Na osnovu člana 17. stav 1. Zakona o Centralnoj banci Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 52/00 i 47/01), i čl. 26, 27 i 28 Zakona o bankama ("Sl. list RCG", br. 52/00 i 32/02), Savjet Centralne banke Crne Gore, na sjednici održanoj 3. avgusta 2002. godine, donio je
ODLUKU
O KRITERIJUMIMA I POSTUPKU KLASIFIKACIJE AKTIVE I FORMIRANjU REZERVI ZA POTENCIJALNE GUBITKE PO STAVKAMA AKTIVE
(Objavljena u "Sl. listu RCG", br. 44 od 16. avgusta 2002)
I. Opšte odredbe
Član 1.
Ovom odlukom se utvrđuju kriterijumi klasifikacije aktive banke izložene riziku, obračuna i suspendovanja nenaplaćene kamate, kapitalizacije kamate i otpisa duga i utvrđuju minimalni iznosi sredstava rezervi za pokriće potencijalnih gubitaka iz poslovanja banke.
Aktivu banke izloženu riziku, u smislu ove odluke, čine krediti, pozajmice, avansi, investicije, stečena aktiva, trajna ugalanja u druga pravna lica i sve druge stavke bilansne aktive kod kojih je banka izložena riziku nemogućnosti naplate, kao i izdate garancije, ostala jemstva, akreditivi, odobreni još neiskorišćeni krediti i druge stavke vanbilansa koje predstavljaju potencijalne obaveze banke.
Pojmovnik
Član 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:
"Nekvalitetna aktiva" je aktiva koja ne donosi prihod i druga aktiva banke ako:
1. dospjela glavnica ili kamata nijesu naplaćene duže od 90 dana od ugovorenog roka dospijeća i ako su klasifikovane kao substandardna ili sumnjiva aktiva ili gubitak, u skladu sa čl. 6, 7. i 8. ove odluke;
2. je dug po osnovu kamate kapitalizovan, a od ugovorenog roka dospijeća je proteklo više od 90 dana.
"Kvalitetna sredstva obezbjeđenja" su kvalitetni i tržišno priznati instrumenti obezbjeđenja:
- ukoliko su deponovani u banci odnosno kod centralnog depozitara finansijskog tržišta;
- ako postoji ugovor o zalozi, na osnovu kojeg je banka jedini povjerilac koji polaže pravo na zalogu i ako je jedini preduslov za potraživanje zaloge to što korisnik nije izvršio obavezu i
- ako je vrijednost zaloge najmanje 50% veća od potraživanja banke.
"Potpuno obezbjeđeni kredit" je kredit koji je obezbjeđen materijalnim sredstvima čija je tržišna vrijednost, na osnovu nezavisne procjene, veća od neotplaćenog dijela kredita, uključujući i propisanu kamatu, za najmanje 25% i gdje su prava banke na obezbjeđenje utvrđena i garantovana kao prava prvog reda, u skladu sa zakonom.
"Kapitalizacija kamate" je proces pripisivanja obračunate nenaplaćene kamate nenaplaćenoj glavnici, na dan dospijeća kamate ili kredita, uključujući i nenaplaćenu kamatu koja je refinansirana ili obnovljena u novi bankarski kredit.
"Dospjeli kredit" je aktiva kod koje su glavnica i kamata dospjeli, ali nijesu otplaćeni u roku od 30 dana ili više, ili je kamata kapitalizovana suprotno odredbama ove odluke.
"Proces naplate" je naplata potraživanja redovno i na vrijeme, ili regulisanjem potraživanja kroz naplatu van sudskog postupka, ili u zakonom propisanoj proceduri, uključujući i tužbu protiv korisnika, kao i stečajni postupak i postupak likvidacije nad dužnikom.
"Račun rezervi za pokriće gubitaka po stavkama aktive" (u daljem tekstu: rezerve za gubitke po stavkama aktive) predstavlja iznos sredstava koji se, na teret prihoda banke, izdvaja za pokriće potencijalnih gubitaka po stavkama aktive i time omogućava pokriće procijenjenih gubitaka iz kreditnog portfelja banke, kao i svih vanbilansnih i drugih stavki aktive.
"Restrukturirani kredit" je kredit čiji su ugovoreni uslovi i odredbe izmjenjeni, prvenstveno zbog pogoršanja dužnikovog finansijskog stanja, da bi se obezbijedilo smanjenje kamatne stope ili glavnice, ili kapitalizovala obračunata a nenaplaćena kamata. Kredit čija efektivna kamatna stopa ostaje nepromijenjena u odnosu na ugovorene uslove, ali su uslovi otplate glavnice izmijenjeni zbog nepredviđenih okolnosti koje su van kontrole dužnika (npr. kašnjenja u kompletiranju projekta), ne smatraju se restrukturiranim kreditom sve dok se plaćanje kamate vrši na vrijeme, bez njene kapitalizacije.
II. Klasifikacija aktive
Kategorije aktive
Član 3.
Odobrene kredite, kao i drugu aktivu izloženu riziku, banka je dužna najmanje tromjesečno klasifikovati u jednu od sljedećih kategorija:
1. kategorija A - "dobra aktiva";
2. kategorija B - "aktiva sa posebnom napomenom";
3. kategorija C - "substandardna aktiva";
4. kategorija D - "sumnjiva aktiva",
5. kategorija E - "gubitak".
Kategorija A - "dobra aktiva"
Član 4.
U kategoriju A - "dobra aktiva" - klasifikuje se kredit koji nije dospio, čiji kvalitet ne izaziva sumnju da će biti naplaćen, ili koji ne izlaže banku riziku gubitka većem od normalnog.
Kredit koji se klasifikuje u kategoriju iz stava 1. ovog člana generalno ima sljedeće karakteristike:
a) odobren je u skladu sa standardima analize kredita;
b) korisnik kredita je finansijski stabilan i ima solidne pozicije akcija i kapitala, kao i profitabilnost;
c) otplata kredita se vrši na vrijeme (na dan dospijeća ili u roku od nekoliko dana nakon dospijeća),
d) dosadašnji podaci i informacije ukazuju da je korisnik kredita uredan platiša;
e) kredit je u potpunosti obezbjeđen zalogom, ili, ako nije, finansijsko stanje korisnika kredita ili garanta je stabilno i pouzdano;
f) dokumentacija koja se odnosi na zalogu obezbjeđuje banci da realizuje svoje pravo u slučaju docnje korisnika kredita.
Krediti koji su u potpunosti obezbjeđeni zalogom u gotovini ili ekvivalentima gotovine mogu se klasifikovati kao "dobra aktiva", bez obzira na kašnjenje u otplati duga ili druge nepovoljne kreditne faktore.
Kategorija B - "aktiva sa posebnom napomenom"
Član 5.
U kategoriju B - "aktiva sa posebnom napomenom" klasifikuje se kredit koji nosi potencijalni rizik, ali ne u mjeri koja zahtjeva klasifikaciju tog kredita u nižu kategoriju aktive.
Kredit iz ove kategorije zahtijeva posebnu pažnju rukovodstva, jer ukoliko ne bi bio adekvatno praćen, provjeravan ili korigovan, potencijalni rizik tog kredita bi mogao da dovede do slabijih perspektiva u pogledu njegove otplate.
Kredit klasifikovan u kategoriju iz stava 1. ovog člana, ima neku od sljedećih karakteristika:
a) finansijske informacije o korisniku kredita su nekompletne;
b) kredit nije odobren u skladu sa unutrašnjim politikama banke;
c) kapitalizacija kamate nije izvršena u skladu sa odredbama člana 16 ove odluke;
d) procjena kvaliteta sredstava obezbjeđenja je nepravilno ili nepotpuno izvršena;
e) u analizu kredita nijesu uključeni povezani korisnici kredita;
f) finansijska situacija korisnika kredita je stabilna ali ima neke karakteristike koje ukazuju na moguće poteškoće u budućoj otplati kredita (kao što su rast zaduženja korisnika, zalihe robe ili gotovih proizvoda veće od uobičajenih, nepovoljni uslovi u industrijskoj grani u kojoj korisnik kredita posluje, itd);
g) od dospijeća kredita je proteklo više od 30, ali ne više od 90 dana.
Kredit od čijeg dospijeća je proteklo više od 30 dana mora se klasifikovati najmanje u kategoriju B - "aktiva sa posebnom napomenom", a može i u nižu kategoriju.
Kategorija C - "substandardna aktiva"
Član 6.
U kategoriju C - "substandardna aktiva" klasifikuje se kredit koji posjeduje jasno utvrđene slabosti ili slabosti koje ugrožavaju otplatu kredita. Takav kredit nije adekvatno zaštićen u smislu trenutnog boniteta i sposobnosti dužnika da vrši otplatu i može da ima neku od sljedećih karakteristika:
a) primarni izvori otplate su nedovoljni za otplatu duga i banka mora da koristi sekundarne izvore za naplatu: instrumente obezbjeđenja, refinansiranje duga, novi kapital korisnika kredita i sl.;
b) trenutne finansijske mogućnosti korisnika kredita ili tokovi gotovine nijesu dovoljni za namirenje duga koji dospijeva;
c) poslovanje korisnika kredita nije dovoljno kapitalizovano;
d) kod kratkoročnih kredita i avansa postoji indicija da korisnik kredita neće biti u stanju da konvertuje aktivu u gotovinu što će prouzrokovati nemogućnost korisnika da plati dug na dan dospijeća;
e) od dospijeća kredita je proteklo više od 90, ali ne više od 180 dana.
Kredit od čijeg dospijeća je proteklo više od 90 dana mora biti klasifikovan najmanje u kategoriju C - "substandardna aktiva", a može i u nižu kategoriju.
Kategorija D - "sumnjiva aktiva"
Član 7.
U kategoriju D - "sumnjiva aktiva" klasifikuje se kredit čija je naplata u cjelosti, na osnovu postojećih faktora, uslova ili vrijednosti zaloge, malo vjerovatna i kada:
a) bez obzira na dužinu kašnjenja otplate, kredit pokazuje najmanje jedan nedostatak svojstven aktivi klasifikovanoj kao kategorija C - "substandardna aktiva" i koji nije u potpunosti obezbijeđen zalogom;
b) je od dospijeća kredita proteklo više od 180, ali ne više od 270 dana.
Kredit mora biti klasifikovan u kategoriju D - "sumnjiva aktiva" ukoliko je od dospijeća kredita prošlo više od 180 dana.
U kategoriju D - "sumnjiva aktiva" klasifikuje se i:
a) kredit dat pravnom licu koje je nelikvidno, sa nedovoljno kapitala, visoko zaduženo, nerentabilno, koje ima ozbiljne teškoće ili ispoljava trajniju nekonkurentnost, kojem izgledi za razvoj djelatnosti nijesu dobri, koje prodaje aktivu da bi opstalo i sl.;
b) kredit koji nosi značajan rizik i za koji je veoma neizvjesno da li će moći da se naplati u punom iznosu, ali, takođe, posjeduje specifične, odnosno prepoznatljive faktore koji sugerišu da je realno očekivati makar djelimičnu naplatu u bliskoj budućnosti i zbog toga čini nepotrebnom klasifikaciju takvog kredita u kategoriju E - "gubitak", dok se objektivnije ne utvrdi njegov definitivni status.
Specifični i prepoznatljivi faktori zbog kojih se kredit ne klasifikuje u kategoriju E - "gubitak" uključuju faktore, kao što su:
- kredit je u procesu naplate;
- korisnik kredita je pokrenuo postupak dodatnog obezbjeđenja koje će, u slučaju da se realizuje, potpuno obezbjediti kredit;
- banka je pokrenula postupak za realizaciju dodatnih instrumenata obezbjeđenja.
Centralna banka može prihvatiti i druge faktore, kao specifične i prepoznatljive, ako ocijeni da ti faktori ukazuju da se u roku od 60 dana može očekivati realizacija obezbjeđenja ili izvršenje obaveze od strane korisnika kredita, odnosno njegovog garanta.
Kategorija E - "gubitak"
Član 8.
U kategoriju E - "gubitak" klasifikuje se kredit koja se smatra nenaplativim i njegovo dalje zadržavanje u kategorijama naplative aktive nije opravdano, iako se u budućnosti može djelimično ostvariti njegova naplata.
Kredit se klasifikuje u kategoriju iz stava 1. ovoga člana, ako:
a) bez obzira na kašnjenje u plaćanju, sadrži najmanje jednu karakteristiku sumnjive aktive, nije u potpunosti obezbijeđen i ne postoji specifični prepoznatljivi faktor koji bi opravdao klasifikaciju tog kredita u kategoriju "sumnjiva aktiva";
b) je od dospijeća proteklo najmanje 270 dana;
Kredit mora biti klasifikovan u kategoriju E - "gubitak" ukoliko je od dana dospijeća proteklo više od 270 dana.
Klasifikacija drugih stavki bilansne aktive
Član 9.
Druge stavke bilansne aktive klasifikuju se u odgovarajuću klasifikacionu kategoriju na osnovu primjenljivih kriterijuma iz čl. 4-8 ove odluke, kao i na osnovu drugih činjenica koje su od uticaja na utvrđivanje nivoa potencijalnog rizika gubitka koji ta aktiva nosi.
Klasifikacija vanbilansnih stavki
Član 10.
Banka mora klasifikovati sve stavke vanbilansne aktive koje su izložene kreditnom riziku, u skladu sa kriterijumima definisanim odredbama ove odluke.
Analizirani faktori kod ocjene direktnog kredita (finansijske performanse, sposobnost i spremnost za plaćanje, stepen obezbijeđenosti kredita i dr.) primjenljivi su kod klasifikacije vanbilansnih aranžmana pozajmljivanja (kao što su obaveze po kreditima, komercijalni krediti i "stendbaj" akreditivi i sl.).
Kada se ocjenjuje vanbilansni kreditni aranžman, radi klasifikovanja ugovorenog a još neiskorišćenog dijela kredita, prvo se mora utvrditi da li je banka neopozivo obavezna da ispuni neizvršene obaveze po kreditnom aranžmanu.
Odgovarajuća klasifikacija mora biti određena i primijenjena ukoliko banka mora da nastavi finansiranje obaveza i ako:
a) postoji potencijalna slabost korisnika koja, ako se ne otkloni, može u budućnosti povećati rizik naplate kredita, ili
b) postoji definisana slabost koja ugrožava naplatu potraživanja.
Višestruka klasifikacija
Član 11.
Aktiva se može klasifikovati u više od jedne kategorije.
Kredit koji pripada nekvalitetnoj aktivi, a za koji je vrijednost sredstava obezbjeđenja manja od neplaćenog iznosa kredita, klasifikuje se na sljedeći način:
a) dio neplaćenog iznosa, u visini tržišne vrijednosti sredstava obezbjeđenja, utvrđene nezavisnom procjenom, ukoliko su prava banke na realizaciju obezbjeđenja utvrđena i garantovana kao prava prvog reda, klasifikuje se u kategoriju C - "substandardna aktiva".
b) preostali dio se klasifikuje u kategoriju D - "sumnjiva aktiva" ili u kategoriju E - "gubitak", primjenom sljedećih kriterijuma:
- dio neplaćenog iznosa jednak očekivanoj naplati klasifikuje se u kategoriju D - "sumnjiva aktiva";
- preostali dio klasifikuje se u kategoriju E - "gubitak".
Korisnik više kredita
Član 12.
Licu koje je korisnik više kredita svi krediti i obaveze se klasifikuju u najnižu klasifikacionu kategoriju, ukoliko je jedan ili više kredita negativno klasifikovan.
Izuzetno od stava 1. ovog člana:
1) banka može klasifikovati pojedine kredite u višu kategoriju ako može dokazati da su ti krediti jasno i materijalno odvojivi od drugih i da:
a) je izvršena procjena kredita pokazala da nema neizvjesnosti u vezi sposobnosti korisnika kredita da otplati dug, pri čemu procjena mora uključiti ocjenu vjerovatnoće otplate, uzimajući u obzir poslovno i finansijsko stanje korisnika kredita, kao i tokove gotovine i pouzdanost glavnog izvora finansiranja koji će se koristiti za otplatu;
b) su relevantni dokumenti koji se koriste u ocjeni kredita pripremljeni i spremni za kontrolu;
c) banka stalno prati i kontroliše otplatu kredita i da je u stanju da obezbijedi prateće izvještaje i dokumentaciju i
d) da redosljed otplate kredita reflektuje sposobnost korisnika da otplati kredit u skladu sa prihodima i tokovima gotovine korisnika kredita.
2) ako je više od 90% od ukupne knjigovodstvene vrijednosti (uključujući i obračunatu a nenaplaćenu kamatu) kredita iz stava 1. ovog člana klasifikovano u kategoriju A - "dobra aktiva", banka može da nastavi da ovaj dio kredita klasifikuje u tu kategoriju.
3) svaki novi kredit datom korisniku mora biti klasifikovan u istu kategoriju, kao i svi prethodni krediti dati tom korisniku koji nijesu klasifikovani u kategoriju A - "dobra aktiva", osim:
a) ako je taj kredit u potpunosti obezbijeđen gotovinom ili zalogom koja je deponovana kod banke ili
b) ako je kredit odobren za restrukturiranje problematičnog duga i klasifikovan u skladu sa članom 14 ove odluke.
Ostali kriterijumi klasifikacije
Član 13.
Centralna banka može zahtijevati strožiju klasifikaciju aktive ili odrediti veći procenat za obračun rezervi za potencijalne gubitke na stavkama aktive u okviru iste klasifikacione kategorije, ako na to ukazuju:
- strukturiranost i diverzifikacija kreditnog portfelja banke;
- gubici koje je banka već imala sa sličnim kreditima;
- slabosti rukovodstva banke, posebno u naplati nekvalitetne aktive;
- postojeće visoke koncentracije kredita;
- ekonomski trendovi i uslovi poslovanja privrednih sektora u kojima banka ima visoku koncentraciju kredita;
- analize Centralne banke, urađene u procesu kontrole, u pogledu finansijskog stanja korisnika kredita i njegovih mogućnosti za otplatu duga.
Kada Centralna banka zahtijeva strožiju klasifikaciju aktive, ili utvrdi viši procenat za izračunavanje rezervi za gubitke u okviru iste klasifikacione kategorije, banka je dužna da, odmah po prijemu zahtjeva izvrši traženu korekciju.
Centralna banka, u cilju obezbjeđenja kvalitetne dokumentacione osnove za kontrolu i analizu stanja banke, može naložiti banci da stanje nove klasifikacije, u smislu stava 2. ovog člana, iskaže i u izvještajima iz ranijeg izvještajnog perioda.
Kada se stepen izloženosti banke kreditnom riziku po pojedinoj stavki aktive ne može precizno utvrditi, banka je dužna da izvrši klasifikaciju takve stavke u strožiju klasifikacionu kategoriju.
Klasifikacija u vezi sa restrukturiranjem duga
Član 14.
Banka je restrukturirala dug korisniku kredita kada je napravila jedan ili više ustupaka ili izmjenu rokova otplate, u slučajevima kada dužnik ima ekonomske ili finansijske probleme zbog kojih banka ima teškoće pri naplati duga.
Ustupci i izmjene rokova mogu biti:
a) preuzimanje druge aktive kao potpunu ili djelimičnu naplatu potraživanja banke;
b) produžavanje roka otplate za glavnicu ili za kamatu;
c) smanjenje kamatne stope;
d) smanjenje iznosa duga, glavnice ili kamate i
e) drugi slični ustupci koji olakšavaju situaciju dužnika.
Banka je dužna izvršiti analizu finansijskog stanja korisniku kredita, radi procjene da li će korisnik kredita, nakon restrukturiranja duga, ostvarivati dovoljan protok gotovine za otplatu glavnice i kamate.
U slučajevima iz stava 1 ovog člana, banka mora primjeniti računovodstveni tretman u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i obezbjediti adekvatne informacije o rezultatima restrukturiranja, odnosno:
a) definisati i odrediti realnu vrijednost po kojoj će banka knjigovodstveno evidentirati aktivu dobijenu u procesu restrukturiranja problematičnog duga i tačno utvrditi svaki gubitak u vezi sa tom transakcijom, i
b) obezbijediti ažurno knjigovodstveno evidentiranje svih elemenata izvršenih transakcija u procesu restrukturiranja.
Kada banka stiče materijalnu ili finansijsku aktivu, ako djelimičnu naplatu inicijalnog duga, mora primjeniti koncept realne procjene vrijednosti.
Kada postoji stabilno tržište, procjena realne vrijednosti aktive je jednaka njenoj tržišnoj vrijednosti, a kada je tržište nestabilno ili se vrijednost stečene aktive ne može odrediti, određivanje njene vrijednosti se vrši po profesionalnim standardima.
Upravni odbor banke je dužan da za aktivu koju banka stiče u procesu restrukturiranja duga obezbijedi procjenu vrijednosti po profesionalnim standardima.
Ako banka, kao potpunu ili djelimičnu naplatu svojih potraživanja, stekne potraživanje koje dužnik ima prema trećem licu, mora primijeniti iste principe i pravila iz ovog člana i procjeniti kreditnu sposobnost tog lica, odnosno kvalitet ustupljenog potraživanja.
Na nova potraživanja koja su rezultat restrukturiranja problematičnih potraživanja, banka mora primijeniti postupak klasifikacije koji važi za ostale stavke aktive i formirati adekvatne rezerve.
Restrukturirani kredit ne može biti reklasifikovan u višu klasifikacionu kategoriju sve dok se ne ostvari redovna otplata glavnice i kamate tokom perioda od najmanje šest mjeseci.
III. Obračun, suspendovanje i kapitalizacija kamate
Obustava obračuna i suspendovanje kamate
Član 15.
Banka je dužna da obustavi dalji obračun kamate na nekvalitetnu aktivu, sve dok korisnik ne izvrši stvarnu otplatu kamate u gotovom.
Banka će suspendovati obračunatu nenaplaćenu kamatu i okončati svaki dalji obračun kamate na nekvalitetnu aktivu, izuzev ukoliko je nekvalitetna aktiva obezbijeđena kvalitetnim sredstvima obezbjeđenja i nalazi se u procesu naplate, uz očekivanje da će se povraćaj aktive ostvariti u razumnom vremenskom roku koji u principu nije duži od šest mjeseci.
Kada banka obustavi obračun kamate na nekvalitetnu aktivu, dužna je da dalji obračun kamate po istom osnovu vodi u svojim vanbilansnim evidencijama.
U postupku klasifikacije aktive, banka je dužna da otpiše kamatu iz stava 3. ovog člana.
Kapitalizacija kamate
Član 16.
Kamata se može kapitalizovati samo ako:
a) je banka utvrdila da korisnik kredita ima sposobnost da otplati dug u redovnom procesu poslovanja iz redovnih tokova gotovine;
b) je kapitalizacija kamate predviđena inicijalnim ugovorom i zasnovana na planiranom mogućem privremenom nedostatku gotovine kod korisnika kredita;
c) je kredit u potpunosti obezbijeđen;
d) je naplata kredita, uključujući i kapitalizovanu kamatu, zasnovana na očekivanom sigurnom budućem poslu korisnika kredita;
e) ne postoji sumnja da će se u potpunosti naplatiti čitava glavnica i kamata.
IV. Formiranje rezervi za potencijalne gubitke po stavkama aktive
Otpis duga
Član 17.
Banka je dužna da stavke aktive koje identifikuje, odnosno klasifikuje u kategoriju E - "gubitak", odmah u trenutku identifikacije, otpiše i preknjiži na sljedeći način:
1. zadužujući račun troškova rezervi za gubitke po stavkama aktive i odobravajući račun rezervi za potencijalne gubitke po stavkama aktive, i
2. zadužujući račun rezervi za gubitke po stavkama aktive i odobravajući račune stavki koje su identifikovane kao kategorija E - "gubitak".
Pravila rezervisanja
Član 18.
Obračun rezervi za potencijalne kreditne gubitke zasniva se na sljedećim pravilima:
1. iznos rezervi mora biti zasnovan na činjenicama i okolnostima u trenutku procjene i nakon otpisa svih stavki aktive klasifikovanih kao kategorija E - "gubitak";
2. za aktivu klasifikovanu kao kategorija C - "substandardna aktiva" i aktivu klasifikovanu kao kategorija D - "sumnjiva aktiva", svi procijenjeni gubici tokom preostalog trajanja kredita moraju se pokriti rezervama.
Utvrđivanje visine rezervi
Član 19.
Banka je dužna da rezerve za gubitke po stavkama aktive formira i kontinuirano održava po kategorijama klasifikovane aktive, u sljedećim procentima.
Kategorija A - "dobra aktiva" 1%
Kategorija B - "aktiva sa posebnom napomenom" 2%-10%
Kategorija C - "substandardna aktiva" 20%-30%
Kategorija D - "sumnjiva aktiva" 50%-75%
Kategorija E - "gubitak" 100%
Iznos rezervi za gubitke po stavkama aktive obračunava se korišćenjem knjigovodstvene vrijednosti potraživanja koja se množi sa utvrđenim procentom rezerve, s tim što banka može prethodno od knjigovodstvene vrijednosti stavke aktive za koju obračunava rezervu, prethodno oduzeti vrijednost sredstava obezbjeđenja, primjenom sljedećih kriterijuma:
1. gotovina i depoziti založeni kod banke mogu se oduzeti u punom iznosu njihove vrijednosti,
2. sredstva obezbjeđenja koja se mogu brzo pretvoriti u gotovinu, kao što su hartije od vrijednosti kojima se javno trguje, mogu se oduzeti u iznosu od 90% od njihove tržišne vrijednosti.
Izvještaj o klasifikaciji aktive
Član 19.
Banka je dužna da Centralnoj banci dostavlja izvještaje o klasifikaciji aktive i posebnu listu nekvalitetne aktive, u skladu sa posebnim propisom Centralne banke.
V. Završne odredbe
Član 20.
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o kriterijumima i postupku klasifikacije aktive i formiranju rezervi za potencijalne kreditne gubitke ("Službeni list RCG", br. 24/01).
Član 21.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".
O. br. 0101-42/1-2002, Podgorica, 12.08.2002. godine
Savjet Centralne banke Crne Gore
Predsjednik, Ljubiša Krgović, s.r.