ZAKON
O ADVOKATURI I SLUŽBI PRAVNE POMOĆI
(Objavljen u "Sl. glasniku SRS", br. 27/77, 1/88 i 42/98)
-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Zakon je prestao da važi na osnovu Zakona o prestanku važenja Zakona o ... ("Sl. glasnik RS", br. 42/98)
1 OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom se uređuje pružanje pravne pomoći građanima, organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i drugim društvenim i građanskim pravnim licima u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i na zakonu zasnovanih interesa.
Pružanje pravne pomoći ostvaruje se u advokaturi i službi pravne pomoći koju organizuju opštine, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice.
Član 2.
Pružanje pravne pomoći ostvaruje se naročito:
- davanjem pravnih saveta;
- sastavljanjem podnesaka (tužbe, predlozi, žalbe, predstavke, molbe i dr);
- sastavljanjem isprava (ugovora, testamenata i dr);
- zastupanjem i obranom stranaka pred sudovima, državnim i drugim organima, organizacijama udruženog rad i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama;
- zastupanjem stranaka u njihovim pravnim poslovima i odnosima sa drugim licima (zaključivanje ugovora i poravnanja, prijem i isplata novca, davanje izjava, otkaza i dr);
- pružanjem pravne pomoći organizacijama udruženog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama u izradi samoupravnih opštih akata i dr.
Član 3.
Advokatura vrši sve poslove pravne pomoći, a služba pravne pomoći samo one poslove za koje je ovlašćena ovim zakonom.
Član 4.
Advokati i ovlašćena lica u službi pravne pomoći samostalni su u svome radu i imaju pravo i dužnost da u granicama ovlašćenja preduzimaju radnje za koje smatraju da mogu koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.
2 ADVOKATURA
1 Osnovne odredbe
Član 5.
Advokatura je društvena služba koju advokati kao pojedinci ili udruženi u advokatske radne zajednice, vrše samostalno u vidu profesionalne delatnosti.
Advokati kao pojedinci i advokati udruženi u advokatsku radnu zajednicu u vršenju advokature imaju ista prava i dužnosti.
Član 6.
Samostalnost advokature ostvaruje se naročito:
- samostalnim vršenjem advokatske delatnosti;
- organizovanjem i uređivanjem advokatske komore kao samostalne samoupravne organizacije advokata;
- donošenjem samoupravnih opštih akata o radu advokatske komore i njenih organa i o radu i ponašanju advokata u vršenju advokature;
- odlučivanjem o prijemu u advokaturu i o prestanku prava na vršenje advokature;
- praćenjem društvenih odnosa i pojava od interesa za ostvarivanje pravne pomoći i primenu zakona i podnošenjem predloga skupštinama odgovarajućih društveno-političkih i drugih zajednica i drugim organima i organizacijama za unapređenje advokature i pravne pomoći.
Član 7.
Advokati imaju u načelu isti društevno-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obaveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada, bilo da advokatsku delatnost obavljaju kao pojedinci ili udruženi u advokatske radne zajednice.
Član 8.
Advokati i advokatske radne zajednice, pod uslovima određenim Statutom Advokatske komore Srbije, u pružanju pravne pomoći ostvaruju saradnju sa organizacijama udruženog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, u skladu sa ugovorom, odnosno samoupravnim sporazumom koji zaključe sa tom organizacijom.
Član 9.
Društveno-političke zajednice staraju se o obezbeđenju materijalnih uslova za rad advokata i razvoj advokature i sarađuju sa advokatskim komorama radi zajedničkog rešavanja pitanja od značaja za materijalni položaj advokata ili za ostvarivanje njegovih materijalnih obaveza prema društvenoj zajednici.
Društvena sredstva mogu se dati na korišćenje neposredno ili preko advokatske komore advokatskim radnim zajednicama i pojedinim advokatima.
2 Advokatska radna zajednica
Član 10.
Advokati slobodno odlučuju o udruživanju svoga rada u advokatsku radnu zajednicu radi zajedničkog vršenja advokatske delatnosti i ostvarivanja zajedničkih interesa u radu i poslovanju.
Član 11.
Advokati mogu da obrazuju advokatsku radnu zajednicu pod sledećim uslovima:
1) da rad udruže najmanje tri advokata;
2) da raspolažu prostorijama i drugim sredstvima rada potrebnim za vršenje advokatske dealtnosti.
Statutom osnovne advokatske komore bliže se utvrđuju uslovi za obrazovanje advokatske radne zajednice iz tačke 2 i 3 stava 1 ovog člana.
Član 12.
Advokati udružuju svoj rad ugovorom o osnivanju advokatske radne zajednice, koji se zaključuje u pismenoj formi.
Ugovorm iz stava 1 ovog člana određuje se: naziv, sedište i delatnost radne zajednice; prava i obaveze udruženih advokata; sredstva koja se unose i prava koja se stiču po tom osnovu; način upravljanja radom, poslovanjem i sredstvima zajednice; osnovi sticanja i raspoređivanja dohotka i čistog dohotka; privremeni poslovodni organ radne zjednice; uslovi za imenovanje poslovodnog organa zajednice; uslovi za pristupanje advokata zajednici i istupanje iz nje; broj advokatskih pripravnika i radnika koji u radnoj zajednici vrše administartivne, pomoćne i njima slične poslove, i druga pitanja od zajedničkog interesa za rad i poslovanje.
Član 13.
Advokati i radnici koji vrše pripravničke, administrartivne, pomoćne i njima slične poslove, svoje odnose u advokatskoj radnoj zajednici uređuju samoupravnim sporazumom o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima.
Samoupravnim sporazumom iz stava 1 ovog člana uređuju se naročito: poslovi i radni zadaci u radnoj zajednici, uslovi u pogledu kvalifikacione strukture radnika, način sticanja i raspoređivanja dohotka i čistog dohotka, osnovi za raspodelu sredstava za lične dohotke i druga lična primanja, način korišćenja sredstava kojima se vrši rad u radnoj zajednici, odgovornost za vršenje poslova, i druga pitanja od zajedničkog interesa.
Ovaj samoupravni sporazum ne zaključuje se ako advokatsku radnu zajednicu čine samo advokati.
Član 14.
Advokati i radnici advokatske radne zajednice (u daljem tekstu: radni ljudi u radnoj zajednici), u skladu sa samoupravnim sporazumom iz člana 13. ovog zakona, zajednički uređuju odnose u radnoj zajednici; samoupravnim sporazumom o udruživanju rada u radnu zajednicu, statutom radne zajednice, samoupravnim opštim aktom kojim se uređuje radni odnos i drugim samoupravnim opštim aktima.
Član 15.
Advokatska radna zajednica i radni ljudi u njoj imaju položaj, prava, obaveze i odgovornosti određene zakonom iza organizacije udruženog rada društvenih delatnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 16.
Do zaključenja samoupravnog sporazuma iz člana 13. stav 1 ovog zakona udruženi advokati, na predlog privremenog rukovodioca advokatske radne zajednice, odlučuju o zasnivanju radnog odnosa radnika koji obavljaju pripravničke, administrativne, pomoćne i njima slične poslove.
Član 17.
Advokatska radna zajednica je društveno pravno lice sa pravima, obavezama i odgovornostima koje ima na osnovu ustava, zakona, samoupravnih opštih akata i akta o osnivanju.
Advokatska radna zajednica odgovara za obaveze društvenim sredstvima kojima raspolaže.
Advokatsku radnu zajednicu zastupa i predstavlja poslovodni organ radne zajednice, odnosno lice određeno statutom.
Član 18.
Advokatska radna zajednica upisuje se u sudski registar nadležnog okružnog privrednog suda.
Prijavi za upis obrazovanje i konstituisanje advokatske radne zajednice prilaže se:
1) ugovor o osnivanju advokatske radne zajednice u izvorniku (čl.12. ovog zakona),
2) rešenje nadležne advokatske komore o upisu udruženih advokata u imenik advokata, u prepisu overenom od strane organa nadležnog za overu (čl.31. zakona)
3) druge isprave i dokazi, zakonom propisani za upis radnih zajednica u sudski registar.
Član 19.
Udruženi advokati zadržavaju pravo svojine na sredstvima rada koja su uneli u radnu zajednicu, a pravo na naknadu po osnovu tih sredstava i druga prava i obaveze uređuju se građansko-pravnim ugovorom (zakupom i sl.) između advokata i advokatske radne zajednice.
Član 20.
Dohodak ostvaren u advokatskoj radnoj zajednici, kao i sredstva koja po drugom osnovu stekne radna zajednica, društvena su svojina.
Član 21.
Advokatska radna zajednica ima pravo da se koristi društvenim sredstvima i da upravlja njima pod uslovima pod kojima se se društvenim sredstvima koriste i njima upravljaju radnici u organizacijama udruženog rada društvene delatnosti u skladu sa zakonom.
Član 22.
Radni ljudi u radnoj zajednici na osnovu svog rada ravnopravno odlučuju o korišćenju i upravljanju sredstvima, na koja advokati imaju pravo svojine, u skladu sa ugovorom o osnivanju advokatske radne zajednice, i samoupravnim sporazumom iz člana 13. ovog zakona.
Član 23.
Advokati i advokatski pripravnici u radnoj zajednici, za učInjene povrede dužnosti i ugleda advokature, odgovaraju pred disciplinskim sudom osnovne komore, odnosno Advokatske komore Srbije.
Radni ljudi u radnoj zajednici, za učinjene povrede radnih obaveza odgovaraju pred disciplinskom komisijom advokatske radne zajednice.
Advokatska radna zajednica dužna je da svojim samoupravnim opštim aktom utvrdi teže i lakše povrede radnih obaveza i ugleda advokature, postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje disciplinskih mera, rokove zastarelosti pokretanja i vođenja postupka i rokove zastarelosti izvršenja tih mera, kao i način izvršenja izrečenih mera.
Član 24.
U advokatskoj radnoj zajednici mogu se zasnivati samo takvi odnosi koji su u skladu sa samostalnim i nezavisnim vršenjem advokatske delatnosti kao sa ravnopravnim položajem advokata u radnoj zajednici.
Član 25.
U radnoj zajednici advokat, u granicama punomoćja koje glasi na ime, sam odlučuje koja će pravna sredstva upotrebiti u korist stranke i na koji će način vršiti zastupanje stranaka.
Sve isprave ili podnesci sastavljeni u advokatskoj radnoj zajednici, pored naziva radne zajednice, moraju imati potpis i štambilj advokata koji ih je sastavio.
Član 26.
Advokatska radna zajednica prestaje:
1) sporazumom advokata koji su udružili svoj rad;
2) kada se broj tih advokata smanji ispod tri, ako se u roku od šest meseci ovaj broj ne popuni;
3) u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Član 27.
U slučaju prestanka advokatske radne zajednice u smislu člana 26. tačke 1. i 2 ovog zakona, sprovodi se postupak redovne likvidacije.
Član 28.
Advokatska komora Srbije prati rad advokatskih radnih zajednica i stara se da se razvijaju na načelima samoupravljanja.
Advokati koji su udružili rad u advokatsku radnu zajednicu, dužni su da početak rada radne zajednice prijave nadležnoj osnovnoj advokatskoj komori.
3 Uslovi za vršenje advokatske delatnosti
Član 29.
Advokaturom može da se bavi samo lice upisano u imenik advokata nadležne osnovne advokatske komore.
Pravo na upis u imenik advokata ima lice koje ispunjava sledeće uslove:
1) da je državljanin SFRJ;
2) da je poslovno sposoban;
3) da je završio pravni fakultet;
4) da je položio pravosudni ispit odnosno drugi ispit koji je izjednačen sa pravosudnim ispitom;
5) da je kao diplomirani pravnik proveo na radu kod advokata, suda, javnog tužilaštva, javnog pravobranilaštva ili društvenog pravobranioca samoupravljanja najmanje dve godine ili ukupno tri godine na pravnim poslovima kod drugih državnih organa, organizacija udruženog rada ili drugih organizacija i zajednica;
6) (tačka 6 prestala je da važi 75/91-3183)
Lice koje je brisano iz imenika advokata po sopstvenom zahtevu, može se ponovo upisati u imenik advokata po isteku roka od šest meseci od dana prestanka vršenja advokature, ukoliko ispunjava uslove iz stava 2 ovog člana.
Član 30.
Lica koja su bila redovni profesori pravnih nauka na fakulteteima, sudije Saveznog suda, predsednici i sudije ustavnih, vrhovnih i viših privrednih sudova, savezni, republički i pokrajinski javni tužioci i njihovi zamenici, republički i pokrajinski javni pravobranioci i njihovi zamenici, kao i republički i pokrajinski društveni pravobranioci samoupravljanja i njihovi zamenici imaju pravo na upis u imenik advokata i bez položenog pravosudnog ispita, ako ispunjavaju ostale uslove iz ovog zakona.
Član 31.
U imenik advokata upisuje se, bez ispitivanja uslova za upis, advokat koji menja sedište advokatske kancelarije bez prekida u vršenju advokatske delatnosti ukoliko je prethodni upis u imenik advokata izvršen na osnovu ovog zakona.
Član 32.
O zahtevu za upis u imenik advokata odlučuje osnovna advokatska komora, na čijoj teritoriji advokat želi da obavlja advokatsku delatnost.
Podnosilac zahteva dužan je da podnese dokaze da ispunjava uslove za upis u imenik advokata i da naznači mesto u kome želi da obavlja advokatsku delatnost.
Član 33.
Protiv rešenja kojim se odbija zahtev za upis u imenik advokata podnosilac zahteva može da izjavi žalbu Advokatskoj komori Srbije u roku od 15 dana od prijema rešenja.
Protiv rešenja Advokatske komore Srbije može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Srbije.
Član 34.
Odlučivanje o zahtevu za upis u imenik advokata odložiće se ako je protiv podnosioca zahteva pokrenuta istraga ili podignuta optužnica za krivično delo za koje mu se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od šest meseci ili blaža kazna za krivično delo koje bi dovelo u pitanje njegovu opredeljenost za zaštitu Ustavom i zakonima utvrđenog pravnog poretka i sloboda i prava građana, a može se odložiti i ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teže povrede radne dužnosti.
Član 35.
(član je prestao da važi 75/91-3183)
Član 36.
Ako se posle odobrenog upisa sazna da nisu postojali uslovi za upis u imenik advokata - osnovan advokatska komora obnavlja postupak za upis.
U obnovljenom postupku primenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku.
Član 37.
Lice kome je odobren upis u imenik advokata ima pravo i dužnost da u roku od 30 dana od dana upisa pred predsednikom osnovne advokatske komore ili njegovim zamenikom da svečanu izjavu sledeće sadržine:
"Svečano se obavezujem da ću dužnost advokata vršiti savesno, da ću se u svom radu pridržavati ustava, zakona i drugih propisa, kao i statuta komore i kodeksa profesionalne advokatske etike i da ću pri svim svojim postupcima čuvati ugled advokature."
Član 38.
Pravo na vršenje advokature stiče se upisom u imenik advokata i davanjem svečane izjave iz člana 36. ovog zakona.
Pravo iz stava 1 ovog člana ne može da ostvaruje lice koje je u radnom odnosu van advokature.
4 Prava i dužnosti advokata
Član 39.
Advokat je dužan da savesno pruža pravnu pomoć u skladu sa zakonom i Kodeksom profesionalne advokatske etike.
Advokat je dužan da čuva kao tajnu ono što mu je stranka poverila.
Advokat ne mora svedočiti o onome što mu je stranka u pružanju pravne pomoći poverila, a ne može biti saslušan kao svedok o onome što mu je okrivljen poverio kao svom braniocu.
Član 40.
Advokat je dužan da pruža pravnu pomoć stranci koja mu se za takvu pomoć obrati.
Advokat može odbiti da pruži pravnu pomoć ako bi to bilo od štete po interese stranke i ako bi pružanje pravne pomoći bilo u suprotnosti sa odredbama postupka.
Advokat je dužan da odbije pružanje pravne pomoći ako je u istoj stvari pružio pravnu pomoć protivnoj stranci, on ili advokat iz iste kancelarije odnosno advokatske radne zajednice, ili je bio advokatski pripravnik kod nekog od njih ili je u istoj stvari već postupao kao sudija, javni tužilac, javni pravobranilac, društevni pravobranilac samoupravljanja, upravni ili istražni organ.
Advokat koji otkazuje punomoćje u toku postupka, iz razloga navedenih u stavovima 2 i 3 ovog člana, dužan je da nastavi sa pružanjem pravne pomoći i posle otkazivanja ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, ali najduže 30 dana po saopštenju otkaza.
Član 41.
Advokat je dužan da po prestanku zastupanja preda stranci na njen zahtev sve njene spise i isprave.
Statutom ili drugim samoupravnim opštim aktom advokatske komore određuju se, u skladu sa propisima o čuvanju arhivske građe, bliži uslovi i rokovi za čuvanje pojedinih vrsta spisa i isprava stranaka.
Član 42.
Advokata u pružanju pravne pomoći može da zameni drugi advokat ili advokatski pripravnik koji je na praksi kod njega odnosno sa njim u istoj advokatskoj radnoj zajednici, ako zakonom nije drukčije određeno.
Advokata kao branioca u krivičnom postupku koji se vodi za krivično delo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju preko pet godina ili teža kazna, može zameniti advokatski pripravnik samo ako ima položen pravosudni ispit.
Član 43.
Advokat ne može biti pritvoren zbog krivičnog dela učinjenog u vršenju advokatske dužnosti bez prethodnog odobrenja veća suda kod koga se vodi postupak zbog tog krivičnog dela.
Pretres prostorija advokata može se izvršiti samo na osnovu naredbe istražnog sudije u krivičnom postupku koji se vodi protiv advokata.
Član 44.
Advokat ima pravo na nagradu za svoj rad i na naknadu troškova u vezi sa izvršenim radom.
U sopstvenoj stvari advokat nema pravo na naknadu.
Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata utvrđuje Advokatska komora Srbije u skladu sa propisima kojima se uređuje društvena kontrola cena.
Član 45.
Nagrada i naknada troškova za rad koji advokat obavi na području druge republike odnosno autonomne pokrajine utvrđuje se prema Tarifi koja važi na teritoriji te republike odnosno pokrajine, ako se advokat i stranka nisu sporazumeli da se primeni Tarifa Advokatske komore srbije.
Član 46.
Advokat je dužan da stavi svoj potpis i pečat na svaku ispravu ili podnesak koji je sastavio on sam ili koji je sastavljen u njegovoj kancelariji odnosno advokatskoj radnoj zajednici.
Član 47.
Svaka advokatska kancelarija odnosno advokatska radna zajednica ima svoj naziv i pečat.
Naziv advokatske kancelarije odnosno advokatske radne zajednice mora biti vidno istaknut na zgradi u kojoj se ona nalazi.
Član 48.
Advokat je dužan da vodi poslovne knjige propisane zakonom i samoupravnim opštim aktom komore.
Član 49.
Advokat koji je upisan u imenik advokata na području druge socijalističke republike odnosno pokrajine ima pravo da vrši advokaturu i na teritoriji na kojoj se primenjuje ovaj zakon.
5 Privremena zabrana i prestanak vršenja advokatske delatnosti
a) Privremena zabrana vršenja advokatske delatnosti
Član 50.
Advokatu će se privremeno zabraniti vršenje advokatske delatnosti ako je protiv njega određen pritvor.
Advokatu se može privremeno zabraniti vršenje advokatske delatnosti ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak za radnju koja ga čini nepodobnim za vršenje advokatske delatnosti, ili ako se disciplinski postupak ne može uspešno sprovesti bez primene zabrane vršenja advokatske delatnosti.
Odluka o privremenoj zabrani vršenja advokatske delatnosti može se doneti i kada je obnovljen postupak za upis u imenik advokata zbog razloga iz člana 34. ovog zakona.
O obustavi vršenja advokatske delatnosti odlučuje osnovna advokatska komora po sopstvenoj inicijativi ili na predlog disciplinskog tužioca ili disciplinskog suda.
Član 51.
Rešenjem o privremenoj zabrani vršenja advokatske delatnosti određuje se i trajanje zabrane.
Privremena zabrana vršenja advokatske delatnosti prestaje kada prestanu razlozi zbog kojih je zabrana bila određena.
Član 52.
Pravo na naknadu štete zbog neopravdane privremene zabrane vršenja advokatske delatnosti ostvaruje se po opštim pravilima o odgovornosti za štetu u skladu sa statutom osnovne advokatske komore.
b) Prestanak vršenja advokatske delatnosti
Član 53.
Advokat prestaje da vrši advokatsku delatnost:
1) ako se po njegovom zahtevu briše iz imenika advokata - od dana dostavljanja rešenja;
2) ako izgubi državljanstvo SFRJ - od dana kada je pravnosnažno utvrđen gubitak državljanstva;
3) ako bude lišen poslovne sposobnosti - od dana kada je pravnosnažno odlučeno o lišenju poslovne sposobnosti;
4) ako mu je odlukom suda ili drugog organa zabranjeno obavljanje advokature - od dana dostavljanja pravnosnažne odluke;
5) ako mu je izrečena disciplinska mera brisanja iz imenika advokata - od dana uručenja konačne odluke o brisanju;
6) ako je pravnosnažnom presudom osuđen za krivično delo na kaznu zatvora dužu od šest meseci - od dana stupanja na izdržavanje kazne;
7) ako ne vrši advokatsku delatnost bez opravdanog razloga duže od šest meseci - od dana dostavljanja pravnosnažnog rešenja osnovne advokatske komore;
8) ako zasnuje radni odnos van advokature - od dana stupanja na rad;
9) (tačka 9 je prestala da važi 75/91-3183)
Član 54.
Advokatu koji privremeno ne vrši advokatsku delatnost zbog bolesti, odsustva ili drugih razloga, kao i advokatu kome je izrečena privremena zabrana vršenja advokatske delatnosti, osnovna advokatska komora uz saglasnost advokata određuje drugog advokata koji će privremeno da ga zamenjuje.
Osnovna advokatska komora određuje advokata koji će da okonča poslove advokatske radne zajednice koja je prestala sa radom odnosno advokata koji je prestao da vrši advokatsku delatnost.
6 Disciplinska odgovornost advokata
i advokatskih pripravnika
Član 55.
Advokati i advokatski pripravnici lično su odgovorni za savesno vršenje advokature i za čuvanje njenog ugleda.
Član 56.
Za utvrđivanje povrede dužnosti i ugleda advokature, utvrđivanje odgovornosti i izricanje mera za te povrede, u osnovnoj advokatskoj komori obrazuje se disciplinski sud.
Za odlučivanje po žalbama protiv odluke disciplinskog suda osnovne advokatske komore, obrazuje se disciplinski sud pri Advokatskoj komori Srbije.
Član 57.
Za povrede dužnosti i ugleda advokature može se izreći jedna od sledećih mera:
- opomena;
- novčana kazna;
- brisanje iz imenika advokata, odnosno iz imenika advokatskih pripravnika.
Član 58.
Iznos novčane kazne ne može biti manji od 30.000 dinara ni veći od 300.000 dinara.
Sredstva novčanih kazni predstavljaju prihod fonda za stipendiranje i kreditiranje advokata i advokatskih pripravnika.
58a. Odluka disciplinskog suda osnovne komore, odnosno disciplinskog suda Advokatske komore Srbije, kojom je izrečena novčana kazna, je izvršna isprava, čije se izvršenje sprovodi prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. (Sl.gl.SRS, br. 1/88)
Član 59.
Mera brisanja iz imenika advokata odnosno advokatskih pripravnika ne može trajati kraće od šest meseci ili duže od pet godina.
Mera brisanja iz imenika advokata odnosno advokatskih pripravnika može se izreći samo za teže povrede dužnosti i ugleda advokature.
Član 60.
Statutom Advokatske komore Srbije utvrđuje se: sastav disciplinskih sudova, uslovi i način izbora i razrešenje sudija; teže i lakše povrede dužnosti i ugleda advokature.
Član 61.
Zastarelost pokretanja disciplinskog postupka nastupa istekom jedne godine od dana učinjene povrede dužnosti i ugleda advokature, a ako ta povreda ima obeležje krivičnog dela - od dana saznanja za izvršeno krivično delo.
Član 62.
Zastarelost izvršenja disciplinskih mera nastupa po isteku šest meseci od dana pravnosnažnosti odluke o izrečenoj meri.
Član 63.
Zastarelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili izvršenja disciplinske mere.
Posle svakog prekida zastarelosti rok počinje ponovo da teče, ali ona u svakom slučaju nastaje kada protekne dvaput onoliko vremena koliko se po ovom zakonu traži za zastarelost pokretanja disciplinskog postupka odnosno izvršenja disciplinske mere.
Član 64.
U disciplinskom postupku protiv advokata i advokatskih pripravnika shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku, ako ovim zakonom ili Statutom Advokatske komore Srbije nije drukčije određeno.
Član 65.
Protiv drugostepene odluke kojom je izrečena disciplinska mera brisanja iz imenika advokata, odnosno advokatskih pripravnika, okrivljeni može podneti zahtev za sudsku zaštitu Vrhovnom sudu Srbije u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
Član 66.
Zahtev za sudsku zaštitu može se podneti:
1) zbog pogrešne primene materijalnog prava;
2) zbog povrede odredaba postupka koje su bile ili mogle biti od uticaja na donošenje zakonite i pravilne odluke;
3) zbog pogrešno i nepotpunu utvrđenog činjeničnog stanja.
Član 67.
O zahtevu za sudsku zaštitu Vrhovni sud Srbije rešava u nejavnoj sednici.
Zahtev za sudsku zaštitu ne odlaže izvršenje izrečene disciplinske mere, ali na zahtev okrivljenog, veće Vrhovnog suda Srbije može odložiti ili prekinuti izvršenje do okončanja postupka po zahtevu, ako postoje osnovni razlozi na osnovu kojih se može zaključiti da će se udovoljiti zahtevu.
U postupku pred Vrhovnim sudom Srbije po zahtevu za sudsku zaštitu shodno se primenjuju odredbe Zakona o upravnim sporovima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 68.
Ako sud ustanovi da je zahtev osnovan, poništiće odluku o izrečenoj disciplinskoj meri.
7 Advokatski pripravnici
Član 69.
Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno vršenje advokatske delatnosti radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji ili u advokatskoj radnoj zajednici.
Član 70.
Pravo na upis u imenik advokatskih pripravnika ima lice koje ispunjava sledeće uslove:
1) da je državljanin SFRJ;
2) da je diplomirani pravnik;
3) da je poslovno sposoban;
4) da je zaključio ugovor sa advokatom, odnosno da je zasnovao radni odnos u advokatskoj radnoj ajednici.
U imenik advokatskih pripravnika ne može da se upiše lice koje ispunjava uslove za upis u imenik advokata.
Član 71.
Advokatski pripravnik može da zamenjuje advokata kod koga je na praksi i kad je ovaj ovlašćen da zamenjuje drugog advokata.
Advokatski pripravnik koji pripravničku praksu obavlja u advokatskoj radnoj zajednici može da zamenjuje sve advokate te radne zajednice.
Advokatski pripravnik ne može da zamenjuje advokata u zastupanju stranke čijeg je protivnika zastupao advokat kod koga ja pripravnik ranije bio na praksi.
Član 72.
Advokatski pripravnik je dužan da radi po uputstvima i u okviru ovlašćenja dobijenih od advokata.
Advokatski pripravnik ne može samostalno i za svoj račun da vrši poslove advokatske delatnosti.
Član 73.
Advokatski pripravnik koji na osnovu ugovora obavlja pripravničku praksu kod advokata ima sva prava i obaveze koja imaju lica u radnom odnosu kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Član 74.
Osnovna advokatska komora utvrđuje program obuke advokatskih pripravnika.
Član 75.
Ako se naknadno utvrdi da advokatski pripravnik nije ispunjavao uslove za upis u imenik advokatskih pripravnika, osnovna advokatska komora rešenjem poništava upis.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, vreme koje je pripravnik proveo na radu ne priznaje se u pripravničku praksu.
Član 76.
Advokatskom pripravniku prestaje pripravnička praksa ako ni posle dve godine od sticanja prava na polaganje pravosudnog ispita ne položi ovaj ipit.
Član 77.
Prava i dužnosti advokatskih pripravnika imaju i diplomirani pravnici na praksi kod advokata, odnosno u advokatskoj radnoj zajednici, koja se ostvaruje u okviru saradnje sa organizacijama udruženog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama.
Član 78.
Na advokatske pripravnike shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o upisu u imenik advokata o pravu na vršenje advokature, o pravima i dužnostima advokata, kao i o privremenoj zabrani i prestanku prava na vršenje advokatske delatnosti.
3 SLUŽBA PRAVNE POMOĆI
Član 79.
U cilju stvaranja uslova za potpunije pružanje pravne pomoći opštine mogu u skladu sa sa zakonom organizovati pružanje pravne pomoći građanima na svojoj teritoriji (služba pravne pomoći).
Dve ili više opština mogu organizovati zajedničku službu pravne pomoći.
Član 80.
Aktom o organizovanju službe pravne pomoći određuje se naročito: položaj službe pravne pomoći, bliži zadaci i poslovi, unutrašnja organizacija, slučajevi u kojima može da se pruža pravna pomoć i u kojim slučajevima se ona pruža bez naknade, visina naknade za usluge u pružanju pravne pomoći, način finansiranja kao i druga pitanja od značaja za pružanje pravne pomoći.
Visina naknade za usluge koje pruža služba pravne pomoći ne može biti veća od visine nagrade propisanih Tarifom o nagradama za rad i naknadama troškova advokata.
Član 81.
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice, kao i sindikat, mogu obrazovati posebnu ili zajedničku službu pravne pomoći za svoje radnike, odnosno članove, u skladu sa ovim zakonom.
Član 82.
Služba pravne pomoći može vršiti sledeće poslove pravne pomoći:
- davanje pravnih saveta;
- sastavljanje podnesaka (tužbi, predloga, žalbi, predstavki, molbi i dr);
- sastavljanje isprava (ugovora, testamenta i drugo);
- zastupanje stranaka pred sudovima, državnim organima i organizacijama i zajednicama u slučajevima utvrđenim aktom o organizovanju odnosno obrazovanju službe pravne pomoći.
Ako u sedištu suda nema dovoljno advokata, za branioca okrivljenom može se postaviti i radnik zaposlen u službi pravne pomoći, ako je diplomirani pravnik i ako je sposoban da okrivljenom pruži pravnu pomoć u odbrani.
Član 83.
Služba pravne pomoći prati i proučava društvene odnose i pojave od interesa za ostvarivanje pravne pomoći i primenu zakona i o tome obaveštava skupštinu odgovarajuće društveno-političke zajednice i druge organe i organizacije.
Član 84.
Poslove pravne pomoći u službi pravne pomoći mogu vršiti diplomirani pravnici, a zastupanje samo diplomirani pravnici koji imaju položen pravosudni ispit ili koji su u pravima izjednačeni sa licima koja imaju položen pravosudni ispit.
Vršenje poslova u službi pravne pomoći može se poveriti advokatima, odnosno advokatskoj radnoj zajednici na osnovu ugovora zaključenog sa opštinom, odnosno sindikalnom organizacijom.
U slučaju iz stava 2 ovog člana, poslove iz delokruga službe pravne pomoći advokat može vršiti samo u prostorijama te službe.
Član 85.
Ovlašćeno lice u službi pravne pomoći dužno je da stavi pečat te službe na svaku ispravu ili podnesak koji je sastavljen u službi pravne pomoći i da ga potpiše.
Ovlašćeno lice u službi pravne pomoći samostalno je u pružanju pravne pomoći i u granicama punomoćja odlučuje koja će pravna sredstva upotrebiti u korist stranke i na koji način će vršiti zastupanje stranke.
Član 86.
Na lica koja vrše poslove iz člana 82. ovog zakona shodno se primenjuju odredbe članova 39. , 40. i 41. ovog zakona.
4 ADVOKATSKA KOMORA
Član 87.
Advokatske komore su obavezne profesionalne organizacije advokata koje se osnivaju za područje jedne ili više međuopštinskih regionalnih zajednica, odnosno grada Beograda i predstavljaju osnovni oblik organizovanja advokata (u daljem tekstu: osnovne advokatske komore).
Advokatska komora Srbije utvrđuje svojim Statutom područje za koje se osnivaju osnovne advokatske komore.
Članovi osnovne advokatske komore su advokati koji imaju sedište advokatske kancelarije na području te komore, bilo da advokatsku delatnost vrše kao pojedinci ili udruženi u advokatsku zajednicu.
Član 88.
Sve osnovne advokatske komore na teritoriji SR Srbije van autonomnih pokrajina, udružuju se u Advokatsku komoru Srbije.
Osnovne advokatske komore i Advokatska komora Srbije imaju svojstvo pravnog lica.
Član 89.
Osnovna advokatska komora odlučuje o pravu na upis u imenik advokata i o prestanku prava na vršenje advokature.
Član 90.
Advokatska komora donosi, u skladu sa zakonom, statut i druga samoupravna akta kojima se uređuje organizacija, rad i druga pitanja od značaja za unapređenje advokature.
Član 91.
Statutom osnovne advokatske komore uređuje se:
- unutrašnja organizacija i rad komore i njenih organa;
- sadržina i način vođenja imenika advokata;
- način ostvarivanja javnosti i odgovornosti u radu komore i njenih organa;
- vrsta i sadržina drugih samoupravnih opštih akata komore, nadležnost i postupak za njihovo donošenje i izmenu;
- druga pitanja iz značaja za organizaciju i rad komore.
Član 92.
Statutom Advokatske komore Srbije uređuje se:
- unutrašnja organizacija i rad komore i njenih organa;
- način ostvarivanja javnosti i odgovornosti u radu komore i njenih organa;
- vrsta i sadržina drugih samoupravnih opštih akata komore, nadležnost i postupak za njihovo donošenje i izmenu;
- međusobni odnosi advokatskih komora;
- prava i dužnosti advokata i advokatskih pripravnika i njihova odgovornost prema advokatskoj komori;
- način i uslovi ostvarivanja saradnje sa organizacijama udruženog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama;
- druga pitanja predviđena ovim zakonom kao i ona koja su od interesa za organizaciju i rad advokatske komore.
Član 93.
Na statut osnovne advokatske komore daje saglasnost skupštine međuopštinske regionalne zajednice na čijoj se teritoriji nalazi sedište komore, odnosno Skupštine grada Beograda, a na statut Advokatske komore Srbije - Skupština Socijalističke Republike Srbije ili organ koji ona odredi.
Član 94.
Advokatska komora Srbije donosi Kodeks profesionalne etike advokata.
Kodeksom profesionalne etike utvrđuju se opšta pravila o radu advokata u vršenju advokature, osnovne moralne i druge norme u ponašanju advokata prema licima čiji se pravni interesi zastupaju i prema društvenoj zajednici, osnovne norme o odgovornosti advokata, kao i druga pravila čiji je cilj obezbeđenje savesnog vršenja advokature.
Član 95.
Advokatska komora Srbije sarađuje sa advokatskim komorama autonomnih pokrajina radi ostvarivanja zajedničkih stavova u pitanjima koja su od značaja za advokaturu i službu pravne pomoći.
Advokatska komora Srbije može sporazumno sa advokatskim komorama autonomnih pokrajina da osniva zajedničke organe i da utvrđuje zajedničke stavove o pitanjima za koje oceni da je to potrebno.
Član 96.
Advokatska komora Srbije odlučuje o udruživanju sa advokatskim komorama iz drugih republika i autonomnih pokrajina u zajedničku organizaciju advokatskih komora Jugoslavije.
Član 97.
Pri Advokatskoj komori Srbije obrazuje se fond za stipendiranje advokatskih pripravnika koji obavljaju praksu, odnosno koji nameravaju da otvore sopstvene kancelarije, kao i za kreditiranje advokata koji se udružuju radi osnivanja advokatske radne zajednice. Sredstva fonda se formiraju iz uloga advokata i advokatskih radnih zajednica i pomoći drutveno-političkih zajednica, samoupravnih interesnih zajednica i građana, kao i drugih prihoda utvrđenih ovim zakonom.
Sredstva fonda mogu da se koriste i za stipendiranje studenata koji bi se bavili advokaturom.
Poslovanje fonda, način i uslovi stipendiranja i kreditiranja, regulišu se posebnim samoupravnim opštim aktom Advokatske komore Srbije.
Član 98.
Advokatske komore obaveštavaju skupštine odgovarajućih društveno-političkih zajednica i međuopštinske regionalne zajednice, po svojoj inicijativi ili na njihov zahtev, o problemima rada advokature i njenim potrebama, kao i drugim pitanjima koja se odnose na pružanje pravne pomoći i predlažu mere za njeno unapređenje.
Skupština društveno-političke zajednice i njeni izvršni organi mogu ukazivati advokatskim komorama na pojedina pitanja u vezi sa vršenjem advokature i predložiti da se ta pitanja razmotre u komori i njenim organima.
Član 99.
Advokatske komore su dužne da na zahtev RepubliKčog sekretarijata za pravosuđe i opštu upravu dostavljaju tražene izveštaje i podatke o svom radu.
5 PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 100.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o advokaturi i drugoj pravnoj pomoći ("Službeni glasnik SRS", br.51/71).
Član 101.
Advokatska komora Srbije dužna je da u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona uskladi statut i druga samoupravna opšta akta sa ovim zakonom, a osnovne advokatske komore i advokatske radne zajednice najkasnije do 11.decembra 1978.godine.
Član 102.
Zahtevi za upis u imenik advokata i advokatskih pripravnika koji nisu rešeni do stupanja na snagu ovog zakona, rešiće se po ovom zakonu, a postupak za osnivanje advokatskih radnih zajednica, koji nije okončan do stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se po odredbama ovog zakona.
Član 103.
Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje nadležnost dosadašnjih disciplinskih komisija osnovnih advokatskih komora.
Disciplinski postupak pokrenut pre stupanja na snagu ovog zakona, ako nije okončan u prvom stepenui, nastaviće se pred disciplinskim sudom osnovne advokatske komore po odredbama ovog zakona.
Disciplinski postupak pred drugostepenim organom koji nije okončan do stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po dosadašnjim propisima.
Član 104.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".