekti za uzgoj živine moraju ispunjavati sljedeće uslove:
- najmanje jedna trećina površine poda mora biti od čvrstog materijala, odnosno da nije mrežaste (rešetkaste) konstrukcije i mora biti pokriven prostirkom od slame, pilotine, pijeska ili drugog materijala;
- u objektima za koke nosilje mora imati dovoljno podne površine koja je dostupna nosiljama i koja je pogodna za sakupljanje izmeta;
- objekti moraju sadržati dovoljan broj prečki koje moraju odgovarati veličini jata u skladu sa Prilogom III ovog pravilnika;
- na objektu moraju postojati otvori za izlaz i ulaz odgovarajuće veličine čija ukupna dužina iznosi četiri metra na 100 m2;
- maksimalan kapacitet objekta za uzgoj živine je:
- 4.800 pilića;
- 3.000 koka nosilja;
- 5.200 biserke;
- 4.000 ženki ili 3.200 mužjaka pataka;
- 2.500 kastriranih pijetlova, guski i ćurki.
Ukupna korisna površina pojedinačnog živinarnika za proizvodnju mesa ne smije biti veća od 1.600 m2.
Član 46
U objektima za koke nosilje prirodno svijetlo može biti dopunjeno vještačkim, radi obezbijeđivanja 16 sati svijetla dnevno, sa obaveznim noćnim periodom bez vještačkog osvjetljenja u trajanju od najmanje osam sati.
Živini se moraju obezbijediti otvoreni ispusti tokom najmanje jedne trećine života. Ispusti moraju biti prekriveni vegetacijom sa natkrivenim prostorom. Na ispustu mora biti postavljen dovoljan broj hranilica i pojilica.
Član 47
Objekti za uzgoj živine moraju se po završetku proizvodnog ciklusa prazniti. Između svakog proizvodnog ciklusa vrši se pranje, dezinfekcija objekta i opreme. Dužinu perioda u kojem ispusti moraju ostati prazni određuje ovlašćeno lice, radi oporavka vegetacije i iz zdravstvenih razloga.
Organska proizvodnja u oblasti pčelarstva
Član 48
Prostor na kome se nalaze pčelinjaci i površina koju obilaze pčele moraju odgovarati uslovima organske proizvodnje i biti registrovani zajedno sa pčelinjakom. Premještanje pčelinjaka mora biti odobreno od strane ovlašćenog lica.
Na prostoru Crne Gore može se pčelariti samo izvornom rasom Apis melifera carnica i iz nje izvedenim lokalnim populacijama pčela.
Pčelinjaci moraju biti zasnovani na podjeli pčelinjih zajednica i formiranju rojeva iz organskih pčelinjaka.
Član 49
Pčelinjaci koji nijesu uključeni u organsku proizvodnju mogu biti uključeni u sistem organskog pčelarstva na osnovu odobrenja ovlašćenog lica.
Obnovu pčelinjaka pčelama iz konvencionalne proizvodnje odobrava ovlašćeno lice kada pčele iz organske proizvodnje nijesu dostupne i u slučaju visoke smrtnosti pčela ili elementarnih nepogoda. Košnice unijete iz konvencionalne proizvodnje smatraće se košnicama iz organske proizvodnje nakon isteka prelaznog perioda.
Radi obnavljanja pčelinjaka, u organsku proizvodnu jedinicu može se unijeti 10% matica i rojeva u toku godine koji nijesu proizvedeni u organskoj proizvodnji. Unešene matice i rojevi smještaju se u košnice sa organskim saćem ili osnovama saća.
Član 50
Košnice se prave od prirodnih materijala koji ne mogu da dovedu do kontaminacije životne sredine ili pčelarskih proizvoda.
Pčelinji vosak za osnivanje nove košnice mora poticati iz organske proizvodnje. Pčelinji vosak koji ne potiče iz organske proizvodnje može se koristiti na osnovu odobrenja ovlašćenog lica u slučaju nemogućnosti nabavke organski proizvedenog voska.
U organskoj proizvodnji mogu se upotrebljavati samo organski proizvedeni propolis, vosak i biljna ulja.
Član 51
Ekstrakcija meda iz saća koje sadrži leglo, nije dozvoljena.
Radi zaštite ramova, košnica i saća od štetočina dozvoljena je upotreba proizvoda navedenih u Prilogu I ovog pravilnika ( Dio B, tačka 2.).
U dezinfekciji košnica dozvoljeni su fizički tretman vodenom parom i direktno izlaganje plamenu.
Za čišćenje i dezinfekciju objekata, opreme, pribora ili proizvoda korišćenih u pčelarstvu mogu se upotrebljavati supstance utvrđene u Prilogu I ovog pravilnika (Dio E).
Član 52
Organskim pčelarskim proizvodom smatra se proizvod koji je proizveden uz primjenu metoda utvrđenih ovim pravilnikom, najmanje 12 mjeseci prije označavanja.
Proizvođač je dužan ovlašćenom licu dostaviti plan proizvodnje i mapu sa naznačenim lokacijama košnica u toku kalendarske godine.
O terminima pomjeranja košnica mora biti obaviješteno ovlašćeno lice, kome mora biti dostupna dokumentacija koja uključuje i adekvatne analize koje potvrđuju da površine koje koriste pčele odgovaraju uslovima organske proizvodnje.
Član 53
Lokacija pčelinjaka mora:
a. obezbjeđivati dovoljno prirodnog nektara, medne rose, polena za pčele i pristup higijenski ispravnoj i čistoj vodi;
b. u prečniku od 3 km sadržati usjeve organske proizvodnje ili prirodne vegetacije kao izvora nektara, ili usjeve koji su tretirani metodama koje neznatno utiču na životnu sredinu i kao takvi ne mogu značajno štetiti označavanju pčelarskog proizvoda kao organskog;
c. biti van urbanih centara i udaljena najmanje 1 km od saobraćajnica, industrijskih postrojenja, deponija, pogona za uništavanje otpada i od površina pod konvencionalnom poljoprivrednom proizvodnjom.
Uslovi iz stava 1 ovog člana ne primjenjuju se na područja na kojima nema cvjetanja, ili kada su košnice u fazi mirovanja.
Član 54
Zabranjeno je sakupljanje meda i drugih pčelinjih proizvoda uništavanjem pčela u saću. Zabranjeno je odsijecanje krila matici. Dozvoljena je zamjena matice, koja uključuje i ubijanje stare matice. Zabranjeno je uništavanje trutovskog legla, osim u slučaju pojave Varroa destructor.
U dimilicama za pčele dozvoljena je upotreba netretiranog drveta i prirodnih goriva (pečurke, osušena netretirana piljevina). Upotreba fosilnih goriva (ulja, dizel gorivo, i dr. petrolejski proizvodi) nije dozvoljena.
Član 55
Košnice se na kraju proizvodne sezone ostavljaju sa dovoljnim rezervama meda i polena da pčele prežive zimu.
Vještačka ishrana pčela dozvoljena je samo u ekstremnim klimatskim uslovima. Vještačko prihranjivanje vrši se medom iz organske proizvodnje, a po mogućnosti sa iste proizvodne jedinice.
Usljed klimatskih uslova koji mogu izazvati kristalizaciju meda dozvoljeno je korišćenje organski proizvedenog šećernog sirupa ili organske šećerne melase, samo uz odobrenje nadležnog organa.
Član 56
Za vrijeme vještačkog hranjenja pčela vodi se evidencija o:
- vrsti i porijeklu proizvoda;
- datumu korišćenja;
- korišćenim količinama;
- košnicama u kojima je vršeno vještačko prihranjivanje.
Vještačka ishrana pčela dozvoljena je u periodu od posljednjeg skupljanja meda i 15 dana prije početka narednog medonosnog perioda.
Član 57
Prevencija bolesti u organskoj pčelarskoj proizvodnji zasniva se na primjeni mjera kojima se povećava otpornost na bolesti i sprječavaju infekcije, kao npr.: sistematska kontrola košnica i trutovskog legla, obezbjeđivanje dovoljne rezerve polena i meda u košnicama, redovna dezinfekcija materijala i opreme u određenim intervalima, uništavanje kontaminiranih materijala i njihovih izvora, redovna zamjena pčelinjeg voska i zamjena matica.
Član 58
U zdravstvenoj zaštiti pčela prednost imaju fitoterapeutski i homeopatski proizvodi.
Ako je upotreba preparata iz stava 1 ovog člana neefikasna za iskorjenjivanje bolesti ili infestaciju mogu se koristiti alopatski, hemijski, sintetizovani medicinski proizvodi samo uz kontrolu veterinara.
Proizvodi iz stava 2. ovoga člana ne mogu se koristiti kao sredstva preventivne zaštite.
U tretmanu protiv Varroa destructor mogu se koristiti mravlja kiselina, mliječna, sirćetna i oksalna kiselina, kao i biljni preparati (mentol, timol, eukaliptol ili kamfor).
Član 59
Košnice pčela koje se tretiraju hemijski sintetizovanim alopatskim medicinskim proizvodima smještaju se u izolaciju tokom trajanja tretmana. Poslije završenog tretmana sav vosak se mijenja organski proizvedenim voskom i određuje se prelazni period od jedne godine.
Kada se primjenjuje veterinarsko medicinski proizvod za liječenje pčela, podaci o dijagnozi, dužini tretmana i karence moraju biti dostavljeni ovlašćenom licu prije izdavanje certifikata za proizvodnju organske poljoprivrede.
Akvakultura
Član 60
Akvakulturom, u smislu ovog pravilnika, smatra se gajenje različitih vodenih životinja u slatkoj, poluslanoj i slanoj vodi, transport i klanje. Vodene životinje mogu se gajiti u svim vrstama kopnenih ili plutajućih ograđenih prostora, u morskoj i slatkoj vodi ili hidroakumulacijama sa prirodnom demarkacijom, u kojima aktivnost uzgoja može biti kontrolisana.
Član 61
Proizvodima organske akvakulture, u smislu ovog pravilnika, ne smatraju se organizmi koji se slobodno kreću u otvorenim vodama (uključujući divlje ribe), čiji uzgoj ne može biti kontrolisan.
Član 62
Uzgoj i proizvodnja u organskoj akvakulturi mora se zasnivati na dobrobiti i zdravlju organizama, kao i očuvanju prirodne sredine.
Proizvodnja iz stava 1 ovog člana mora omogućiti život organizmima u najvećoj mogućoj mjeri u prirodnom okruženju koje je prilagođeno fiziološkim i etološkim potrebama.
Proizvodnja se u organskoj akvakulturi vrši na način kojim se u potpunosti štiti i čuva prirodna sredina - voda i kopneni djelovi, i to:
- obezbjeđenjem minimalnog uticaja na lokalne biološke procese (mikroorganizme, biljke i životinje);
- sprječavanjem infekcija i prisustva parazita i rezidua medikamenata do divljih organizama i njihove prirodne sredine;
- bez upotrebe sintetičkog đubriva i sredstava koja mogu imati negativan uticaj na prirodnu sredinu;
- obezbjeđivanjem raznolikosti (biodiverziteta) u proizvodnji gdje je to moguće (npr. uzgoj dagnji povezan sa uzgojom ribe).
Član 63
U periodu prelaska sa konvencionalne na organsku proizvodnju (prelazni period), obavezna je primjena metoda organske akvakulture. Prelazni period, odnosno vrijeme od početka primjene standarda do trenutka dobijanja certifikata, mora činiti najmanje posljednjih 90% ukupnog povećanja biomase. U toku prelaznog perioda, obavezna je kontrola od strane ovlašćenog pravnog lica.
Član 64
Na istom gazdinstvu može se zasnovati organska i konvencionalna akvakultura na odvojenim proizvodnim jedinicama (paralelna proizvodnja).
U slučaju iz stava 1 ovog člana:
- proizvodne jedinice ne smiju da utiču jedna na drugu u pogledu otpadnih materija, ljekova, upotrebe sredstava za čišćenje ili sl.;
- u moru i jezerima, razdaljina između otvorenih organskih i konvencionalnih proizvodnih jedinica mora biti najmanje 25 metara;
- u tekućoj slatkoj vodi organska proizvodna jedinica ili jedinica u prelaznom periodu mora se nalaziti najmanje 10 metara uzvodno od konvencionalne proizvodne jedinice;
- objekti za skladištenje hraniva i inputa za različite proizvodne metode moraju biti odvojeni;
- hraniva i drugi inputi za organsku proizvodnju moraju biti jasno označeni.
Član 65
Voda u kojoj se vrši uzgoj akvakulture ne smije biti zagađena, proizvodna jedinica mora se nalaziti u dovoljnoj udaljenosti od izvora zagađenja.
Proizvodna jedinica mora biti locirana u regionima sa dobrim protokom vode tako da ne dolazi do značajnijeg nastajanja sedimenta.
Sakupljanje otpada u proizvodnoj jedinici i oko proizvodne jedinice je obavezno. Proizvodne jedinice u akvakulturi moraju imati kontejnere za odlaganje uginulih životinja. Kapacitet kontejnera prilagođava se veličini organske proizvodne jedinice i rutinskom planu čišćenja.
Član 66
Prirodna sredina se mora u najvećoj mogućoj meri zaštititi od nakupljanja otpadnih materija koje potiču od hrane i fecesa, što može dovesti do pretjeranog đubrenja ili drugih smetnji. Ukupna količina otpadnih materija ne smije opteretiti prirodno okruženje i negativno uticati na biodiverzitet ili izazvati preterano đubrenje.
Član 67
Materijal, oprema, boje koji se koriste u proizvodnji moraju se zasnivati na principima organske proizvodnje. Impregnirajuća sredstva koja sadrže toksine zabranjena su.
Član 68
Rastinje na proizvodnoj opremi se uklanja mehaničkim ili biološkim metodama.
Član 69
Reprodukcija u organskoj proizvodnji u akvakulturi zasniva se na priplodnom materijalu iz organske akvakulture.
Ako se ne može nabaviti organski rasplodni materijal sa željenim karakteristikama, može se koristiti priplodni materijal iz konvencionalne proizvodnje samo uz primjenu prelaznog perioda.
Triploidni i genetski modifikovani organizmi ne mogu se koristiti u organskoj akvakulturi.
Promjena pola vještačkim putem nije dozvoljena.
Član 70
Za hranu u akvakulturi koriste se organski proizvedena hraniva i hraniva koja potiču iz prirodnih vodenih resursa. Hraniva moraju biti dobrog kvaliteta.
Ako organski proizvedena hraniva nijesu dostupna, dozvoljeno je korišćenje do 5% hraniva (suve materije) obroka dobijenog iz konvencionalne proizvodnje uz saglasnost ovlašćenog lica.
Ako je organski proizvedena hrana dostupna ali se ne može koristiti iz opravdanih razloga, korišćenje ekvivalentnih sastojaka neorganskog porijekla u ograničenom periodu dozvoljeno je uz saglasnost ovlašćenog lica.
Hraniva od divljih riba mogu se koristiti pod uslovom da divlja riba potiče iz samoodrživih jata i iz prirodne sredine koja je kontrolisana.
Upotreba vlažne hrane nije dozvoljena.
Upotreba genetski modifikovanih organizama u ishrani nije dozvoljena.
Član 71
Za ishranu organizama u akvakulturi koriste se po mogućnosti minerali i vitamini u prirodnom obliku.
U organskoj akvakulturi zabranjena je upotreba sintetičkih aditiva:
- sredstva koja utiču na rast;
- stimulansi apetita;
- antioksidanti;
- konzervansi;
- boje i
- aminokiseline.
U akvakulturi zabranjeno je korišćenje:
- sirovih sastojaka hrane koji potiču od iste vrste,
- aditiva koji se sastoje od genetski modifikovanih organizama (GMO),
- aditiva proizvedenih korišćenjem GMO i
- fecesa.
Kao aditivi za bojenje hrane u akvakulturi mogu se koristiti ljuske rakova, alge, gljivice i kulture bakterija.
Član 72
Organska akvakultura zasniva se na primjeni preventivnih mjera u zaštiti zdravlja organizama kako bi se izbjeglo korišćenje lijekova.
Proizvodni uslovi akvakulture moraju biti takvi da svedu na minimum rizik i opasnost od pojave infekcije i bolesti.
U akvakulturi sprovode se profilaktičke mjere, uključujući i vakcinaciju protiv infektivnih bolesti, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegle pojave bolesti i upotreba ljekova.
Organizmi se moraju u što manjoj mjeri uznemiravati i sa njima se mora postupati pažljivo.
Član 73
Pri liječenju koriste se prirodni preparati, a u slučaju neefikasnosti prirodnih preparata za liječenje se koriste sintetički ljekovi.
Organizmi koji pokazuju simptome bolesti moraju se podvrgnuti odgovarajućem tretmanu.
Rutinski profilaktički tretman sa ljekovima i hemijskim sredstvima zabranjen je. Upotreba stimulatora rasta (hormoni, ljekovi i dr.), zabranjena je.
Vještačka dnevna svjetlost ne može biti duža od najdužeg dana odnosno dnevne svjetlosti u godini.
Kada se koriste ljekovi i dezinfekciona sredstva u proizvodnim jedinicama za odgoj neophodno je preduzeti potrebne mjere radi smanjenja štetnog uticaja na okolinu.
Član 74
Prilikom upotrebe ljekova dužina karence je dvostruko veća u odnosu na alopatsko liječenje. Tokom tretmana ljekovima sa karencom vrijeme trajanja karence odnosi se i na organsku proizvodnju u okruženju, odnosno 150 metara u moru ili jezeru; 10 metara kada se proizvodna jedinica nalazi nizvodno u tekućoj slatkoj vodi.
Član 75
O svim tretmanima i bolestima u proizvodnoj jedinici vodi se evidencija u koju se unose sljedeći podaci:
- identifikacija bolesti;
- tip i dužina tretmana;
- vrste ljekova koji su korišćeni i
- period karence.
Član 76
Izlov i berba organskih vodenih organizama treba da se zasniva na najmanjem mogućem uznemiravanju organizama i ne smije negativno uticati na prirodnu sredinu.
Prinosi pri izlovu ili sakupljanju proizvoda ne smiju ugroziti održivost ekosistema ili opstanak ostalih vrsta.
Član 77
Transport živih vodenih organizama mora se obavljati sa pažnjom uz stalnu kontrolu zdravstvenog stanja uz obezbjeđenje uslova koji se odnose na:
- kvalitet vode, uključujući salinitet, temperaturu, sadržaj kiseonika, pH i dr.;
- maksimalnu udaljenost i vremensko ograničenje kojima životinje mogu biti podvrgnute tokom transporta i
- predostrožnost protiv bijega.
Zabranjena upotreba hemijski sintetizovanih trankvilajzera ili stimulansa prije ili tokom transporta životinja.
Član 78
Prilikom klanja stres i patnja organizama mora biti svedena na minimum. Oprema koja se koristi za omamljivanje mora brzo dovesti do stanja ošamućenosti ili smrti organizma.
Član 79
Prilikom klanja u klanicama moraju biti obezbijeđeni uslovi koji se odnose na:
- period oporavka nakon transporta;
- obezbjeđenje vremenskog perioda između omamljivanja i iskrvavljenja;
- tip i kvalitet opreme i
- kontakt između živih i zaklanih organizama.
Salmonidae
Član 80
Voda u kojoj se uzgajaju Salmonidae mora da sadrži najmanje 6 mg kiseonika po litru. Sadržaj kiseonika se mjeri u sredini kaveza na dubini od tri metra. Na kopnenim proizvodnim jedinicama mjeri se na izlaznoj vodi.
U svim proizvodnim jedinicama mora se redovno u različitim periodima u toku dana vršiti mjerenje:
- temperature;
- saliniteta vode (u morskim instalacijama) i
- sadržaja kiseonika.
Član 81
Za sve proizvodne jedinice vodi se mjesečna evidencija o:
- broju riba, vrsti i porijeklu i prosječnoj težini žive ribe;
- zapremini proizvodne jedinice;
- kilogramima ribe po kubnom metru;
- o uklonjenim količinama uginule ribe;
- proizvodnim rezultatima (težina zaklane ribe), podatak o kvantitetu mora biti specificiran kao broj pojedinačnih riba i ukupna težina u kilogramima;
- potrošnji sredstava za čišćenje i dezinfekciju (naziv proizvoda, količina i period upotrebe);
- zdravstvenom stanju riba (dijagnoza, primijenjeni tretman, karenca...) i
- porijeklu priplodne ribe.
Član 82
U proizvodnu jedinicu mogu se unositi ikra i riba za priplod iz priplodnih jata koja su pod stalnom zdravstvenom kontrolom. Priplodna riba mora voditi porijeklo od pitome ribe. Ukoliko se organski priplodni materijal ne može nabaviti, može se koristiti priplodni materijal iz konvencionalne proizvodnje uz primjenu prelaznog perioda.
Član 83
Na proizvodnim jedinicama broj organizama se prilagođava prirodnim potencijalima za uzgoj i veličinu (težini riba i drugih vodenih organizama).
Proizvodna jedinica može imati najmanju veličinu:
- 100 m2 ili 500 m3 za lososa,
- 50 m2 ili 250 m3 za kalifornijsku i potočnu pastrmku i druge autohtone vrste.
Član 84
Proizvodne jedinice za uzgoj ribe ili drugih vodenih životinja moraju imati kontejner ili drugo adekvatno rješenje za deponovanje uginulih jedinki. Kapacitet se određuje u skladu sa veličinom organske proizvodne jedinice i rutinskom procedurom čišćenja.
Član 85
U slučaju pojave vaši koriste se prirodne metode npr. Labrus, Fam, Labridae.
Član 86
Transport žive ribe može trajati najduže šest sati.
Oprema koja se koristi u transportu ne smije biti toksična. Sintetički stimulansi i sredstva za smirenje se ne mogu davati tokom transporta.
Član 87
Prilikom hvatanja ribe mogu se koristiti torbe - kese za sakupljanje ribe, vakum pumpa, ribolovne mreže i klopke.
Riba mora biti ošamućena prije ubijanja.
Ošamućena riba mora biti odmah ubijena.
Ugljen dioksid (SO2), udarac u glavu ili drugi odobren metod se može koristiti kao metod za ošamućivanje.
Riba ne smije biti pripremljena za klanje u vodi temperature iznad 18oC.
Cyprinidae
Član 88
Proizvodna jedinica u kojoj se uzgajaju vrste iz porodice Cyprinidae mora biti locirana na odgovarajućoj udaljenosti od poljoprivrednih gazdinstava, industrijskih pogona, naselja, proizvodnih jedinica sa konvencionalnim načinom proizvodnje i drugih izvora zagađenja.
Član 89
Da bi se organizovala proizvodnja ciprinidnih vrsta riba na proizvodnoj jedinici potrebno je obezbjediti:
- kontrolu uslova uzgoja riba;
- da su dotok i oticanje vode iz ribnjaka kontrolisani i približno jednaki;
- da su dotok i oticanje vode organizovani tako da ne može doći do prebjega riba iz ribnjaka u vodotok ili ulaska divljih riba iz vodotoka u ribnjak;
- da se svake godine, između jeseni i proljeća, ribnjak isuši radi dezinfekcije;
- da se u periodu isušivanja ribnjaka vrši odstranjivanje mulja,
- da se isušivanje ribnjaka i odstranjivanje mulja organizuju tako da ne utiču negativno na biljni i životinjski svijet ribnjaka i okoline kako bi se očuvala struktura biotopa;
- da najmanje 20% obalnog pojasa, u širini najmanje od 1,5 m, ostane obrastao trstikom;
- da se vodene biljke koje štetno utiču na uzgoj riba odstranjuju isključivo biološkim i mehaničkim mjerama i
- da se nasip ribnjaka kosi najmanje jednom godišnje.
Član 90
Voda u ribnjaku mora da ispunjava sljedeće uslove:
- da spada u I ili II klasu kvaliteta;
- da sadrži najmanje 3 mg/l kiseonika i
- da je pH vrijednost od 7,0 do 9,0.
Član 91
U prirodnim vodotocima treba uzgajati prvenstveno domaće, autohtone vrste riba i vrste koje su prisutne (domisticirane).
Broj riba u ribnjaku mora biti prilagođen prirodnom potencijalu za uzgoj i veličini (težini) riba.
U polikulturi broj riba mora biti prilagođen sastavu ribljih vrsta, broj mesojednih vrsta riba ne smije preći 10% ukupnog broja riba u polikulturi.
Ribe za organsko ribarstvo, ikra i mlađ moraju poticati iz organskih proizvodnih jedinica.
Nabavka ribe iz drugih ribnjaka može se vršiti samo ako su 2/3 životnog doba uzgajane po metodama organske proizvodnje uz odobrenje ovlašćenog lica.
Matične ribe moraju poticati iz organskog ribarstva, ukoliko nije moguće nabaviti ribe iz organskog ribarstva 20% riba može poticati iz ekstenzivnog uzgoja pod uslovom da su 2/3 uzgojnog doba provele u uslovima organskog ribarstva.
U organskoj proizvodnji riba dozvoljen je uzgoj i odlaganje ikre matičnih riba u grijanim mrestilištima kod toplovodnih riba. Grijanje treba da se zasniva na sunčevoj energiji.
U organskoj poljoprivredi ne mogu se koristiti ikra, mlađ, ribe i druge vodene životinjske vrste dobijene genetskim inženjeringom.
Upotreba hormonskih preparata u postupku mrijesta i radi ubrzanja porasta nije dozvoljena.
Član 92
Hraniva treba da potiču sa organske proizvodne jedinice. Samo uz odobrenje ovlašćenog pravnog lica do 20% hraniva može da potiče iz konvencionalne proizvodnje. Sintetička hraniva (npr. sintetičke aminokiseline) nisu dozvoljena.
Član 93
Pri liječenju treba koristiti prirodne metode i lijekove, a lijekovi hemijskog porijekla koriste se ako nema druge alternative, uz obavezan nadzor veterinara.
Nakon upotrebe lijekova potrebno je, prije prodaje riba, udvostručiti vrijeme karence.
Sredstva za čišćenje i dezinfekciju koja se koriste u ribnjaku moraju izgubiti svojstva još za vrijeme uzgoja.
Upotreba gašenog kreča nije dozvoljena u ribnjaku, osim u slučaju zaštite zdravlja ljudi ili održavanja higijene po odobrenju veterinara.
Upotreba hlornog kreča nije dozvoljena.
Član 94
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".
Broj: 320/05-0201-3962/3
Podgorica, 17. juna 2005. godine
Ministar, mr Milutin Simović, s.r.
PRILOG I
DIO A
ĐUBRIVA I POBOLjŠIVAČI ZEMLjIŠTA
Proizvodi za tretiranje zemljišta
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Naziv NAČIN KORIŠĆENjA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Stajsko đubrivo Proizvod koji sadrži mješavinu životinjskih
ekskremenata i biljnog materijala (prostirka
za životinje)
- uz odobrenje ovlašćenog lica
- oznaka vrste životinje
- dolaze iz ekstenzivnog stočarstva
Osušeno stajsko đubrivo i - uz odobrenje ovlašćenog lica
dehidrirano živinsko đubrivo - oznaka vrste životinje
- dolaze iz ekstenzivnog stočarstva
Kompostirani životinjski - uz odobrenje ovlašćenog lica
ekskrementi, uključujući - oznaka vrste životinje
živinsko đubrivo i - zabranjeni elementi industrijske poljoprivrede
kompostirano stajsko đubrivo
Tečni životinjski - upotreba nakon kontrolisane fermentacije i
ekskrementi prikladnog razblaženja
(stajnjak, urin, itd...) - uz odobrenje ovlašćenog lica
- oznaka vrste životinje
- zabranjeni elementi industrijske poljoprivrede
Kompostirani ili fermentirani Proizvod dobijen od izdvojenog kućnog otpada
otpaci sa gazdinstva koje je podvrgnuto kompostiranju ili anaerobnoj
fermentaciji u proizvodnji biogasa
- samo biljni i životinjski otpad
- samo proizveden u zatvorenom i kontrolisanom
sistemu sakupljanja
- maksimalne koncentracije u mg/kg suve materije:
kadmijum 0,7
bakar 70
nikl 25
olovo 45
cink 200
živa 0,4
hrom (ukupni) 70
hrom (VI): 0,0
- uz odobrenje ovlašćenog lica
Treset Upotreba ograničena na hortikulturu (tržište baštovanstva,
cvjećarstva, gajenja drveća i rasadnika)
Gline
(perlit, vermikulit, itd...)
Ostaci nakon gajenja gljiva Inicijalni sastav supstrata mora biti ograničen na proizvode
sa propratne liste
Ostaci uginulih crva
(vermikompost) i insekata
Guano - uz odobrenje ovlašćenog lica
Kompostirana ili Proizvod dobijen iz mješavine biljnih materija koje su
fermentisana smjesa biljnih kompostirane ili podvrgnut anaerobnoj fermentaciji za
materija proizvodnju biogasa
uz odobrenje ovlašćenog lica
Proizvodi ili nus-proizvodi uz odobrenje ovlašćenog lica
životinjskog porijekla:
- krvno brašno
- brašno od kopita
- brašno od rogova
- koštano brašno ili
deželatonizirano
koštano brašno
- riblje brašno
- mesno brašno
- brašno od dlaka,
perja i sl.
- drvo
- krzno
- dlaka
- mlječni proizvodi
Proizvodi i nus-proizvodi
biljnog porijekla za đubrenje
(npr. uljano sjeme, brašni
kolači, ljuska kokosa, sladni
otpad ...)
Morske alge i proizvodi od Direktno dobijeni:
morskih algi (i) fizičkom preradom uključujući dehidrataciju, zamrzavanje i mljevenje
(ii) ekstrakcijom sa vodom ili vodenim kiselinskim i/ili baznim rastvorima
(iii) fermentacijom
uz odobrenje ovlašćenog lica
Strugotina i drveni otpaci drvo nije hemijski tretirano nakon obaranja
Kompostirana kora drveta drvo nije hemijski tretirano nakon obaranja
Drvena prašina od drveta koje nije hemijski tretirano nakon obaranja
Mljevene fosfatne stijene - sadržaj fosfora, kalijuma i mangana mora biti naznačen ili
u formi oksida (P2O5; K2O i MgO) ili u formi elementa (P, K i Mg)
- sadržaj kadmijuma manji od 90 mg/kg P2O5
Aluminijum kalcijum fosfat - sadržaj fosfora, kalijuma i mangana mora biti naznačen ili u
formi oksida (P2O5; K2O i MgO) ili u formi elementa (P, K i Mg)
- sadržaj kadmijuma manji od 90 mg/kg P2O5
- limitirana upotreba za bazična zemljišta (pH (veći od) 7,5)
Troska, šljaka uz odobrenje ovlašćenog lica
Sirove kalijumove soli uz odobrenje ovlašćenog lica
(kainit, silvinit...)
Kalijum sulfat, sa mogućim Proizvod dobijen iz sirovih kalijumovih soli fizičkom
sadržajem magnezijumovih ekstrakcijom i da po mogućnosti sadrži magnezijumove soli.
soli uz odobrenje ovlašćenog lica
Kalcijum karbonat prirodnog
porijekla (kreda, lapor,
krečnjak, bretonski
ameloriant, fosfatna kreda)
Magnezijum i kalcijum samo prirodnog porijekla
karbonat prirodnog porijekla
(magnezijska kreda, uz odobrenje ovlašćenog lica
magnezijumski krečnjak)
Magnezijum sulfat (kieserit)
Rastvor kalcijum hlorida Folijarni tretman stabla jabuke, nakon utvrđivanja deficita
kalcijuma
uz odobrenje ovlašćenog lica
Kalcijum sulfat (gips) Samo prirodnog porijekla
Industrijski kreč iz proizvoda uz odobrenje ovlašćenog lica
industrije šećera
Elementarni sumpor uz odobrenje ovlašćenog lica
Mikro elementi A. ĐUBRIVA KOJA SADRŽE SAMO JEDAN MIKROELEMENT
- deklaracija mora sadržati: tip označavanja, podatke o
metodu proizvodnje i osnovne sastojke, minimalan sadržaj
mikroelemenata (%) i rastvorljivost,
Bor (B):
borna kiselina (14% B rastvorljivog u vodi),
natrijum borat (10% B rastvorljivog u vodi),
kalcijum borat (7% ukupnog B i 98% granula promjera 0,063 mm),
bor etanol amin (8% B rastvorljivog u vodi), ukupan bor,
jedinjenja bora dobijena rastvaranjem ili suspenzijom u vodi
(2% B rastvorljivog u vodi)
Kobalt (Co):
kobaltne soli (19% Co rastvorljivog u vodi),
helati kobalta (2% Co rastvorljivog u vodi i 8/10 sadržaja
kao helat),
rastvori kobaltnih đubriva (2% Co rastvorljivog u vodi)
Bakar (Cu):
bakarne soli (20% Cu rastvorljivog u vodi),
bakarni oksid (70% ukupnog Cu sa 98% granula promjera
od 0,063 mm),
bakar hidroksid (45% ukupnog Cu sa 98% granula
promjera od 0,063 mm),
helati bakra (9% Cu rastvorljivog u vodi od kojih je
najmanje 8/10 kao helat),
đubriva na bazi bakra - smjese navedenih jedinjenja
(5% ukupnog Cu sa 98% granula promjera od 0,063 mm),
rastvori bakarnih đubriva (3% Cu rastvorljivog u vodi)
Željezo (Fe):
soli željeza (12% Fe rastvorljivog u vodi),
helati željeza (5% Fe rastvorljivog u vodi sa najmanje 8/10
kao helati),
rastvori đubriva željeza (2% Fe rastvorljivog u vodi)
Mangan (Mn):
soli mangana (17% Mn rastvorljivog u vodi),
helati mangana (5% Mn rastvorljivog u vodi sa najmanje
8/10 kao helati),
mangan oksid (40% ukupnog Mn sa 80% granula promjera 0,063 mm),
đubriva na bazi Mn (17% ukupnog Mn),
rastvori đubriva na bazi Mn (3% Mn rastvorljivog u vodi)
Molibden (Mo):
natrijum molibdat (35% Mo rastvorljivog u vodi), amonijum
molibdat (50% Mo rastvorljivog u vodi), đubriva na bazi Mo
(35% Mo rastvorljivog u vodi), rastvori Mo đubriva
(3% Mo rastvorljivog u vodi)
Cink (Zn):
soli cinka (15% Zn rastvorljivog u vodi),
helati cinka (5% Zn rastvorljivog u vodi),
cink oksid (70% ukupnog Zn),
đubriva na bazi cinka (30% ukupnog Zn),
rastvori na bazi cinka (3% Zn rastvorljivog u vodi)
MINIMALAN SADRŽAJ MIKROELEMENATA (%):
B. ČVRSTE ILI TEČNE SMJESE MIKROELEMENATA
Bor (B): 0,2 ili 0,2
Kobalt (Co): 0,02 ili 0,02
Bakar (Cu): 0,5 ili 0,2
Željezo (Fe): 2,0 ili 0,3
Mangan (Mn): 0,5 ili 0,1
Molibden (Mo): 0,02
Cink (Zn): 0,5 ili 0,1
- minimalan ukupan sadržaj mikroelemenata u
čvrstim smjesama: 5%
- minimalan ukupan sadržaj mikroelemenata u
tečnim smjesama: 2%
C. ĐUBRIVA KOJA SADRŽE MAKRO I/ILI SEKUNDARNE ELEMENTE SA
MIKROELEMENTIMA KOJA SE KORISTE ZA ZEMLjIŠTE
- za usjeve ili pašnjake
- za hortikulturu
Bor (B): 0,01 ili 0,01
Kobalt (Co): 0,002 ili -
Bakar (Cu): 0,01 ili 0,002
Željezo (Fe): 0,5 ili 0,02
Mangan (Mn): 0,1 ili 0,01
Molibden (Mo): 0,001 ili 0,001
Cink (Zn): 0,01 ili 0,002
D. ĐUBRIVA KOJA SADRŽE MAKRO I/ILI SEKUNDARNE ELEMENTE SA
MIKROELEMENTIMA KOJA SE FOLIJARNO KORISTE
Bor (B): 0,01
Kobalt (Co): 0,002
Bakar (Cu): 0,002
Željezo (Fe): 0,02
Mangan (Mn): 0,01
Molibden (Mo): 0,001
Cink (Zn): 0,002
E. LISTA ODOBRENIH ORGANSKIH KOMPLEKSNIH SREDSTAVA
ZA MIKROELEMENTE
1. Sredstva za dobijanje helata:
Natrijumove, kalijumove i amonijumove kiseline i soli sa:
etilen diamin tetraacetatnom kiselinom
dietilen triamin pentaacetatnom kiselinom
etilen diamin-di (O-hidroksifenilacetat) acid
hidroksi - 2 etilen diamin triacetatna kiselina
etildiamin-di (0-hidroksi P-metilfenil) acetatnom kiselinom
etilen diamin di (5-karboksi - 2-hidroksi fenil)
acetatnom kiselinom
2. Kompleksna sredstva
Sredstva navedena u prethodnim poglavljima A, B, C i D.
potrebno je da se odobri od strane inspekcijskog tijela ili
autoriteta
Natrijum hlorid samo rudarska so
uz odobrenje ovlašćenog lica
kameno brašno -
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
DIO B
1. PROIZVODI ZA ZAŠTITU BILjA
I. Supstance biljnog ili životinjskog porijekla
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAZIV NAČIN KORIŠĆENjA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Azadiratin ekstrakt iz Azadirachta indica Insekticid
uz odobrenje ovlašćenog lica
Pčelinji vosak agens pri potkresivanju
Želatin Insekticid
Hidrolizovani proteini Mamac
Primjena u kombinaciji sa drugim
odgovarajućim supstancama Priloga I, dio B
Lecitin Fungicid
Ekstrakt iz Nicotiana tabacum Insekticid
(vodeni rastvor) Protiv afida u suptropskim stablima voća
(pomorandže, limun...) i tropskim usjevima
(npr. banana); korišćen samo na početku
vegetacionog perioda
uz odobrenje ovlašćenog lica
Biljna ulja (npr. ulje mente, bora, kima...) Insekticid, akaricid, fungicid, inhibitor klijanja
Piretrin ekstrakovan iz Chrysanthemum Insekticid
cinerarieafolium uz odobrenje ovlašćenog lica
Kvazija ekstrakovana iz Ljuassia amara Insekticid, repelent
Rotenon ekstrakovan iz Derris spp. i Insekticid
Lonchocaprus spp. i Terphrosia spp. uz odobrenje ovlašćenog lica
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
II. Mikroorganizmi koji se koriste u biološkoj kontroli štetočina
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAZIV NAČIN KORIŠĆENjA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice) Samo genetski nemodifikovani organizmi
npr. Bacillus thuringiensis, Granulose
: 91;0:virus itd.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
III. Supstance koje se koriste u zamkama ili dispenzerima
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAZIV NAČIN KORIŠĆENjA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Diamonijum fosfat atrakant
samo u zamkama
Metaldehid Mamac za mekušce
Samo u zamkama koje sadrže repelent za
više životinjske vrste
Feromoni Atrakant ometa seksualne nagone
Samo u zamkama i dispenzerima
Piretroidi (samo deltametrin ili lambda Insekticid
cihalotrin) samo u zamkama sa specifičnim atrakantima
Samo protiv Batrocea oleae i Ceretitas
: 91;0: capitata korova
uz odobrenje ovlašćenog lica
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
IIIa. Preparati koji se raspršuju između gajenih biljaka
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAZIV NAČIN KORIŠĆENjA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Fero (III) ortofosfat mekušci
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
IV. Ostale supstance za tradicionalnu upotrebu u organskoj poljoprivredi
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAZIV NAČIN KORIŠĆENjA
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Bakar u formi bakar Fungicid
hidroksida, bakar - u količini 6 kg/ha/god, ukoliko je u skladu sa
oksihlorida (trobazni), bakar nacionalnim zakonom o zaštiti biljaka
sulfata, bakar oksida - uz odobrenje ovlašćenog lica
Etilen Sazrevanje banana
Kalijumova stipsa (alaun) spriječavanje zrenja banana
Kalijumove soli masnih Insekticid
kiselina (meki sapun)
Krečni sumpor (kalcijum polisulfid) Fungicid, insekticid, akaricid
uz odobrenje ovlašćenog lica
Parafinska ulja Insekticid, akaricid
Mineralna ulja Insekticid, fungicid
samo za stabla voća, vinove loze, maslinovog stabla i
tropskih usjeva (banana)
uz odobrenje ovlašćenog lica
Kalijum permanganat fungicid, baktericid; samo u stablu voća, maslinama i
vinovoj lozi
Kvarcni pijesak Repelent
Sumpor Fungicid, akaricid, repelent
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
2. PROIZVODI ZA KONTROLU ŠTETOČINA I BOLESTI U STOČARSKIM OBJEKTIMA I OPREMI:
2.1. proizvodi navedeni u Tački 1,
2.2. rodenticidi
DIO C
STOČNA HRANA
1. Stočna hrana biljnog porijekla
1.1. Žitarice, sjeme, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Naziv Način korišćenja
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovas (zob) kao zrno, pahuljice, ljuspice, sačma i mekinje;
Ječam kao zrno, protein, sačma;
Riža kao zrno, lomljena riža, mekinje i klica;
Proso kao zrno;
Raž kao zrno, sačma;
Kineska šećerna trska kao zrno;
Pšenica kao zrno, sačma, mekinje, glutenizirana stočna hrana,
Pir (podvrsta pšenice) gluten i klica;
Tritikale kao zrno;
Kukuruz kao zrno;
Sladna prašina kao zrno, mekinje, sačma, klice i gluten;
Pivska žita
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.2. Uljna sjemena, uljno voće, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Naziv Način korišćenja
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Repino sjeme kao ljuska;
Soja kao zrno, pržena i u ljuskama;
Suncokretovo sjeme kao sjeme i presovano sjeme
Pamuk kao sjeme i presovano sjeme
Laneno sjeme kao sjeme i presovano sjeme
Susamovo sjeme kao sjeme i presovano sjeme
Palmino jezgro kao presovano
Repina komina i ljuske kao presovano
Bundevino sjeme kao presovano
Maslina, maslinova pulpa
Biljna ulja (iz fizičke ekstrakcije maslina)
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.3. Sjeme leguminoza, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Naziv Način korišćenja
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Leblebija (slanutak) kao sjeme, sačma i mekinje
Grašak kao sjeme, mekinje i sačma
Grahorice kao sjeme podvrgnute odgovarajućem
temperaturnom tretmanu, mekinje i sačma;
Hljebni pasulj kao zrno, sačma i mekinje;
Bob kao zrno, sačma i mekinje;
Lupina kao zrno, sačma i mekinje;
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.4. Gomoljasto korjenje, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
Naziv:
Pulpa šećerne cvekle;
Suva cvekla;
Krompir;
Slatki krompir kao gomolj;
Manioka kao gomolj;
Pulpa krompira (nus-proizvod ekstrakcije krompirovog skroba);
Krompirov skrob;
Krompirov protein.
1.5. Ostalo sjeme i voće, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
Naziv:
Rogač;
Rogačova mahuna i brašno;
Bundeva (tikva)
Pulpa citrusa;
Jabuke;
Dunje;
Kruške;
Breskve;
Smokve;
Grožđe; i pulpa;
Kesten;
Orah;
Lješnik;
Kakao;
Žir.
1.6. Kabasta stočna hrana
Naziv:
Lucerka;
Lucerkino brašno;
Djetelina;
Brašno djeteline;
Zelena masa (dobijena od kabaste stočne hrane)
Travno brašno
Sijeno
Silaža
Slama žitarica
Krtolaste biljke za stočnu hranu
1.7. Ostale biljke, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
Naziv:
Melasa;
Brašno od algi
Biljni ekstrakti i prah;
Ekstrakti biljnih proteina (potpuno predviđeni za mlade životinje);
Začini i biljke
2. Stočna hrana životinjskog porijekla
2.1 Mlijeko i mlječni proizvodi
Naziv:
Sirovo mlijeko,
Mlijeko u prahu,
Obrano mlijeko,
Obrano mlijeko u prahu,
Mlaćenica,
Mlaćenica u prahu,
Surutka,
Surutka u prahu,
Surutka u prahu sa niskim sadržajem šećera,
Surutkini proteini u prahu (ekstrakovani fizičkim tretmanom),
Kazein u prahu,
Laktoza u prahu,
Gruš,
Kiselo mlijeko.
2.2 Ribe, ostale morske životinje, njihovi proizvodi i nus-proizvodi
Naziv:
Ribe,
Riblje ulje
Morske školjke i rakovi ili autolizati, hidrolizati i proteolizati morskih ljuskara dobijeni enzimskom reakcijom, bilo da su ili nisu u rastvorljivoj formi, jedino predviđeni za mlade životinje,
Riblje brašno.
2.3 Jaja i proizvodi od jaja
Uslovi:
Za upotrebu u ishrani živine,
Poželjno sa istog gazdinstva
3. Stočna hrana mineralnog porijekla
------------------------------------------------------------------
Mineral Oblik
------------------------------------------------------------------
Natrijum (Na) nerafinisana morska so
krupna kamena so
natrijum sulfat
natrijum karbonat
natrijum bikarbonat
natrijum hlorid
Kalijum (K) kalijum hlorid
Kalcijum (Ca) litotamnion i merl
ljušture vodenih životinja (uključujući
usitnjene riblje kosti)
kalcijum karbonat
kalcijum laktat
kalcijum glukonat
Fosfor (P) koštani dikalcijum fosfatni percipitat
defluorisani dikalcijum fosfat
defluorisani monokalcijum fosfat
mononatrijum fosfat
kalcijum-magnezijum fosfat
kalcijum-natrijum fosfat
Magnezijum (Mg) magnezijum oksid (anhidrirani magnezijum)
magnezijum sulfat
magnezijum hlorid
magnezijum karbonat
magnezijum fosfat
Sumpor (S) natrijum sulfat
------------------------------------------------------------------
DIO D
ADITIVI U STOČNOJ HRANI, ODREĐENE SUPSTANCE KOJE SE KORISTE U ŽIVOTINjSKOJ ISHRANI I POMOĆNA SREDSTVA U PRERADI KORIŠĆENA U STOČNIM HRANIVIMA
1. Aditivi u stočnoj hrani
1.1. Mikroelementi
E1 Željezo (Fe): fero karbonat
fero hlorid, tetrahidrat
fero hlorid, heksahidrat
fero citrat, heksahidrat
fero fumarat
fero laktat, tihidrat
fero sulfat monohidrat
fero sulfat heptahidrat
fero oksid
E2 Jod (I): kalcijum jodid, anhidrovani
kalcijum jodid, heksahidrat
natrijum jodid
kalijum jodid
E3 Kobalt (Co) kobalt sulfat monohidrat
kobalt sulfat heptahidrat
osnovni kobaltni karbonat, monohidrat
kobalt acetat, tetrahidrat
kobalt hlorid, heksahidrat
kobalt nitrat, heksahidrat
E4 Bakar (Cu): bakar oksid
osnovni bakarni karbonat, monohidrat
bakarni sulfat, pentahidrat
bakarni sulfat, monohidrat
bakar metionat
bakar hlorid, dihidrat
bakar acetat
E5 Mangan (Mn): mangan karbonat
mangan dioksid
mangan trioksid
mangan sulfat, monohidrat
mangan sulfat, tetrahidrat
mangan hlorid, tetrahidrat
mangan hidrogen fosfat
E6 Cink (Zn): cink karbonat
cink oksid
cink sulfat monohidrat
cink sulfat, heptahidrat
cink laktat, trihidrat
cink acetat, dihidrat
cink hlorid, monohidrat
E7 Molibden (Mo): amonijum molibdat,
natrijum molibdat
E8 Selen (Se): natrijum selenat
natrijum selenit
1.2. Vitamini, provitamini i hemijski definisane supstance koje imaju slične efekte
- poželjno je da su dobijeni od sirovih materijala koji se prirodno nalaze u stočnoj hrani
- dozvoljeni su sintetski vitamini identični prirodnim vitaminima samo za monogastrične životinje.
1.3. Enzimi
E 1600 Enzimi
3-fiteza
6-fitaza
alfa-galaktozidaza
alfa-amilaza
poligalakturonaza
endo - 1,3 (4) - beta-glukanaza
endo - 1,4 - beta - glukanaza
endo - 1,4 - beta ksilanaza
subtilizin
bacilolizin
- način primjene enzima koji se koriste kao aditivi u stočnoj hrani zavisi od vrste, rase i kategorije (uzrasta) domaćih životinja.
1.4. Mikroorganizmi
E 1700 Mikroorganizmi
: 51;0:Bacillus lecheniformis
: 51;0:Bacillus subtilis
: 51;0:Bacillus cereus var. toyoi
: 51;0:Saccharomyces cerevisiae
: 51;0:Enterococcus faecium
: 51;0:Pediococcus acidilactici
: 51;0:Lactobacillus farciminis
: 51;0:Lactobacillus rhamnosus
: 51;0:Lactobacillus casei
: 51;0:Lactobacillus plantarum
: 51;0:Streptococcus infantarius
- način primjene mikroorganizama koji se koriste kao aditivi u stočnoj hrani zavisi od vrste, rase i kategorije (uzrasta) domaćih životinja,
- nije dozvoljeno korišćenje genetski modifikovanih mikroorganizama
1.5. Konzervansi
------------------------------
Konzervansi
------------------------------
E 200 sorbinska kiselina
E 236 mravlja kiselina
E 260 sirćetna kiselina
E 270 mlječna kiselina
E 280 propionska kiselina
E 330 limunska kiselina
------------------------------
- Upotreba mlječne, mravlje, propionske i sirćetne kiseline u proizvodnji silaže dozvoljava se jedino kada vremenski uslovi ne dozvoljavaju adekvatnu fermentaciju.
1.6. Vezivna sredstva, koagulanti i anti-zgrušnjavajući agensi
Vezivna sredstva, koagulanti i anti-zgrušnjavajući agensi:
E 470 Na, K i Ca stearati prirodnog porijekla
E 551b koloidalni silicijum dioksid
E 551c keiselgur (diatomizirana zemlja, prečišćena)
E 558 bentonit
E 559 kaolinska glina
E 560 prirodna smjesa stealita i hlorita
E 561 vermikulit
E 562 sepiolit
E 599 perlit
1.7. Antioksidativne supstance
E 306 - prirodni ekstrakti bogati tokoferolom
1.8. Aditivi za silažu
- enzimi, kvasci i bakterije odobreni za upotrebu kao aditivi u ishrani životinja
2. Određeni proizvodi koji se koriste u ishrani životinja
- pivski kvasac
3. Pomoćna sredstva korišćena u stočnoj hrani
3.1 Pomoćna sredstva za silažu
- morska so, gruba kamena so, surutka, šećer, pulpa šećerne repe, brašno žitarica i melasa.
DIO E
PROIZVODI ODOBRENI ZA ČIŠĆENjE I DEZINFEKCIJU STOČARSKIH OBJEKATA I INSTALACIJA ( NPR. OPREMA, PRIBOR I ALAT)
Kalijumov i natrijumov sapun
Voda i para
Krečno mlijeko
Kreč
Kalcijum oksid
Natrijum hipohlorit (npr. tečni izbjeljivač)
Kaustična soda
Kaustična potaša
Vodonik peroksid
Biljne prirodne esencije
Limunska, persirćetna, mravlja, mlječna, oksalna i sirćetna kiselina
Alkohol
Azotna kiselina (mljekarska oprema)
Fosforna kiselina (mljekarska oprema)
Formaldehid
Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju vimena i opreme za mužu
Natrijum karbonat
PRILOG II
----------------------------------------------------------------------
Maksimalan broj životinja/ha Maksimalan broj životinja/ha
Klase ili vrste ekvivalent 170 kg N/ha/godina
----------------------------------------------------------------------
konji preko 6 mjeseci starosti 2
telad za tov 5
ostala goveda mlađa od 1 godine 5
muška goveda od 1-2 godine 3.3
ženska goveda od 1-2 godine 3.3
muška goveda od 2 godine i starija 2
priplodne junice 2.5
junice za tov 2.5
muzne krave 2
izlučene muzne krave 2
ostale kategorije krava 2.5
zečice za odgoj 100
Ovce 13.3
Koze 13.3
Prasad 74
Krmače 6.5
prasad za tov 14
ostale kategorije svinja 14
Kokoške 580
Kvočke 230
----------------------------------------------------------------------
PRILOG III
Minimalne unutrašnje i vanjske površine smještaja za različite vrste i tipove proizvodnje
1. GOVEDA, OVCE I SVINjE
-------------------------------------------------------------------------------------
Minimum Unutrašnje površine Vanjske površine
žive vage (dostupne životinji) (površine za kretanje,
bez pašnjaka)
-------------------------------------------------------------------------------------
kg m2/grlu m2/grlu
-------------------------------------------------------------------------------------
Goveda i konji za do 100 1.5 1.1
uzgoj i tov do 200 2.5 1.9
do 350 4.0 3.0
preko 350 5.0 ili 3.7 ili
1 m2/100kg 0,75 m2/100 kg
Muzne krave 6 4,5
Bikovi 10 30
Ovce i koze 1.5 ovca/koza 2.5
0.35 jagnje/jare 0.5 po jare/jagnje
Rasplodne krmače 7.5 krmača 2.5
sa prasadima
do 40 dana
Tovne svinje do 50 0.8 0.6
do 85 1.1 0.8
do 110 1.3 1.0
Prasad preko 40 dana 0.6 0.4
i do 30 kg
Priplodne svinje 2.5 suprasne krmače 1.9
8.0 nerastovi 8.0
-------------------------------------------------------------------------------------
2. ŽIVINA
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Unutrašnja površina Vanjske površine
(dostupna životinji) (dostupne površine)
-------------------------------------------------------------------------------------------------
grla/m2 cm prečke/grlu gnijezdo m2 / grlu
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Nosilje 6 18 8 nosilja po 4, obezbjeđujući da se
gnijezdu, ili granica 170 kg
u slučaju N/ha/godišnje ispoštuje
zajedničkog
gnijezda 120
cm2/grlu
Tovna živina 10 sa 20 (samo za 4 (brojleri i morke)
(u fiksnim maksimumom morke) 4,5 (patke)
objektima) od 21 kg žive 10 (ćurki)
vage/m2 15 (guski)
Za sve pomenute vrste
limit je 170 kg
N/ha/godišnje
Tovna živina 16, sa maksimumom 2.5; obezbjeđujući da se
(u mobilnom od 30 kg žive granica 170 kg
objektu) vage/m2, i ako N/ha/godišnje ispoštuje
podna površina koja
ostaje otvorena noću
ne prelazi 150 m2
-------------------------------------------------------------------------------------------------