Na osnovu člana 93. stav 4. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04), a u vezi sa članom 24. stav 1. Zakona o srednjoj školi ("Službeni glasnik RS", br. 50/92, 53/93, 67/93, 48/94, 24/96, 23/02, 25/02, 62/03 i 64/03), Ministar prosvete i sporta donosi

Pravilnik

o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar

(Objavljeno u "Prosvetni glasnik", br. 13 od 27 septembra 2004)

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Član 2.

Program ogleda iz člana 1 ovog pravilnika ostvaruje se u skladu sa:
1. Pravilnikom o planu i programu obrazovanja i vaspitanja za zajedničke predmete u stručnim i umetničkim školama ("Službeni glasnik RS - Prosvetni glasnik", broj 6/90 i "Prosvetni glasnik", br. 4/91, 7/93, 17/93, 1/94, 2/94, 2/95, 3/95, 8/95, 5/96, 2/2002, 5/2003 i 10/2003), i to sa nastavnim planom i programom:
1) srpskog jezika i književnosti;
2) srpskog jezika kao nematernjeg jezika;
3) jezika nacionalnih manjina;
4) fizičkog vaspitanja;
5) računarstva i informatike;
6) hemije;
7) biologije;
8) muzičke umetnosti;
9) likovne kulture;
10) istorije;
11) ekologije i zaštite životne sredine;
12) sociologije;
13) filozofije;
14) građanskog vaspitanja i
2. Pravilnikom o nastavnom planu i programu predmeta verska nastava za srednje škole ("Prosvetni glasnik", broj 6/2003).

Član 3.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar ("Prosvetni glasnik", broj 4/2004).

Član 4.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".

Broj 110-00-110/04-02/1

U Beogradu, 13. septembra 2004. godine

Ministar,

prof. dr Ljiljana Čolić, s.r.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM OGLEDA


Područje rada: Elektrotehnika
Obrazovni profil: AUTOELEKTRIČAR - ogled
Trajanje obrazovanja: tri godine

Cilj ogleda:
Unapređenje kvaliteta i osavremenjivanje obrazovno-vaspitnog rada kroz:
- uvođenje u svakodnevnu nastavnu praksu savremenih i efikasnih metoda rada sa učenicima;
- uvođenje novog nastavnog plana i programa u cilju ostvarivanja ishoda stručnog obrazovanja i obrazovanja uopšte;
- povećanje fonda časova vežbi i praktičnog rada, radi uspešnog ostvarivanja ciljeva obrazovanja za ovaj obrazovni profil;
- uspostavljanje višeg nivoa korelacije nastavnih sadržaja;
- uvođenje preduzetništva u nastavni program radi razvijanja preduzetničkog duha kod učenika;
- izradu kriterijuma ocenjivanja i građenja standarda ocenjivanja učenika;
- proveru novog koncepta završnog ispita.
Uvođenje organizacionih novina:
- prilagođavanje organizacije nastavnog procesa u školi, u okviru godišnjeg fonda časova, a u skladu sa očekivanim ishodima stručnog obrazovanja i uslovima rada u školi i na radnom mestu;
- nastavni sadržaji su organizovani modularno za sve stručne predmete;
- uvođenje izborne nastave, kao mogućnosti da učenik samostalno kreira deo svog obrazovanja.
Očekivani ishodi ogleda
- Brzo adaptiranje učenika na uslove rada.
- Unapređen i kvalitetan obrazovno-vaspitni rad kroz:
- efikasnije i podsticajnije metode rada sa učenicima primenjene u svakodnevnoj obrazovnoj praksi;
- efikasnije usvajanje generativnih, transfernih i funkcionalnih znanja i veština, relevantnih za buduću profesiju kao rezultat modularnog pristupa;
- ocenjivanje učenika u odnosu na očekivane ishode;
- razvijanje sistema praćenja ostvarenosti nastavnog programa na nivou škole i na nivou Republike.
Trajanje ogleda
Ogled se sprovodi od 1. septembra 2003. godine kroz najmanje tri generacije upisanih učenika. Odluku o prestanku ogleda doneće, nakon procene rezultata, ministar prosvete i sporta.
Način ostvarivanja ogleda
Ogled se ostvaruje na osnovu ovog nastavnog plana i programa.
Nastaviće se sa organizovanjem obuke nastavnika za primene novih metoda rada sa učenicima, primene novog nastavnog programa i objektivnog ocenjivanja u svakodnevnoj obrazovnoj praksi.
Obuka za nastavnike srednjih stručnih škola u kojima se ostvaruje program ovog ogleda, organizuje se u sledećim oblastima koje su bitne za unapređenje kvaliteta obrazovnog rada:
- nova koncepcija obrazovanja (usmerenost na ciljeve i ishode obrazovanja, modularni pristup u obrazovanju);
- stručno usavršavanje nastavnika za primenu novih nastavnih metoda;
- stručno usavršavanje nastavnika u okviru matične struke.
Nastavnici srednjih stručnih škola će u okviru obrazovno-vaspitnog rada primenjivati metode rada i ocenjivanja za koje su obučavani na seminarima.
U okviru Zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja i stručnih aktiva zajednica stručnih škola biće izdvojene ključne teme u okviru kojih je potrebno stručno usavršavanje nastavnika.
Stručni timovi u školama i na nivou Republike će sarađivati na horizontalnom i vertikalnom povezivanju nastavnih sadržaja kako sa autorskim timom, tako i sa predstavnicima privrede.
Planirana je izrada testova sa zajedničkim sadržajima i zajednički postavljenim kriterijumima od strane stručnih timova koji će se formirati pri Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centru za stručno i umetničko obrazovanje i Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Način polaganja stručne mature biće propisan posebnim podzakonskim aktom.
Uslovi ostvarivanja programa ogleda
Ogled će se ostvarivati u uslovima svakodnevnog obrazovno-vaspitnog rada u školama.
Njegovo ostvarivanje podrazumeva uključenost i saradnju nastavnika i pomoćnih nastavnika u okviru stručnih timova i stručnih organa u školama.
Vrsta stručne spreme nastavnika i pomoćnih nastavnika za ostvarivanje oglednog programa propisana je posebnim pravilnikom.
Ministarstvo prosvete i sporta, Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje i međunarodni programi podrške reformi stručnog obrazovanja pružiće kadrovsku i materijalnu podršku za realizaciju obuke nastavnika, materijal za rad, praćenje i evaluaciju ogleda.
Praćenje i vrednovanje ogleda
Praćenje i vrednovanje ogleda obavljaće Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje i prosvetni savetnik, a na osnovu posebnog uputstva za praćenje realizacije oglednih programa koje će biti naknadno publikovano.
Primena ogleda će biti praćena najmanje četiri puta u toku školske godine.
Na kraju školske godine, na osnovu različitih upitnika i izveštaja, biće ispitani ishodi obrazovno-vaspitnog rada, adekvatnost ocenjivanja, mišljenja učenika i nastavnika.
Rezultati ogleda biće objavljeni na način dostupan široj stručnoj javnosti.

I. CILjEVI I OČEKIVANI ISHODI STRUČNOG OBRAZOVANjA

za obrazovni profil AUTOELEKTRIČAR - ogled


CILjEVI STRUČNOG OČEKIVANI ISHODI STRUČNOG OBRAZOVANjA
OBRAZOVANjA Po završenom obrazovanju za ovaj profil, učenik će steći:
znanja veštine radne kompetencije
Osposobljavanje o ispunjavanju neophodnih pravilne primenjivanja osnovnih pravila i
učenika da tehničkih obrazaca i lista o primene i uputstava za higijensku,
organizuje radno neispravnosti vozila a korišćenja tehničku zaštitu, samozaštitu i
mesto iskazane od strane stranke propisanih zaštitu okoline za vreme rada
alata i opreme
za rad na
električnim i
elektronskim
sistemima
Osposobljavanje da čita i primeni tehnička rukovanje procenjivanja problema stranaka u
učenika da uputstva i informacije kao i vozilom na vezi sa tehničkom neispravnošću
evidentira probleme radne dijagrame svih sistema propisan način vozila
na vozilu za vreme
izvođenja obuke
Osposobljavanje o svim delovima električnih i vršenja zamene i pronalaženja kataloških brojeva
učenika da izvrši elektronskih sistema vozila, održavanja svih uređaja, sklopova i delova u
opravku električnih kao i o njihovoj konstrukciji i električnih i tehničkoj dokumentaciji
i elektronskih funkciji elektronskih
sistema sistema na
vozilima
Osposobljavanje da korišćenju priručnika za izvršavanja redovnih i kontrolnih
učenika da izvrši opravku i održavanje vozila pregleda vozila u skladu sa
redovno servisno uputstvima proizvođača
održavanje vozila
Osposobljavanje o osnovnim sistemima motora i procenjivanja i odlučivanja o
učenika da izvrše vozila opravci ili zameni neispravnog
završnu kontrolu dela u skladu sa vremenom i
tehničke ispravnosti cenom koštanja opravke
vozila
o primeni osnovnih principa izvršavanja kontrole obavljenih
komunikacije i organizacije radova na vozilu
preduzeća

II. NASTAVNI PLAN

Nedeljni i godišnji fond časova obaveznih i izbornih predmeta

za obrazovni profil AUTOELEKTRIČAR - ogled

I RAZRED II RAZRED III UKUPNO
RAZRED
nedeljno godiš. nedeljno godiš. nedeljno godiš. nedeljno godiš.
A: OPŠTEOBRAZOVNI 7 259 6 210 6 186 19 655
PREDMETI
1a. Srpski jezik i 3 111 2 70 2 62 7 243
književnost
1b. Srpski jezik kao
nematernji jezik
2. _________ jezik i
književnost
3. Strani jezik 2 74 2 70 2 62 6 206
4. Fizičko vaspitanje 2 74 2 70 2 62 6 206
B : OPŠTESTRUČNI 7 259 2 70 4 124 11 453
PREDMETI
1. Matematika 3 111 2 70 2 62 7 243
2. Računarstvo i 2 74 2 74
informatika
3. Fizika 2 74 2 74
4. Preduzetništvo 2 62 2 62
V : STRUČNI PREDMETI 15 555 24 900 21 741 62 2184
1. Tehnički materijali 2 74 2 74
2. Tehničko crtanje 2 74 2 74
3. Osnove praktičnih 6 222 6 222
veština
4. Osnove elektrotehnike 3 111 3 105 6 216
5. Motori SUS i motorna 2 74 2 70 4 144
vozila
6. Elektronika 3 105 3 105
7. Električni i 16 620 21 741 37 1361
elektronski sistemi na
vozilima
G : IZBORNI PREDMETI 3 111 1 35 1 31 5 177
1. Izborni predmet 1 37 1 35 1 31 3 103
predviđen Zakonom
2. Izborni predmeti 2 74 2 74
predviđeni Programom
ogleda
Ukupno: A + B + V + G 32 1184 33 1215 32 1082 97 3481
Broj časova po predmetima dat je na nedeljnom nivou kao zbir časova teorije, vežbi i praktične
nastave, a prema programu predmeta.
Blok nastava se prikazuje u ukupnom zbiru na godišnjem nivou za odgovarajući predmet u okviru
koga se realizuje, a prema programu predmeta.

Lista ponuđenih izbornih predmeta po razredima

G : IZBORNI PREDMETI I II III
Izborni predmet predviđen Zakonom
1. Građansko vaspitanje / Verska nastava 1 1 1
Izborni predmeti predviđeni Programom ogleda
1. Muzička umetnost 1
2. Likovna kultura 1
3. Industrijska geografija u elektrotehnici 1
4. Istorija 2
5. Hemija 2
6. Ekologija i zaštita životne sredine 1

Izborna nastava sastoji se svake školske godine iz:
- Izbornog predmeta predviđenog Zakonom: Građansko vaspitanje ili Verska nastava (1 čas nedeljno tokom školske godine)
- Dva (jedan) izborna predmeta predviđena Programom ogleda - svaki po 1 čas (2 časa) nedeljno samo u prvom razredu
Lista izbornih predmeta nije konačna i može se dopuniti na predlog škole koja sprovodi ogled, programom koji je prethodno odobrilo Ministarstvo prosvete i sporta. Ostvaruje se iz onih predmeta za koji se izjasni najmanje 30% učenika oglednog odeljenja.
Ocena izbornog predmeta predviđenog programom ogleda je numerička i ulazi u prosek ocena na kraju godine.
Ostvarivanje programa ogleda
Predviđen broj učenika u odeljenju je 20.
Nastava iz sledećih predmeta odvija se po grupama kroz vežbe (V ), praktičnu nastavu (PN) i nastavu u bloku (B ):

razred predmet / modul godišnji fond broj učenika u
časova grupi
V PN B
I Računarstvo i informatika 74 10
Tehničko crtanje 74 10
Osnove praktičnih veština 222 10
II Osnove elektrotehnike 35 10
Elektronika 35 10
Električni i elektronski sistemi na 420 60 10
vozilima
III Preduzetništvo 62 10
Električni i elektronski sistemi na 372 90 10
vozilima

Ostali obavezni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine

I RAZRED II RAZRED III RAZRED UKUPNO
časova časova časova časova
Čas odeljenskog do 74 do 70 do 62 do 206
starešine
Dodatni rad do 30 do 30 do 30 do 90
Dopunski rad do 30 do 30 do 30 do 90
Pripremni rad do 30 do 30 do 30 do 90
Društveno korisni do 30 do 30 do 30 do 90
rad
Ako se ukaže potreba za ovim oblicima rada.

Fakultativni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine po razredima

I II III
Ekskurzija 2-3 dana 2-3 dana do 5 dana
Jezik drugog naroda ili nacionalne manjine sa 2 časa nedeljno
elementima nacionalne kulture
Drugi strani jezik 2 časa nedeljno
Drugi predmeti 1 - 2 časa nedeljno
Stvaralačke i slobodne aktivnosti učenika (hor, 30 - 60 časova godišnje
sekcije i drugo)
Društvene aktivnosti - đački parlament, učeničke 15 - 30 časova godišnje
zadruge
Kulturna i javna delatnost škole 2 radna dana
Pored navedenih predmeta škola može da organizuje, u skladu sa opredeljenjima
učenika, fakultativnu nastavu iz predmeta koji su utvrđeni nastavnim planom drugih
obrazovnih profila istog ili drugog područja rada, kao i u nastavnim planovima
gimnazije, ili po programima koji su prethodno doneti.

Ostvarivanje školskog programa po nedeljama


razred razredno mentorski rad obavezne ostalo ukupno
časovna (nastava u vannastavne (završni radnih
nastava bloku) aktivnosti ispit) nedelja
I 37 2 39
II 35 2 2 39
III 31 3 2 3 39

III. NAČIN OSTVARIVANjA PROGRAMA OGLEDA (UPUTSTVO)

Nastavni plan i program za obrazovni profil autoelektričar - ogled ostvaruje se u školama gde su školski prostor, oprema i nastavna sredstva propisani:

- Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za ostvarivanje plana i programa zajedničkih predmeta u stručnim školama za obrazovne profile III i IV stepena stručne spreme - "Službeni glasnik Republike Srbije - Prosvetni glasnik" broj 7/91 i
- Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za ostvarivanje planova i programa obrazovanja i vaspitanja za stručne predmete za obrazovne profile III i IV stepena stručne spreme u stručnim školama područje rada elektrotehnika - "Službeni glasnik Republike Srbije - Prosvetni glasnik" broj 8/91.

Nastavnici sami pripremaju potrebna nastavna sredstva (dijapozitive, grafofolije, šeme i Ponjer Point prezentacije) u skladu sa ovim nastavnim programom, koristeći:

- publikovana multimedijalna nastavna sredstva (štampana literatura, različite publikacije, zbirke dijapozitiva, odgovarajuće video kasete i elektronske publikacije);
- Internet.

Nastava se realizuje korišćenjem:

- računara i projektora za Ponjer Point prezentacije;
- skenera;
- dijaprojektora;
- grafoskopa;
- televizora i video rekordera.

Detaljna uputstva za ostvarivanje programa data su uz svaki predmet pojedinačno.

NAPOMENE O OSTVARIVANjU PROGRAMA SRPSKOG JEZIKA U ODELjENjIMA OGLEDNIH OBRAZOVNIH PROFILA SREDNjIH STRUČNIH ŠKOLA U PODRUČJU RADA ELEKTROTEHNIKA

Pošto je u nastavnim planovima oglednih obrazovnih profila:

- AUTOELEKTRIČAR - ogled i

- ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA MOTORNIM VOZILIMA - ogled,

godišnji fond časova srpskog jezika i književnosti osetnije smanjen u odnosu na važeći nastavni plan trogodišnjih i četvorogodišnjih obrazovnih profila, u ostvarivanju programa biće neophodno da nastavnik vrši primerena sažimanja programskih sadržaja nastavnog predmeta Srpski jezik i književnost, objavljenih u "Službenom glasniku RS - Prosvetnom glasniku", broj 6/90 i "Prosvetnom glasniku", br. 4/91, 7/93, 17/93, 1/94, 2/94, 2/95, 3/95, 8/95, 5/96, 2/2002, 5/2003 i 10/2003.

Sažimanja treba vršiti prevashodno u programskom području KNjIŽEVNOST jer je u ostvarivanju tih sadržaja bitniji kvalitet učenikovog čitanja nego broj pročitanih književnih dela. Takav pristup programskim sadržajima moguć je, na primer, u onim segmentima gde je ponuđeno više književnih dela istog pisca. Celishodno može biti rešenje da nastavnik predvidi da na nivou interpretacije obradi jedno delo, reprezentativno za stvaralaštvo tog pisca i pristupačno recepciji konkretnog đačkog kolektiva, a da ostala potpuno izostavi, ili obradi na nivou prikaza i osvrta. Sličan pristup može primeniti i u obradi pojedinih književnih dela kao reprezentativnih za stilska razdoblja, odnosno književne pravce u istoriji književnosti.

U okviru domaće lektire moguće je, takođe, da nastavnik izostavi pojedina književna ostvarenja za koja je nastavna praksa potvrdila da nisu u dovoljnoj meri pristupačna recepciji učenika određenog uzrasta i stručnog usmerenja. Moguće je, takođe, izostavljena dela zameniti nekim ostvarenjem iz tekuće srpske ili svetske književnosti za koje nastavnik proceni da je primerenije mogućnostima recepcije konkretnog đačkog kolektiva sa kojim ostvaruje nastavni program.

Eventualna sažimanja u programskom području JEZIK moraju biti veoma obazriva jer je jezik sistem, što uvek podrazumeva celovita rešenja, odnosno povezanost svih rešenja u okviru programa za određeni razred, ali i njihovo vertikalno povezivanje, odnosno međusobnu povezanost programskih sadržaja predviđenih za ostvarivanje u svim razredima srednjeg stručnog obrazovanja.

STRANI JEZIK (L2)

1. CILjEVI PREDMETA:

Nastava stranog jezika u srednjem stručnom obrazovanju predstavlja kontinuitet nastave stranog jezika u prethodnom školovanju. Ciljevi ove nastave su:

- utvrđivanje znanja i dalje obučavanje učenika da komuniciraju sa ljudima iz drugih zemalja o opštim temama;

- razvijanje odnosa tolerancije kroz upoznavanje kulture i načina života drugih naroda;

- sticanje osnovnih jezičkih znanja i kompetencija u skladu sa potrebama struke i zanimanja.

2. ISHODI NASTAVE STRANOG JEZIKA NA KRAJU TROGODIŠNjEG SREDNjEG STRUČNOG OBRAZOVANjA


Jezičke aktivnosti po završetku trogodišnjeg obrazovanja:
JEZIČKA SLUŠANjE - razume osnovni smisao informacija i tekstova koji govore o poznatim temama
RECEPCIJA - razume jednostavne informacije i instrukcije u okviru svoje struke
ČITANjE - razume jednostavne natpise, etikete na proizvodima, reklamni materijal, uputstva
za upotrebu
- pronalazi potrebnu informaciju u tekstu
- otkriva značenje nepoznatih reči na osnovu poznatog konteksta ili ličnog /
profesionalnog iskustva
JEZIČKA GOVOR - govori o bliskim temama i događajima (porodica, hobi, posao) koristeći
PRODUKCIJA jednostavne reči i rečenice
- govori o sebi (lični podaci, obrazovanje)
- traži i daje informacije iz svoje struke
PISANjE - piše kratke jednostavne tekstove u različite svrhe (poruke, uputstva, popunjava
upitnike, formulare i sl.)
INTERAKCIJA - komunicira u svakodnevnim situacijama (pita, predlaže, traži i daje uputstva ili
obaveštenja)
- prima i prenosi jednostavne poruke (prijateljima, kolegama) koje se odnose na
neposredne potrebe
ZNANjA O JEZIKU - poznaje leksiku i gramatičke sadržaje jezika koji uči na nivou koji mu omogućava
da razume, govori ili piše o temama iz svakodnevnog života ili struke
- uočava osnovne sličnosti i razlike između maternjeg jezika i stranog jezika koji
uči
MEDIJSKA PISMENOST - koristi sadržaje medijske produkcije radi zadovoljenja ličnog interesovanja i
profesionalnih potreba (knjige, časopise, prospekte, kataloge, rečnike, audio i
video zapise, kompakt disk, Internet)

3. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- postojeći odobreni udžbenici
- popularna literatura
- Internet
4. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Srpski jezik i književnost
- stručni predmeti
5. PREPORUČENI SADRŽAJI ZA STRANI JEZIK U SREDNjEM STRUČNOM OBRAZOVANjU

I RAZRED II RAZRED III RAZRED
OPŠTE TEME 80% OPŠTE TEME 70% OPŠTE TEME 60%
- Svakodnevni život - Mesta, ljudi i znamenitosti - Životna sredina
(organizacija vremena, poslova, u svetu (uticaj nove tehnologije
slobodno vreme) - Putovanja na biljni, životinjski svet,
- Hrana i zdravlje (turistička, poslovna; zdravlje ljudi)
(navike u ishrani, transport, hoteli, kupovina, - Tekovine kulture,
karakteristična jela i pića u obilazak znamenitosti, znamenitosti i
zemljama sveta) zabava) zanimljivosti iz sveta
- Poznati gradovi i njihove - Prijateljstvo i druženje - Iz života mladih
znamenitosti - Život u gradu (zabava, sport,
- Sportovi i poznata sportska (ulice, ustanove; problemi obrazovanje)
takmičenja buke, zagađenosti, gužvi) - Običaji i praznici
- Život i dela slavnih ljudi - Štampa i televizija naroda sveta
DžDž veka (aktuelni i interesantni - Značajna otkrića,
(iz sveta nauke, kulture) događaji i priče) pronalasci i događaji u
- Mediji (štampa, televizija) - Ljudska solidarnost i DžDž veku
- Hrabra i plemenita dela ljudi podvizi - Knjige, filmovi, muzika
(interesantne životne priče i - Iz sveta filma, muzike,
događaji) umetnosti
- Svet kompjutera
(rasprostranjenost i primena)
STRUČNE TEME 20% STRUČNE TEME 30% STRUČNE TEME 40%
- izbor tema u vezi sa - izbor tema u vezi sa - izbor tema u vezi sa
materijalom, alatom, procesom materijalom, alatom, materijalom, alatom,
rada i poslovnim situacijama procesom rada i poslovnim procesom rada i poslovnim
bitnim za struku i zanimanje situacijama bitnim za struku situacijama bitnim za
i zanimanje struku i zanimanje
FUNKCIJE FUNKCIJE FUNKCIJE
- Pozdravljanje i predstavljanje u - Traženje i davanje dozvole - Izražavanje preferenci
susretu sa ljudima - Traženje i davanje uputstva - Izražavanje planova i
- Zahvaljivanje, izvinjavanje za pravac kretanja namera u budućnosti
- Molbe, naredbe - Predlaganje i ubeđivanje - Izražavanje verovatnoće
- Izražavanje dopadanja i - Odbijanje zahteva ili molbe - Traženje i nuđenje pomoći
nedopadanja - Izražavanje slaganja i - Izveštavanje (pripovedanje
- Traženje informacije neslaganja o prošlim događajima)
- Davanje informacije (o vremenu - Izražavanje želje, potrebe - Izražavanje saosećanja,
i mestu) - Izražavanje interesovanja ohrabrenja
- Opisivanje ljudi, stvari,
aktivnosti
IZBOR STRUČNIH TEMA IZVRŠITI U SARADNjI SA STRUČNIM VEĆEM NASTAVNIKA STRUČNIH PREDMETA U
ŠKOLI.

MATEMATIKA
1. CILjEVI:
- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
- Razvijanje sposobnosti jasnog i preciznog izražavanja i korišćenja osnovnog matematičko-logičkog jezika
- Razvijanje sposobnosti određivanja i procene kvantitativnih veličina i njihovog odnosa
- Razvijanje osećaja za prostor, razlikovanje geometrijskih figura i njihovi uzajamni odnosi i transformacije
- Razumevanje funkcionalnih zavisnosti, njihovo predstavljanje i primena
- Razvijanje sistematičnosti, urednosti, preciznosti, temeljnosti, istrajnosti, kritičnosti u radu; razvijanje radnih navika i sposobnosti za samostalni i grupni rad
- Sticanje znanja i veština korisnih za transfer u stručno-teoretskim predmetima i razvijanje sposobnosti za pravilno korišćenje stručne literature
- Formiranje svesti o univerzalnosti i primeni matematičkog načina mišljenja
- Podsticanje stručnog razvoja i usavršavanje u skladu sa individualnim sposobnostima i potrebama društva
- Razvoj sposobnosti potrebnih za rešavanje problema i novih situacija u procesu rada i svakodnevnom životu
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU:
- Despotović Radivoje, Tošić Ratko, Šešelja Branimir, Matematika za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Vojvodić Gradimir, Despotović Radivoje, Petrović Vojislav, Tošić Ratko, Šešelja Branimir, Matematika za drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Milošević Vladislav, Ivović Miodrag, Nenadović Ratko, Simić Krstomir, Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 1, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 2, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 3, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Fizika
- Grupa stručnih predmeta
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO RAZREDIMA

Razred: prvi
Godišnji fond časova: 111 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku prvog razreda učenik će: OSTVARIVANjE PROGRAMA
- Obnavljanje i proširivanje znanja - znati osnovne podskupove skupa realnih - Pregled brojeva, operacije - Raditi ulazni test (npr.
o realnim brojevima brojeva (N, Z, Lj, sa realnim brojevima po zadacima iz zbirke
I) i razlikovati njihove elemente - Približna vrednost realnih pripremnih zadataka za
na primerima brojeva, greška, granica prijemni ispit, samo sa
- određivati NZS i NZD prirodnih brojeva greške izvariranim podacima)
- prevoditi decimalan broj u razlomak i - Izračunavanja apsolutne i
obrnuto; obavljati računske operacije sa relativne greške povezati
razlomcima i decimalnim brojevima sa praktičnim zadacima,
- izračunavati vrednost jednostavnog konkretnim merenjima
racionalnog brojevnog izraza poštujući - Za obradu preporučenih
prioritet računskih operacija i upotrebu sadržaja predlaže se 7
zagrada; znati da delilac mora biti časova
različit od nule
- znati šta je kvadratni koren i umeti da
proceni vrednost, pročita iz tablica ili
odredi uz pomoć kalkulatora, znati
približne vrednosti za v i v
na dve decimale
- određivati apsolutnu vrednost realnog
broja i grafički interpretirati na realnoj
pravoj (brojevnoj osi)
- upoređivati dva realna broja; znati šta
su intervali, označavati ih i
ustanovljavati da li broj pripada intervalu
- zaokrugljivati broj na određeni broj
decimala i određivati grešku
zaokrugljivanja, razlikovati apsolutnu i
relativnu grešku
- Sticanje osnovnih znanja iz - razlikovati: znake konstanti, - Matematičko-logički jezik - Posebnu pažnju obratiti na
elemenata matematičke logike i promenljive, znake operacija, izraze, znake - Osnovne logičke i skupovne razumevanje i pravilno
teorije skupova i primene relacija, elementarne formule (na operacije korišćenje matematičkih
"brojevnim" primerima) - Iskazi simbola, jasno i precizno
- prepoznavati iskaz i utvrđivati njegovu - Tautologije izražavanje; sadržaje
istinitost - Skupovne operacije i povezivati sa primerima iz
- ispitivati tačnost iskazne formule relacije govornog jezika
- određivati vrednost skupovnog izraza i - Dekartov proizvod skupova - Naglašavati veze
ispitivati tačnost skupovnih relacija - Pojam funkcije, linearna odgovarajućih logičkih i
- znati šta je funkcija, prepoznavati funkcija kao primer skupovnih operacija
primere funkcija i znati analitički izraz - Bijekcija - Povezivati ove sadržaje
linearne funkcije - Kompozicija funkcija sa sadržajima bliskim
- Inverzna funkcija iskustvu učenika odranije,
posebno na primerima iz
skupa realnih brojeva (npr.
obraditi skupovne operacije
i nad intervalima realne
prave)
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 7
časova
- Obnavljanje i upotpunjavanje - umeti da odredi međusobni odnos tačke i - Odnosi pripadanja i - Praviti ili bar koristiti
znanja o važnim geometrijskim prave, dve prave na različitim primerima paralelnosti tačaka i pravih modele; kod definisanja
figurama i transformacijama - razumeti šta je ugao i znati vrste - Pojam ugla, prav ugao, transformacija prikazati na
uglova uglovi sa paralelnim kracima grafoskopu primere osne i
- znati da su konveksni uglovi sa - Podudarnost duži, uglova i centralne simetrije
paralelnim kracima jednaki ili suplementni trouglova translacije i rotacije,
- znati šta su unutrašnji i spoljašnji uglovi - Podela trouglova eventualno koristiti
trougla, njihove veze i umeti da to primeni - Osobine strana i uglova računar
- znati osnovne stavove podudarnosti trougla - Znanja o vektorima
trouglova i njihovu primenu u jednostavnim - Značajne tačke trougla i povezati sa znanjima o
dokazima njihovo određivanje vektorskim veličinama u
- znati šta je simetrala duži, njeno - Podela četvorouglova fizici, naglašavati razliku
svojstvo i umeti da je konstruiše; znati - Osobine kvadrata, između skalarnih i
svojstvo simetrala stranica u trouglu pravougaonika, romba, vektorskih veličina
- znati šta je simetrala ugla, njeno paralelograma, trapeza i - Za obradu preporučenih
svojstvo i umeti da je konstruiše; znati deltoida sadržaja predlaže se 17
svojstvo simetrala uglova u trouglu - Krug i periferijski i časova
- znati šta je visina trougla, umeti da je centralni uglovi na njemu
konstruiše i znati svojstvo tri visine - Konveksan mnogougao,
trougla formule za broj dijagonala i
- znati šta je težišna duž trougla, umeti zbir unutrašnjih i spoljašnjih
da je konstruiše i znati svojstvo težišta uglova
trougla - Pravilan mnogougao,
- znati šta je srednja linija trougla i osobine
njeno svojstvo - Vektori
- znati podelu trouglova i osobine - Izometrijske transformacije
specijalnih trouglova
- razlikovati vrste četvorouglova
- znati osnovne osobine paralelograma,
vrste i njihove osobine
- znati osnovne osobine trapeza, vrste i
njihove osobine
- znati formule za broj dijagonala i zbir
unutrašnjih i spoljašnjih uglova u konveksnom
mnogouglu
- znati osobine pravilnih mnogouglova
- znati definiciju kruga i umeti da ga
uredno konstruiše (npr. opisani i upisani
krug trougla)
- znati šta su centralni i periferijski
ugao kruga, kao i vezu između njih
- shvatati šta su vektori i umeti da ih
sabira, oduzima i množi brojem,
- znati da vrši translaciju, rotaciju,
osnu i centralnu simetriju date figure
- Razumevanje i primena - izračunavati određen deo neke veličine - Razmera i proporcija - Važno je da se razmera,
proporcionalnosti - znati šta je razmera, proširivati je ili - Direktna i obrnuta pre svega, vezuje za
skraćivati i to primenjivati u rešavanju proporcionalnost konkretne primene (npr. kod
problema podele - Prost i složen srazmerni planova i geografskih
- rešavati prostu i produženu proporciju račun karata) i treba raditi što
- prepoznati direktnu ili obrnutu - Račun podele više raznovrsnih primera
proporcionalnost dve veličine i to - Račun mešanja (npr. račun mešanja se
primenjivati u rešavanju jednostavnih - Procentni i promilni račun koristi pri određivanju
problema količine komponenata u
- rešavati osnovne probleme procentnog nekoj boji)
računa (određivanja: nepoznate glavnice, - Kroz ove sadržaje se mogu
procenta ili procentnog iznosa) obnoviti neka minimalna
znanja o linearnim
jednačinama i funkcijama iz
osnovne škole i povezati sa
novim sadržajima iz tih
oblasti u ovom razredu
- Izgrađivati predstavu o
mogućim okvirima rešenja
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 14
časova
- Obnavljanje i upotpunjavanje - znati šta je monom, prepoznavati slične - Monomi, račun sa stepenima - Rastavljanje polinoma na
znanja o polinomima i monome, sabirati ih i oduzimati - Polinomi i operacije sa činioce i sređivanje
racionalnim algebarskim izrazima - znati da množi i deli monome; znati kada njima racionalnih izraza
je algebarski razlomak definisan i kada je - Deljivost polinoma, Bezuova obrađivati na jako puno
jednak nuli, skraćivati ga (proširivati) i teorema primera i insistirati da
znati uslove pod kojim to važi - Rastavljanje polinoma na učenici jednim delom rade
- znati šta je polinom, njegov opšti oblik činioce sami ili u grupama
i stepen; sređivati polinom dobijen - Racionalni algebarski - Ozbiljnom greškom treba
sabiranjem, oduzimanjem, množenjem polinoma izrazi, operacije sa smatrati previđanje
- znati formule za kvadrat i kub binoma i racionalnim algebarskim ograničavajućih uslova pri
primenjivati ih izrazima sređivanju izraza (npr.
- određivati količnik C() vrednost izraza
i ostatak lj() pri deljenju / jeste
polinoma A() polinomom 1, ali samo pod uslovom da
B() (B() je džv89č0 - ne
v89č 0) i umeti da to zapiše sme se "izgubiti
A() = B() informacija" da izraz
: 91;: C() + lj(); / nije ni
znati da je polinom B() definisan za =0)
delilac polinoma A(), odnosno - Zašto ne bi, ponekad, pri
polinom A() sadržalac polinoma sređivanju izraza naglasili
B(), ako važi i distributivnost deljenja
A() = B() prema sabiranju (oduzimanju)
: 91;: C() za neki polinom da bi se i na taj način
C() počelo sa eliminisanjem
- rastavljati polinom na činioce primenom poznate materijalne greške?
osnovnih formula (distributivni zakon - Za obradu preporučenih
množenja prema sabiranju, kvadrat binoma, sadržaja predlaže se 24 časa
razlika kvadrata, kub binoma, zbir i
razlika kubova)
- određivati NZS i NZD datih polinoma
- transformisati racionalni algebarski
izraz
- Obnavljanje i upotpunjavanje - umeti da predstavi zavisnost dve - Osobine jednakosti - Sadržaje povezati sa
znanja o linearnim funkcijama, veličine u stanjima, pojavama i procesima - Linearna jednačina odgovarajućim sadržajima
jednačinama, nejednačinama, iz realnih situacija - tabelarno i - Rešavanje linearnih fizike, hemije i praktične
sistemima i primena grafički jednačina sa jednom nastave; insistirati na
- umeti da sa grafika, grafikona ili iz nepoznatom, ekvivalentnost primerima problema iz
tabele pročita i zapiše koliko iznosi jednačina svakodnevnog života
vrednost jedne veličine ako je poznata - Linearna jednačina sa - Insistirati na
druga i koliko iznosi promena jedne parametrom geometrijskoj
veličine ako je poznata promena druge - Jednačine čije se rešavanje interpretaciji grafika
- rešavati linearne jednačine primenom svodi na rešavanje linearne funkcije
ekvivalentnih transformacija jednačine; apsolutna f() =
- rešavati praktične probleme koji se vrednost kdž + n kao
svode na linearne jednačine - Linearna funkcija i njen prave kroz tačku
- znati analitički oblik y = grafik N(0,n) i
kdž + n linearne funkcije, - Sistem linearnih jednačina pravcem koji, za
znati da je grafik linearne funkcije prava sa dve i tri nepoznate, kv0 određuje
i geometrijski interpretirati parametre različite metode rešavanja duž DžY gde je
k i n - Primena linearnih (1,0),
- grafički rešavati sisteme linearnih jednačina na rešavanje Y(1,k), a
jednačina sa dve nepoznate različitih problema za k=0 je paralelan
- znati analitičke metode za rešavanje - Osobine nejednakosti <, osi
sistema linearnih jednačina sa dve i tri >, v, v - Povezivanje pojmova
nepoznate i primenjivati ih - Linearne nejednačine sa linearne funkcije, linearne
- razlikovati jednačine i sisteme koji jednom nepoznatom, sistemi jednačine i nejednačine,
imaju jedinstveno rešenje od onih koji su preko znaka linearne
protivurečni ili neodređeni funkcije
- rešavati linearnu nejednačinu sa jednom - Za obradu preporučenih
nepoznatom i grafički prikazivati skup sadržaja predlaže se 17
rešenja časova
- Obnavljanje, upotpunjavanje i - znati Talesovu teoremu i primenjivati je - Talesova i obrnuta - Naglasiti analogije
primena znanja o sličnosti (npr. pri konstruktivnom određivanju Talesova teorema između stavova podudarnosti
figura, Talesovoj i Pitagorinoj nepoznate duži u proporciji četiri duži - Sličnost figura i odgovarajućih stavova
teoremi ili konstrukciji podele duži u datom - Sličnost trouglova, sličnosti trouglova
odnosu; u dokazima teorema o srednjoj stavovi sličnosti - Navesti kao primer merenje
liniji trougla ili trapeza, dokazu visine Keopsove piramide,
svojstva težišta trougla...) koje se pripisuje Talesu
- znati obrnutu Talesovu teoremu; znati - Kroz primenu obrnute
šta su perspektivno-slični trouglovi, Talesove teoreme može se
četvorouglovi,... i umeti da ih konstruiše prirodno doći do pojma
- znati definiciju sličnih figura, perspektivno-sličnih
razumeti šta je koeficijent sličnosti i figura; u zavisnosti od
stavove o sličnosti trouglova i to raspoloživog vremena može
primenjivati se, ali nije neophodno,
eksplicitno obraditi
transformacija homotetije
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 9
časova
- Sticanje početnih znanja iz - znati šta je sinus, kosinus, tangens i - Definicije - Naglasiti da se rezultat
trigonometrije pravouglog kotangens oštrog ugla u pravouglom trigonometrijskih funkcija Talesove teoreme koristi
trougla i primena trouglu, izračunavati ih ako su date oštrog ugla u pravouglom pri uvođenju
stranice (ili se mogu izračunati) i trouglu trigonometrijskih funkcija
obrnuto - konstruisati oštar ugao ako je - Vrednosti oštrog ugla
poznata jedna njegova trigonometrijska trigonometrijskih funkcija - Sadržaji trigonometrije
funkcija karakterističnih uglova (od su povezani sa raznim
- znati osnovne trigonometrijske 30V, matematičkim sadržajima -
identičnosti i primenjivati ih u određivanju 45V, npr. kroz zadatke
vrednosti trigonometrijskih funkcija na 60V) izračunavanja obima i
osnovu poznavanja samo jedne - Osnovne trigonometrijske površine pravilnih
: 91;: - znati vrednosti trigonometrijskih identičnosti n-trouglova,
funkcija karakterističnih uglova (od - Rešavanje pravouglog n=3,4,5,... i
30V, 45V, trougla posmatranje količnika obima
60V), umeti da sa kalkulatora - Približne formule za obim i prečnika opisanog kruga
pročita vrednosti za ostale oštre uglove i i površinu pravilnog tih n-trouglova i
obrnuto - umeti da odredi ugao ako je n-trougla, n poređenje sa brojem
: 91;: poznata vrednost jedne trigonometrijske = 3,4,5,..., poređenje sa P, mogu se obnoviti i
funkcije formulama za obim i površinu upotpuniti prethodna znanja
- "rešavati" pravougli trougao i to kruga i povezati sa onim što se
primenjivati pri "rešavanju" složenijih uči kasnije o obimu i
figura površini kruga i delova
- elemente trigonometrije pravouglog kruga.
trougla koristiti u rešavanju praktičnih - Sadržaje povezivati sa
problema odgovarajućim sadržajima
fizike i stručnih predmeta:
nagib strme ravni,
razlaganje sila (normalna
komponenta kod sile trenja
ili komponenta sile u
pravcu kretanja tela...),
veličina senke,...
- Učenici treba da urade
samostalno što više primera
"rešavanja" pravouglog
trougla i to bez unapred
upamćenih formula za
"rešavanje"
- Treba insistirati na
upotrebi kalkulatora, kao
efikasnog pomoćnog sredstva
pri rešavanju problema
primenom trigonometrije
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 8
časova
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.


Razred: drugi
Godišnji fond časova: 70 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku drugog razreda učenik će: OSTVARIVANjE PROGRAMA
- Sticanje osnovnih - znati osobine operacija stepenovanja - Stepen, operacije sa - Isticati da permanentno
znanja o operacijama sa celim eksponentom i primenjivati ih stepenima važe osobine stepenovanja
stepenovanja i u transformacijama izraza - Stepen sa celim izložiocem pri proširivanju skupa iz
korenovanja - crtati grafike i umeti da pročita - Funkcija y=džn koga je izložilac
osobine funkcija y=džn i njen grafik (n =2, - Za realizaciju
za n=2 i n = 3 n =3) preporučuje se 8 časova
- znati definicije drugog i trećeg - Drugi i treći koren; funkcija
korena, umeti da nacrta grafike i y=nvljdž i njen grafik
uoči osobine (n = 2,
- znati osobine operacija korenovanja n = 3); parni i neparni
i primenjivati ih u transformacijama koreni
izraza, npr. znati da racionališe - Korenovanje u skupu realnih
imenilac razlomka u jednostavnim brojeva, operacije sa korenima
slučajevima - Stepen sa racionalnim
izložiocem
- Sticanje znanja o - rešavati nad R jednačinu - Kvadratni trinom, kvadratna - Preporuka je da se
kvadratnim 2 = a (ako je jednačina kvadratne jednačine prvo
funkcijama, av0) i druge - Kompleksni brojevi, rešavaju samo nad skupom
rešavanje kvadratnih nepotpune kvadratne jednačine jednakost, operacije realnih brojeva, dok se ne
jednačina i - znati primer kvadratne jednačine - Obrazac za rešavanje kvadratne savlada osnovno iz
nejednačina i koja nema rešenja u skupu R i jednačine kvadratnih funkcija.
primena šta je imaginarna jedinica - Diskriminanta i priroda - Ovi veoma važni sadržaji
- znati šta su kompleksni brojevi i rešenja kvadratne jednačine ne mogu biti efikasno
vršiti osnovne operacije sa njima - Rastavljanje kvadratnog trinoma savladani bez povezivanja
- primenjivati obrazac za rešavanje na linearne činioce sa ostalim - povezivati
kvadratne jednačine - Vietova pravila znanja o kvadratnoj
- znati šta je diskriminanta i - Jednačine koje se smenom funkciji, jednačini i
određivati prirodu rešenja kvadratne svode na kvadratne nejednačini sa znanjima iz
jednačine - Kvadratna funkcija i njen trigonometrije,
- znati Vietova pravila i primenjivati grafik kompleksnih brojeva,...
ih u jednostavnim slučajevima - Kvadratna nejednačina - Pri proširivanju skupa
- rešavati bikvadratnu jednačinu - Sistem kvadratne i linearne realnih brojeva naglasiti
- znati kanonski oblik kvadratnog jednačine, sistem dve kvadratne da više "ne važe" relacije
trinoma i primenjivati ga jednačine <, >,
- umeti da nacrta grafik kvadratne v,
funkcije i opiše njene osobine v, a da
- rešavati sistem linearne i operacije +, -, V,
kvadratne jednačine (dve kvadratne : proširuju svoje dejstvo
jednačine) na nove konstante, uz
- razlikovati šest mogućih tipova nastavak važenja istih
grafika kvadratne funkcije i zakona (tako da učenici i
primenjivati ih pri određivanju znaka sami mogu da naslute kako
kvadratnog trinoma i rešavanju se npr. množe kompleksni
kvadratne nejednačine brojevi)
- rešavati formule koje se svode na - Za obradu preporučenih
rešavanje jedne ili više kvadratnih sadržaja predlaže se 18
nejednačina časova
- umeti da za brojeve date u
trigonometrijskom obliku nađe
proizvod, količnik, stepen, koren i
znati geometrijsku interpretaciju
- umeti da znanja o kompleksnim
brojevima primenjuje u struci
- Obnavljanje i - razumeti šta je obim, odnosno - Metričke relacije za - Na početnim časovima
upotpunjavanje znanja površina mnogougla, šta je merna mnogouglove obnavljanja i dopunjavanja
o obimu i površini jedinica i merni broj - Međusobni položaj tačaka, znanja o obimu, površini i
mnogouglova, - primenjivati formule za izračunavanje pravih i ravni u prostoru zapremini tela i osnovnim
površini i obima i površina: pravougaonika, - Normalnost prave i ravni, mernim jedinicama,
zapremini poliedara kvadrata, paralelograma, trougla, Košijeva teorema; normalna koristiti model kocke
i primena četvorougla sa normalnim projekcija tačke, ugao između ivice 1 dm na
dijagonalama, jednakostraničnog prave i ravni čijim stranama je ucrtana
trougla, trapeza, pravilnog šestougla - Poluravan, diedar, ugao centimetarska mreža i, ako
- znati moguće međusobne položaje diedra je moguće, kod kojeg se iz
tačaka, pravih i ravni u prostoru - Poliedri: prizma i piramida jednog roglja može izvaditi
- znati šta je normalnost prave i (elementi, podela, kocka ivice 1 cm i
ravni, normalna projekcija tačke, karakteristični preseci, mreža, posle ponovo uklopiti
ugao između prave i ravni površina i zapremina) - Insistirati da svaki
- znati šta je poluravan, diedar, - Pravilni poliedri učenik napravi mrežu i
ugao diedra model bar jednog poliedra,
- crtati pomoćne slike osnovnih kao i da, pri navođenju
oblika prizme i piramide (kvadar, skoro svakog zadatka, crta
kocka, pravilna trostrana, pomoćnu sliku
četvorostrana i šestostrana prizma, - Ako je moguće, koristiti
piramida i zarubljena piramida) i simulacije na računaru,
znati njihove elemente npr. simulacije preseka
- razlikovati pet pravilnih poliedara poliedara
- razumeti šta je površina, odnosno - Insistirati na primeni
zapremina poliedra, merna jedinica i Pitagorine teoreme i
merni broj trigonometrije kroz više
- crtati mrežu i računati površinu i zadataka
zapreminu prizme, piramide, zarubljene - Neke rezultate učenici
piramide moraju automatski da znaju
- izračunavati zapreminu prizme, i da koriste, bez izvođenja
piramide, zarubljene piramide (npr. obrasci za
- znati kakav je odnos površina dijagonalu kvadrata,
(zapremina) dva slična poliedra sa kocke, kvadra)
poznatim koeficijentom sličnosti i to - U zadacima koristiti što
primenjivati više primera iz prakse,
- izračunavati površinu i zapreminu posebno stručne
složenih figura nastalih od poliedara - Za obradu preporučenih
- određivati površinu ravnih preseka sadržaja predlaže se 14
poliedara časova
- primenjivati stečeno znanje na
rešavanje problema iz svakodnevne
građevinske prakse
- Obnavljanje i - znati formule za izračunavanje obima - Obim i površina kruga, broj - Na početnim časovima
upotpunjavanje znanja i površine kruga i delova kruga i P obnavljanja i dopunjavanja
o obimu i površini primenjivati ih, znati približnu - Obim i površina kruga, delova znanja o obimu i površini
kruga i delova vrednost broja p na dve decimale kruga kruga insistirati na
kruga, površini i - razumeti da valjak, kupa, zarubljena - Obrtna tela formulacijama: obim bilo
zapremini oblih kupa nastaju rotacijom, redom: - Valjak, površina i zapremina kog kruga je približno
tela i primena pravougaonika oko jedne strane, - Kupa, površina i zapremina 3,14 puta veći od svog
pravouglog trougla oko katete, - Zarubljena kupa, površina i prečnika, površina bilo
polukruga oko prečnika i umeti da to zapremina kog kruga je približno
prikaže - Sfera i lopta, kalota i 3,14 puta veći od kvadrata
- crtati mrežu i izračunavati sferni pojas nad jednim svojim
površinu valjka, kupe, zarubljene kupe - Površina i zapremina lopte i poluprečnikom; tek posle
- izračunavati površinu sfere njenih delova toga taj standardni odnos
- izračunavati površinu osnih preseka - Ravni preseci obrtnih tela označiti sa P i,
obrtnih tela - Površina i zapremina složenih naravno obezbediti da
- izračunavati zapreminu valjka, kupe figura učenici razlikuju broj P
i lopte od svojih približnih
- znati kakav je odnos površina vrednosti
(zapremina) dva slična obla tela sa - Nije loše primetiti
poznatim koeficijentom sličnosti i to sličnost među formulama za
primenjivati površinu trougla (trapeza)
- izračunavati površinu i zapreminu i kružnog isečka (isečka
složenih figura kružnog prstena)
- primenjivati stečeno znanje na - Insistirati na
rešavanje praktičnih problema iz samostalnom pravljenju
svakodnevne prakse modela obrtnih tela
- Ako je moguće, koristiti
simulacije na računaru
- Sadržaje povezati sa
stručnim predmetima i
problemima iz svakodnevnog
života
- Insistirati na primeni
Pitagorine teoreme i
trigonometrije kroz
zadatke
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 8
časova
- Sticanje znanja o - prikazivati analitički, tabelarno i - Eksponencijalna funkcija i - Naglašavati da osnovna
eksponencijalnim i grafički eksponencijalnu funkciju i njen grafik, osobine svojstva operacije
logaritamskim znati njene osobine - Eksponencijalne jednačine i stepenovanja ostaju u
funkcijama, - rešavati jednostavne nejednačine važnosti pri proširivanju
rešavanje eksponencijalne jednačine i - Inverzna funkcija domena za eksponente od
jednostavnih nejednačine - Logaritamska funkcija i njen skupa prirodnih do skupa
eksponencijalnih i - prikazivati analitički, tabelarno i grafik, osobine realnih brojeva, a osnova
logaritamskih grafički logaritamsku funkciju kao - Pravila logaritmovanja i na kraju može biti samo
jednačina i inverznu funkciju eksponencijalne i antilogaritmovanja i primena pozitivan broj, različit
nejednačina i znati njene osnovne osobine - Logaritamske jednačine i od 1
primena - znati šta je logaritam i pravila nejednačine - Posebno insistirati na
logaritmovanja i primenjivati ih pri - Dekadni logaritam i upotreba razmatranju uslova da bi
transformaciji jednostavnih izraza digitrona neki broj bio rešenje
- rešavati jednostavne logaritamske (ne)jednačine
jednačine i nejednačine - Za realizaciju
- znati da koristi kalkulator za preporučuje se 14 časova
određivanje logaritama vrednosti koje
nisu specijalne i zaokrugljivati ih
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.


Razred: treći
Godišnji fond časova: 62 časa


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku trećeg TEME OSTVARIVANjE PROGRAMA
razreda učenik će:
- Razvijanje ideja o - znati šta je - Tačka, duž i trougao - Istaći povezanost
analitičkoj geometriji Dekartov koordinatni u koordinatnom sistemu grafičkog i analitičkog
i primena sistem i kako se u - Razni oblici pristupa u analitičkoj
njemu predstavlja tačka, jednačine prave geometriji. Često
određuje rastojanje dve (eksplicitni, naglašavati da tačka
tačke, središte duži, implicitni, segmentni, pripada liniji ako i samo
površina trougla ako oblik, određivanje ako njene koordinate
su date koordinate prave tačkom i zadovoljavaju jednačinu te
- razlikovati pravcem, određivanje linije
implicitni, prave dvema tačkama) - Ukazati učenicima na
eksplicitni i - Odnos dve prave primenu računanja površine
segmentni oblik - Jednačina kruga trougla u struci
jednačine prave i - Prava i krug - Da se formule ne bi
umeti da ih koristi samo mehanički pamtile
- primenjivati treba npr. birati ponekad
jednačinu pramena i neke specijalne
pravih kroz jednu slučajeve
tačku - Za obradu preporučenih
- primenjivati sadržaja predlaže se 16
jednačinu prave kroz časova
dve tačke
- utvrđivati međusobne
odnose dve prave date
svojim jednačinama
(paralelnost,
normalnost, ugao
preseka)
- znati jednačinu
kruga ako je poznat
centar i poluprečnik
- analitički
određivati presek
prave i kruga
rešavajući
odgovarajući sistem
jednačina
- određivati jednačinu
tangente kruga koja
zadovoljava određeni
uslov
- Sticanje znanja o - znati šta je - Stepen i radijan - Trigonometrijske
trigonometrijskim trigonometrijski krug - Trigonometrijske jednačine i nejednačine
funkcijama i njihova i da je njegov obim funkcije proizvoljnog mogu se rešavati
primena 2P; razumeti ugla na paralelno sa ostalim
jedinice stepen i trigonometrijskom sadržajima, a ne samo na
radijan za merenje ugla krugu kraju oblasti, ali na
i umeti da meru ugla u - Svođenje na prvi primerima kada su rešenja
jednoj od njih pretvori kvadrant specijalni uglovi (dok se
u meru po drugoj - Periodičnost ne uvedu arkus funkcije)
- znati definicije i - Znak - Ponoviti o pravilima
geometrijsku - (Ne)parnost zaokrugljivanja brojeva i
interpretaciju četiri - Monotonost primenjivati ih
osnovne - Grafici - Ovi sadržaji ne mogu
trigonometrijske trigonometrijskih biti efikasno obrađivani
funkcije funkcija, osobine bez povezivanja sa ostalim
- određivati - Sinusna i kosinusna - Za obradu preporučenih
trigonometrijske teorema sa primenom sadržaja predlaže se 20
funkcije proizvoljnog - Adicione teoreme časova
ugla, svodeći ih na - Transformacije zbira
trigonometrijske i razlike
funkcije nenegativnog trigonometrijskih
oštrog ugla (na osnovu funkcija u proizvod i
osobina o obrnuto
periodičnosti, - Arkus funkcije,
(ne)parnosti, svođenju grafici, osobine
na prvi kvadrant...) - Trigonometrijske
- primenjivati adicione jednačine i nejednačine
teoreme i ostale
identitete pri
transformisanju izraza
- znati grafike
osnovnih
trigonometrijskih
funkcija i umeti da sa
grafika pročita
osnovne osobine
- znati sinusnu i
kosinusnu teoremu i
primenjivati ih,
"rešavati" trougao
- određivati skup
rešenja
trigonometrijske
jednačine
- Sticanje osnovnih - znati šta je - Niz, zadavanje, - Nizove zadavati kako
znanja o aritmetičkom i aritmetički niz i monotonost, formulom, tako i svojim
geometrijskom nizu i umeti da ga reši ograničenost niza članovima i rekurzivno i
primena - znati šta je - Aritmetički niz u svakom od slučajeva kod
geometrijski niz i (definicija, osobine i učenika stvarati
umeti da ga reši suma prvih članova predstavu o ponašanju niza
niza), primene - Primere nizova davati
- Geometrijski niz iz raznih oblasti
(definicija, osobine i matematike, kao i iz
suma prvih članova svakodnevnog života (npr.
niza), primene neki izabrani problem
- Matematička indukcija složenog interesnog
računa)
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 10
časova
- Klasifikovanje znanja - znati grafike - Pregled realnih - Za obradu preporučenih
o elementarnim realnim elementarnih realnih funkcija sadržaja predlaže se 10
funkcijama funkcija i umeti da sa - Oblast definisanosti časova
grafika čita njihove - Nule i znak funkcije
osobine (oblast - Parnost,
definisanosti, "1-1", periodičnost
parnost, periodičnost, - Monotonost
nule, znak, - Složena i inverzna
monotonost, funkcija
ograničenost,
ekstreme)
- umeti da odredi
oblast definisanosti,
nule i znak na
jednostavnim primerima
- umeti da ispita
uslove "1-1", parnost,
periodičnost na
jednostavnim primerima
- umeti da odredi
inverznu funkciju u
jednostavnijim
slučajevima
- umeti da odredi
proizvod funkcija
- znati primere
asimptota (grafika
obrnute
proporcionalnosti
y=1/,
eksponencijalne,
logaritamske krive)
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.

FIZIKA
1. CILjEVI PREDMETA:
- Dobijanje temeljnih teorijskih znanja iz fizike
- Dobijanje znanja potrebnih za razumevanje stručnih predmeta
- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
- Razvijanje sistematičnosti i urednosti u radu
- Osposobljavanje za planiranje rada i preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje
- Formiranje osnova za nastavak obrazovanja
- Formiranje kulture fizičkih pojmova, koji podrazumevaju svest o značaju fizike kao prirodne nauke
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- J. Janjić, M. Pavlov, B . Radivojević: FIZIKA za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja. Naučna knjiga Beograd 2000.
- M. Raspopović, i dr., Fizika sa zbirkom zadataka i priručnikom za laboratorijske vežbe, za I razred četvorogodišnjih stručnih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1998.
- E . Danilović, M. Raspopović, S. Božin, Fizika za prvi razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000.
- Kvark media, Multimedijalni edukativni programi Fizika 1 i 2 Multisoft+, Užice 1999.
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Motori SUS i motorna vozila
- Merenja na vozilu
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO RAZREDIMA

Razred: prvi
Godišnji fond časova: 74 časa


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO
Po završetku prvog razreda UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE PROGRAMA
Kinematika
- učenik treba da oformi sliku - da oformi sliku o fizici kao - fizika-oblast i priroda - istaći povezanost
o mestu i značaju fizike za prirodnoj nauci, da shvati naučne discipline sa matematikom,
razvoj društva, o njenim vezama značaj fizike kao - fizičke veličine i formule. tehničkim crtanjem.
sa matematikom i ostalim fundamentalne nauke i njenu Osnovne fizičke veličine - istaći povezanost
prirodnim i tehničkim naukama korelaciju sa drugim prirodnim (međunarodni SI između analitičkog
- da shvati kinematičke pojave i tehničkim naukama. sistem) i grafičkog prikaza
i veličine koje dovode do - da zna šta su fizičke - podela fizičkih veličina. fizičkih veličina.
kretanja tela veličine i njihovu podelu. Skalarne i vektorske fizičke - Resursi:
Osnovne fizičke veličine i one veličine. grafofolije,
koje se izvode. - osnovne operacije sa grafoskop, projekc.
- da razume različite vrste vektorima, sabiranje, platno, kompjuter,
kretanja, da zna kinematičke oduzimanje i razlaganje Atvudova mašina,
veličine i njihove jedinice kao vektora. Obrtni disk, uređaj
i da ume da ih izmeri i - referentni sistem. Vektor sa magnetnim
izračuna. položaja držačima,
- kretanje. Podela kretanja. hronometar,
- ravnomerno kretanje nonijus,
- neravnomerno kretanje Mikrometarski
- brzina. Trenutna brzina i zavrtanj.
srednja brzina - Uraditi test na
- kružno kretanje. Veličine kraju obrađene
koje opisuju kružno kretanje nastavne teme.
- ugaoni pomeraj, ugaona
brzina, ugaono ubrzanje i
period
Dinamika
- razumevanje da fizički zakoni - da razume da je uzrok - pojam sile i impulsa. - povezanost sa
i principi nisu apstraktni kretanja sila. Razume - Njutnovi zakoni (I, stručnim predmetima
pojmovi, već da je svaki od njih povezanost sile kao fizičke II, III). - uraditi test na
našao primenu u konkretnim veličine, sa impulsom, - Njutnov zakon gravitacije. kraju nastavne teme
mašinama i mehanizmima ubrzanjem i masom. - skalarni i vektorski - resursi:
- sticanje osnovnih znanja iz - da razume gravitaciju i njen proizvod. grafofolije,
dinamike i razumevanje uticaj na kretanje tela. - rad sile. Snaga. Mehanička grafoskop,
dinamičkih procesa i veličina - da razume povezanost kretanja energija. Ukupna energija u projekciono platno,
koje dovode do dinamičkog sa silom i energijom. mehanici. Vučna sila i kompjuter,
kretanja tela - da shvati zakone održavanja i kretanje tela. Maksvelov točak,
da ume da ih navede. - moment sile. Oberbekov točak,
- da razume dinamiku - moment inercije. kolica sa oprugom.
rotacionog kretanja i fizičke - moment impulsa.
veličine koje opisuju dinamiku - sile kod kružnog kretanja.
rotacionog kretanja. Sila trenja i otpora.
- da razume pojam sudara u - elastični i neelastični
fizici. sudar.
Statika
- sticanje osnovnih znanja iz - da razume princip rada i - ravnoteža materijalne - resursi:
statike primenu prostih mašina tačke. grafofolija,
- razumevanje pojma ravnoteže i (poluga, strma ravan, kotur, - slaganje dveju paralelnih grafoskop,
uslova koji dovode fizičko telo itd.). sila istih smerova. projekciono platno,
u stanje ravnoteže - da shvati uslove koji dovode - slaganje dveju paralelnih kompjuter,
do ravnoteže tela, iako sile sila suprotnih smerova. (intermedijalni
deluju na telo. - spreg sila, moment sprega prikaz) stativ,
- da razume pojam sprega sila sila. daska dužine 1,5
i moment sprega sila. - ravnoteža čvrstog tela. m.
- da poznaje vrste ravnoteže i Vrsta ravnoteže. - uraditi test na
razume ravnotežu tela na - ravnoteža tela na strmoj kraju obrađene
strmoj ravni. ravni. nastavne teme.
- poluga.
Termodinamika
- razumevanje termodinamičkih - da razume gasne zakone i - gasni zakoni - povezanost sa
pojava i termodinamičkih povezanost termodinamičkih - Bojl-Mariotov zakon - stručnim predmetom
veličina koje dovode do kretanja veličina. izotermski proces motori i motorna
tela - da zna pojmove količina - Gej-Lisakov zakon - vozila.
toplote, unutrašnja energija, izobarski proces - resursi:
toplotni kapacitet. - Šarlov zakon - izohorski grafofolije,
- da razume termodinamičke proces. grafoskop,
principe. - količina toplote. Unutrašnja projekciono platno,
- da zna da objasni princip energija. Promena unutrašnje kompjuter,
rada toplotnih motora sa energije. termometar,
stanovišta fizičkih osnova Toplotni kapacitet. barometar, PVT
termodinamike. Adijabatski proces. aparat, model
- da usvoji znanja potrebna za - I i II toplotnog motora.
uspešno dalje usavršavanje i princip termodinamike. - uraditi test na
bavljenje profesijom. - Koeficijent korisnog kraju obrađene
dejstva rada toplotne mašine. nastavne teme.
Čvrsta tela, tečnosti
- formiranje slike o molekulskoj - da shvati da je supstancija - molekuli. Veličina -
strukturi supstancije. čestičnog sastava i da se molekula. Uzajamno delovanje Kin
- da shvati pojam veličine čestice (molekuli) neprekidno molekula. ema
molekula, da shvati razliku kreću. - čvrsta tela, kristali, tik
između tečnosti i čvrstih tela. - znati da se molekuli sastoje elastičnost čvrstih tela. a
- da razume kretanje tečnosti i od atoma i da između molekula Hukov zakon.
uzajamna delovanja između postoji uzajamno delovanje. - tečnosti. Površinski napon,
molekula tečnosti. - da shvati da su pojave kapilarne pojave.
difuzije, Braunovog kretanja i - osobine tečnosti.
promena oblika tečnosti Viskoznost.
zavisne od oblika suda u kome
se nalaze, posledica
molekularne strukture
supstancije i kretanja molekula.
- Dinamika 20
- Statika 8
- Termodinamika 16
- Čvrsta tela. Tečnosti 11

PREDUZETNIŠTVO
1. CILjEVI PREDMETA:
- Razvijanje poslovnih i preduzetničkih znanja, veština i ponašanja (inovativnost i kreativnost, pokretanje inicijativa, preuzimanje odgovornosti, upravljanje promenama, timski rad, veštine komunikacije, konstruktivno rešavanje problema, kritičko mišljenje, upravljanje vremenom, liderstvo,...)
- Razvijanje poslovnog i preduzetničkog načina mišljenja.
- Multidisciplinarni pristup i orjentacija na praksu.
- Razvijanje osnove za kontinuirano učenje.
- Razvijanje svesti o sopstvenim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj orijentaciji
- Osposobljavanje za aktivno traženje posla (zapošljavanje i samozapošljavanje)
- Razvoj odgovornog odnosa prema očuvanju prirodnih resursa i ekološke ravnoteže.
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Entrepreneurship in Action, Mary Coulter, Prentice Hall, 2003
- Entrepreneurship, Theory, process Practice, Donald F. Kuratko and Richard M. Hodgetts, 2004
- Inovacije i preduzetništvo, Peter F. Drucker, Grmeč 1996.
- Moj pogled na menadžment, Peter F. Drucker, 2003.
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Stručni predmeti
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA Razred: treći Godišnji fond časova: 62 časa
CILjEVI ISHODI Po završetku programa učenik će: PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA Osnovni pojmovi o preduzetništvu - Razumevanje pojma i značaja preduzetništva - Prepoznavanje osobenosti preduzetnika i podsticanje preduzetničkih predispozicija - Iniciranje preduzetničkih veština i akcija - znati da objasni značenje preduzetništva i da navede adekvatne primere iz poslovne prakse u Srbiji - moći da odgovori na pitanje šta sve podrazumeva pojam preduzetnika i da navede njegove karakteristike - shvatiti značaj motivacionih faktora u preduzetništvu i moći da ih prepozna
- Pojam, razvoj i značaj preduzetništva - Profil i karakteristike uspešnog preduzetnika - Motivi preduzetnika - Tehnike i kriterijumi za utvrđivanje preduzetničkih predispozicija - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Uputiti učenike kako da vode dnevnik rada - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - brainstorming - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Koristiti primere iz poslovnog života Srbije, naročito iz specifične stručne oblasti, - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 4 časa vežbi Poslovni plan kao okvir za posao - Razvijanje sposobnosti planiranja i procene u svim životnim situacijama - Osposobljavanje učenika da shvate strukturu i značaj poslovnog plana - razumeti sadržaj i značaj poslovnog plana i izdvojiti bitne "teorijske" delove
- Pojam, elementi, struktura i sadržaj poslovnog plana - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa - Prikazati primer dobro urađenog biznis plana - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - diskusija - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Nastavnik organizuje dolazak uspešnog preduzetnika koji će učenicima prezentovati značaj poslovnog plana - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 2 časa vežbi Razvijanje poslovnih ideja - Razvijanje sposobnosti za uočavanje i formulisanje ideje - Razvijanje inovativnog pristupa i upućivanje na neophodnost učenja tokom čitavog života - Razvijanje sposobnosti korišćenja ideja u kreiranju budućih poslova - Razvijanje sposobnosti kritičkog korišćenja različitih izvora informacija - moći da primeni kreativne tehnike razvijanja poslovnih ideja - moći da diskutuje o poslovnim idejama - da shvati značaj inovativnog pristupa i ume da ga koristi u realizaciji ideje i njenog pretvaranja u proizvod/uslugu - moći da prepozna različite načine otpočinjanja posla
- Preduzetnička ideja i njeni izvori - Metode razvijanja poslovnih ideja - Inovacije i preduzetništvo - Načini otpočinjanja poslovanja (razvoj novog proizvoda ili usluge, korišćenje postojećeg proizvoda/usluge, korišćenje patenata i inovacija) - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - brainstorming - kooperativno učenje - diskusija - individualni rad - asocijacije - Mesto održavanja: - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak uspešnog preduzetnika na čas - Koristiti primere uspešnih ljudi iz lokalne zajednice i šire, u okviru struke (izvor - sredstva javnog informisanja) - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - domaći zadatak - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 4 časa vežbi Procena poslovnih ideja - Razvijanje sposobnosti za analiziranje ideja - Upoznavanje učenike sa značajem tržišne orjentacije u poslovanju - Razvijanje kreativnog mišljenja i kritičkog stava u odnosu na poslovne mogućnosti - Upoznavanje učenika sa elementima marketing plana i marketing miksa - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih - znati najvažnije faktore poslovnog okruženja (što uključuje klijente, veličinu potencijalnog tržišta, direktne i indirektne konkurente, trendove itd.) - moći da analizira potencijalnu veličinu tržišta za poslovni poduhvat. - moći da analizira potrebe i preporuke klijenata. - moći da analizira sistem konkurencije.
- Procena poslovnih mogućnosti za novi poslovni poduhvat - Elementi marketing miksa (proizvod i usluga, cena, kanali distribucije, promocija) - Opis i analiza poslovnog okruženja; potencijalni klijenti, veličina tržišta, direktna i indirektna konkurencija, trendovi na tržištu. - Različiti metodi istraživanja i analize tržišta: različiti izvori informacija, kvalitativna i kvantitativna istraživanja, obična i terenska istraživanja - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - brainstorming - kooperativno učenje - diskusija - individualni rad - SNjOT analiza - Mesto održavanja: - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak uspešnog preduzetnika na čas - Organizovati odlazak u uspešnu marketinšku agenciju - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - domaći zadatak - test - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Ekonomija poslovanja - Upoznavanje učenika sa finansijskim aspektima preduzeća / radnje - znati strukturu troškova preduzeća; - znati da izračuna bilans stanja i bilans uspeha preduzeća; - znati mogućnosti finansiranja; - znati da primenjuje osnovnu finansijsku prognozu (rad na budžetu) - znati da izračuna tok gotovine (Cash flonj) i prelomnu tačku rentabiliteta;
- Struktura troškova (fiksni i varijabilni troškovi) - Finansijske prognoze - Bilans stanja i bilans uspeha (prihodi i gubici) - Tok gotovine (Cash flonj) i prelomna tačka rentabiliteta - Osnovni principi računovodstva - Finansiranje (sopstvena sredstva, fondovski i kreditni izvori) - Pravilno raspoređivanje kapitala, kreditni resursi; - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - kooperativno učenje - simulacija - individualni rad - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Organizovati odlazak u uspešno preduzeće, banku... - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - test - dnevnik rada - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Pravni okvir za osnivanje i funkcionisanje delatnosti - Usmeravanje učenika da spozna pravni okvir funkcionisanja delatnosti (poređenje i izbor prihvatljive mogućnosti) - Davanje osnovnih uputstava gde doći do neophodnih informacija - Upoznavanje učenika sa suštinom prava i obaveza zaposlenih - Upoznavanje učenika sa značajem ugovornih i dužničko-poverilačkih odnosa i njihovim posledicama - Razvijanje funkcionalne pismenosti - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih - upoznati osnovne zakonske forme organizovanja radnje, preduzeća i zadruge - znati gde može da dođe do informacija koje se odnose na pravnu regulativu - moći da proceni koji je najbolji zakonski način za organizovanje delatnosti - razumeti i shvatiti važnost ugovora i njegovu sadržinu - znati sadržinu osnivačkog akta i da ga sačini uz stručnu pomoć - biti osposobljen da sam izvrši registraciju radnje - biti osposobljen da uz stručnu pomoć registruje preduzeće - shvatiti važnost trgovačke marke i brenda u poslovanju - znati koje su osnovne poreske obaveze i olakšice - shvatiti ulogu inspekcijskih organa - biti upućen u mogućnost partnerstva sa stranim ulagačima i mogućim izvorima informacija za nastup na stranom tržištu - shvatiti važnost dužničko-poverilačkog odnosa - znati suštinu prava i obaveza zaposlenih - biti sposoban da samostalno sačini ili popuni poslovnu dokumentaciju (CV, poslovna pisma, molbe, zapisnik, obrasci...)
- Zakonske forme organizovanja delatnosti i način registracije (preduzetnik - radnja, preduzeće i zadruga) - Institucije za podršku preduzetništvu (nadležnost i protok informacija) - Trgovačka marka i zaštita brenda - Upravljanje u okviru preduzeća (prava i obaveze) - Ugovor i ugovorni odnosi - Radni odnosi - Dužničko-poverilački odnosi - Poreski sistem - Uloga inspekcijskih organa - Strana ulaganja, izvoz i carine - Poslovna dokumentacija (popunjavanje obrazaca, poslovna prepiska, vođenje poslovne dokumentacije...) - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - brainstorming - igra uloga - kooperativno učenje - individualni rad - Mesto održavanja: - učionica - informatički kabinet - Poseta socijalnim partnerima na lokalnom nivou (opština, trgovinski sud, filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, Regionalne agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, banke, inspekcijski organi...) - Poseta ili dolazak uspešnog preduzetnika - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - domaći zadatak - test - dnevnik rada - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Upravljanje i organizacija - Upoznavanje učenika sa menadžment funkcijama i menadžment stilovima - Upoznavanje učenika sa specifičnostima upravljanja proizvodnjom/uslugama i ljudskim resursima - Upoznavanje učenika sa karakteristikama timskog rada - Razumevanje značaja razvoja ljudskih resursa - Upoznavanje učenika sa značajem korišćenja informacionih tehnologija za savremeno poslovanje - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih - znati suštinu osnovnih menadžment funkcija - umeti da praktično demonstrira određene menadžment veštine - znati da oceni finansijsku isplativost investicije - znati važnost i značaj kontrole i standarda kvaliteta - znati samostalno ili uz stručnu pomoć da utvrdi profitabilnost proizvoda/usluge - shvatiti važnost informacionih tehnologija za savremeno poslovanje i da ih koristi u svom radu - shvatiti suštinu menadžmenta usluga - znati važnost planiranja i odabira ljudskih resursa za potrebe organizacije - shvatiti da efikasnost timskog rada zavisi od efikasnosti svakog pojedinca u timu - shvatiti vezu između nagrađivanja i radnog učinka zaposlenih - imati svest o potrebi doživotnog učenja i različitim načinima ličnog usavršavanja - formalnim i neformalnim - imati odgovoran odnos prema očuvanju prirodnih resursa
- Menadžment funkcije (planiranje, organizovanje, vođenje i kontrola) - Menadžment stilovi (preduzetnik kao menadžer) - Osnovna upravljačka znanja i veštine i razvoj upravljačkih kompetencija; - Menadžment usluga / proizvodnje (upravljanje proizvodnim resursima, upravljanje sirovinama i poluproizvodima, upravljanje proizvodnim procesom) - Upravljanje ljudskim resursima (planiranje ljudskih resursa, timski rad, liderstvo, stručno usavršavanje zaposlenih, ocenjivanje i nagrađivanje) - Informacione tehnologije u poslovanju (poslovni informacioni sistemi, internet, intranet i ekstranet u poslovanju, elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, elektronsko bankarstvo) - Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta posebno prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - igra uloga - kooperativno učenje - simulacija - individualni rad - asocijacije - prezentacija - Mesto održavanja: - - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak uspešnog menadžera na čas - Koristiti primere uspešnih ljudi iz lokalne zajednice i šire, u okviru struke (izvor - sredstva javnog informisanja) - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - test - dnevnik rada - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Učenički projekat-izrada i prezentacija poslovnog plana - Osposobljavanje učenika da shvate strukturu poslovnog plana i u određenoj meri samostalno primene stečena znanja i veštine - Osposobljavanje učenika da stečene veštine i znanja primeni, u okviru tima, na izradi poslovnog plana - Osposobljavanje učenika veštini prezentacije poslovnog plana - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih - biti osposobljen da uz stručnu pomoć izradi sve segmente poslovnog plana za specifičnu stručnu oblast; - biti osposobljen da stečene veštine i znanja primeni u okviru tima, na prezentaciji poslovnog plana;
- Opšti opis aktivnosti - Zakonske osnove za započinjanje planiranje i pravljenje rasporeda - Analiza potencijalnih klijenata, delovi i veličina tržišta - Analiza konkurencije - Izbor odgovarajućih kanala distribucije/prodaje - Razvoj i pozicioniranje pravih proizvoda/usluga - Opisivanje neophodnih proizvodnih kapaciteta (objekti i oprema) - Izbor dobavljača i prevoznika - Procena prihoda i troškova - Izvođenje analize prelomne tačke rentabiliteta - Izvođenje analize protoka gotovine - Ovo je integrativna tema (upotrebiti znanja i veštine iz predhodnih 7 tema) - Koristiti preporučenu literaturu i uputstva za poslovni plan - Adekvatna priprema časa - Prikazati primer dobro urađenog biznis plana - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - igra uloga - kooperativno učenje - diskusija - simulacija - individualni rad - SNjOT analiza - prezentacija - praktični rad - grafički radovi - Mesto održavanja: - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak stručnjaka za procenu biznis plana - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - praćenje praktičnog rada - veština prezentacije - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 20 časova vežbi
TEHNIČKI MATERIJALI
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE
RAZRED
NASTAVA
PRAKSA
UKUPNO
Teorijska nastava
Vežbe
Praktična nastava
Nastava u bloku
I 74
74 Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILjEVI PREDMETA:
- Da učenici ovladaju osnovnim znanjima o strukturi materije radi boljeg razumevanja osobina tehničkih materijala.
- Sticanje osnovnih znanja o tehničkim materijalima, njihovoj građi, osobinama, vrstama i mogućnostima praktične primene, radi osposobljavanja učenika za dalje usavršavanje ili specijalizaciju u praksi.
- Razvijanje logičkog razmišljanja i rasuđivanja pri sagledavanju i rešavanju tehničkog problema u praksi.
- Podsticaj svesnosti o životnoj sredini i neophodnosti upotrebe samo onih materijala koji nisu štetni za okolinu i živi svet u njoj, uključujući i čoveka.
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA
Razred:
prvi
NAZIV MODULA
Trajanje modula (časovi)
Struktura i osobine materijala
12
Konstrukcioni materijali
24
Elektrotehnički materijali
38
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA
Naziv modula:
Struktura i osobine materijala
Trajanje modula:
12 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih znanja o strukturi materije, radi boljeg razumevanja osobina tehničkih materijala
- biti sposoban da razume i objasni prirodu materije, razlikuje elementarne čestice i objasni građu materije; - moći da objasni hemijsku aktivnost elemenata, kao i razliku između metala i nemetala; - moći da objasni nastanak hemijskih veza i navede koje osobine materijala su posledica određenog tipa veze; - znati da definiše agregatna stanja materije i uoči razlike između kristala i fluida; - znati da definiše energetski proces, razume i objasni uticaj veličine energetskog procesa na ponašanje materijala u električnom polju; - znati da navede i definiše osnovne osobine tehničkih materijala i objasni svrhu poznavanja određenih veličina materijala; - umeti da navede standardne metode ispitivanja
- Osnovni pojmovi o građi materije - Periodičnost osobina elemenata - Hemijske veze i njihov uticaj na osobine materijala - Agregatna stanja materije - Osobine materijala - Osnovne fizičke i mehaničke veličine materijala - Osnovni načini ispitivanja materijala
- Proširiti ranije stečena znanja o strukturi materije (građi atoma, hemijskim vezama, agregatnim stanjima), s posebnim osvrtom na njen uticaj na električne, magnetne, mehaničke i druge osobine materijala. - Ukazati na neophodnost ispitivanja strukture i osobina materijala, da bi se na osnovu toga mogli dobiti i novi materijali boljih, unapred zadatih karakteristika za određenu primenu u praksi. - Koristiti stručnu literaturu, modele, video zapise.
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
Konstrukcioni materijali
Trajanje modula:
24 časa
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje znanja o osnovnim karakteristikama konstrukcionih materijala i zahtevima koje oni zavisno od primene moraju da ispune. - Upoznavanje osobina različitih vrsta konstrukcionih materijala, načinima njihove obrade, uticaju spoljašnjih faktora na osobine ovih materijala, kao i mogućnostima njihove praktične primene. - Razvijanje logičkog razmišljanja i rasuđivanja pri sagledavanju i rešavanju tehničkog problema u praksi.
- razumeti i moći da objasni zadatak konstrukcionih materijala, kao i da navede i razlikuje različite vrste konstrukcionih materijala; - razumeti neophodnost usaglašavanja zahteva u pogledu funkcije i načina obrade materijala sa osobinama materijala, koji nam stoje na raspolaganju, pri rešavanju praktičnog tehničkog problema; - shvatiti veliki uticaj ekonomskog faktora pri izboru materijala; - razumeti i znati da objasni uticaj legiranja, obrade i termičke obrade na osobine materijala; - znati da definiše sastav čelika i livenog gvožđa, moći da uoči razlike u sastavu i osobinama različitih vrsta čelika i livenog gvožđa, kao i da prepozna razlike u njihovom označavanju; - moći da definiše sastav, navede osobine, označavanje i primenu aluminijuma i njegovih legura, uoči razlike i navede primere praktične primene; - znati da definiše sastav, navede osobine, označavanje i primenu bakra i njegovih legura, uoči razlike i navede primere praktične primene; - moći da objasni nastanak (dobijanje) polimera, prepozna razlike u njihovoj strukturi, pa onda i razlike u osobinama i praktičnoj primeni; - umeti da navede neke od najčešće korišćenih polimera u praksi, kao i da uporedi njihove osobine; - moći da objasni upotrebu lepkova za sastavljanje složenih konstrukcija; - moći da objasni nastajanje, osobine i upotrebu gume kao konstrukcionog materijala.
- Osnovni pojmovi - Pregled konstrukcionih materijala - Zahtevi od konstrukcionih materijala - Metali kao konstrukcioni materijali - Nemetalni konstrukcioni materijali
- Gradivo izlagati jasno i konkretno na jednostavnijim primerima. - Koristiti šeme, modele, video zapise, originalne delove. - Učenike upućivati na uočavanje grubih razlika između pojedinih materijala, samo opšte karakteristike materijala i mogućnosti njihove primene. - Učenike uputiti da detaljnije informacije o materijalima i veličinama koje ih opisuju potraže u literaturi. - Skrenuti pažnju učenicima da pri izučavanju stručnih predmeta obrate pažnju na materijale koji se u određenim prilikama koriste, jer od kvaliteta materijala zavisi i kvalitet komponenti, elemenata, sklopova, uređaja.
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
Elektrotehnički materijali
Trajanje modula:
38 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih znanja o elektrotehničkim materijalima, njihovim osobinama, vrstama i mogućnostima praktične primene.
- Provodnici - znati da definiše pojam provodnika, navede i objasni koji materijali mogu biti provodnici i da li su - jedino metali provodnici; - znati da objasni uticaj pojedinih faktora na električnu provodnost; - moći da uporedi karakteristike najboljih provodnika Cu, Al, Ag i Au i navede primere njihove praktične primene; - umeti da objasni gde i kako se primenjuju metali i njihove legure koji nemaju veliku provodnost (otporni materijali); - znati da objasni koje su specifične primene provodnika i koji materijali se koriste u te svrhe; - moći da objasni princip prenosa signala u optičkim provodnicima, način izgradnje optičkog vlakna i navede materijale od kojih se izrađuju; - znati da definiše superprovodnost i navede kritične parametre za superprovodnost; - umeti da objasni razliku između provodnika i superprovodnika. - Poluprovodnici - biti sposoban da definiše poluprovodnike; razume i objasni uticaj primesa na nastanak i način provođenja kod poluprovodnika, kao i uticaj drugih faktora na provodnost poluprovodnika; - biti sposoban da uoči i objasni razlike između provodnika i poluprovodnika; - razumeti koje specifične osobine poluprovodnika omogućuju njihovu široku primenu u praksi; - moći da uoči razlike u osobinama i primeni Si, Ge i Ga, As; - moći da navede razloge zašto se elektronika danas zasniva na silicijumskoj tehnologiji. - Izolacioni materijali i dielektrici - znati da objasni koji se materijali u električnom polju ponašaju kao izolacioni materijali i dielektrici; - moći da navede i objasni dielektrične osobine koje određuju kvalitet i mogućnosti praktične primene izolacionih materijala i dielektrika; - razumeti i moći da objasni kakve zahteve u pogledu dielektričnih osobina treba da ispune izolacioni materijali u zavisnosti od njihove primene u praksi, uporedi karakteristike najčešće korišćenih izolacionih materijala i navede primere njihove primene; - razumeti i moći da objasni kakve zahteve u pogledu dielektričnih osobina treba da ispune kondenzatorski materijali, uporedi karakteristike najčešće korišćenih kondenzatorskih materijala i navede primere njihove primene; - znati da navede i objasni specifične osobine dielektrika, kao i mogućnosti praktične primene. - Magnetni materijali - moći da objasni koje su osobine najvažnije za određivanje kvaliteta jednog magnetnog materijala - znati da navede koje su to osobine magnetnih materijala o kojima treba voditi računa prilikom izbora za njihovu praktičnu primenu; - umeti da definiše magnetno meke i magnetno tvrde materijale i uoči razlike između njih; - znati da uporedi karakteristike najboljih magnetno mekih materijala i navede primere njihove praktične primene; - znati da uporedi karakteristike najboljih magnetno tvrdih materijala i navede primere njihove praktične primene.
- Podela elektrotehničkih materijala - Provodnici - Poluprovodnici - Izolacioni materijali i dielektrici - Magnetni materijali
- Učenike postupno uvoditi u sadržaj modula - Prvo izvršiti podelu elektrotehničkih materijala prema veličini specifične električne otpornosti i prema veličini energetskog procepa. - Naglasiti da postoji veliki broj elektrotehničkih materijala, vrlo različitih osobina. Zato ukazati samo na opšte karakteristike pojedinih grupa materijala, a detaljnije izložiti samo karakteristike tipičnih predstavnika pojedinih grupa materijala i onih materijala koji se najviše koriste u praksi. - Učenike uputiti da detaljnije informacije o materijalima, kao i brojne vrednosti pojedinih veličina koje opisuju osobine materijala potraže u literaturi. - Pri obradi pojedinih poglavlja modula slediti princip: uvod - definisati materijal opšte karakteristike materijala zahtevi od materijala pregled materijala primeri upotrebe materijala
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Udžbenici tehničkih materijala i elektrotehničkih materijala
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika
- Osnove elektrotehnike
- Praktična nastava
TEHNIČKO CRTANjE
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE
RAZRED
NASTAVA
PRAKSA
UKUPNO
Teorijska nastava
Vežbe
Praktična nastava
Nastava u bloku
I 74
74 Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILjEVI PREDMETA:
- Ovladavanje potrebnim veštinama za korišćenje pribora za tehničko crtanje pri realizaciji različitih tehničkih crteža
- Ovladavanje potrebnim veštinama za korišćenje različitih programskih paketa u ostvarivanju delova sadržaja modula
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA
Razred:
prvi
NAZIV MODULA
Trajanje modula (časovi)
Tehničko crtanje bez primene računara
36
Tehničko crtanje sa primenom računara
38
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA
Naziv modula:
Tehničko crtanje bez primene računara
Trajanje modula:
36 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Ovladavanje potrebnim veštinama za korišćenje pribora za tehničko crtanje pri realizaciji različitih tehničkih crteža
- biti sposoban da koristi pribor za tehničko crtanje - znati da koristi različite vrste linija - znati vrste tehničkih crteža, kao i formate na kojima se isti rade, formira zaglavlje i sastavnicu - znati da uradi različite konstrukcije pravilnih poligona i krivih linija koje se najčešće koriste, skicira ravanske i prostorne oblike, - znati samostalno da uradi kompletan radionički crtež
- Osnovni pojmovi o tehničkim crtežima - Konstrukcije i projekcije
- Insistirati na preciznosti i urednosti u radu - Insistirati na raznovrsnim primerima iz područja rada - Insistirati na logičkom zaključivanju i kritičkom mišljenju - Insistirati na raznovrsnim primerima iz područja rada - Uraditi grafički rad na kraju modula
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
Tehničko crtanje sa primenom računara
Trajanje modula:
38 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Ovladavanje potrebnim veštinama za korišćenje različitih programskih paketa u ostvarivanju delova sadržaja modula
- znati da koristi računar kao pribor u rešavanju različitih grafičkih zadataka - poznavaće odgovarajuće programske pakete (AutoCAD, Orcad i CorelDRANj) pri realizaciji sadržaja modula - znati da crta različite vrste linija i druge geometrijske oblike - znati da nacrta jednostavnije tehničke crteže na različitim formatima, formira zaglavlje i sastavnicu - znati da obavi različite konstrukcije pravilnih poligona i krivih linija koje se najčešće koriste - biti sposoban da rešavanjem zadataka ovlada planiranjem prostora na crtežu i stekne osećaj za sistematičnost, urednost i preglednost crteža
- Crtanje osnovnih geometrijskih oblika - Konstrukcije i projekcije
- Insistirati na preciznosti i urednosti u radu - Insistirati na raznovrsnim primerima iz područja rada - Insistirati na logičkom zaključivanju i kritičkom mišljenju - Insistirati na raznovrsnim primerima iz područja rada - Ne zahtevati ovladavanje određenim računarskim programom, nego samo korišćenje komandi koje omogućuju realizaciju vežbi - Uraditi grafički rad na kraju modula
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Udžbenik: Tehničko crtanje sa nacrtnom geometrijom za prvi razred elektrotehničkih škola
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike
- Osnove praktičnih veština
- Matematika
- Računarstvo i informatika
OSNOVE PRAKTIČNIH VEŠTINA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE
RAZRED
NASTAVA
PRAKSA
UKUPNO
Teorijska nastava
Vežbe
Praktična nastava
Nastava u bloku
I 222
222 Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILjEVI PREDMETA:
- Razvijanje navika za čuvanje zdravlja i pridržavanja mera zaštite na radu
- Osposobljavanje učenika za organizovanje rada i racionalno korišćenje energije i materijala
- Osposobljavanje učenika da koriste standarde, normative, kataloge kao i tehničko tehnološku dokumentaciju
- Osposobljavanje učenika da pravilno koriste uređaje, alat, merni alat i pribor
- Osposobljavanje učenika da vrše mašinske i ručne operacije na materijalima, kao što su: obeležavanje, rezanje, turpeisanje, bušenje, urezivanje i narezivanje navoja, zavarivanje
- Sticanje osnovnih praktičnih znanja iz motora sa unutrašnjim sagorevanjem
- Osposobljavanje učenika da izvode radove u elektrotehničkoj struci (priprema krajeva provodnika, izrada kablovskih snopića, montaža i povezivanje el. tehničkog pribora, merenja i ispitivanja)
- Razvijanje odgovornosti prema rokovima, kvalitetu i preciznosti datog posla
- Sticanje osnovnih praktičnih znanja iz motora sa unutrašnjim sagorevanjem
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA
Razred:
prvi
NAZIV MODULA
Trajanje modula (časovi)
Osnove praktičnih veština u mašinstvu
89
Sus motori - praktična nastava
22
Osnove praktičnih veština u elektrotehnici
111
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA
Naziv modula:
Osnove praktičnih veština u mašinstvu
Trajanje modula:
89 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Razvijanje navika za čuvanje zdravlja i pridržavanje mera zaštite na radu
- primenjivati zaštitne mere od mehaničkih povreda - primenjivati zaštitne mere od požara - koristiti zaštitnu opremu
- Pravilnik zaštite na radu - Mere zaštite od požara - Zaštitna oprema
- Koristiti zakon i pravilnike zaštite na radu - Koristiti pravilnik o protivpožarnoj zaštiti - Demonstrirati upotrebu zaštitne opreme - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 4 časa
- Sticanje znanja o karakteristikama materijala - Razvijati sposobnosti korišćenja standarda, normativa, kataloga kao i tehničko tehnološke dokumentacije
- poznavati metale i legure, kao što su: gvožđe, čelik, bakar, aluminijum, bronza - prepoznavati izolacioni materijal: pertinaks, krilit, guma, prešpan - koristiti radioničke metode za utvrđivanje mehaničkih i tehnoloških svojstava materijala: putem savijanja, utiskivanja kuglice, brušenjem itd. - znati da koristi standarde, kataloge proizvoda (limova, profila, žica, ležaja)
- Tehničke karakteristike materijala - Poluproizvodi i proizvodi koji se koriste u mašinstvu (ploče, limovi, trake, profili, cevi, ležajevi, itd.)
- Koristiti stručnu literaturu - Koristiti standarde, propise i kataloge - Koristiti uzorke metala, legura i izolacionog materijala - Demonstrirati metode radioničkog ispitivanja mehaničkih i tehnoloških svojstava materijala - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 8 časova
- Osposobljavanje za pravilnu primenu i održavanje radioničkog alata
- koristiti uređaje za obradu materijala - koristiti alat za obeležavanje: obeleživače, lenjire, šestare - koristiti merni alat: pomično merilo, mikrometar, dubinomer, čvrsta merila (šablone) - koristiti ručni alat: bušilice, testere, turpije, ureznice, nareznice, čekiće, ključeve itd. - održavati uređaje i alat - se pridržavati mera zaštite na radu - voditi dnevnik
- Radionički alat - Alat za merenje - Primena i održavanje alata - Higijena rada - Mere zaštite na radu
- Koristiti stručnu literaturu - Koristiti kataloge proizvođača uređaja i alata - Demonstrirati upotrebu uređaja i alata - Demonstrirati postupak merenja mernim alatima - Demonstrirati način održavanja uređaja i alata - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 17 časova
- Osposobljavanje učenika za organizovanje rada i racionalno korišćenje energije i materijala - Sticanje veština za vršenje operacija, kao što su: obeležavanje, rezanje, turpeisanje, bušenje, urezivanje i narezivanje navoja
- znati da pročita tehničko tehnološko uputstvo - umeti da obeleži predmet rada - umeti da uradi sledeće mašinske operacije: sečenje, bušenje, urezivanje i narezivanje navoja, rastavljanje i sastavljanje sklopova - se pridržavati zaštite na radu
- Čitanje tehničko tehnološke dokumentacije - Obeležavanje materijala - Tehnološki postupak pri obradi materijala: sečenjem, turpeisanjem, bušenjem, urezivanjem i narezivanjem navoja
- Koristiti stručnu literaturu - Objasniti kako se koristi tehničko tehnološka dokumentacija - Demonstrirati kako se pravilno obeležava predmet pri obradi - Demonstrirati kako se učvršćuje predmet - Demonstrirati pravilan položaj tela i pravilno vođenje alata pri obradi materijala - Objasniti kako se ostvaruje organizacija radnog mesta i značaj higijene rada - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 52 časa
- Osposobljavanje učenika za vršenje radnih operacija zavarivanje, tvrdo i meko lemljenje
- umeti da izvrši pripremu za zavarivanje i tvrdo lemljenje - umeti da odabere opremu i materijal - umeti da zavari i tvrdo zalemi predmet - umeti da primenjuje odgovarajuću zaštitu na radu
- Zavarivanje - Tvrdo i meko lemljenje
- Koristi stručnu literaturu - Demonstrira pripremu za zavarivanje - Demonstrira podešavanje aparata za zavarivanje - Demonstrira metode zavarivanja, tvrdog i mekog lemljenja - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 8 časova
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
SUS motori - praktična nastava
Trajanje modula:
22 časa
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih praktičnih znanja iz motora sa unutrašnjim sagorevanjem
- Poznavati osnovne sklopove i delove motora - Znati da podesi zazor ventila motora - Znati da podesi ugao pretpaljenja - Poznavati osnovne sklopove i delove kojima se reguliše ugao predubrizgranja motora
- Osnovni delovi motora - Podešavanje zazora ventila - Podešavanje ugla pretpaljenja - Podešavanje ugla predubrizgavanja
- Pokazati delove rasklopljenog motora - Izvršiti podešavanje zazora ventila na motoru - Na konkretnom motoru izvršiti podešavanje ugla pretpaljenja stroboskopskom metodom - Pokazati osnovne sklopove i delove kojima se reguliše ugao predubrizgavanja motora - Koristiti manometre za merenje propustljivosti cilindara, pritiska goriva i pritiska usisne grane - Praktične sadržaje uskladiti sa izvođenjem teorijske nastave
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
Osnove praktičnih veština u elektrotehnici
Trajanje modula:
111 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Razvijanje navika za čuvanje zdravlja i pridržavanja mera zaštita na radu
- primenjivati zaštitne mere od štetnog uticaja električne energije - koristiti zaštitnu opremu - znati i umeti da pruži prvu pomoć unesrećenom od udara električne energije
- Uticaj električne energije na čoveka - Mere zaštite na radu - Pružanje prve pomoći
- Koristiti zakon, pravilnike i stručnu literaturu o zaštiti na radu - Demonstrirati zaštitnu opremu - Demonstrirati rad zaštitne strujne sklopke - Demonstrirati pružanje prve pomoći - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 6 časova
- Da učenik može da čita projekte i šeme
- prepoznavati simbole u tehničko tehnološkoj dokumentaciji - odabrati potreban pribor na osnovu simbola - na osnovu pribora ucrtati simbole u datu dokumentaciju
- Simboli i oznake u elektrotehnici
- Koristiti stručnu literaturu, standarde i propise - Koristiti tehničke planove i projekte el. instalacija - Veći deo vremena posvetiti simbolima i šemama u automobilu - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 6 časova
- Upoznavanje učenika sa pravilnom primenom radioničkog alata - Upoznavanje učenika o održavanju alata
- umeti da odabere i pravilno koristi alat u zavisnosti od radne operacije - umeti da održava alat - pridržavati se mera zaštite na radu
- Alati koji se koriste u elektrotehnici - Održavanje alata
- Koristiti kataloge uređaja i alata - Demonstrirati primenu uređaja i alata - Demonstrirati način održavanja uređaja i alata - Posvetiti više vremena rada sa alatom koji se koristi u autoelektrici - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 6 časova
- Da se učenici upoznaju sa provodnicima koji se koriste u elektrotehnici - Da se učenici upoznaju sa načinom pripreme provodnika za primenu - Da se učenici upoznaju sa pripremom krajeva provodnika
- prepoznavati auto, optičke, elektroinstalacione, telekomunikacione kablove i dinamo žice - umeti da otvori kabel, pravilno skine plašt i izolaciju provodnika - umeti da nastavi (poveže) i izoluje nastavak - umeti da napravi okce u zavisnosti od zavrtnja - umeti da zalemi krajeve i postavlja kabel papučice i fastone - umeti da skine izolaciju, nastavi i izoluje dinamo žicu
- Autokablovi - Optički kablovi - Elektroinstalacioni provodnici - Telekomunikacioni provodnici - Dinamo žice
- Koristiti kataloge proizvođača kablova i dinamo žica - Koristiti kablove i dinamo žice - Demonstrirati otvaranje kablova, pripremu krajeva i nastavljanje - Demonstrirati šemiranje provodnika i izradu snopića - Intenzivnije raditi sa autokablovima - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 24 časa
- Upoznavanje učenika sa osnovnim priborom koji se koristi u elektro, telekomunikacionim i auto instalacijama
- umeti da prepozna i poveže pomoću autokabla osnovni auto pribor (osigurače, prekidače, utikače, sijalična grla) - umeti da prepozna i poveže pomoću provodnika osnovni elektroinstalacioni pribor (osigurače, prekidače, utičnice, sijalična grla) - umeti da prepozna i poveže pomoću provodnika telekomunikacioni pribor (reglete, telefonsku priključnicu, telefonski utikač)
- Auto pribor - Elektroinstalacioni pribor - Telekomunikacioni pribor
- Koristiti kataloge proizvođača - Demonstrirati montažu i povezivanje opreme u strujno kolo - Demonstrirati metode za utvrđivanje ispravnosti pribora - Napraviti vežbe na montažnim pločama - Vežbe raditi u ciklusu - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 48 časova
- Osposobljavanje učenika za rad sa instrumentom
- umeti da podesi instrument (jednosmerna, naizmenična struja) - umeti da odabere područje i odredi konstantu - umeti da izmeri osnovne električne veličine: napon, struju i otpor
- Univerzalni instrument
- Demonstrirati rad sa instrumentom - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 12 časova
- Da se učenici upoznaju sa izvorima el. energije
- razlikovati sisteme naizmenične i jednosmerne struje - umeti da priključi potrošače na izvore el. energije
- Izvori jednosmerne struje (akumulator, punjač akumulatora) - Izvori naizmenične struje (trofazni i monofazni sistem)
- Prikazati izvore jednosmerne struje - Demonstrirati povezivanje potrošača na izvor - Demonstrirati povezivanje potrošača na sisteme naizmenične struje - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 3 časa
- Da se učenici upoznaju sa pasivnim električnim elementima
- umeti da odabere na osnovu oznake otpornik i kondenzator - umeti da ispita ispravnost elemenata - umeti da zameni i ugradi pasivne elemente u odgovarajuće strujno kolo
- Otpornici - Kondenzatori
- Koristiti kataloge proizvođača - Demonstrirati proveru ispravnosti pasivnih elemenata - Demonstrirati ugradnju i povezivanje elemenata u strujno kolo - Preporučeno vreme za realizaciju ovih sadržaja: 6 časova
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Električne instalacije
- Katalozi proizvođača
- Autoelektrika
7. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike
- Tehnički materijali
- Tehničko crtanje
- Motori SUS
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PR UKUP 19 19 19 19 19 19
Teorijska Vežbe Praktična Nastava AK NO
nastava nastava u bloku SA
I 111 111
II 70 35 105
NAPOMENA: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki
oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja iz teorijske elektrotehnike potrebnih za druge stručne predmete.
- Sticanje osnovnih znanja iz teorijske elektrotehnike i merenja potrebnih za druge stručne predmete.
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Elektrostatika 18
Jednosmerne struje 41
Elektromagnetizam 24
Uvod u naizmenične struje 28


Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Uvod u merenja 15
Naizmenične struje 10
Redna veza elemenata u kolu naizmenične struje 15
Paralelna veza elemenata u kolu naizmenične struje 10
Složena kola i transformatori 10
Trofazni sistemi 10
Laboratorijske vežbe 35

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Elektrostatika
Trajanje modula: 18 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje sa - znati da definiše - Struktura materije. - Na početku nastave dati
veličinama kao osnovna i električna Osnovni pojmovi o kratak uvod u istorijat
što su svojstva materije, kao i elektricitetu i razvoja elektrotehnike.
elektricitet, pojam elektriciteta; električnim svojstvima Strukturu materije obraditi
električno polje, poznaje, preračunava i materije. Provodnici, kao nastavak na prethodno
potencijal, rad u upotrebljava jedinice; poluprovodnici i znanje iz fizike i hemije.
električnom polju, objasni količinu izolatori. Pojam Električno polje i pojave u
kondenzatori i sl. elektriciteta, jedinica. Međunarodni njemu obraditi prvenstveno
naelektrisano telo, način sistem jedinica. grafički, a zatim matematički
delovanja i jedinice - Pojam naelektrisanog obraditi zakone i pojave u
- znati da objasni, tela. Količina njemu.
grafički prikazuje i elektriciteta, - Uz obradu pojava u
izračunava polje u nekoj definicija i jedinice. električnom polju uraditi veći
tački polja; objasni i Pojam električnog polja. broj prvenstveno prostih
izračunava silu u nekoj Grafičko prikazivanje zadataka.
tački polja; objasni i električnog polja. - Uz obradu kondenzatora
izračunava rad u Homogeno električno uraditi veliki broj prostih
električnom polju; objasni polje. Vektor zadataka iz zbirke.
i izračunava električnog polja. Sile
elektrostatičku indukciju u električnom polju.
i polarizaciju; objasni i Kulonov zakon.
izračunava proboj i Električni fluks i
dielektričnu čvrstoću; njegova gustina.
- znati da definiše i Elektrostatička
izračunava kapacitivnost indukcija. Polarizacija
uopšte i kapacitivnost dielektrika. Električni
pločastog kondenzatora; potencijal. Električni
objasni i izračunava napon. Jačina homogenog
kapacitivnost redne, električnog polja.
paralelne i mešovite veze Proboj dielektrika.
kondenzatora; radi Dielektrična čvrstoća.
zadatke s kondenzatorima Pojam kapacitivnosti.
priključenim na napon; Kapacitivnost pločastog
- znati da rešava proste kondenzatora. Redno,
i kombinovane zadatke paralelno i mešovito
vezivanje kondenzatora.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Jednosmerne struje
Trajanje modula: 41 čas


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje s veličinama kao - znati da definiše - Pojam - Na početku ovog
što su električna struja, jednosmernu struju i jednosmerne poglavlja
otpornost, snaga i rad, pojmove kao što je električne objasniti fizičku
idealni i realni generatori, pozitivna i negativna struje. Dejstva suštinu struje,
Kirhofovi zakoni, prosta i struja, fizički i električne fizički i
složena električna kola i tehnički smer struje, struje. Jačina tehnički smer,
načini njihovog rešavanja, veze da izračuna jačinu električne pozitivnu i
otpornika i generatora i sl. struje, da objasni i struje. Gustina negativnu struju,
izračuna gustinu struje struje. itd.
- znati da objasni - Pojam - Gustinu struje
elemente električnog električnog kola. objasniti
kola, definiše kolo i Elementi grafički i dati
uslov da u kolu bude električnog kola. praktične
struje; objasni - Elektromotorna vrednosti koje se
elektromotornu silu sila generatora. susreću kod
generatora; objasni Elektrohemijski električnih
princip rada i glavna generatori. instalacija,
svojstva - Električna transformatora i
elektrohemijskih otpornost. sl.
generatora Otpornost - Električno kolo
- znati da objasni provodnika. uporediti sa
suštinu električne Zavisnost nekim mehaničkim
otpornosti, objasni od otpornosti od sistemom u kojem
čega i kako zavisi temperature. se vrši dvostruka
električna otpornost i - Električna konverzija
da može da je izračuna; provodnost energije, gde se
da objasni zavisnost - Omov zakon energija
otpornosti od - Referentni smer nepogodna za
temperature i da je struje i napona direktnu upotrebu
izračuna; objasni vrste - Prvi Kirhofov (na primer
otpornika; definiše, zakon. Električne potencijalna
objasni i izračuna sile u kolu energija vode)
električnu provodnost - Drugi Kirhofov pretvara u
- znati da definiše zakon električnu,
Omov zakon i da može da - Džulov zakon. zatim prenosi
ga primeni; definišu Električni rad i provodnicima do
prvi Kirhofov zakon i električna snaga potrošača i tu
da može da ga primeni; - Merenje struje i se pretvara u
definiše i primeni napona. Vezivanje energiju pogodnu
drugi Kirhofov zakon; ampermetra i za korišćenje (na
definiše i primeni voltmetra u kolo primer u
Džulov zakon; objasni i - Rešavanje svetlosnu)
izračuna električnu prostog kola sa - Uz standardne
snagu i rad; objasni jednim jedinice za
merenje struje, napona, generatorom i specifičnu
snage i rada jednim otpornost dati i
- znati da rešava prijemnikom. vrednost sa
prosta kola s jednim Određivanje napona površinom preseka
generatorom i jednim na krajevima izraženim u
prijemnikom; objasni i realnog mm2
rešava snagu generatora generatora. Snaga - Kod generatora
i snagu prijemnika generatora i obraditi i
- znati da objasni i snaga potrošača. praktičan način
rešava režime rada Režim praznog merenja njihove
generatora; objasni i hoda i kratkog unutrašnje
rešava vezivanje spoja; režim otpornosti
generatora; objasni i maksimalne snage. - Uz električne
rešava vezivanje Redno i paralelno sile u kolu uvek
otpornika; objasni i vezivanje dati njihov smer u
rešava kola pomoću generatora odnosu na smer
uopštenog Omovog zakona - Redno, struje; u ovom
- znati da definiše i paralelno i slučaju dati i
rešava složeno kolo mešovito vezivanje smer napona na
pomoću prvog i drugog otpornika otporniku
Kirhofovog zakona; - Uopšten Omov - Drugi Kirhofov
definiše strujni zakon zakon dati kao
generator i rešava - Složeno opšti zakon
složena kola električno kolo. ravnoteže sila i
pretvaranjem naponskog Drugi Kirhofov primeniti ga na
generatora u strujni i zakon za složeno električno kolo
obrnuto kolo. Rešavanje ili konturu
- znati da rešava složenih kola - Prilikom obrade
proste i kombinovane pomoću prvog i jednosmernih
zadatke drugog Kirhofovog struja uraditi
zakona veliki broj
- Strujni zadataka iz zbirke
generator.
Rešavanje složenih
kola pretvaranjem
naponskog
generatora u
strujni i obrnuto.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektromagnetizam
Trajanje modula: 24 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje sa - znati da objasni - Pojam magnetnog polja. - Pojam magnetnog polja
veličinama kao što pojam magneta, Grafičko predstavljanje takođe obraditi
su magnetno polje, magnetnog polja i magnetnog polja. Magnetna oslanjajući se na
magnetni fluks, grafičkog svojstva materije. Magnetna prethodno znanje iz
magnetni histerezis, predstavljanja indukcija. Magnetna osnovne škole. Po
principi rada magnetnog polja, propustljivost. Fluks vektora mogućnosti pokazati
elektromotora, zatim izračunavanja magnetne indukcije. njen oblik pomoću
generatora, magnetnog polja od Magnećenje feromagnetnih gvozdene piljevine.
transformatora, itd. struje u pravom materijala. Magnetni Smerove veličina u
provodniku histerezis. Magnetno polje magnetizmu prikazivati
- znati da objasni struje u provodniku. pomoću pravila desne i
magnetna svojstva Magnetno polje struje u leve ruke ili desnog
materije i podelu navojku i navoju. ili levog zavrtnja. Uz
magnetnih Magnetnomotorna sila. indukovanu
materijala, a Magnetna otpornost. Pojam elektromotornu silu
naročito magnetnog kola. dati i smer mehaničke
feromagnetnih Kap-Hopkinsov zakon. sile koja potiče od
materijala Elektromagnetna sila. indukovane struje, a
- znati da definiše Elektrodinamička sila. uz elektromagnetnu
magnetni fluks i da Navojak i navoj u magnetnom silu objasniti
gustinu fluksa polju. indukovanu
poveže s magnetnom - Princip rada elektromotora elektromotornu silu
indukcijom jednosmerne struje. koja se u
- znati da objasni Elektromagnetna indukcija. elektromotoru naziva
magnećenje Lencov zakon. Indukovana kontaelektromotorna
feromagnetnih elektromotorna sila u sila. Princip rada
materijala, kao i provodniku. Indukovana elektromotora i
magnetni histerezis elektromotorna sila u generatora jednosmerne
- znati da objasni i navojku i navoju. Princip struje obraditi na
izračuna magnetnu rada generatora jednosmerne realnim primerima sa
indukciju struje u struje. Sopstveno magnetno više od dva segmenta.
pravom provodniku i polje. Sopstveni fluks. Međusobnu indukciju,
da odredi njen smer; Koeficijent samoindukcije princip rada
objasni magnetnu (induktivnost). transformatora i
indukciju u navojku Elektromotorna sila vrtložne struje
i navoju i odredi samoindukcije. Međusobna obraditi prvenstveno
njen smer indukcija. Elektromotorna opisno.
- znati da objasni sila međusobne indukcije.
magnetno kolo i Vrtložne struje.
Kap-Hopkinsov zakon
i izračunava
veličine vezane za
magnetno kolo
- znati da objasni i
izračuna
elektromagnetnu i
elektrodinamičku
silu i odredi njihov
smer; objasni
primenu
elektromagnetne sile
kod elektromotora
- znati da objasni
Lencov zakon i
njegovu primenu kod
pravog provodnika,
navojka i navoja u
magnetnom polju;
odredi smer
indukovane
elektromotorne sile;
objasni princip rada
generatora; objasni
kontraelektromotornu
silu kod
elektromotora;
objasni vrtložne
struje
- znati da objasni
samoindukciju i
koeficijent
samoindukcije;
izračunava
induktivnost navoja
- znati da objasni
uzajamnu indukciju
- znati da rešava
proste i kombinovane
zadatke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Uvod u naizmenične struje
Trajanje modula: 28 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje s - znati da objasni i - Princip proizvodnje - Detaljno obraditi
veličinama kao što su grafički prikaže naizmenične proizvodnju i matematički
proizvodnja naizmenične proizvodnju elektromotorne sile. oblik prostoperiodične
struje, parametrima naizmenične Generator naizmenične elektromotorne sile, kao i
naizmeničnih veličina, elektromotorne sile struje. njene parametre. Sve
operacija nad kao i da objasni njen - Osnovni parametri veličine za naizmeničnu
naizmeničnim veličinama matematički oblik naizmeničnih struju obraditi za
i elementima u kolu - znati da objasni, veličina: trenutna prostoperiodični oblik, a
naizmenične struje. primeni i izračuna vrednost, amplituda, za ostale uraditi nekoliko
parametre faza, početna faza, primera izračunavanja
naizmeničnih učestanost, kružna srednje i efektivne
veličina učestanost, srednja vrednosti. Kod elemenata u
- znati da objasni, vrednost, efektivna kolu naizmenične struje
grafički prikaže i vrednost, itd. sve veličine obraditi
primeni algebarske Predstavljanje grafički. I ovde uraditi
operacije nad naizmeničnih veličina veliki broj zadataka iz
naizmeničnim pomoću fazora. zbirke.
veličinama Predstavljanje
- znati da objasni, naizmeničnih veličina
prikaže i izračuna pomoću kompleksnih
veličine kod brojeva. Sabiranje i
otpornika u kolu oduzimanje
naizmenične struje naizmeničnih
- znati da objasni, veličina.
prikaže i izračuna - Elementi u kolu
veličine kod kalema naizmenične struje.
u kolu naizmenične Otpornik u kolu
struje naizmenične struje.
- znati da objasni, Pojam aktivne snage.
prikaže i izračuna Kalem u kolu
veličine kod naizmenične struje.
kondenzatora u kolu Pojam reaktivne
jednosmerne i snage. Kondenzator u
naizmenične struje kolu jednosmerne
- znati da rešava struje. Punjenje i
proste i kombinovane pražnjenje
zadatke kondenzatora.
Kondenzator u kolu
naizmenične struje.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Uvod u merenja
Trajanje modula: 15 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika - znati da definiše merenja u - Definicija merenja - Na početku dati osnovnu
sa osnovama teorije elektrotehnici kao i greške pri - Greške pri merenju definiciju merenja i greške
merenja, osnovnim merenju - Merenje jednosmernih merenja
električnim mernim - znati da objasni upotrebu i naizmeničnih - Nakon teorijske obrade
instrumentima i mernih instrumenata i pribora veličina analognim tehničkih karakteristika
metodama merenja na - znati da opiše i primeni instrumentom mernih instrumenata:
elementima u kolu merenje jednosmerne struje i - Merenje otpornosti analognih, digitalnih i
jednosmerne i napona analognim instrumentom (malih i velikih); osciloskopa; učenike treba
naizmenične struje - znati da opiše i primeni Vitstonov most naučiti da rukuju
merenje naizmenične struje i - Osnovna merenja instrumentima, povezuju ih
napona analognim instrumentom digitalnim multimetrom u električna kola i
- znati da opiše i primeni - Merenje jednosmernog pravilno ih očitavaju
merenje otpornosti i naizmeničnog napona, - Veliku pažnju posvetiti
- znati da opiše i primeni pojačanja i slabljenja univerzalnom instrumentu
merenje jednosmernih i osciloskopom kao najviše korišćenom
naizmeničnih veličina digitalnim - Merenje učestanosti i meraču električnih
multimetrom fazne razlike veličina kao i osciloskopu
- znati da izvrši merenja i osciloskopom
očitava Osciloskopom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Naizmenične struje
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Utvrđivanje znanja iz - znati da objasni - Princip - Detaljno ponoviti
uvoda naizmeničnih i grafički prikaže proizvodnje proizvodnju i
struja koji je obrađen proizvodnju naizmenične matematički oblik
u prvom razredu naizmenične elektromotorne prostoperiodične
elektromotorne sile sile. Generator elektromotorne sile,
kao i da objasni naizmenične kao i njene parametre
njen matematički struje. - Sve veličine za
oblik - Osnovni naizmeničnu struju
- znati da objasni, parametri obraditi za
primeni i izračuna naizmeničnih prostoperiodični
parametre veličina: trenutna oblik
naizmeničnih vrednost, - Kod elemenata u
veličina amplituda, faza, kolu naizmenične
- znati da objasni, početna faza, struje sve veličine
grafički prikaže i učestanost, kružna obraditi grafički
primeni algebarske učestanost, srednja - Uraditi određeni
operacije nad vrednost, broj zadataka iz
naizmeničnim efektivna zbirke
veličinama vrednost, itd.
- znati da objasni, Predstavljanje
prikaže i izračuna naizmeničnih
veličine otpornika veličina pomoću
u kolu naizmenične fazora.
struje Predstavljanje
- znati da objasni, naizmeničnih
prikaže i izračuna veličina pomoću
veličine kod kalema kompleksnih
u kolu naizmenične brojeva. Sabiranje
struje i oduzimanje
- znati da objasni, naizmeničnih
prikaže i izračuna veličina.
veličine kod - Elementi u kolu
kondenzatora u kolu naizmenične
jednosmerne i struje: otpornik,
naizmenične struje kalem,
- znati da rešava kondenzator.
proste zadatke Aktivna, reaktivna
snaga. Kondenzator
u kolu jednosmerne
struje. Punjenje i
pražnjenje
kondenzatora

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Redna veza elemenata u kolu naizmenične struje
Trajanje modula: 15 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika - znati da objasni i - Redna veza otpornika i - Objašnjenje rednih
sa rednim vezama grafički prikaže napone i kalema veza početi s
elemenata, impedansama struju kod rednih veza u - Pojam impedanse vremenskim dijagramima
i snagama kod njih vremenskom, vektorskom i - Redna veza otpornika i struje i napona i to
kompleksnom obliku kondenzatora za RL i
- znati da definiše - Redna veza otpornika, kalema RC veze. Na
impedansu u kompleksnom i kondenzatora osnovu vremenskih
obliku, njen moduo i fazni - Redna rezonansa. Tomsonov dijagrama nacrtati
ugao obrazac fazorske dijagrame i
- znati da napiše i - Snage kod redne veze definisati kompleksni
primeni Omov zakon za elemenata. Faktor snage oblik impedansi
kompleksne i efektivne - Za rednu RLC
vrednosti vezu dati samo
- znati da definiše snage vektorski dijagram
u vremenskom, vektorskom - Kod redne rezonance
i kompleksnom obliku poželjno je nacrtati i
- znati da radi proste vremenski dijagram da
zadatke se vidi šta se stvarno
dešava u kolu
- Vremenske dijagrame
snaga crtati na
uobičajen način, a
vektorske dijagrame
snaga množeći i
trougao napona sa
strujom na faznoj osi
- Objasniti na neki od
načina zašto se napon
množi sa konjugovanom
strujom
- Naglasiti da su
vektori otpornosti i
snaga nepokretni
- Uraditi određeni
broj prostih zadataka
iz zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Paralelna veza elemenata u kolu naizmenične struje
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni i - Paralelna veza prijemnika - Paralelne veze
paralelnim vezama grafički prikaže - Pojam admitanse elemenata započeti
elemenata, impedansama napone i struju kod - Paralelna veza otpornika definicijom admitanse
i snagama kod njih paralelnih veza u i kalema i pretvaranjem
vektorskom i - Paralelna veza otpornika impedanse u admitansu
kompleksnom obliku i kondenzatora - Paralelne veze
- znati da definiše - Paralelna veza otpornika, obrađivati uglavnom
impedansu u kalema i kondenzatora pomoću vektorskih
kompleksnom obliku, - Paralelna rezonansa dijagrama i
njen moduo i fazni kompleksnih vrednosti
ugao - Uvek naglasiti o
- znati da napiše i kojem se uglu radi -
primeni Omov zakon uglu između napona i
za kompleksne i struje ili argumentu
efektivne vrednosti admitanse
- znati da radi - Uraditi određeni
proste zadatke broj prostih zadataka
iz zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Složena kola i transformatori
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje - znati da rešava - Kombinovana veza - Rešavanje
učenika sa kombinovane veze elemenata kombinovanih veza
metodama rešavanja elemenata - Rešavanje složenih elemenata
složenih kola i - znati da rešava kola pomoću prvog i - Pisanje jednačina
kombinovane veze jednostavna kola drugog Kirhofovog za rešavanje
elemenata naizmenične struje zakona složenih kola
- Upoznavanje - znati da napiše - Transformatori pomoću prvog i
učenika sa jednačine za rešavanje - Autotransformatori drugog Kirhofovog
transformatorima složenih kola primenom zakona obraditi
prvog i drugog oslanjajući se na
Kirhofovog zakona gradivo iz prvog
- znati da objasni razreda
princip rada - Princip rada
transformatora i transformatora
autotransformatora, da obraditi pomoću
izračuna odnos induktivnih
transformacije elektromotornih
- znati da radi proste sila u primaru i
zadatke sekundaru gde su
fluksevi kroz
jedan navojak isti
- Struju naći iz
jednakosti snaga
na primaru i
sekundaru
- Kao primer
upotrebe
transformatora
objasniti
ekonomičan prenos
električne
energije na
daljinu, zatim
snižavanje napona
za elektronske
uređaje
- Uraditi određeni
broj prostih
zadataka iz zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Trofazni sistemi
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati da definiše - Simetrični - Na početku objasniti
osnovnim pojmovima o trofaznim višefazni princip trofazni sistem pojam višefaznog
sistemima za proizvodnju i rada s posebnim - Veza navoja sistema i njegove
prenos električne energije osvrtom na trofazni generatora u zvezdu prednosti nad
- znati da objasni i trougao monofaznim s posebnim
način dobijanja - Veza prijemnika u osvrtom na trofazni
trofazne zvezdu i trougao sistem
elektromotorne - Trofazni - Kod povezivanja
sile, njen vremenski transformator generatora i
oblik i matematičko prijemnika obratiti
predstavljanje veću pažnju na
- znati da objasni povezivanje u zvezdu
povezivanje navoja - Posebno obraditi
generatora i slučaj prekida nultog
prijemnika u provodnika u
trougao i zvezdu niskonaponskoj mreži.
Preostali deo obraditi
na informativnom nivou

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe
Trajanje modula: 35 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Uvežbavanje - znati da objasni ulogu - Instrumenti i pribor u - Vežbe organizovati tako da
upotrebe instrumenta i pribora u laboratoriji se odeljenje deli na dve grupe
analognih i postupcima merenja - Merenje jednosmernih napona i - Po mogućnosti, u jednom
digitalnih - umeti da izmeri struja terminu raditi jednu vežbu, a
instrumenata, jednosmerne i - Merenje otpornosti i snage najviše tri vežbe u jednom
osciloskopa, naizmenične napone i pomoću ampermetra i voltmetra ciklusu
pribora i merenja struje analognim, - Osnovna merenja digitalnim - Jedna vežba se radi dva
osnovnih veličina digitalnim instrumentom multimetrom spojena - školska časa i za
u elektrotehnici i osciloskopom - Podešavanje osciloskopa to vreme treba da se urade
- umeti da proverava - Merenje jednosmernih i sva merenja i obrade rezultati
Omov zakon naizmeničnih napona - U laboratoriji treba da
- umeti da proverava osciloskopom bude dovoljno radnih mesta da
prvi i drugi Kirhofov - Merenje učestanosti za jednim stolom budu dva do
zakon osciloskopom tri učenika
- umeti da meri na - Provera Omovog zakona - Početak vežbi se može
rednim i paralelnim - Provera prvog Kirhofovog odložiti neko vreme dok se ne
vezama elemenata zakona pređe potrebno gradivo
- umeti da izmeri - Provera drugog Kirhofovog
učestanost osciloskopom zakona
- Merenje otpora Vitstonovim
mostom
- Snimanje napona i struja kod
elemenata u kolu naizmenične
struje

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Opačić Ratko - Osnove elektrotehnike za prvi razred trogodišnjeg obrazovanja za elektrotehničke škole
- R. Opačić: Osnove elektrotehnike za drugi razred elektrotehničke škole.
- D . Martinović: Električna merenja.
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike - prvi razred
- Matematika
- Fizika
MOTORI SUS I MOTORNA VOZILA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
I 74 74
II 70 70
NAPOMENA: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje teorijskih znanja o osnovnim sistemima na motorima SUS i motornim vozilima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni 9
delovi
Način rada motora SUS, goriva i maziva 29
Dinamika motornog mehanizma 8
Sistemi na motoru SUS 28


Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Osnovni sistemi na motornim vozilima 5
Sistem za prenos snage 20
Kretači i sistem oslanjanja 14
Sistem upravljanja 11
Sistem za kočenje 13
Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima 7

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni delovi
Trajanje modula: 9 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - znati primenu motora i - Primena i podela - Pri obradi
teoretskih znanja o vozila, osnovne delove motora motornih vozila pojedinih nastavnih
osnovnim delovima SUS i sisteme na motoru SUS - Primena i podela jedinica koristiti
motora i primeni motora SUS panoe, slike, crteže,
- Nepokretni delovi SUS simulacije
- Pokretni delovi - U toku izlaganja
motora SUS koristiti dostupne
- Osnovni pojmovi o delove i preseke
sistemima na motoru SUS motora SUS
- Nakon obrade ovog
modula odraditi deo
modula SUS motori -
praktična nastava iz
predmeta Osnovi
praktičnih veština u
trajanju od 5 časova u
radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Način rada motora SUS, goriva i maziva
Trajanje modula: 29 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati principe rada OTO i - Način rada - Pri obradi pojedinih
znanja o načinu rada motora DIZEL motora i primenu četvorotaktnog OTO i DIZEL nastavnih jedinica
SUS, svojstvima goriva i goriva i maziva motora koristiti panoe, slike,
maziva i njihovoj primeni - Način rada dvotaktnog crteže.
OTO i DIZEL motora - Koristiti
- Teorijski i stvarni multimedijalne
ciklus u motoru prezentacije i
- Goriva i njihova svojstva simulacije rada motora
- Maziva i njihova svojstva SUS
- U toku izlaganja
koristiti dostupne
delove i preseke motora
SUS
- Nakon obrade ovog
modula odraditi deo
modula SUS motori -
praktična nastava iz
predmeta Osnovi
praktičnih veština u
trajanju od 5 časova u
radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Dinamika motornog mehanizma
Trajanje modula: 8 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - shvatiti procese - Procesi u toku - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o radnim u toku rada rada motora nastavnih jedinica koristiti
procesima u motoru i načinu motora, dinamiku - Radni parametri panoe, slike, crteže.
razvođenja radne materije motornog mehanizma - Dinamika motornog - Koristiti multimedijalne
i principe mehanizma prezentacije i simulacije rada
razvođenja radne - Sistemi razvoda pojedinih elemenata i uređaja
materije radne materije - Prilikom teorijske obrade
- Ventilski koristiti uređaje i opremu iz
mehanizmi radionice
- Insistirati na povezivanju
prethodno stečenih znanja iz
osnova mašinstva
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula SUS motori
- praktična nastava iz
predmeta Osnovi praktičnih
veština u trajanju od 6 časova
u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi na motoru SUS
Trajanje modula: 28 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati elemente - Sistem za napajanje - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o sistema na OTO i DIZEL motora nastavnih jedinica
sistemima na motoru i motoru SUS, - Sistem za hlađenje koristiti panoe, slike,
njihovim konstrukcionim način rada motora SUS crteže.
rešenjima pojedinih - Sistem za - Koristiti multimedijalne
uređaja i podmazivanje motora prezentacije i simulacije
konstrukciona - Sistem za paljenje rada pojedinih elemenata i
rešenja smeše kod OTO i Dizel sistema.
motora - Prilikom teorijske
obrade koristiti uređaje i
opremu iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odrediti deo modula SUS
motori - praktična nastava
iz predmeta Osnovi
praktičnih veština u
trajanju od 6 časova u
radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Osnovni sistemi na motornim vozilima
Trajanje modula: 5 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku modula MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - znati položaj ugradnje - Koncepcija gradnje - Pri obradi
teoretskih znanja o pogonskog agregata kao motornih i pojedinih
koncepciji gradnje motornih i ostalih agregata na priključnih vozila nastavnih jedinica
vozila i parametrima vozilu - Bezbednost vozila koristiti panoe,
bezbednosti - znati parametre koji u saobraćaju slike, crteže,
utiču na bezbednost (aktivni, pasivni i modele...
učesnika u saobraćaju katalitički - Nakon obrade
parametri ovog modula
bezbednosti) odraditi deo
modula Motorna
vozila - praktična
nastava iz
predmeta
Električni i
elektronski
sistemi na
vozilima u trajanju
od 6 časova u
radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem za prenos snage
Trajanje modula: 20 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati - Spojnice - Pri obradi pojedinih
znanja o elementima sistema za konstrukciona - Menjački prenosnici nastavnih jedinica
prenos snage i njihovim rešenja pojedinih - Zglobni prenosnici koristiti panoe, slike,
konstrukcionim rešenjima prenosnika, način - Pogonski most crteže.
rada i način - Hidraulični prenosnici snage - Koristiti multimedijalne
komandovanja prezentacije i simulacije
pojedinim rada pojedinih elemenata i
sklopovima sistema.
- Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula Motorna
vozila - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 6
časova u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Kretači i sistem oslanjanja
Trajanje modula: 14 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku MODULA UPUTSTVO ZA
modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - znati vrste i - Kretači motornih - Pri obradi
teoretskih znanja o način obeležavanja vozila pojedinih
vrsti kretača i pneumatika kao i - Točkovi i nastavnih
elementima sistema konstrukciona pneumatici jedinica
oslanjanja rešenja osnovnih - Mehanizam za koristiti panoe,
elemenata sistema vođenje točkova slike, crteže.
oslanjanja - Elastični oslonci - Koristiti
- Elementi za multimedijalne
prigušivanje prezentacije i
- Stabilizatori simulacije rada
pojedinih
elemenata i
sistema.
- Prilikom
teorijske obrade
koristiti uređaje
i opremu iz
radionice

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem upravljanja
Trajanje modula: 11 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati kako se - Konstrukciona - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o ostvaruje rešenja upravljačkih nastavnih jedinica
elementima sistema upravljanja upravljanje sistema koristiti panoe, slike,
i njihovim konstrukcionim motornim vozilom - Upravljački crteže.
rešenjima kao i mehanizmi - Koristiti multimedijalne
konstrukciona - Prenosni prezentacije i simulacije
rešenja mehanizmi rada pojedinih elemenata i
upravljačkih - Postavljanje sistema.
sistema upravljačkih točkova - Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula Motorna
vozila - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 4
časa u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem za kočenje
Trajanje modula: 13 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati kako se vrši - Zadaci i elementi - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o usporavanje kretanja i kočnog sistema nastavnih jedinica
elementima sistema za kočenje zaustavljanje motornih - Prenosni mehanizmi koristiti panoe, slike,
i njihovim konstrukcionim vozila - Kočnice crteže.
rešenjima - znati osnovne elemente - Komandni mehanizmi - Koristiti multimedijalne
kočnog sistema, njihov - Uređaji za prezentacije i simulacije
način rada i regulaciju i rada pojedinih elemenata i
konstrukciona rešenja ispitivanje kočnih sistema.
sila - Prilikom teorijske obrade
- Usporivači koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula Motorna
vozila - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 4
časa u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima
Trajanje modula: 7 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - poznavati osnovne elemente - Karoserije - Pri obradi pojedinih nastavnih
teoretskih znanja o nosećeg sistema kao i pojedine - Ramovi (Okviri) jedinica koristiti panoe, slike,
elementima nosećeg sistema i specijalne uređaje - Specijalni uređaji na crteže.
specijalnim uređajima na motornim vozilima - Koristiti multimedijalne
vozilima prezentacije i simulacije rada
pojedinih elemenata i sistema.
- Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu iz
radionice

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Janković, Janićijević, Todorović: Konstrukcija motornih vozila
- Lenasi, Ristanović: Motorna vozila
- Janković, Janićijević: Tehnologija obrazovnog profila
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove mašinstva
- Osnove praktičnih veština
ELEKTRONIKA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
II 70 35 105
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja o diskretnim elektronskim elementima, njihovim karakteristikama i primeni u elektronskim kolima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Diode 17
Biopolarni tranzistori 22
FET-ovi 9
Oscilatori, tiristori i optoelektronika 12
Integrisana kola 10
Laboratorijske vežbe 35

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Diode
Trajanje modula: 17 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku modula učenik će: UPUTSTVO ZA
OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni kristalnu - Kristalna struktura - Na početku
poluprovodnicima, strukturu poluprovodnika poluprovodnika. ponoviti građu
: 91;:PN spojem, N i P tipa Poluprovodnici N i atoma koja je
diodama i njihovom primenom - znati formiranje PN P tipa obrađena u
spoja, direktnu i inverznu - Obrazovanje PN predmetu Osnove
polarizaciju spoja elektrotehnike -
- znati dobijanje diode od - Direktno i inverzno prvi razred
PN spoja, kolo za polarisani PN spoj - Strukturu atoma
snimanje karakteristike diode, - Karakteristika predstavljati u
karakteristike silicijumske i PN spoja jednoj ravni, ali
germanijumske diode - Proboj PN spoja naglasiti da
- znati princip rada - Diode. Dioda u ljuske imaju lopte
jednostranog, dvostranog i električnom kolu. Radna - Kovalentnu vezu
Grecovog usmerača bez prava i radna tačka ponoviti na
kondenzatora i sa njim - Vrste dioda osnovu stečenih
- znati karakteristike - Jednostrani usmerač znanja iz prvog
stabilizatorskih dioda i - Dvostrani usmerač razreda
njihovu primenu - Grecov usmerač - Takođe, atome
- Stabilizatorske diode i poluprovodnika
njihova primena predstaviti u
jednoj ravni
- Sva objašnjenja
bazirati na
silicijumu kao
poluprovodniku, a
germanijum samo
napomenuti
- Prilikom obrade
usmerača crtati
vremenske
dijagrame jedan
ispod drugog
- Kod
stabilizatorskih
dioda dati samo
osnovni princip
rada

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Biopolarni tranzistori
Trajanje modula: 22 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni - Princip rada - Princip rada tranzistora
principom rada princip rada tranzistora na obraditi na modelu sa
bipolarnih tranzistora bipolarnog modelu sa zajedničkim emitorom. Za
i njihovom primenom tranzistora, struje zajedničkim emitorom isti model obraditi i
kroz njega, faktor - Osnovne komponente karakteristike tranzistora
strujnog pojačanja sa struja u - Na početku pojačavača
zajedničkim emitorom tranzistoru. obraditi polarizaciju
i bazom, Koeficijent strujnog tranzistora u spoju sa
karakteristike pojačanja zajedničkim emitorom i
tranzistora - Načini vezivanja ukratko obraditi opisno
- znati da objasni tranzistora princip pojačanja. Radnu
pojačavač sa - Karakteristike pravu i radnu tačku
zajedničkim tranzistora obraditi na izlaznim
emitorom, radnu - Oznake tranzistora karakteristikama
pravu i radnu tačku - Pojačavač sa - Ekvivalentnu šemu
- znati da objasni zajedničkim tranzistora dati sa
hibridne parametre emitorom. Radna parametrima h1 1e
tranzistora i prava i radna tačka. i h2 1e
pojednostavljenu Hibridni parametri - Kao glavne uzroke
ekvivalentnu šemu tranzistora. nestabilnosti radne tačke
tranzistora Ekvivalentna šema navesti razlike između
- znati koji su bipolarnog pojedinih primeraka
uzroci nestabilnosti tranzistora sa tranzistora istog tipa, a
i kako se vrši h-parametrima kao dodatne navesti
stabilizacija radne - Uzroci promenu koeficijenta
tačke nestabilnosti radne strujnog pojačanja i
- znati da primeni tačke i njena promenu napona između baze
izraze za pojačanje stabilizacija i emitora s promenom
napona, struje, - Izrazi za pojačanje temperature
ulaznu i izlaznu struje, napona i - Obraditi oba načina
otpornost pojačavača snage, ulazne i stabilizacije radne tačke
sa zajedničkim izlazne otpornosti - Bipolarni tranzistor kao
emitorom kod pojačavača sa prekidač obraditi uz
- znati da objasni zajedničkim emitorom pogodan primer
Darlingtonov spoj - Darlingtonov spoj - Skrenuti pažnju na značaj
- znati da objasni - Bipolarni hlađenja tranzistora
tranzistor kao tranzistor kao
prekidač prekidač
- Hlađenje
poluprovodnika

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: FET-ovi
Trajanje modula: 9 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku MODULA UPUTSTVO ZA
modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati princip - Pojam - Princip rada
vrstama, principom rada rada FET-a, FET-a
FET-ova i FET-ova i princip rada i obraditi na modelu
njihovom primenom MOSFET-ova karakteristike sa zajedničkim
- znati princip - Vrste sorsom i to za
polarizacije FET-ova promenljiv napon
FET-ova i - Pojačavač sa UGS i
MOSFET-ova zajedničkim sorsom konstantan napon
- znati da nacrta - MOSFET-ovi, UDS i
i objasni pojam i vrste obrnuto
električnu i - Pojačavač sa
ekvivalentnu šemu zajedničkim sorsom
pojačavača sa obraditi pomoću
zajedničkom električne šeme
sorsom, kao i da - Obraditi vrste i
izračuna njegovo princip
pojačanje polarizacije
MOSFET-ova

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Oscilatori, tiristori i otpoelektronika
Trajanje modula: 12 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati pozitivnu - Pojam oscilatora - Obraditi uslov oscilovanja
principom rada oscilatora, povratnu spregu i - RC i LC - Obraditi RC i
tiristora i optoelektronskih osnovni princip rada oscilatori LC oscilator sa
elemenata i njihovom primenom RC i - Astabilni multivibrator induktivnom spregom
LC oscilatora - Triodni tristor. Diak i - Triodni tiristor obraditi
- znati princip rada triak na modelu sa dva
astabilnog - Pobuđivanje tiristora tranzistora i obraditi
multivibratora - Fotodiode, fototranzistori i njegovu karakteristiku
- znati princip rada fotootpornici - Nacrtati simbol i presek
triodnih tiristora, - Svetleće poluprovodničke triaka i diaka i dati
triaka, diaka i diode njihove karakteristike
njihove primene - Navesti načine uključivanja
- znati princip rada i isključivanja triaka i
fotodioda, diaka
fototranzistora, - Obraditi osnovni princip
fotootpornika i rada optoelektronskih
svetlećih dioda elemenata i navesti njihovu
primenu

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Integrisana kola
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa pojmom - znati šta su to - Integrisana - Obraditi podelu
integrisanog kola, integrisana kola i kako kola: pojam i integrisanih kola
konstrukcijom i namenom se mogu podeliti podela prema tehnologiji i
operacionog pojačavača i - znati karakteristike - Simbol i funkciji
logičkih kola operacionog pojačavača karakteristike - Obraditi pojam
(idealnog) operacionog operacionog
- znati da objasni pojačavača pojačavača i njegove
princip rada logičkih kola (idealnog) osnovne
- Pojam i vrste karakteristike u
logičkih kola idealnom slučaju
- Realne samo
spomenuti
- Obraditi
I,
ILI,
NE,
NI ili
NILI
logičko kolo

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe
Trajanje modula: 37 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Snimanje - umeti da snimi - Snimanje - Početak vežbi
karakteristika karakteristiku diode karakteristika može se odložiti
diskretnih elemenata - znati princip rada diode dok se ne pređe
u elektronici i usmerača i umeti da - Usmerači potrebno gradivo
provera rada izmeri i snimi napon - Stabilizator - Organizovati ih
električnih kola u na njihovom izlazu napona sa Cener u ciklusima od
cilju njihovog boljeg - znati princip diodom najviše tri vežbe
razumevanja i sticanja stabilizacije sa Cener - Snimanje ulaznih i - Jedna vežba
praktičnih iskustava diodom i umeti da izlaznih treba da traje
snimi njenu karakteristika dva spojena -
karakteristiku bipolarnih školska časa i za
- umeti da snimi tranzistora to vreme treba da
karakteristike - Snimanje prenosnih se završe merenja,
tranzistora karakteristika snimanja i da se
- znati jednosmerni bipolarnih završi elaborat
režim rada RC tranzistora
pojačavača - Jednosmerni režim
- znati rad pojačavača rada RC
sa zajedničkim pojačavača
emitorom, kao i njegovu - Pojačavač sa
karakteristiku zajedničkim
- umeti da snimi emitorom
karakteristike - Bipolarni
FET-a tranzistor kao
- znati da objasni prekidač
princip rada - Snimanje izlaznih
pojačavača sa i prenosnih
FET-om karakteristika
- umeti da sastavlja FET-a
RC i - Pojačavač sa
LC oscilatore FET-om
i određuje njihove - RC
učestanosti oscilovanja oscilator
- znati simbole i - Oscilatori sa
logiku rada logičkih induktivnom spregom
kola - Logička kola
- znati karakteristiku (NI ili
operacionog pojačavača NILI)
- Operacioni
pojačavač (sabirač,
invertujući ili
neinvertujući)

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Nikola Babić: Elektronika za obrazovne profile u trogodišnjem trajanju.
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike - prvi razred
ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI SISTEMI NA VOZILIMA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
II 140 420 60 620
III 279 372 90 741
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Osposobiti učenika za obavljanje poslova održavanja i otklanjanja neispravnosti na električnim i elektronskim sistemima vozila.
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Električne instalacije i osvetljenje na vozilima 140
Električne mašine na vozilima 240
Davači na vozilima 160
Motorna vozila - praktična nastava 20
Blok nastava 1 60


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na 72
vozilima
Sistemi paljenja na vozilima 94
Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora 185
Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora 114
Sistemi stabilnosti, sigurnosti i komfora na vozilima 716
Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji 10
Blok nastava 2 90

NAPOMENA:
Pri ostvarivanju praktičnog dela modula, odeljenje se deli na dve grupe, koje rade sa različitim nastavnicima.
Jedan od njih ostvaruje teorijsku nastavu ovog predmeta
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Električne instalacije i osvetljenje na vozilima
Trajanje modula: 140 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje teoretskih i - umeti da čita - Vrste električnih instalacija - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz električne šeme, na vozilima obuhvata 40 časova a
električnih instalacija i pronađe kvar i zameni - Provodnici i izbor preseka praktični 100 časova
osvetljenja na vozilima neispravan deo - Osigurači na vozilima - Pri obradi pojedinih
instalacije, - Prekidači i mikroprekidači na nastavnih jedinica
- umeti da izabere vozilima koristiti panoe, slike,
vrstu provodnika i - Releji na vozilima crteže, primerke
odabere presek na - Pribor za povezivanje elektroinstalacionog
osnovu tabela, - Simboli i označavanje krajeva materijala, pribora i
- umeti da pročita provodnika elemenata. Koristiti
izvode, proveri - Električne šeme multimedijalne
ispravnost i izvrši karakterističnih sistema na prezentacije i simulacije
zamenu neispravnih: vozilima rada pojedinih elemenata
osigurača, prekidača, - Elektrohemijski izvori struje i sistema
mikroprekidača i - Punjači i starteri - Koristiti raspoložive
releja, - Novi sistemi baterija na softverske pakete za
- umeti da proveri vozilima izučavanje i čitanje
ispravnost, vrši - Osvetljenje puta električnih šema i
održavanje, punjenje i - Farovi za osvetljenje puta konkretnih sistema na
povezivanje - Svetlosni i zvučni signalni vozilima
elektrohemijskih uređaji - Prilikom teorijske
izvora struje, - Kontrolno-signalne lampe obrade punjača i startera,
- umeti da koristi, - Kontrolni instrumenti koristiti uređaje i
održava punjače i opremu iz radionice
startere - Insistirati na
- umeti da proveri povezivanju prethodno
ispravnost i pravilno stečenih znanja iz
izvrši zamenu farova elektrotehnike
i sijalica, - Tokom izučavanja
- umeti da koristi elektrohemijskih izvora
uređaj za podešavanje posebnu pažnju posvetiti
farova i da pravilno ispravnom rukovanju i
podesi farove, održavanju, kao i
- umeti da proveri i preduzimanju posebnih mera
zameni zaštita
signalno-kontrolne - Praktične sadržaje
lampe i instrumente uskladiti sa izvođenjem
teorijske nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Električne mašine na vozilima
Trajanje modula: 240 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih - razume - Osnove mašina - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz konstrukciju i jednosmerne struje obuhvata 60 časova a
električnih mašina na princip rada - Elektropokretač praktični 180 časova
vozilima mašina za (uloga, princip - Pri obradi pojedinih
jednosmernu rada, konstrukcija nastavnih jedinica
struju, i vrste) i koristiti panoe, slike,
- zna ulogu, električne šeme crteže, primerke
princip rada, veza električnih mašina,
konstrukciju i - Održavanje, pribora i elemenata.
vrste opravka i Koristiti
elektropokretača, ispitivanje multimedijalne
- ume da izvrši različitih vrsta prezentacije i
proveru elektropokretača simulacije rada
ispravnosti, - Specijalne pojedinih elemenata i
održavanje i mašine jednosmerne sistema
opravku struje na vozilima - Koristiti raspoložive
elektropokretača (sa stalnim softverske pakete za
- razume magnetima, koračni izučavanje i čitanje
konstrukciju i motor, momentni električnih šema
princip rada motor, konkretnih sistema sa
specijalnih mašina impulsno-upravljani električnim mašinama
za jednosmernu motor) - Prilikom teorijske
struju na - Održavanje, obrade koristiti
vozilima, opravka i uređaje i opremu iz
- ume da izvrši ispitivanje radionice
proveru specijalnih mašina - Insistirati na
ispravnosti, jednosmerne struje povezivanju prethodno
održavanje i - Osnove mašina stečenih znanja iz
opravku naizmeničnih elektrotehnike,
specijalnih mašina struja elektronike i motora
za jednosmernu - Alternator SUS
struju na vozilu, (uloga, princip - Posebnu pažnju
- razume rada, posvetiti ispravnom
konstrukciju i konstrukcija, rukovanju i održavanju,
princip rada regulator) i kao i preduzimanju
mašina za električne šeme posebnih mera zaštita
naizmeničnu veza - Praktične sadržaje
struju, - Održavanje, uskladiti sa izvođenjem
- ume da izvrši opravka i teorijske nastave
proveru ispitivanje
ispravnosti, alternatora
održavanje i
opravku alternatora

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Davači na vozilima
Trajanje modula: 160 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje - zna princip rada - Davači na - Teorijski deo
teoretskih i i konstrukciju vozilima (Namena, modula obuhvata 40
praktičnih znanja davača na vrste i perspektive časova a praktični
iz davača na vozilima, razvoja) 120 časova
vozilima - umeti da u - Davači pozicija - Pri obradi
električnim šemama (pomaka/ugla) pojedinih nastavnih
vozila prepozna - Davači brzine i jedinica koristiti
vrstu davača, zna broja obrtaja panoe, slike,
njegovu namenu i - Davači ubrzanja i crteže, primerke
izlazni signal. vibracija davača, pribora i
- umeti da proveri - Davači pritiska elemenata. Koristiti
ispravnost pomoću - Davači sile i multimedijalne
dijagnostičkih momenta prezentacije i
instrumenata i - Davači protoka simulacije rada
pravilno zameni vazduha pojedinih elemenata
davače na vozilu. - Davači i sistema
koncentracije gasa - Koristiti
(lambda sonde) raspoložive
- Davači temperature softverske pakete za
izučavanje i čitanje
električnih šema
konkretnih sistema
sa električnim
davačima
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Insistirati na
povezivanju prethodno
stečenih znanja iz
elektrotehnike,
elektronike i motora
SUS
- Praktične sadržaje
uskladiti sa
izvođenjem teorijske
nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Motorna vozila - praktična nastava
Trajanje modula: 20 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje - znati postupak - Ispitivanje sistema za kočenje - Na konkretnom vozilu
osnovnih ispitivanja sistema za na uređaju sa valjcima učeniku pokazati način
praktičnih znanja kočenje na valjcima, - Pregled sistema za prenos ispitivanja sistema za
iz motornih - znati osnovne snage kočenje na uređaju sa
vozila delove, sklopove i - Pregled sistema za upravljanje valjcima
funkciju sistema za - Pregled sistema za kočenje - Na konkretnom vozilu
prenos snage, sistema - Pregled servo uređaja za učeniku pokazati sklopove i
za upravljanje, sistema kočenje i upravljanje delove, kao i funkciju
za kočenje i servo - Kontrola izduvnih gasova sistema za prenos snage,
uređaja za kočenje i sistema za upravljanje,
upravljanje sistema za kočenje i servo
- znati da sa uređaja za kočenje i
dijagnostičkim upravljanje
uređajem za merenje - Sa dijagnostičkim
izduvnih gasova uređajem za merenje izduvnih
izvrši merenje sastava gasova izvršiti merenje
izduvnih gasova sastava izduvnih gasova
raspoloživih tipova vozila

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Blok nastava 1
Trajanje modula: 60 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje praktičnih znanja - znati - Organizacija preduzeća - - Zavisno od veličine
iz električnih i organizaciju servisa, preduzeća-servisa organizovati
elektronskih sistema na preduzeća-servisa, - Organizacija radnog mesta, praktičnu nastavu tako da
vozilima sa benzinskim organizaciju - Sprovođenje mera zaštite na učenik u potpunosti bude
motorom radnog mesta, mere radu i zaštita okoline upoznat sa organizacijom rada
zaštite na radu i - Prijem vozila, popunjavanje u preduzeću-servisu, da se
zaštite okoline. dokumentacije i procena pridržava mera zaštite na radu
- umeti da izvrši problema stranke vezane za i mera zaštite okoline,
prijem vozila i tehničku neispravnost vozila, - U prvih nekoliko dana učenik
popuni tehničku - Učestvovanje u rastavljanju, treba da učestvuje u poslovima
dokumentaciju defektaciji i sastavljanju rastavljanja, defektacije i
vezanu za benzinskog motora, sastavljanja benzinskih motora u
pojedinačnu - Podešavanje zazora ventila, cilju dopunjavanja nastavnih
neispravnost ugla pretpaljenja i ugla sadržaja iz predmeta "Motori
vozila, predubrizgavanja, SUS i vozila" i "Praktične
- znati da - Proučavanje tehničkih nastave - Motora SUS i
identifikuje uputstava dijagnostičke vozila".
osnovne delove opreme u servisu i načina - U drugom delu prve nedelje
benzinskog motora korišćenja. učenika treba detaljno upoznati
i uoči - Dijagnostika i otklanjanje sa kompletnom raspoloživom
karakteristične kvarova na električnim opremom i dijagnostičkim
kvarove, a instalacijama i osvetljenju uređajima kojima servis
naročito kvarove vozila, raspolaže.
mehaničkih delova - Dijagnostika i otklanjanje - U drugoj nedelji učenik treba
koji su vezani za kvarova na svetlosno-zvučnim pod nadzorom stručnog lica da
dijagnostiku signalnim uređajima, kao i učestvuje u dijagnostici svih
elektronskih kontrolnim instrumentima, uređaja na benzinskim
sistema motora. - Dijagnostika i otklanjanje motorima.
- umeti da kvarova na električnim - Za vreme rada učenik treba
pravilno koristi mašinama vozila, da vodi dnevnik rada sa opisom
dijagnostičku - Dijagnostika i otklanjanje izvršenih radova i svojim
opremu i uređaje kvarova na davačima vozila, zapažanjima.
različitih - Dijagnostika i otklanjanje - Dnevnik rada pregledava i
proizvođača, kvarova na izvršnim ocenjuje predmetni nastavnik,
- umeti da elementima vozila, koji je ujedno i zadužen za
samostalno izvrši - Dijagnostika i otklanjanje obilazak i kontrolu izvođenja
dijagnostiku kvarova na sistemima paljenja praktične nastave.
električnih uređaja vozila sa benzinskim motorom.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na vozilima
Trajanje modula: 72 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje - znati ulogu, princip rada - Elektronska - Teorijski deo modula
teoretskih i i konstrukciju upravljačke upravljačka obuhvata 30 časova a
praktičnih jedinice, jedinica: praktični 42 časova
znanja vezanih - umeti da uporedi izmerene - Uslovi - Pri obradi pojedinih
za elektronsku električne veličine sa upotrebe i nastavnih jedinica
upravljačku referentnim vrednostima struktura koristiti panoe, slike,
jedinicu i upravljačke jedinice pomoću pojedinih crteže, primerke
izvršne dijagnostičkih uređaja, sistema merenja i elektronskih upravljačkih
elemente na - znati ulogu, vrste, regulacije, jedinica i izvršnih
vozilima. princip rada i konstrukciju - Ulazni elemenata. Koristiti
osnovnih izvršnih elemenata signali, merenja, multimedijalne
na vozilu, transformacije, prezentacije i simulacije
- umeti da uporedi izmerene - Obrada rada pojedinih elemenata i
električne veličine sa signala, sistema.
referentnim vrednostima - Zakoni - Koristiti raspoložive
izvršnih elemenata na upravljanja, softverske pakete za
vozilima pomoću algoritmi, izučavanje i čitanje
dijagnostičkih uređaja, - Izlazni električnih šema
signali, konkretnih sistema sa
konverzija, električnim davačima,
pojačanje, elektronskom jedinicom i
- izvršnim elementima.
Mikrokontroleri, - Prilikom teorijske
blok šema, obrade koristiti uređaje i
sastavni delovi. opremu iz radionice
- Izvršni - Insistirati na
elementi na povezivanju prethodno
vozilima: stečenih znanja iz
- Releji i elektrotehnike,
elektromagneti, elektronike, motora SUS i
- Brizgaljke, prethodno obrađenih modula
- Ventili za ovog predmeta.
vraćanje dimnih - Praktične sadržaje
gasova, uskladiti sa izvođenjem
- Regulatori teorijske nastave, a u
pritiska punjenja, toku merenja koristiti
- Regulatori raspoložive osciloskope i
torzije, dijagnostičke instrumente.
- Kočnice motora
i retarderi,
- Sistemi za
pomoć pri startu.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi paljenja na vozilima
Trajanje modula: 94 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i princip - Baterijski sistemi - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz rada baterijskog sistema paljenja benzinskih motora: obuhvata 40 časova a
baterijskih sistema paljenja sa mehaničkim - Klasični baterijski praktični 54 časa
paljenja na vozilima kontaktima, sistem paljenja, ugao - Pri obradi pojedinih
- umeti da izvrši proveru pretpaljenja, ugao, nastavnih jedinica
ispravnosti primarnog i svećice, oscilogram koristiti panoe, slike,
sekundarnog strujnog kola visokog i niskog napona, crteže, primerke
sistema paljenja sa nedostaci, baterijskog sistema
mehaničkim kontaktima, - Tranzistorsko paljenje s paljenja. Koristiti
- znati pojam ugla mehaničkim kontaktima, multimedijalne
pretpaljenja i ulogu - Beskontaktno, prezentacije i simulacije
regulatora, tranzistorsko paljenje sa rada pojedinih elemenata
- znati elemente i princip Holovim i induktivnim i sistema.
rada tranzistorskog paljenja davačem, - Koristiti raspoložive
sa mehaničkim kontaktima, - Potpuno elektronsko softverske pakete za
- umeti da izvrši proveru paljenje, elektronska izučavanje i čitanje
ispravnosti komutatora, upravljačka jedinica, električnih šema
- znati elemente i princip regulacija detonacije, konkretnih sistema sa
rada beskontaktnog paljenja - Dijagnoza sistema električnim davačima,
sa Holovim i induktivnim elektronskom jedinicom i
davačem, izvršnim elementima.
- umeti da izvrši proveru - Prilikom teorijske
ispravnosti i zameni obrade koristiti uređaje
neispravne elemente u i opremu iz radionice
beskontaktnim sistemima - Insistirati na
paljenja, povezivanju prethodno
- znati ulogu i princip stečenih znanja iz
rada svih elemenata sistema elektrotehnike,
potpunog elektronskog elektronike, motora SUS i
paljenja vozila, prethodno obrađenih
- umeti da izvrši proveru modula ovog predmeta.
ispravnosti i zameni - Praktične sadržaje
neispravne elemente u uskladiti sa izvođenjem
potpuno elektronskom teorijske nastave, a u
sistemu paljenja, toku merenja koristiti
- znati i umeti da izvrši raspoložive osciloskope i
dijagnostiku davača i dijagnostičke instrumente
pravilnu zamenu,

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora
Trajanje modula: 185 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovne - Elektronski - Teorijski deo modula
znanja iz principe sistemi obuhvata 77 časova a
elektronskih sistema obrazovanja smeše ubrizgavanja praktični 108 časova
ubrizgavanja i ubrizgavanja kod goriva benzinskih - Pri obradi pojedinih
benzinskog motora benzinskog motora motora: nastavnih jedinica
- Sticanje osnovnih - znati elemente - Principi koristiti panoe, slike,
teoretskih znanja iz i princip rada obrazovanja smeše crteže, primerke
kombinovanih mehaničkog i zavisnost elektronskih upravljačkih
elektronskih sistema sistema sastava smeše od jedinica i izvršnih
paljenja i ubrizgavanja ubrizgavanja K - režima rada elemenata. Koristiti
benzinskog motora Jetronic motora, multimedijalne
- Sticanje praktičnih - umeti da izvrši - Osnovni prezentacije i simulacije
znanja za zamenu i zamenu i potrebna principi rada pojedinih elemenata i
potrebna podešavanja podešavanja ubrizgavanja kod sistema.
pojedinačnih pojedinačnih benzinskog - Koristiti raspoložive
elemenata sistema elemenata sistema motora, softverske pakete za
ubrizgavanja K - Jetronic - Mehanički izučavanje i čitanje
benzinskog motora - znati elemente sistem električnih šema
i princip rada ubrizgavanja K - konkretnih sistema sa
mehaničko-elektron Jetronic električnim davačima,
skog sistema - elektronskom jedinicom i
ubrizgavanja Mehaničko-elektron izvršnim elementima.
KE-Jetronic$D ski sistem - Prilikom teorijske
: 91;: $ ubrizgavanja KE - obrade koristiti uređaje i
: 91;: - umeti da izvrši Jetronic opremu iz radionice
: 91;: zamenu i potrebna - Elektronski - Insistirati na
: 91;: podešavanja sistemi povezivanju prethodno
: 91;: pojedinačnih ubrizgavanja L - stečenih znanja iz
: 91;: elemenata sistema Jetronic elektrotehnike,
: 91;: KE - Jetronic - Kombinovani elektronike, motora SUS i
: 91;: - znati elemente sistemi paljenja i prethodno obrađenih modula
: 91;: i princip rada ubrizgavanja ovog predmeta.
: 91;: elektronskog Motronic - Praktične sadržaje
: 91;: sistema - Elektronski uskladiti sa izvođenjem
: 91;: ubrizgavanja L - sistemi teorijske nastave, a u
: 91;: Jetronic ubrizgavanja sa toku merenja koristiti
: 91;: - umeti da izvrši gasom raspoložive osciloskope i
: 91;: zamenu i potrebna - Izduvni gasovi, dijagnostičke instrumente.
: 91;: podešavanja dodatna obrada,
: 91;: pojedinačnih propisi, kontrola
: 91;: elemenata sistema i testiranje,
: 91;: L - Jetronic - Dijagnostika i
: 91;: - znati elemente samodijagnostika
: 91;: i princip rada sistema.
: 91;: kombinovanog
: 91;: sistema paljenja i
: 91;: ubrizgavanja
: 91;: Motronic
: 91;: - umeti da izvrši
: 91;: zamenu i potrebna
: 91;: podešavanja
: 91;: pojedinačnih
: 91;: elemenata sistema
: 91;: Motronic
: 91;: - znati elemente
: 91;: i princip rada
: 91;: elektronskog
: 91;: sistema gasnih
: 91;: motora
: 91;: - umeti da izvrši
: 91;: zamenu i potrebna
: 91;: podešavanja
: 91;: pojedinačnih
: 91;: elemenata sistema
: 91;: gasnih motora
: 91;: - znati sve
: 91;: propise vezane za
: 91;: izduvne gasove i
: 91;: njihovu obradu
: 91;: - umeti da izvrši
: 91;: kontrolu i
: 91;: testiranje
: 91;: uređajima za
: 91;: ispitivanje
: 91;: izduvnih gasova
: 91;:
: 91;:Preporučeni načini ocenjivanja modula
: 91;:
: 91;: usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
: 91;: izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
: 91;: rada veština
: 91;:
: 91;:
: 91;:Naziv modula: Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora
: 91;:Trajanje modula: 114 časova
: 91;:
: 91;:
: 91;: CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
: 91;: Po završetku modula SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
: 91;: učenik će:
: 91;1:- Sticanje teoretskih i - znati elemente i - Priprema smeše, - Teorijski deo modula
: 91;:praktičnih znanja iz princip rada uređaja za ubrizgavanje obuhvata 48 časova, a
: 91;:elektronskih sistema ubrizgavanje dizel - Uređaj za praktični 66 časova
: 91;:ubrizgavanja dizel motora motora ubrizgavanje, opis, - Pri obradi pojedinih
: 91;: - umeti da izvrši konstrukcija i nastavnih jedinica
: 91;: zamenu i potrebna princip rada, koristiti panoe, slike,
: 91;: podešavanja pojedinačnih - Redne pumpe za crteže, primerke
: 91;: elemenata uređaja za ubrizgavanje i elektronskih upravljačkih
: 91;: ubrizgavanje regulatori, jedinica, davača i izvršnih
: 91;: - znati elemente i - Rotacione pumpe elemenata. Koristiti
: 91;: princip rada rednih i za ubrizgavanje i multimedijalne prezentacije
: 91;: rotacionih pumpi za regulatori, i simulacije rada pojedinih
: 91;: ubrizgavanje, kao i - Sistem jedinačne elemenata i sistema.
: 91;: njihovih regulatora pumpe (UPS) - Koristiti raspoložive
- znati elemente i - Sistem jedinačnog softverske pakete za
princip rada jedinačne brizgača-Unit izučavanje i čitanje
: 91;: pumpe, jedinačnog injector system električnih šema konkretnih
brizgača i Common (UIS) sistema sa električnim
Rail sistema - Common davačima, elektronskom
: 91;: - znati osnovne Rail sistemi jedinicom i izvršnim
elemente i principe - Elektronska elementima.
rada elektronske regulacija dizel - Prilikom teorijske obrade
regulacije dizel motora motora koristiti motore uređaje i
- umeti da izvrši (EDC) opremu iz radionice
zamenu i potrebna - Davači i izvršni - Insistirati na povezivanju
podešavanja pojedinačnih elementi na dizel prethodno stečenih znanja iz
elemenata sistema motorima, elektrotehnike,
elektronske regulacije - Upravljačka elektronike, motora SUS i
dizel motora jedinica, prethodno obrađenih modula
- znati osnovne - Elektronsko ovog predmeta.
elemente obrade upravljanje i - Praktične sadržaje
izduvnih gasova i regulacija rada uskladiti sa izvođenjem
njihovu kontrolu dizel motora teorijske nastave, a u toku
- umeti da izvrši - Elektronska merenja koristiti
merenje sastava izduvnih dijagnoza i raspoložive osciloskope i
gasova sa mernim samodijagnoza dijagnostičke instrumente
uređajem za izduvne sistema,
gasove - Izduvni gasovi,
dodatna obrada,
propisi, kontrola i
testiranje.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem stabilnosti, sigurnosti i komfora na vozilima
Trajanje modula: 176 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje - znati osnovnu - Osnovna problematika - Teorijski deo modula
teoretskih problematiku stabilnosti i upravljivosti obuhvata 74 časa, a
znanja iz stabilnosti i vozila na putu, praktični 102 časa
sistema upravljivosti vozila - Namena, princip rad, - Pri obradi pojedinih
stabilnosti, na putu osnovne komponente i nastavnih jedinica
sigurnosti i - znati namenu, dijagnosticiranje: koristiti panoe, slike,
komfora na princip rada i - Klasičnih i antiblokadnih crteže, primerke
vozilima osnovne komponente sistema za kočenje elektronskih upravljačkih
- Sticanje antiblokadnih (ABS) jedinica i izvršnih
praktičnih sistema, sistema za - Sistema za regulisanje elemenata pojedinih
znanja za regulisanje pogonskog pogonskog klizanja sistema.
zamenu i klizanja i sistema za (ASR) - Koristiti multimedijalne
potrebna regulisanje dinamike - Sistema za regulisanje prezentacije i simulacije
podešavanja vožnje dinamike vožnje (ESP) rada pojedinih elemenata i
pojedinačnih - umeti da izvrši - Sistem za sigurnost sistema.
elemenata zamenu i potrebna putnika u slučaju sudara, - Koristiti raspoložive
sistema podešavanja - Sistem za nadzor pritiska softverske pakete za
stabilnosti, pojedinačnih u gumama izučavanje i čitanje
sigurnosti i elemenata i uređaja - Radar za kontrolu električnih šema konkretnih
komfora na antiblokadnih rastojanja, sistema sa električnim
vozilima sistema, sistema za - Sistem za zaštitu od davačima, elektronskom
regulisanje pogonskog građe, jedinicom i izvršnim
klizanja i sistema za - Ostali savremeni sistemi elementima.
regulisanje dinamike sigurnosti na vozilima, - Prilikom teorijske obrade
vožnje - Namena, princip rada, koristiti vozila, uređaje i
- znati osnovne osnovne komponente i opremu iz radionice
elemente, princip dijagnosticiranje sistema za: - Insistirati na povezivanju
rada i funkciju - Elektronsko upravljanje prethodno stečenih znanja iz
sistema za sigurnost automatskim menjačem, elektrotehnike,
putnika u slučaju - Automatsku regulaciju elektronike, motora SUS i
sudara brzine, prethodno obrađenih modula
- umeti da izvrši - Elektro-mehaničko ovog predmeta.
zamenu pojedinačnih upravljanje menjačem, - Praktične sadržaje
elemenata i uređaja - Informacioni i navigacioni uskladiti sa izvođenjem
sistema za sigurnost uređaji, teorijske nastave, a u toku
putnika u slučaju - Antena, radio, audio i TV merenja koristiti
sudara uređaji na vozilima, raspoložive osciloskope i
- znati osnovne - Automatsko zagrevanje dijagnostičke instrumente
elemente, princip putničkog prostora,
rada i funkciju - Klima uređaji na vozilima
sistema za nadzor - Ostali savremeni sistemi
pritiska u gumama komfora na vozilima.
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za nadzor
pritiska u gumama
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za kontrolu
rastojanja
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za kontrolu
rastojanja
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za zaštitu od
krađe vozila
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za zaštitu od
krađe vozila
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za
elektronsko upravljanje
automatskim menjačem
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za
elektronsko upravljanje
automatskim menjačem
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za automatsku
regulaciju brzine
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za automatsku
regulaciju brzine
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za
elektro-mehaničko
upravljanje menjačem
- umeti za izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za
elektro-mehaničko
upravljanje menjačem
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za
informacioni i
navigacioni uređaj
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za
informacioni i
navigacioni uređaj
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
antene, radija, audio
i TV uređaja na
vozilima
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja za ugradnju
radija, audio i TV
uređaja na vozilima
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju
sistema za automatsko
zagrevanje putničkog
prostora
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata i uređaja
sistema za automatsko
zagrevanje
- znati osnovne
elemente, princip
rada i funkciju klima
uređaja na vozilima
- umeti da izvrši
zamenu i potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata klima
uređaja na vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje osnovnih - znati nove i - Nove i alternativne - Učenike upoznati sa
teoretskih znanja iz novih i alternativne tehnologije u tehnologije u oblasti: najnovijim
alternativnih tehnologija u automobilskoj industriji - Električnih instalacija tehnologijama koje su
automobilskoj industriji koje su nastale i koje će i osvetljenja, se pojavile kod
se uvesti u budućnosti iz - Električnih mašina renomiranih proizvođača
oblasti: (starter-generator,...) vozila poslednjih
- električnih instalacija - Elektrohemijskih izvora godina, kao i
i osvetljenja, struje, tendencije razvoja u
- električnih mašina - Elektronskih sistema navedenim oblastima.
(starter-generator,...) ubrizgavanja benzinskih i - Pri obradi pojedinih
- elektrohemijskih izvora dizel motora, nastavnih jedinica
struje, - Elektronskih sistema koristiti panoe, slike,
- elektronskih sistema stabilnosti i sigurnosti, crteže objavljene u
ubrizgavanja benzinskih i - Elektronskih sistema stručnim časopisima,
dizel motora, komfora sajamskim katalozima,
- alternativnih pogona - Alternativnih pogona informativnim biltenima
vozila vozila i slično.
- novih dijagnostičkih - Novih dijagnostičkih
vozila vozila
- novih propisa - Novih propisa

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Blok nastava 2
Trajanje modula: 90 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje praktičnih - znati organizaciju - Organizacija - Zavisno od veličine
znanja iz sistema preduzeća-servisa, preduzeća - servisa, preduzeća-servisa
električnih i organizaciju radnog - Organizacija radnog organizovati praktičnu
elektronskih sistema na mesta, mere zaštite na mesta, nastavu tako da učenik
vozilima radu i zaštite okoline. - Sprovođenje mera u potpunosti bude
- umeti da izvrši prijem zaštite na radu i upoznat sa
vozila i popuni tehničku zaštita okoline organizacijom rada u
dokumentaciju vezanu za - Prijem vozila, preduzeću-servisu, da
pojedinu neispravnost popunjavanje se pridržava mera
vozila, dokumentacije i zaštite na radu i mera
- umeti da pravilno procena problema zaštite okoline,
koristi dijagnostičku stranke vezane za - U prvoj nedelji
opremu i uređaje tehničku neispravnost učenika treba detaljno
različitih proizvođača, vozila, upoznati sa kompletnom
- umeti da samostalno - Podešavanje zazora raspoloživom opremom i
izvrši dijagnostiku ventila i ugla dijagnostičkim
električnih uređaja na predubrizgavanja dizel uređajima kojima servis
vozilima. motora, raspolaže.
- Proučavanje tehničkih - U drugoj i trećoj
uputstava nedelji učenik treba pod
dijagnostičke opreme u nadzorom stručnog lica
servisu i načina da učestvuje u
korišćenja, dijagnostici svih
- Dijagnostika i uređaja na vozilima.
otklanjanje kvarova na - Za vreme rada učenik
elektronskim treba da vodi dnevnik
elementima ubrizgavanja rada sa opisom
dizel motora, izvršenih radova i
- Dijagnostika i svojim zapažanjima.
otklanjanje kvarova na - Dnevnik rada
pojedinačnim pregledava i ocenjuje
elementima stabilnosti predmetni nastavnik,
vozila, koji je ujedno i
- Dijagnostika i zadužen za obilazak i
otklanjanje kvarova na kontrolu izvođenja
pojedinačnim praktične nastave.
elementima sigurnosti
vozila,
- Dijagnostika i
otklanjanje kvarova na
pojedinačnim
elementima komfora
vozila,

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Batterien und Bordnetze, Bosch, 1 987 722 003
- Lichttehnik, Bosch, 1 987 722 039
- Generatoren, Bosch, 1 987 722 006
- Startanlagen, Bosch, 1 987 722 007
- Schaltzeichen und - plane fur Kfz, Bosch 1 987 722 002
- Sensoren im Kraftfahrzeug, Bosch 1 987 722 031
- Mikroelektronik im Kraftfahrzeug, Bosch, 1 987 722 022
- Zundsysteme, Bosch, 1 987 722 004,
- Zundkerzen, Bosch, 1 987 722 005,
- Ottomotor-management, Grundlagen und Komponenten, Bosch, 1 987 722 036,
- Benzineinspritzsystem K - Jetronic, Bosch, 1 987 722 009,
- Benzineinspritzsystem KE - Jetronic, Bosch, 1 987 722 021,
- Benzineinspritzsystem L - Jetronic, Bosch, 1 987 722 010,
- Benzineinspritzsystem mit Mono - Jetronic, Bosch, 1 987 722 033,
- Benzineinspritzsystem mit M - Motronic, Bosch, 1 987 722 011,
- Benzineinspritzsystem mit ME - Motronic, Bosch, 1 987 722 051,
- Abgastechnik fur Ottomotoren, Bosch, 1 987 722 023,
- Kantengesteuerte Diesel-Vereilereinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 014,
- Elektronische Dieselregelung EDC, Bosch, 1 987 722 035
- Diesel-Radialkolbenpumpen VR, Bosch, 1 987 722 053,
- Diesel-Speichereinspritzsystem, Common Rail CR, Bosch, 1 987 722 054,
- Diesel-Einspritzsysteme, Unit Injector System/Unit Pump System, Bosch, 1 987 722 056,
- Diesel-Reiheinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 057,
- Dieselmotor-Management im Uberblick, Bosch, 1 987 722 058,
- Nfz-Druckluftanlagen (1): Anlagenplane, Bosch, 1 987 722 015,
- Nfz-Druckluftanlagen (2): Gerate, Bosch, 1 987 722 016,
- Audio, Navigation und Telematik fur Kraftfahrzeuge, Bosch, 1 987 722 032,
- Sichereits-und Komforsysteme, Bosch, 1 987 722 037,
- Elektronisches Stabilitionsprogramm EPS, Bosch, 1 987 722 052,
- Adaptive Fahrgeschnjindigkeitsregelung ECC, Bosch, 1 987 722 034,
- Anton Herner: Kfz-Elektronik, Vogel, 1999.
- Ulrich Deh: Kfz-Klimaanlagen, Vogel, 1999.
- Tehnička dokumentacija poznatih proizvođača vozila,
- Programski paketi za vozila (ESI-tronic BOSCH, Autodata, ElsaNjin, Sun SAIS, TIS 2000, Njorkshop i dr.)
- J. Dekanj: Električne instalacije na motornim vozilima, ZUNS
- J. Dekanj: Električni uređaji na motornim vozilima, ZUNS
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Tehnički materijali
- Osnove mašinstva
- Motori SUS i vozila
- Osnove elektrotehnike
- Elektronika
- Računarstvo i informatika
- Fizika
- Matematika
- Strani jezik (Engleski i Nemački)
INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA U ELEKTROTEHNICI
1. CILjEVI PREDMETA:
- Razvijanje sposobnosti prikazivanja rezultata istraživanja kroz korišćenje reči, tabela i grafika, kao i jezika geografije
- Razvijanje sposobnosti korišćenja različitih izvora informacija i samostalnog i timskog učestvovanja u istraživačkim projektima
- Primenjivanje stečenih znanja iz privredne geografije u svom poslovnom okruženju
- Razvijanje vlastitih strategija uspešnog učenja (razlikuje bitno od nebitnog, analizira podatke, samostalno zaključuje...)
- Poznavanje prirodnih resursa i njihovog razmeštaja za potrebe industrije
- Poznavanje razvoja i razmeštaja industrijske proizvodnje
- Sticanje znanja o prirodnim resursima i značaju očuvanja ekološke ravnoteže
- Razvijanje sposobnosti korišćenja računara za pronalaženje, obradu i prikazivanje geografskih podataka
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Vresk M. (1986): Osnovi urbane geografije, "Školska knjiga", Zagreb
- Grčić M. (1993): Industrijska geografija, "Naučna knjiga", Beograd
- urić V . (1980): Ekonomska geografija, "Naučna knjiga", Beograd
- Žegarac Z . (2002): Infrastruktura,
- Lješević M. (2002): Urbana ekologija, Geografski fakultet, Beograd
- Lješević M., Živković D . (2001): Kartografija, Geografski fakultet, Beograd
- Milićević G . (1990): Urbana ekonomika, Ekonomski fakultet, Beograd
- Petovar K. (2003): Urbana i ruralna sociologija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Piha B . (1973): Prostorno planiranje, Službeni list SFRJ, Beograd
- Pleše J. (1979): Geografske osnove gradskih regija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Tomić P., Romelić J., Lazić L. (1996): Ekonomska geografija sveta, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Ćurčić S. (1996): Kartografija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Fick, J. (1998): Geography of Development,
- Šećibović Refik, oković Emilija: Regionalna ekonomska geografija I, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002
- Šećibović Refik: Regionalna ekonomska geografija II, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002.
- Šećibović Refik: Regionalna ekonomska geografija III, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002.
- Dinić Jovan: Ekonomska geografija, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999.
- Grupa autora: Ekonomska geografija, "Vuk Karadžić", Beograd 1972.
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- stručni predmeti
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred: prvi
Godišnji fond časova: 37 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I PREPORUČENO
Po završetku prvog TEME UPUTSTVO ZA
razreda učenik će: OSTVARIVANjE PROGRAMA
Faktori lokacije
industrije
- razumevanje faktora lokacije - znati prirodne faktore - prirodni i društveni - korišćenje osnovne
industrije lokacije (sirovine, faktori lokacije literature
vodni resursi, - proces globalizacije i - korišćenje
energetski izvori, problem lokacije velikih informacija sa
klima) preduzeća interneta
- znati društvene - korišćenje
faktore lokacije interaktivnih
(tržište, kapital, metoda rada
saobraćaj, radna snaga) - Temu realizovati
- učenik će znati kako kroz 3 teorijska
industrija utiče na časa
promenu životne sredine
- znati pojam
globalizacije
- razumeti uticaj
procesa globalizacije na
lokaciju velikih
preduzeća
(multinacionalne i
transnacionalne
kompanije)
Energetika
- razumevanje značaja energetike, - znati faktore razvoja - faktori i faze razvoja - korišćenje osnovne
njenog razvoja i proizvodnje energetike - energetski izvori i literature
energije - znati faze razvoja njihov geografski - korišćenje
energetike razmeštaj informacija sa
- znati osnovne izvore - hidroenergija i Interneta
energije termoenergetika - korišćenje
- znati geografski - alternativna interaktivnih
razmeštaj izvora energetika metoda rada
energije - problemi i perspektive - korišćenje
- znati načine korišćenja razvoja energetike u statističkog
vode kao izvora energije svetu i u našoj zemlji materijala koji je
- znati razmeštaj predstavljen
hidroenergetskog grafički i
potencijala tabelarno
- znati izvore energije - Temu realizovati
koji se koriste u kroz 5 teorijskih
termoenergetici časova
- znati razmeštaj
najvećih termoelektrana
- znati koji su
alternativni izvori
energije
- razumeti probleme
vezane za snabdevanje
energentima i proizvodnju
električne energije
- znati buduće trendove
u razvoju energetike
Rudarstvo i metalurgija
- razumevanje razvoja, - znati koje se - vrste i razmeštaj - korišćenje osnovne
razmeštaja, značaja i promena u mineralne sirovine najvažnijih ruda literature
rudarstvu i metalurgiji koriste u metalurgiji - crna i obojena - korišćenje
- znati razmeštaj metalurgija - razvoj i informacija sa
najvažnijih mineralnih razmeštaj Interneta
sirovina u svetu i u - problemi i perspektive - korišćenje
našoj zemlji razvoja rudarstva i interaktivnih
- znati razvoj crne metalurgije u našoj zemlji metoda rada
metalurgije - Temu realizovati
- znati razmeštaj kroz 4 teorijska
proizvodnih kapaciteta časa
crne metalurgije
- znati razvoj obojene
metalurgije
- znati razmeštaj
proizvodnje obojenih
metala
- razumeti značaj
metalurgije za razvoj
privrede
- razumeti faktore koji
su doveli do promena u
rudarstvu i metalurgiji
- znati buduće trendove
razvoja metalurgije u
svetu i u našoj zemlji
Metalna i mašinska
industrija
- razumevanje razvoja, - znati faktore razvoja - faktore razvoja i - korišćenje osnovne
razmeštaja, promena i značaja metalne i mašinske razmeštaja metalne i literature
metalne i mašinske industrije industrije mašinske industrije - korišćenje
- znati geografski - grane mašinske informacija sa
razmeštaj kapaciteta industrije Interneta
metalne i mašinske - najveće kompanije - korišćenje
industrije mašinske industrije u interaktivnih
- znati grane mašinske svetu metoda rada
industrije - savremene promene u - Temu realizovati
- znati najveće metalnoj i mašinskoj kroz 8 teorijskih
kompanije mašinske industriji časova
industrije
- znati savremene
tendencije u razvoju
metalne i mašinske
industrije
Elektrotehnička i
elektronska industrija
- Razumevanje razvoja, razmeštaja - znati faktore razvoja - faktore razvoja i - korišćenje osnovne
i značaja elektrotehnička i elektrotehničke i razmeštaja literature
elektronske industrije elektronske industrije elektrotehničke i - korišćenje
- znati faktore elektronske industrije informacija sa
razmeštaja - geografski razmeštaj Interneta
elektrotehničke i - najveće kompanije - korišćenje
elektronske industrije elektronske industrije interaktivnih
- znati geografski metoda rada
razmeštaj - Temu realizovati
elektrotehničke i kroz 7 teorijskih
elektronske industrije časova
- znati najveće
kompanije
elektrotehničke i
elektronske industrije
Hemijska industrija
- Razumevanje razvoja, razmeštaja - znati faktore razvoja - razvoj i značaj - korišćenje osnovne
i značaja hemijske industrije hemijske industrije hemijske industrije literature
- znati faktore - faktori razmeštaja - korišćenje
razmeštaja hemijske hemijske industrije informacija sa
industrije - sirovine za potrebe Interneta
- znati koje se sirovine hemijske industrije - korišćenje
koriste u hemijskoj - proizvodi hemijske interaktivnih
industriji industrije kao sirovine metoda rada
- znati najvažnije - najveće kompanije - Temu realizovati
regione hemijske hemijske industrije kroz 5 teorijskih
industrije u svetu časova
- znati najvažnije
proizvodne kapacitete
hemijske industrije u
našoj zemlji
- znati proizvode
hemijske industrije koji
se koriste kao sirovine
u drugim prerađivačkim
delatnostima
- znati najveće
kompanije hemijske
industrije
Geografija i razvoj
- Razumevanje savremenih - razumeti zašto u svetu - razvijena i - korišćenje osnovne
polarizacijskih i interacijskih postoje razvijena i nerazvijena područja u literature
procesa u svetu nerazvijena područja svetu - korišćenje
- znati geografski - tranzicioni proces i informacija sa
razmeštaj razvijenih i mesto naše zemlje Interneta
nerazvijenih područja u - naučno-tehnički - korišćenje
svetu progres i posledice interaktivnih
- razumeti tranzicione regionalne, strukturne, metoda rada
procese u Evropi i mesto organizacione i - Temu realizovati
naše zemlje u njima lokacione promene kroz 5 teorijskih
- razumeti značaj - integracijski procesi časova
naučno-tehničkog i Evropska unija
progresa za razvoj - industrija kao
privrede zagađivač životne
- znati koje su sredine i mere zaštite
posledice
naučno-tehničkog
progresa (regionalne,
strukturne,
organizacione i
lokacione)
- znati najvažnije
integracije u svetu
- znati nastanak, razvoj
i strukturu Evropske
unije
- znati načine
zagađivanja životne
sredine industrijskom
proizvodnjom
- znati mere zaštite
životne sredine

NASTAVNI PLAN I PROGRAM OGLEDA

Područje rada: Elektrotehnika
Obrazovni profil: ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA - ogled
Trajanje obrazovanja: četiri godine

Cilj ogleda:
Unapređenje kvaliteta i osavremenjivanje obrazovno-vaspitnog rada kroz:
- uvođenje u svakodnevnu nastavnu praksu savremenih i efikasnih metoda rada sa učenicima;
- uvođenje novog nastavnog plana i programa u cilju ostvarivanja ishoda stručnog obrazovanja i obrazovanja uopšte;
- povećanje fonda časova vežbi i praktičnog rada, radi uspešnog ostvarivanja ciljeva obrazovanja za ovaj obrazovni profil;
- uspostavljanje višeg nivoa korelacije nastavnih sadržaja;
- uvođenje preduzetništva u nastavni program radi razvijanja preduzetničkog duha kod učenika;
- izradu kriterijuma ocenjivanja i građenja standarda ocenjivanja učenika;
- proveru koncepta stručne mature.
Uvođenje organizacionih novina:
- prilagođavanje organizacije nastavnog procesa u školi, u okviru godišnjeg fonda časova, a u skladu sa očekivanim ishodima stručnog obrazovanja i uslovima rada u školi i na radnom mestu;
- nastavni sadržaji su organizovani modularno za sve stručne predmete;
- uvođenje izborne nastave, kao mogućnosti da učenik samostalno kreira deo svog obrazovanja;
Očekivani ishodi ogleda
- Brzo adaptiranje učenika na uslove rada.
- Unapređen i kvalitetan obrazovno-vaspitni rad kroz:
- efikasnije i podsticajnije metode rada sa učenicima primenjene u svakodnevnoj obrazovnoj praksi;
- efikasnije usvajanje generativnih, transfernih i funkcionalnih znanja i veština, relevantnih za buduću profesiju kao rezultat modularnog pristupa;
- ocenjivanje učenika u odnosu na očekivane ishode;
- razvijanje sistema praćenja ostvarenosti nastavnog programa na nivou škole i na nivou Republike.
Trajanje ogleda
Ogled se sprovodi od 1. septembra 2003. godine kroz najmanje tri generacije upisanih učenika. Odluku o prestanku ogleda doneće, nakon procene rezultata, ministar prosvete i sporta.
Način ostvarivanja ogleda
Ogled se ostvaruje na osnovu ovog nastavnog plana i programa.
Nastaviće se sa organizovanjem obuka nastavnika za primene novih metoda rada sa učenicima, primene novog nastavnog programa i objektivnog ocenjivanja u svakodnevnoj obrazovnoj praksi.
Obuka za nastavnike srednjih stručnih škola u kojima se ostvaruje program ovog ogleda, organizuje se u sledećim oblastima koje su bitne za unapređenje kvaliteta obrazovnog rada:
- nova koncepcija obrazovanja (usmerenost na ciljeve i ishode obrazovanja, modularni pristup u obrazovanju);
- stručno usavršavanje nastavnika za primenu novih nastavnih metoda;
- stručno usavršavanje nastavnika u okviru matične struke.
Nastavnici srednjih stručnih škola će u okviru obrazovno - vaspitnog rada primenjivati metode rada i ocenjivanja za koje su obučavani na seminarima.
U okviru Zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja i stručnih aktiva zajednica stručnih škola biće izdvojene ključne teme u okviru kojih je potrebno stručno usavršavanje nastavnika.
Stručni timovi u školama i na nivou Republike će sarađivati na horizontalnom i vertikalnom povezivanju nastavnih sadržaja kako sa autorskim timom, tako i sa predstavnicima privrede.
Planirana je izrada testova sa zajedničkim sadržajima i zajednički postavljenim kriterijumima od strane stručnih timova koji će se formirati pri Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centru za stručno i umetničko obrazovanje i Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Način polaganja stručne mature biće propisan posebnim podzakonskim aktom.
Uslovi ostvarivanja programa ogleda
Ogled se ostvaruje u uslovima svakodnevnog obrazovnog rada u srednjim stručnim školama.
Njegovo ostvarivanje podrazumeva uključenost i saradnju nastavnika i pomoćnih nastavnika u okviru stručnih timova i stručnih organa u školama.
Vrsta stručne spreme nastavnika i pomoćnih nastavnika za ostvarivanje oglednog programa propisana je posebnim pravilnikom.
Ministarstvo prosvete i sporta, Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje i međunarodni programi podrške reformi stručnog obrazovanja pružiće kadrovsku i materijalnu podršku za realizaciju obuke nastavnika, materijal za rad, praćenje i evaluaciju ogleda.
Praćenje i vrednovanje ogleda
Praćenje i vrednovanje ogleda obavljaće Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje i prosvetni savetnik, a na osnovu posebnog uputstva za praćenje realizacije oglednih programa koje će biti naknadno publikovano.
Primena ogleda će biti praćena najmanje četiri puta u toku školske godine.
Na kraju školske godine, na osnovu različitih upitnika i izveštaja, biće ispitani ishodi obrazovno - vaspitnog rada, adekvatnost ocenjivanja, mišljenja učenika i nastavnika.
Rezultati ogleda biće objavljeni na način dostupan široj stručnoj javnosti.
I. CILjEVI I OČEKIVANI ISHODI STRUČNOG OBRAZOVANjA
za obrazovni profil: ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA - ogled

CILjEVI STRUČNOG OČEKIVANI ISHODI STRUČNOG OBRAZOVANjA
OBRAZOVANjA Po završenom obrazovanju za ovaj profil, učenik će steći:
znanja veštine radne kompetencije
- Osposobljavanje - o ispunjavanju - pravilne - primenjivanja osnovnih
učenika da neophodnih tehničkih primene i pravila i uputstva za
organizuje svoje obrazaca i liste o korišćenja higijenu, tehničku zaštitu,
radno mesto neispravnosti vozila propisanih alata samozaštitu i zaštitu okoline
- Osposobljavanje iskazane od strane i opreme za rad za vreme rada
učenika da stranke na električnim i - procenjivanja problema
evidentira - da čita i primeni elektronskim stranke u vezi sa tehničkom
probleme tehnička uputstva i sistemima neispravnošću vozila
- Osposobljavanje informacije kao i radne - rukovanja - pronalaženja kataloških
učenika da izvrši dijagrame svih sistema vozilom na brojeva uređaja, sklopova i
dijagnostiku na vozilu propisan način delova u tehničkoj
tehničkog stanja - o svim delovima za vreme dokumentaciji
električnih i električnih i izvođenja obuke - pravilnog izvršavanja
elektronskih elektronskih sistema - pravilne dijagnostike električnih i
sistema vozila, kao i o njihovoj pripreme vozila elektronskih sistema na
- Osposobljavanje konstrukciji i funkciji i dijagnostičkih vozilima
učenika da izvrši - o korišćenju priručnika uređaja u skladu - izvršavanja redovnih i
opravku za opravku i održavanje sa prijavljenim kontrolnih pregleda vozila u
električnih i vozila tehničkim skladu sa uputstvima
elektronskih - o osnovnim sistemima problemom proizvođača
sistema motora i vozila - pravilnog - procenjivanja i odlučivanja o
- Osposobljavanje - o osnovnim načelima i korišćenja i opravci ili zameni
učenika da izvrši procesima dijagnostike i rukovanja neispravnog dela u skladu sa
redovno servisno samodijagnostike sistema dijagnostičkim vremenom i cenom koštanja
održavanje vozila na vozilu uređajima opravke
- Osposobljavanje - o primeni osnovnih - vršenja zamene - izvršavanje kontrole
učenika da izvrše principa komunikacije i i održavanja svih obavljenih radova na vozilu
završnu kontrolu organizacije preduzeća električnih i - izvršavanje završne provere
tehničke elektronskih ispravnosti vozila u skladu
ispravnosti vozila sistema na sa važećim propisima
vozilima

II. NASTAVNI PLAN
Nedeljni i godišnji fond časova obaveznih i izbornih predmeta
za obrazovni profil ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA - ogled

I RAZRED II RAZRED III IV RAZRED UKUPNO
RAZRED
nedeljno godiš. nedeljno godiš. nedeljno godiš. nedeljno godiš. nedeljno godiš.
A: OPŠTEOBRAZOVNI 7 259 6 222 6 210 6 186 25 877
PREDMETI
1a. Srpski jezik i 3 111 2 74 2 70 2 62 9 317
književnost
1b. Srpski jezik kao
nematernji jezik
2. ___________ jezik i
književnost
3. Strani jezik 2 74 2 74 2 70 2 62 8 280
4. Fizičko vaspitanje 2 74 2 74 2 70 2 62 8 280
B : OPŠTESTRUČNI 8 296 5 185 2 70 4 124 19 675
PREDMETI
1. Matematika 4 148 3 111 2 70 2 62 11 391
2. Fizika 2 74 2 74 4 148
3. Računarstvo i 2 74 2 74
informatika
4. Preduzetništvo 2 62 2 62
V : STRUČNI PREDMETI 14 518 18 666 21 795 19 679 72 2658
1. Tehnički materijali 2 74 2 74
2. Tehničko crtanje 2 74 2 74
3. Osnove mašinstva 2 74 2 74
4. Osnove praktičnih 4 148 4 148
veština
5. Osnove 4 148 3 111 7 259
elektrotehnike
6. Motori SUS i 2 74 2 70 4 144
motorna vozila
7. Elektronika 3 111 3 105 6 216
8. Električni i 10 370 16 620 19 679 45 1669
elektronski sistemi na
vozilima
G : IZBORNI PREDMETI 3 11 3 11 3 105 3 93 12 420
1. Izborni predmet 1 37 1 37 1 35 1 31 4 140
predviđen Zakonom
2. Izborni predmeti 2 74 2 74 2 70 2 62 8 280
predviđeni Programom
ogleda
Ukupno: A + B + V + G 32 1184 32 1184 32 1180 32 1082 128 4630
Broj časova po predmetima dat je na nedeljnom nivou kao zbir časova teorije, vežbi i praktične nastave, a prema
programu predmeta.
Blok nastava se prikazuje u ukupnom zbiru na godišnjem nivou za odgovarajući predmet u okviru koga se realizuje,
a prema programu predmeta.

NAPOMENA:
Samo za generaciju upisanu školske 2003/04. godine u drugom razredu u nastavnom planu i programu predviđen je predmet Osnove mašinstva I sa godišnjim fondom časova 37 (1 čas nedeljno). Za ovu generaciju ukupan nedeljni fond časova je 33 a godišnji fond - 1221 čas.
Lista ponuđenih izbornih predmeta po razredima

G : IZBORNI PREDMETI I II III IV
Izborni predmet predviđen Zakonom
1. Građansko vaspitanje / Verska 1 1 1 1
nastava
Izborni predmeti predviđeni
Programom ogleda
1. Muzička umetnost 1
2. Likovna kultura 1
3. Drugi strani jezik 2 2 2 2
4. Istorija 2 2
5. Industrijska geografija u 1
elektrotehnici
6. Hemija 2
7. Biologija 2
8. Fizika 2 2
9. Matematika 2 2
10. Sociologija 2
11. Filozofija 2

Izborna nastava sastoji se svake školske godine iz:
- izbornog predmeta predviđenog Zakonom: Građansko vaspitanje ili Verska nastava (1 čas nedeljno tokom školske godine);
- dva izborna predmeta predviđena Programom ogleda - svaki po 1 čas ili jedan izborni predmet sa nedeljnim fondom od 2 časa.
Lista izbornih predmeta nije konačna i može se dopuniti na predlog škole koja sprovodi ogled, programom koji je prethodno odobrilo Ministarstva prosvete i sporta. Ostvaruje se iz onih predmeta za koji se izjasni najmanje 30% učenika oglednog odeljenja.
Nastavni programi izbornog predmeta matematika za treći i četvrti razred biće naknadno objavljeni.
Ocena izbornog predmeta predviđenog programom ogleda je numerička i ulazi u prosek ocena na kraju godine.
Ostvarivanje programa ogleda
Predviđen broj učenika u odeljenju je 20.
Nastava iz sledećih predmeta odvija se po grupama kroz vežbe (V ), praktičnu nastavu (PN) i nastavu u bloku (B ):

razred predmet / modul godišnji fond broj učenika u
časova grupi
V PN B
I Računarstvo i informatika 74 10
Tehničko crtanje 74 10
Osnove praktičnih veština 148 10
II Osnove elektrotehnike 37 10
Elektronika 37 10
Električni i elektronski sistemi na 222 10
vozilima
III Elektronika 35 10
Električni i elektronski sistemi na 350 60 10
vozilima
IV Preduzetništvo 62 10
Električni i elektronski sistemi na 372 90 10
vozilima

Ostali obavezni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine

I II III IV UKUPNO
RAZRED RAZRED RAZRED RAZRED časova
časova časova časova časova
Čas odeljenskog do 74 do 74 do 70 do 62 do 280
starešine
Dodatni rad do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
Dopunski rad do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
Pripremni rad do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
Društveno korisni do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
rad
Ako se ukaže potreba za ovim oblicima rada

Fakultativni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine po razredima

I II III IV
Ekskurzija 2-3 dana 2-3 dana 3-4 dana do 5 dana
Jezik drugog naroda ili nacionalne 2 časa nedeljno
manjine sa elementima nacionalne
kulture
Drugi strani jezik 2 časa nedeljno
Drugi predmeti 1 - 2 časa nedeljno
Stvaralačke i slobodne aktivnosti 30 - 60 časova godišnje
učenika (hor, sekcije i drugo)
Društvene aktivnosti - đački 15 - 30 časova godišnje
parlament, učeničke zadruge
Kulturna i javna delatnost škole 2 radna dana
Pored navedenih predmeta škola može da organizuje, u skladu sa opredeljenjima učenika,
fakultativnu nastavu iz predmeta koji su utvrđeni nastavnim planom drugih obrazovnih
profila istog ili drugog područja rada, kao i u nastavnim planovima gimnazije, ili
po programima koji su prethodno doneti.

Ostvarivanje školskog programa po nedeljama

razred razredno mentorski rad obavezne ostalo ukupno
časovna (nastava u vannastavne (matura) radnih
nastava bloku) aktivnosti nedelja
I 37 2 39
II 37 2 39
III 35 2 2 39
IV 31 3 2 3 39

III. NAČIN OSTVARIVANjA PROGRAMA OGLEDA (UPUTSTVO)
Nastavni plan i program za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima - ogled ostvaruje se u školama gde su školski prostor, oprema i nastavna sredstva propisani:
- Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za ostvarivanje plana i programa zajedničkih predmeta u stručnim školama za obrazovne profile III i IV stepena stručne spreme - "Službeni glasnik Republike Srbije - Prosvetni glasnik" broj 7/91 i
- Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za ostvarivanje planova i programa obrazovanja i vaspitanja za stručne predmete za obrazovne profile III i IV stepena stručne spreme u stručnim školama područje rada elektrotehnika - "Službeni glasnik Republike Srbije - Prosvetni glasnik" broj 8/91.
Nastavnici sami pripremaju potrebna nastavna sredstva (dijapozitive, grafofolije, šeme i Ponjer Point prezentacije) u skladu sa ovim nastavnim programom, koristeći:
- publikovana multimedijalna nastavna sredstva (štampana literatura, različite publikacije, zbirke dijapozitiva, odgovarajuće video kasete i elektronske publikacije);
- Internet.
Nastava se realizuje uz korišćenje:
- računara i projektora za Ponjer Point prezentacije;
- skenera;
- dijaprojektora;
- grafoskopa;
- televizora i video rekordera.
Detaljna uputstva za ostvarivanje programa data su uz svaki predmet pojedinačno.
NAPOMENE O OSTVARIVANjU PROGRAMA SRPSKOG JEZIKA U ODELjENjIMA OGLEDNIH OBRAZOVNIH PROFILA SREDNjIH STRUČNIH ŠKOLA U PODRUČJU RADA ELEKTROTEHNIKA
Pošto je u nastavnim planovima oglednih obrazovnih profila:
- AUTOELEKTRIČAR - ogled i
- ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA MOTORNIM VOZILIMA - ogled,
godišnji fond časova srpskog jezika i književnosti osetnije smanjen u odnosu na važeći nastavni plan trogodišnjih i četvorogodišnjih obrazovnih profila, u ostvarivanju programa biće neophodno da nastavnik vrši primerena sažimanja programskih sadržaja nastavnog predmeta Srpski jezik i književnost, objavljenih u "Službenom glasniku RS - Prosvetnom glasniku", broj 6/90 i "Prosvetnom glasniku", br. 4/91, 7/93, 1/94, 2/94, 2/95, 3/95, 8/95, 5/96, 2/2002, 5/2003 i 10/2003.
Sažimanja treba vršiti prevashodno u programskom području KNjIŽEVNOST jer je u ostvarivanju tih sadržaja bitniji kvalitet učenikovog čitanja nego broj pročitanih književnih dela. Takav pristup programskim sadržajima moguć je, na primer, u onim segmentima gde je ponuđeno više književnih dela istog pisca. Celishodno može biti rešenje da nastavnik predvidi da na nivou intepretacije obradi jedno delo, reprezentativno za stvaralaštvo tog pisca i pristupačno recepciji konkretnog đačkog kolektiva, a da ostala potpuno izostavi, ili obradi na nivou prikaza i osvrta. Sličan pristup može primeniti i u obradi pojedinih književnih dela kao reprezentativnih za stilska razdoblja, odnosno književne pravce u istoriji književnosti.
U okviru domaće lektire moguće je, takođe, da nastavnik izostavi pojedina književna ostvarenja za koja je nastavna praksa potvrdila da nisu u dovoljnoj meri pristupačna recepciji učenika određenog uzrasta i stručnog usmerenja. Moguće je, takođe, izostavljena dela zameniti nekim ostvarenjem iz tekuće srpske ili svetske književnosti za koje nastavnik proceni da je primerenije mogućnostima recepcije konkretnog đačkog kolektiva sa kojim ostvaruje nastavni program.
Eventualna sažimanja u programskom području JEZIK moraju biti veoma obazriva jer je jezik sistem, što uvek podrazumeva celovita rešenja, odnosno povezanost svih rešenja u okviru programa za određeni razred, ali i njihovo vertikalno povezivanje, odnosno međusobnu povezanost programskih sadržaja predviđenih za ostvarivanje u svim razredima srednjeg stručnog obrazovanja.
STRANI JEZIK (L2)
1. CILjEVI PREDMETA:
Nastava stranog jezika u srednjem stručnom obrazovanju predstavlja kontinuitet nastave stranog jezika u prethodnom školovanju. Ciljevi ove nastave su:
- utvrđivanje znanja i dalje obučavanje učenika da komuniciraju sa ljudima iz drugih zemalja o opštim temama;
- razvijanje odnosa tolerancije kroz upoznavanje kulture i načina života drugih naroda;
- sticanje osnovnih jezičkih znanja i kompetencija u skladu sa potrebama struke i zanimanja.
2. ISHODI NASTAVE STRANOG JEZIKA NA KRAJU ČETVOROGODIŠNjEG SREDNjEG STRUČNOG OBRAZOVANjA

Jezičke aktivnosti po završetku četvorogodišnjeg obrazovanja:
JEZIČKA SLUŠANjE - razume osnovni smisao informacija i tekstova koji govore o poznatim temama
RECEPCIJA - razume jednostavne informacije i instrukcije u okviru svoje struke
- razume osnovne informacije u radio ili televizijskim emisijama ako se govori o poznatim temama iz
domena njegovog interesovanja ili struke
ČITANjE - razume jednostavne natpise, etikete na proizvodima, reklamni materijal, uputstva za upotrebu
- pronalazi potrebnu informaciju u tekstu
- otkriva značenje nepoznatih reči na osnovu poznatog konteksta ili ličnog / profesionalnog iskustva
- razume u opštim crtama tekstove koji sadrže frekventne reči i strukture iz svakodnevnog života i
strukture
JEZIČKA GOVOR - govori o bliskim temama i događajima (porodica, hobi, posao) koristeći jednostavne reči i rečenice l
PRODUKCIJA govori o sebi (lični podaci, obrazovanje)
- traži i daje informacije iz svoje struke
- može da opiše kako se nešto radi i da uputstva iz svoje struke
PISANjE - piše kratke jednostavne tekstove u različite svrhe (poruke, uputstva, popunjava upitnike, formulare,
piše lična i jednostavna poslovna pisma prema modelu)
INTERAKCIJA - komunicira u svakodnevnim situacijama (pita, predlaže, traži i daje uputstva ili obaveštenja)
- prima i prenosi jednostavne poruke (prijateljima, kolegama) koje se odnose na neposredne potrebe
- piše jednostavna pisma i poruke da bi tražio ili preneo informaciju, izrazio zahvalnost ili izvinjenje
MEDIJACIJA - rezimira ili prepričava kraće delove teksta ili audiovizuelnog zapisa jednostavnim jezičkim sredstvima
ZNANjA O JEZIKU - poznaje leksiku i gramatičke sadržaje jezika koji uči na nivou koji mu omogućava da razume, govori ili
piše o temama iz svakodnevnog života ili struke
- uočava osnovne sličnosti i razlike između maternjeg jezika i stranog jezika koji uči
MEDIJSKA PISMENOST - koristi sadržaje medijske produkcije radi zadovoljenja ličnog interesovanja i profesionalnih potreba
(knjige, časopise, prospekte, kataloge, rečnike, audio i video zapise, kompakt disk, Internet)

3. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- postojeći odobreni udžbenici
- popularna literatura
- Internet
4. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Srpski jezik i književnost
- stručni predmeti
5. PREPORUČENI SADRŽAJI ZA STRANI JEZIK U SREDNjEM STRUČNOM OBRAZOVANjU

I RAZRED II RAZRED III RAZRED IV RAZRED
OPŠTE TEME 80% OPŠTE TEME 70% OPŠTE TEME 60% OPŠTE TEME 50%
- Svakodnevni život - Mesta, ljudi i znamenitosti - Životna sredina - Države i gradovi sveta
(organizacija vremena, poslova, u svetu (uticaj nove tehnologije (savremeni život, kulturne
slobodno vreme) - Putovanja na biljni, životinjski svet, tekovine, znamenitosti)
- Hrana i zdravlje (turistička, poslovna; zdravlje ljudi) - Međunarodna saradnja i
(navike u ishrani, transport, hoteli, kupovina, - Tekovine kulture, međunarodne organizacije
karakteristična jela i pića u obilazak znamenitosti, znamenitosti i - Marketing
zemljama sveta) zabava) zanimljivosti iz sveta (roba i usluge
- Poznati gradovi i njihove - Prijateljstvo i druženje - Iz života mladih karakteristične za određene
znamenitosti - Život u gradu (ulice, (zabava, sport, gradove, regione)
- Sportovi i poznata sportska ustanove; problemi buke, obrazovanje) - Svet rada
takmičenja zagađenosti, gužvi) - Običaji i praznici (zanimanja, organizacija
- Život i dela slavnih ljudi DžDž - Štampa i televizija naroda sveta preduzeća; odnos prema radu)
veka (iz sveta nauke, kulture) (aktuelni i interesantni - Značajna otkrića, - Svet budućnosti
- Mediji (štampa, televizija) događaji i priče) pronalasci i događaji u DžDž (tehnologija, životna
- Hrabra i plemenita dela ljudi - Ljudska solidarnost i veku sredina, stanovništvo)
(interesantne životne priče i podvizi - Knjige, filmovi, muzika
događaji) - Iz sveta filma, muzike,
- Svet kompjutera umetnosti
(rasprostranjenost i primena)
STRUČNE TEME 20% STRUČNE TEME 30% STRUČNE TEME 40% STRUČNE TEME 50%
- izbor tema u vezi sa - izbor tema u vezi sa - izbor tema u vezi sa - izbor tema u vezi sa
materijalom, alatom, procesom materijalom, alatom, materijalom, alatom, materijalom, alatom,
rada i poslovnim situacijama procesom rada i poslovnim procesom rada i poslovnim procesom rada i poslovnim
bitnim za struku i zanimanje situacijama bitnim za struku situacijama bitnim za situacijama bitnim za struku
i zanimanje struku i zanimanje i zanimanje
FUNKCIJE FUNKCIJE FUNKCIJE FUNKCIJE
- Pozdravljanje i predstavljanje u - Traženje i davanje dozvole - Izražavanje preferenci - Izražavanje pretpostavke,
susretu sa ljudima - Traženje i davanje uputstva - Izražavanje planova i mogućnosti, verovatnoće,
- Zahvaljivanje, izvinjavanje za pravac kretanja namera u budućnosti sigurnosti
- Molbe, naredbe - Predlaganje i ubeđivanje - Izražavanje verovatnoće - Traženje usluge, prigovor,
- Izražavanje dopadanja i - Odbijanje zahteva ili molbe - Traženje i nuđenje pomoći izvinjavanje, zahvaljivanje
nedopadanja - Izražavanje slaganja i - Izveštavanje (pripovedanje - Davanje informacija o sebi
- Traženje informacije neslaganja o prošlim događajima) (u razgovoru za posao)
- Davanje informacije (o vremenu - Izražavanje želje, potrebe - Izražavanje saosećanja, - Pisanje pisma (lična i
i mestu) - Izražavanje interesovanja ohrabrenja jednostavna poslovna)
- Opisivanje ljudi, stvari, - Pisanje CURICULUM
: 91;:aktivnosti VITAE (CV)
IZBOR STRUČNIH TEMA IZVRŠITI U SARADNjI SA STRUČNIM VEĆEM NASTAVNIKA STRUČNIH PREDMETA U ŠKOLI.

MATEMATIKA
1. CILjEVI:
- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
- Razvijanje sposobnosti jasnog i preciznog izražavanja i korišćenja osnovnog matematičko-logičkog jezika
- Razvijanje sposobnosti određivanja i procene kvantitativnih veličina i njihovog odnosa
- Razvijanje osećaja za prostor, razlikovanje geometrijskih figura i njihovi uzajamni odnosi i transformacije
- Razumevanje funkcionalnih zavisnosti, njihovo predstavljanje i primena
- Razvijanje sistematičnosti, urednosti, preciznosti, temeljnosti, istrajnosti, kritičnosti u radu; razvijanje radnih navika i sposobnosti za samostalni i grupni rad
- Sticanje znanja i veština korisnih za transfer u stručno-teoretskim predmetima i razvijanje sposobnosti za pravilno korišćenje stručne literature
- Formiranje svesti o univerzalnosti i primeni matematičkog načina mišljenja
- Podsticanje stručnog razvoja i usavršavanje u skladu sa individualnim sposobnostima i potrebama društva
- Razvoj sposobnosti potrebnih za rešavanje problema i novih situacija u procesu rada i svakodnevnom životu
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA:
- Despotović Radivoje, Tošić Ratko, Šešelja Branimir, Matematika za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Vojvodić Gradimir, Despotović Radivoje, Petrović Vojislav, Tošić Ratko, Šešelja Branimir, Matematika za drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Milošević Vladislav, Ivović Miodrag, Nenadović Ratko, Simić Krstomir, Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Pap Endre, Tošić Ratko, Lozanov-Crvenković Zagorka, Matematika sa zbirkom zadataka za četvrti razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Ivanović Živorad, Ognjanović Srđan, Matematika 1, zbirka zadataka i testova za prvi razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Ivanović Živorad, Ognjanović Srđan, Matematika 2, zbirka zadataka i testova za drugi razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Ognjanović Srđan, Ivanović Živorad, Matematika 3, zbirka zadataka i testova za treći razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Ognjanović Srđan, Ivanović Živorad, Matematika 4, zbirka zadataka i testova za četvrti razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 1, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 2, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 3, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 4, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za četvrti razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Fizika
- Osnovi elektrotehnike
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred: prvi
Godišnji fond časova: 148 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku prvog razreda SADRŽAJI I TEME UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE
PROGRAMA
- Obnavljanje i - znati osnovne podskupove - Skupovi - Raditi ulazni
proširivanje skupa realnih brojeva brojeva test (npr. po
znanja o realnim (N, Z, N, zadacima iz
brojevima Lj, I) i Z, zbirke
razlikovati njihove elemente Lj, pripremnih
na primerima I, zadataka za
- određivati NZS i NZD R i prijemni ispit,
prirodnih brojeva njihova samo sa
- znati osnovna pravila struktura izvariranim
deljivosti, umeti da ih - Brojevna osa podacima)
obrazloži i primenjivati - Približne - Izračunavanja
- prevoditi decimalan broj vrednosti apsolutne i
u razlomak i obrnuto; realnih brojeva relativne greške
obavljati računske operacije povezati sa
sa razlomcima i decimalnim praktičnim
brojevima zadacima,
- izračunavati vrednost konkretnim
jednostavnog racionalnog merenjima
brojevnog izraza poštujući - Za obradu
prioritet računskih preporučenih
operacija i upotrebu sadržaja
zagrada; znati da delilac predlaže se 11
mora biti različit od nule časova
- znati šta je kvadratni
koren; umeti da proceni
njegovu vrednost, pročita iz
tablica ili odredi uz pomoć
kalkulatora; znati
približne vrednosti za
v2 i vlj3 na dve
decimale
- određivati apsolutnu
vrednost realnog broja i
grafički interpretirati na
realnoj pravoj (brojevnoj
osi)
- upoređivati dva realna
broja; znati šta su
intervali, označavati ih i
ustanovljavati da li broj
pripada intervalu
- znati šta je apsolutna i
relativna greška,
zaokrugljivati broj,
izračunavati približnu
vrednost i granicu
apsolutne greške na
primerima jednostavnih
izraza
- Sticanje - razlikovati: znake - - Posebnu pažnju
osnovnih znanja konstanti, promenljive, Matematičko-log obratiti na
iz elemenata znake operacija, izraze, ički jezik razumevanje i
matematičke znake relacija, elementarne - Iskazi pravilno
logike i teorije formule (na "brojevnim" - Osnovne korišćenje
skupova i primene primerima) logičke i matematičkih
- prepoznati iskaz i skupovne simbola, jasno i
utvrđivati njegovu operacije precizno
istinitost - Dekartov izražavanje;
- ispitivati tačnost proizvod sadržaje
iskazne formule skupova, povezivati sa
- određivati vrednost binarna primerima iz
skupovnog izraza i relacija govornog jezika
ispitivati tačnost - Pojam - Naglašavati
skupovnih relacija funkcije, veze
- znati šta je funkcija, primer odgovarajućih
prepoznavati primere linearne logičkih i
funkcija i znati analitički funkcije skupovnih
izraz linearne funkcije - Bijekcija operacija
- određivati kompoziciju - Kompozicija - Povezivati ove
dve funkcije funkcija sadržaje sa
- znati uslove da je neka - Inverzna sadržajima
funkcija bijekcija i funkcija bliskim iskustvu
određivati inverznu - Pravila učenika od
funkciju zbira i ranije, posebno
- rešavati jednostavne proizvoda u na primerima iz
kombinatorne probleme kombinatorici skupa realnih
primenom pravila zbira i brojeva (npr.
proizvoda obraditi
skupovne
operacije i nad
intervalima
realne prave)
- Ne insistirati
na pojmu
bijekcije i
inverzne
funkcije na
beskonačnom
skupu (jer će
odgovarajući
sadržaji ponovo
biti zastupljeni
u četvrtom
razredu) izuzev
na primeru
linearne
funkcije
- Insistirati da
učenici shvate
vezu
kombinatornih
situacija
(grananje, više
mogućih
slučajeva
ostvarenja) i
aritmetičkih
operacija
(množenje,
sabiranje)
- Koristiti
Venove dijagrame
(npr. u zadacima
određivanja broja
elemenata
podskupova unije
dva ili više
skupova)
- Za obradu
preporučenih
sadržaja
predlaže se 12
časova
- Razumevanje i - izračunavati određen deo - Razmena i - Važno je da se
primena neke veličine proporcija razmera, pre
proporcionalnosti - znati šta je razmera, - svega, vezuje za
proširivati je ili Proporcionalnos konkretne
skraćivati i to primenjivati t veličina, primene (npr.
u rešavanju problema podele direktna i kod planova
- rešavati prostu i obrnuta topografskih i
produženu proporciju - Račun podele geografskih
- prepoznati direktnu ili - Račun mešanja karata) i treba
obrnutu proporcionalnost - Procentni raditi što više
dve veličine i to račun raznovrsnih
primenjivati u rešavanju primera (npr.
jednostavnih problema račun mešanja se
- rešavati problem smeše koristi pri
dve ili više komponenti određivanju
- rešavati osnovne probleme količine
procentnog računa komponenata u
(određivanja: nepoznate nekoj boji)
glavnice, procenta ili - Kroz ove
procentnog iznosa) i sadržaje se mogu
složenije kombinovane obnoviti neka
primere minimalna znanja
- rešavati probleme o linearnim
složenijih zavisnosti više jednačinama i
proporcionalnih veličina funkcijama iz
osnovne škole i
povezati sa
novim sadržajima
iz tih oblasti u
ovom razredu
- Insistirati na
potpunom
razumevanju i
efikasnoj
primeni znanja o
procentu (npr.
treba shvatiti i
upamtiti da se
iznos cene,
posle promene za
određeni
procenat, dobija
množenjem stare
cene i
koeficijenta
koji zavisi od
tog procenta)
- Izgrađivati
predstavu o
mogućim okvirima
rešenja
- Za obradu
preporučenih
sadržaja
predlaže se 12
časova
- Obnavljanje i - znati da su tačka, prava - Osnovni i - Insistirati na
upotpunjavanje i ravan osnovni pojmovi i izvedeni izvođenju
znanja o osnovnim razlikovati njihove pojmovi; precizne i
i izvedenim međusobne položaje: aksioma, uredne
geometrijskim kolinearnost, komplanarnost teorema, dokaz konstrukcije
pojmovima, tačaka; paralelnost - Tačka, jednostavnih
njihovom (pravih, ravni, prave i prava, ravan; figura
uzajamnom odnosu ravni), mimoilaznost međusobni - Insistirati na
i pravih... položaj, znanju i
transformacijama - rešavati jednostavne odnosi razumevanju
podudarnosti kombinatorne probleme pripadanja dokaza
prebrojavanja geometrijskih - Duž, ugao, najjednostavnijih
objekata diedar, rogalj tvrđenja (npr. o
- znati šta je duž, - Normalnost simetrali duži)
poluprava, ugao, trougao, pravih i ravni - Kod definisanja
poluravan, diedar, rogalj - Ugao između i obrade
- znati šta su uglovi sa prave i ravni, transformacija
paralelnim kracima i veze ugao između pomagati se
između njih dve ravni grafoskopom ili
- znati relacije vezane za - Podudarnost bar
unutrašnje i spoljašnje uglove figura, ilustracijama na
trougla i to primenjivati u podudarnost nekim pogodnim
rešavanju jednostavnih trouglova, modelima, ako
problema primena. već nije moguće
- znati osnovne stavove o - Četvorougao, da se izvede
podudarnosti trouglova i mnogougao, simulacija na
primenjivati ih krug računaru
- znati šta su krug, kružna - Vektori, - Znanja o
linija i njihovi elementi jednakost, vektorima
(centar, poluprečnik, operacije sa povezati sa
tetiva, luk), znati šta su vektorima znanjima o
tangenta i sečica kruga i - Translacija, vektorskim
umeti da ih konstruiše rotacija, veličinama u
- znati šta je simetrala simetrija fizici,
duži (ugla), znati njeno (osna, naglašavati
svojstvo i umeti da ga centralna, razliku između
dokaže; ravanska) skalarnih i
- konstruisati opisani vektorskih
(upisani) krug datog veličina
trougla - Za obradu
- konstruisati visine preporučenih
trougla i znati da se seku sadržaja se
u jednoj tački (ortocentru) predlaže 33 časa
- znati šta je srednja
linija trougla i njeno
svojstvo
- znati šta je težišna duž
trougla i svojstvo težišta
- znati osnovne relacije u
jednakokrakom i
jednakostraničnom trouglu i
primenjivati ih
- razlikovati vrste
četvorouglova
- znati osnovne stavove o
trapezu i paralelogramu,
umeti da ih dokaže i
primenjivati ih
- znati osobine specijalnih
paralelograma, umeti da ih
dokaže i primenjivati ih
- izvoditi jednostavne
konstrukcije trougla i
četvorougla
- znati šta je konveksan
mnogougao; umeti da dokaže
i primeni formule za:
izračunavanje broja
dijagonala, zbir unutrašnjih
uglova, zbir spoljašnjih
uglova konveksnog mnogougla
- znati šta su periferijski
i centralni ugao kruga nad
istim lukom i vezu između
njih
- znati definiciju i
osobine pravilnih
mnogouglova
- znati šta je vektor, kada
su dva vektora jednaka i
izvoditi operacije sabiranja
i oduzimanja vektora,
množenja vektora skalarom
- znati šta su translacija,
rotacija, osna i centralna
simetrija i primenjivati ih
na jednostavnim figurama
- Obnavljanje i - znati šta je monom, - Monomi, - Rastavljanje
upotpunjavanje prepoznavati slične monome, račun sa polinoma na
znanja o sabirati ih i oduzimati stepenima činioce i
polinomima i - znati da množi i deli - Polinomi i sređivanje
racionalnim monome; znati kada je operacije sa racionalnih
algebarskim algebarski razlomak njima izraza
izrazima definisan i kada je jednak - Deljivost obrađivati na
nuli, skraćivati ga polinoma, jako puno
(proširivati) i znati Bezuova primera i
uslove pod kojim to važi teorema insistirati da
- znati šta je polinom, - Rastavljanje učenici jednim
njegov opšti oblik i stepen; polinoma na delom rade sami
sređivati polinom dobijen činioce ili u grupama
sabiranjem, oduzimanjem, - Racionalni - Ozbiljnom
množenjem polinoma algebarski greškom treba
- znati formule za kvadrat izrazi, smatrati
i kub binoma i primenjivati operacije sa previđanje
ih racionalnim ograničavajućih
- znati formule za kvadrat algebarskim uslova pri
i kub binoma i primenjivati izrazima sređivanju izraza
ih (npr. vrednost
- određivati količnik izraza
C() i /dž$
: 91;: ostatak D$ jeste 1, ali
: 91;: lj() pri samo pod uslovom
deljenju polinoma da je
A() polinomom džvč0
B() - ne sme se
(B() "izgubiti
: 91;: v 0) i umeti da to informacija" da
zapiše A() = izraz
B() /dž$
: 91;: C() + D$ nije ni
lj(); znati definisan za
da je polinom =0)
B() - Zašto ne bi,
delilac polinoma ponekad, pri
A(), odnosno sređivanju izraza
polinom A() naglasili i
sadržalac polinoma distributivnost
B(), ako deljenja prema
važi A() = sabiranju
B() (oduzimanju) da
: 91;: C() za neki bi se i na taj
polinom način počelo sa
C() eliminisanjem
- rastavljati polinom na poznate
činioce primenom osnovnih materijalne
formula (distributivni greške?
zakon množenja prema - Za obradu
sabiranju, kvadrat binoma, preporučenih
razlika kvadrata, kub sadržaja
binoma, zbir i razlika predlaže se 20
kubova) časova
- određivati NZS i NZD
datih polinoma
- transformisati racionalni
algebarski izraz
- Obnavljanje i - znati Talesovu teoremu i - Razmera i - Naglasiti
upotpunjavanje primenjivati je (npr. pri proporcionalnos analogije između
znanja o konstruktivnom određivanju t duži stavova
sličnosti nepoznate duži u proporciji - Talesova podudarnosti i
mnogouglova i četiri duži ili teorema odgovarajućih
primena konstrukciji podele duži u - Obrnuta stavova
datom odnosu; u dokazima Talesova sličnosti
teorema o srednjoj liniji teorema i trouglova
trougla ili trapeza, dokazu perspektivna - Navesti kao
svojstva težišta sličnost primer merenje
trougla...) - Sličnost visine Keopsove
- znati obrnutu Talesovu figura piramide, koje
teoremu; znati šta su - Sličnost se pripisuje
perspektivno-slični trouglova Talesu; osvrnuti
trouglovi, četvorouglovi... - Primena se na istorijski
i umeti da ih konstruiše sličnosti na značajno
- znati definiciju sličnih pravougli Eratostenovo
figura, razumeti šta je trougao merenje Zemljinog
koeficijent sličnosti i (Euklidovi meridijana
stavove o sličnosti stavovi, - Kroz primenu
trouglova Pitagorina obrnute Talesove
- primenjivati stavove o teorema) i teoreme može se
sličnosti trouglova u primena prirodno doći do
dokazima sličnosti figura pojma
- znati kakav je odnos perspektivno-slič
površina dve slične figure nih figura; u
sa poznatim koeficijentom zavisnosti od
sličnosti i to primenjivati raspoloživog
- znati Pitagorinu teoremu vremena može se,
i primenjivati je ali nije
- umeti da dokaže ili neophodno,
primeni sličnost figura u eksplicitno
kombinovanim zadacima obraditi
(primene znanja o svojstvima transformacija
figura, izračunavanje homotetije
površine, - Za obradu
konstrukcijama,...) preporučenih
sadržaja
predlaže se 16
časova
- Obnavljanje i - umeti da predstavi - Osobine - Sadržaje
upotpunjavanje zavisnost dve veličine u jednakosti povezivati sa
znanja o stanjima, pojavama i - Linearna odgovarajućim
linearnim procesima iz realnih jednačina sadržajima
funkcijama, situacija - tabelarno i - Rešavanje fizike, hemije i
jednačinama, grafički linearnih praktične
nejednačinama, - umeti da sa grafika, jednačina sa nastave
sistemima i grafikona ili iz tabele jednom - Insistirati na
primena pročita i zapiše koliko nepoznatom, geometrijskoj
iznosi vrednost jedne ekvivalentnost interpretaciji
veličine ako je poznata jednačina grafika funkcije
druga i koliko iznosi - Linearna f(dž$
: 91;: promena jedne veličine ako jednačina sa D$) = kdž
je poznata promena druge parametrom + n kao
- rešavati linearne - Jednačine prave kroz tačku
jednačine primenom čije se N(0,
: 91;: ekvivalentnih rešavanje svodi n) i pravcem
transformacija na rešavanje koji, za
- rešavati praktične linearne kv0
probleme koji se svode na jednačine; određuje duž
linearne jednačine apsolutna DžY gde
- rešavati jednačine koje vrednost je
se svode na linearnu - Linearna (1,0),
: 91;: jednačinu, uz razmatranje funkcija i njen Y(1,
eventualnih uslova (primer grafik k), a za
jednačine dž/dž = 1, primeri - Sistem k=0 je
jednačina u kojima figuriše linearnih paralelan
apsolutna vrednost,...) jednačina sa osi
- znati analitički oblik dve ili tri - Insistirati na
y = kdž + nepoznate, povezivanju sa
n linearne različite skupovnim i
funkcije, znati da je metode logičkim
grafik linearne funkcije rešavanja operacijama
prava i geometrijski - Primena (npr. pri
interpretirati parametre linearnih rešavanju sistema
k i n jednačina na dve linearne
- grafički rešavati sisteme rešavanje nejednačine sa
linearnih jednačina sa dve različitih jednom
nepoznate problema nepoznatom ili
- znati analitičke metode - Osobine npr. pri
za rešavanje sistema nejednakosti razlikovanju
linearnih jednačina sa dve <, >, slučaja rešenja
i tri nepoznate i v, sistema sa
primenjivati ih v parametrom)
- rešavati problem ili - Linearne - Za obradu
sistem koji se svodi na jednačine sa preporučenih
rešavanje sistema linearnih jednom sadržaja
jednačina nepoznatom, predlaže se 20
- razlikovati jednačine i sistemi časova
sisteme koji imaju - Nejednačine
jedinstveno rešenje od onih oblika
koji su protivurečni ili -
neodređeni (a+$LA
- rešavati linearnu T$b)
jednačinu (sistem linearnih (cdž+$LA
jednačina) sa parametrom TD$)>0
- rešavati linearnu itd.
nejednačinu, odnosno sistem
linearnih nejednačina sa
jednom nepoznatom ili
formule koje se na to svode
(npr. nejednačine oblika
(adž+b)
(cdž
+$LATD$)>0) pomoću
ekvivalentnih
transformacija i grafički
prikazivati skup rešenja
- Sticanje - znati šta je sinus, - Definicije - Naglasiti da
početnih znanja kosinus, tangens i trigonometrijsk se rezultat
iz kotangens oštrog ugla u ih funkcija Talesove teoreme
trigonometrije pravouglom trouglu, oštrog ugla u koristi pri
pravouglog izračunavati ih ako su date pravouglom uvođenju
trougla i primena stranice (ili se mogu trouglu trigonometrijskih
izračunati) i obrnuto - - Vrednosti funkcija oštrog
konstruisati oštar ugao ako trigonometrijsk ugla
je poznata jedna njegova ih funkcija - Sadržaji
trigonometrijska funkcija karakteristični trigonometrije
- znati osnovne h uglova (od su povezani sa
trigonometrijske 30V raznim
identičnosti i primenjivati , matematičkim
ih u određivanju vrednosti 45V sadržajima -
trinogometrijskih funkcija , npr. kroz
na osnovu poznavanja samo 60V zadatke
jedne ), izračunavanja
- znati vrednosti - Osnovne obima i površine
trigonometrijskih funkcija trigonometrijsk pravilnih
karakterističnih uglova (od e identičnosti n-trouglova,
30V, - Rešavanje n = 3,4,5,...
45V, pravouglog i posmatranje
60V), umeti da trougla; količnika obima
sa kalkulatora pročita približne i prečnika
vrednosti za ostale oštre formule za opisanog kruga
uglove i obrnuto - umeti da obim i tih
odredi ugao ako je poznata površinu n-trouglova i
vrednost jedne pravilnog poređenje sa
trigonometrijske funkcije n-trougla, brojem P,
- "rešavati" pravougli n=3,4,5,..., mogu se obnoviti
trougao i to primenjivati poređenje sa i upotpuniti
pri "rešavanju" složenijih formulama za prethodna znanja
figura (npr. pri približnom obim i i povezati sa
izračunavanju obima i površinu kruga onim što se uči
površine pravilnih kasnije o obimu
n-trouglova, n = i površini kruga
3,4,5,...) i delova kruga.
- umeti da elemente - Sadržaje
trigonometrije pravouglog povezivati sa
trougla koristi u rešavanju odgovarajućim
praktičnih problema sadržajima
- dokazivati jednostavne fizike i
trigonometrijske stručnih
identičnosti predmeta: nagib
strme ravni,
razlaganje sila
(normalna
komponenta kod
sile trenja ili
komponenta sile
u pravcu kretanja
tela...),
veličina
senke,...
- Učenici treba
da urade
samostalno što
više primera
"rešavanja"
pravouglog
trougla i to bez
unapred
upamćenih
formula za
"rešavanje"
- Treba
insistirati na
upotrebi
kalkulatora, kao
efikasnog
pomoćnog
sredstva pri
rešavanju
problema
primenom
trigonometrije
- Za realizaciju
trigonometrije
pravouglog
trougla
preporučuje se
12 časova
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 12 ČASOVA.


Razred: drugi
Godišnji fond časova: 111 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI I TEME ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
drugog razreda
učenik će:
- Sticanje znanja o - znati šta je - Stepen i radijan - Trigonometrijske
trigonometrijskim funkcijama i trigonometrijski - Trigonometrijske jednačine i
njihova primena krug i da je njegov funkcije nejednačine mogu se
obim 2P; razumeti proizvoljnog ugla rešavati paralelno sa
jedinice stepen i na ostalim sadržajima, a
radijan za merenje trigonometrijskom ne samo na kraju
ugla i umeti da krugu oblasti, ali na
meru ugla u jednoj - Svođenje na prvi primerima kada su
od njih pretvori u kvadrant rešenja specijalni
meru po drugoj - Periodičnost uglovi (dok se ne
- znati definicije - Znak uvedu arkus funkcije)
i geometrijsku - (Ne)parnost - Ponoviti o pravilima
interpretaciju - Monotonost zaokrugljivanja brojeva
četiri osnovne - Grafici i primenjivati ih
trigonometrijske trigonometrijskih - Ovi sadržaji ne mogu
funkcije funkcija, osobine biti efikasno
- određivati - Sinusna i obrađivani bez
trigonometrijske kosinusna teorema povezivanja sa ostalim
funkcije sa primenom - Za obradu
proizvoljnog ugla, - Adicione teoreme preporučenih sadržaja
svodeći ih na - Transformacije predlaže se 32 časa
trigonometrijske zbira i razlike
funkcije trigonometrijskih
nenegativnog funkcija u
oštrog ugla (na proizvod i obrnuto
osnovu osobina o - Arkus funkcije,
periodičnosti, grafici, osobine
(ne)parnosti, - Trigonometrijske
svođenju na prvi jednačine i
kvadrant,...) nejednačine
- primenjivati
adicione teoreme i
ostale identitete
pri transformisanju
izraza
- znati grafike
osnovnih
trigonometrijskih
funkcija i umeti
da sa grafika
pročita osnovne
osobine
- znati sinusnu i
kosinusnu teoremu
i primenjivati ih,
"rešavati" trougao
- određivati skup
rešenja
trigonometrijske
jednačine
(nejednačine)
- Sticanje znanja o kvadratnim - rešavati nad - Kvadratna - Preporuka je da se
funkcijama, rešavanje kvadratnih R jednačina kvadratne jednačine
jednačina i nejednačina i jednačinu - Pojam prvo rešavaju samo nad
primena dž2 = a kompleksnog broja skupom realnih
(ako je i operacije sa brojeva, dok se ne
av0 njima savlada osnovno iz
) i druge - Obrazac za kvadratnih funkcija.
nepotpune rešavanje kvadratne - Pre izvođenja i
kvadratne jednačine korišćenja obrasca za
jednačine - Diskriminanta i rešavanje kvadratne
- znati primer priroda rešenja jednačine, preporuka
kvadratne kvadratne je da se konkretne
jednačine koja jednačine jednačine sa "lepim
nema rešenja u - Rastavljanje brojevima" rešavaju
skupu R i kvadratnog trinoma rastavljanjem kvadratnog
šta je imaginarna na linearne trinoma (na. jednom
jedinica činioce ili dva časa) a tako
- znati šta su - Vietova pravila nešto ne treba potpuno
kompleksni brojevi sa primenom izbegavati ni kasnije
i vršiti osnovne - Jednačine koje - Pre izvođenja
operacije sa njima se smenom svode na kanonskog oblika
- rešavati kvadratne kvadratnog trinoma,
jednostavne - Kvadratna predlaže se da se
slučajeve funkcija i njen odgovarajuće
kvadratne grafik rastavljanje koristi na
jednačine na - Kvadratna nekoliko konkretnih
osnovu rastavljanja nejednačina primera
kvadratnog trinoma - Sistem kvadratne - Razvijati ideju
- znati obrazac za i linearne smene
rešavanje kvadratne jednačine, sistem - Ovi veoma važni
jednačine, dve kvadratne sadržaji ne mogu biti
primenjivati ga i jednačine efikasno savladani bez
umeti da na osnovu - Geometrijska povezivanja sa ostalim
obrasca rastavi interpretacija - povezivati znanja o
kvadratni trinom kompleksnih kvadratnoj funkciji,
- znati šta je brojeva u jednačini i
diskriminanta i kompleksnoj ravni, nejednačini sa znanjima
određivati prirodu modul i argument iz trigonometrije,
rešenja kvadratne kompleksnog broja kompleksnih
jednačine - Predstavljanje brojeva,...
- znati Vietova kompleksnog broja - Pri proširivanju
pravila i u algebarskom skupa realnih brojeva
primenjivati ih trigonometrijskom naglasiti da više "ne
- rešavati i Ojlerovom obliku važe" relacije <,
jednačine koje se - Računske >, v,
smenom svode na operacije sa v, a da
kvadratne kompleksnim operacije +, -,
- rešavati brojevima u V, : proširuju
kvadratne trigonometrijskom svoje dejstvo na nove
jednačine sa obliku: sabiranje, konstante, uz nastavak
parametrom množenje, važenja istih zakona
- znati kanonski stepenovanje (tako da učenici i
oblik kvadratnog - Moavrov obrazac sami mogu da naslute
trinoma i - Korenovanje kako se npr. množe
primenjivati ga kompleksnog broja kompleksni brojevi)
- umeti da nacrta - Za obradu
grafik kvadratne preporučenih sadržaja
funkcije i opiše predlaže se 34 časa
njene osobine
- rešavati sistem
linearne i
kvadratne
jednačine (dve
kvadratne
jednačine)
- razlikovati šest
mogućih tipova
grafika kvadratne
funkcije i
primenjivati ih pri
određivanju znaka
kvadratnog trinoma
i rešavanju
kvadratne
nejednačine
- rešavati formule
koje se svode na
rešavanje jedne ili
više kvadratnih
nejednačina
- umeti da
kompleksan broj u
algebarskom obliku
prevede u
trigonometrijski
oblik, i obrnuto
- umeti da za
brojeve date u
trigonometrijskom
obliku nađe
proizvod,
količnik, stepen,
koren i znati
geometrijsku
interpretaciju
- umeti da znanja o
kompleksnim
brojevima
primenjuje u struci
- Sticanje znanja o stepenima i - znati osobine - Pojam stepena - Isticati da
korenima i operacijama sa njima operacija - Operacije sa permanentno važe
stepenovanja sa stepenima osobine stepenovanja
celim eksponentom - Stepen sa celim bez obzira na
i primenjivati ih u izložiocem proširivanje skupa
transformacijama - Pojam korena kojem pripada
izraza - Operacije sa izložilac
- znati grafike korenima - Posebno insistirati
funkcija - Stepen sa na razmatranju uslova
y=džn racionalnim da bi neki broj mogao
(n - paran izložiocem biti rešenje
broj; n - - Racionalisanje iracionalne
neparan broj) i imenioca razlomka (ne)jednačine
umeti da sa - Iracionalne - Za obradu
grafika pročita jednačine i preporučenih sadržaja
osobine nejednačine, uslovi predlaže se 13 časova
- znati definiciju
n - tog
korena (n
- paran broj;
n -
neparan broj),
znati odgovarajuće
grafike i umeti da
sa grafika pročita
osobine
- znati osobine
operacija
korenovanja i
primenjivati ih u
transformacijama
izraza
- racionalisati
imenilac razlomka
u jednostavnim
slučajevima
- umeti da reši
iracionalnu
jednačinu
(razmatrajući i
uslove za
postojanje rešenja)
- umeti da reši
iracionalnu
nejednačinu
(razmatrajući i
uslove za
postojanje rešenja)
- znati osobine
operacija
stepenovanja sa
racionalnim
izložiocem i
primenjivati ih u
transformacijama
jednostavnih izraza
- Sticanje znanja o - prikazivati - Eksponencijalna - Naglašavati da
eksponencijalnim i analitički, funkcija i njen karakteristična
logaritamskim funkcijama, tabelarno i grafik, osobine svojstva operacije
rešavanje eksponencijalnih i grafički - Eksponencijalne stepenovanja ostaju u
logaritamskih jednačina i eksponencijalnu jednačine i važnosti pri
nejednačina i primena funkciju i znati nejednačine proširivanju domena za
njene osobine - Inverzna eksponente od skupa
- rešavati funkcija prirodnih do skupa
jednostavne - Logaritamska realnih brojeva, a
eksponencijalne funkcija i njen osnova na kraju može
jednačine i grafik, osobine biti samo pozitivan
nejednačine - Pravila broj, različit od 1
- prikazivati logaritmovanja i - Posebno insistirati
analitički, antilogaritmovanja na razmatranju uslova
tabelarno i i primena da bi neki broj bio
grafički - Logaritamske rešenje (ne)jednačine
logaritamsku jednačine i - Za obradu
funkciju kao nejednačine preporučenih sadržaja
inverznu funkciju - Dekadni predlaže se 20 časova
eksponencijalne i logaritam i
znati njene osnovne upotreba
osobine kalkulatora
- znati šta je
logaritam i
pravila
logaritmovanja i
primenjivati ih pri
transformaciji
jednostavnih
izraza
- rešavati
jednostavne
logaritamske
jednačine i
nejednačine
- znati da koristi
kalkulator za
određivanje
logaritama
vrednosti koje
nisu specijalne i
zaokrugljivati ih
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 12 ČASOVA.


Razred: treći
Godišnji fond časova: 70 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku trećeg razreda učenik OSTVARIVANjE PROGRAMA
će:
- Obnavljanje i upotpunjavanje - razumeti šta je obim, odnosno - Metričke relacije za - Na početnim časovima
znanja o obimu i površini površina mnogougla, šta je merna mnogouglove obnavljanja i dopunjavanja
mnogouglova, površini i jedinica i merni broj - Međusobni položaj tačaka, znanja o obimu, površini i
zapremini poliedara i - primenjivati formule za pravih i ravni u prostoru zapremini tela i osnovnim
primena izračunavanje obima i površine: - Normalnost prave i ravni, mernim jedinicama,
pravougaonika, kvadrata, Košijeva teorema; normalna koristiti model kocke ivice
paralelograma, trougla, projekcija tačke, ugao između 1 dm na čijim
četvorougla sa normalnim prave i ravni, stranama je ucrtana
dijagonalama, jednakostraničnog - Poliedri, osnovni pojmovi, centimetarska mreža i, ako
trougla, trapeza, pravilnog rogalj, zbir ivičnih uglova je moguće, kod kojeg se iz
šestougla, roglja jednog roglja može izvaditi
- znati moguće međusobne položaje - Pravilni poliedri kocka ivice 1 cm i
tačaka, pravih i ravni u prostoru - Pojam prizme, vrste, površina posle ponovo uklopiti
- znati šta je normalnost prave i i zapremina - Insistirati da učenici
ravni, normalna projekcija tačke, - Pojam piramide, vrste, naprave mrežu i model bar
ugao između prave i ravni površina i zapremina jednog poliedra, kao i da,
- znati šta je poluravan, diedar, - Pojam zarubljene piramide, pri navođenju skoro svakog
ugao diedra površina i zapremina zadatka, crta pomoćnu sliku
- crtati pomoćne slike osnovnih - Ravni preseci poliedara - Ako je moguće, koristiti
oblika prizme i piramide: kvadar, - Površina i zapremina složenih simulacije na računaru,
kocka, pravilna trostrana, tela npr. simulacije preseka
četvorostrana i šestostrana poliedara
prizma, piramida i zarubljena - Istaći primere iz
piramida, i znati njihove elemente istorijata matematike, npr.
- razlikovati pet pravilnih problem udvostručenja kocke
poliedara - Zahtevati da pravilne
- crtati mrežu i računati površinu poliedre učenici obrade
i zapreminu prizme, piramide, samostalno uz korišćenje
zarubljene piramide literature
- izračunavati zapreminu prizme, - Insistirati na primeni
piramide, zarubljene piramide Pitagorine teoreme i
- izračunavati površinu i trigonometrije kroz više
zapreminu složenih tela čiji su zadataka
delovi ili "šupljine", u obliku - Neke rezultate učenici
poliedara moraju automatski da znaju
- određivati površinu ravnih i da koriste, bez izvođenja
preseka poliedara (npr. obrasci za dijagonalu
- primenjivati stečeno znanje na kvadrata, kocke, kvadra)
rešavanje praktičnih problema iz - U zadacima koristiti što
svakodnevne prakse više primera iz prakse,
posebno stručne
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 18
časova
- Upotpunjavanje znanja o - znati formule za izračunavanje - Obim i površina kruga, broj - Na početnim časovima
obimu i površini kruga i obima i površine kruga i delova P obnavljanja i dopunjavanja
delova kruga, površini i kruga i primenjivati ih, znati - Obim i površina kruga, delova znanja o obimu i površini
zapremini oblih tela i približnu vrednost broja kruga kruga insistirati na
primena P na dve decimale - Obrtna tela formulacijama: obim bilo
- razumeti da valjak, kupa, - Valjak, površina i zapremina kog kruga je približno 3,14
zarubljena kupa nastaju rotacijom, - Kupa, površina i zapremina puta veći od svog prečnika,
redom: pravougaonika oko jedne - Zarubljena kupa, površina i površina bilo kog kruga je
strane, pravouglog trougla oko zapremina približno 3,14 puta veća od
katete, polukruga oko prečnika i - Sfera i lopta, kalota i kvadrata nad jednim svojim
umeti da to prikaže sferni pojas poluprečnikom; tek posle
- crtati mrežu i izračunavati - Površina i zapremina lopte i toga taj standardni odnos
površinu valjka, kupe, zarubljene njenih delova označiti sa P i,
kupe - Ravni preseci obrtnih tela naravno, obezbediti da
- izračunavati površinu sfere - Površina i zapremina složenih učenici razlikuju broj
- izračunavati površinu osnih figura P od svojih
preseka obrtnih tela približnih vrednosti
- izračunavati zapreminu valjka, - Nije loše primetiti
kupe i lopte sličnost među formulama za
- znati kakav je odnos površina površinu trougla (trapeza)
(zapremina) dva slična obla tela i kružnog isečka (isečka
sa poznatim koeficijentom kružnog prstena)
sličnosti i to primenjivati - Insistirati na
- izračunavati površinu i samostalnom pravljenju mreža
zapreminu složenih figura i modela obrtnih tela. Ako
- primenjivati stečeno znanje u je moguće, koristiti
rešavanju praktičnih problema simulacije na računaru
- Sadržaje povezati sa
stručnim predmetima i
problemima iz svakodnevnog
života
- Insistirati na primeni
Pitagorine teoreme i
trigonometrije kroz zadatke
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 8
časova
- Upoznavanje sa elementima - znati šta je Dekartov koordinati - Podela duži u datoj razmeri, - Istaći povezanost
analitičke geometrije prave sistem i kako se u njemu predstavlja središte duži grafičkog i analitičkog
i kruga tačka, određuje rastojanje dve - Implicitni, eksplicitni i pristupa u analitičkoj
tačke, središte date duži, segmentni oblik jednačine prave geometriji. Često
površina trougla ako su date - Jednačina pramena pravih kroz naglašavati da tačka
koordinate njegovih temena i to jednu tačku, jednačina prave pripada liniji ako i samo
primenjivati kroz dve tačke ako njene koordinate
- razlikovati implicitni, - Ugao između dve prave zadovoljavaju jednačinu te
eksplicitni i segmentni oblik - Jednačine kruga linije
jednačine prave i primenjivati ih - Međusobni položaj prave i - Da se formule ne bi samo
- primenjivati jednačinu pramena kruga, uslov dodira, tangenta mehanički pamtile treba
pravih kroz jednu tačku npr. birati ponekad i neke
- primenjivati jednačinu prave kroz specijalne slučajeve
dve tačke - Za obradu preporučenih
- utvrđivati međusobne odnose dve sadržaja predlaže se 13
prave (paralelnost, normalnost, časova
ugao preseka)
- znati jednačinu kruga ako je
poznat centar i poluprečnik
- umeti da analitički odredi
presek prave i kruga rešavajući
odgovarajući sistem jednačina
- umeti da odredi jednačinu
tangente kruga koja zadovoljava
određeni uslov
- Razvijanje osnovnih znanja - znati šta su (ne)kolinearni i - Vektorska baza i - Pri uvođenju prostornog
o vektorima i primena (ne)komplanarni vektori kooridnatizacija koordinatnog sistema
- razlagati dati vektor razloži na - Sabiranje i oduzimanje vektora, naglašavati analogije sa
tri komponente, kolinearne osama množenje vektora skalarom, koordinatnim sistemom u
koordinatnog sistema određivanje intenziteta vektora ravni
- sabirati, oduzimati i množiti preko koordinata - Navoditi puno primera
skalarom vektore dat koordinatama - Linearna zavisnost vektora, vektorskih veličina u
i određivati njihove intenzitete kolinearnost i komplanarnost matematici, fizici,
- znati definiciju skalarnog (preko linearnih sistema) svakodnevnom životu
proizvoda, njegovu vrednost u - Skalarni proizvod vektora i Naglašavati razliku između
funkciji koordinata i to primene (uglovi i skalarnih i vektorskih
primenjivati na određivanje ugla ortogonalnost) veličina
između dva vektora i ispitivanje - Vektorski proizvod vektora i - Determinante, ako se
ortogonalnosti primene (površina paralelograma koriste, koriste se
- znati definiciju vektorskog i kolinearnost) isključivo kao zgodan zapis
proizvoda i formulu za vektorski - Mešoviti proizvoda vektora i za lakše računanje
proizvod u funkciji koordinata i primene (zapremina prizme i - Za obradu preporučenih
to primenjivati na izračunavanje komplanarnost) sadržaja predlaže se 13
površine paralelograma i časova
ispitivanje kolinearnosti
- znati definiciju mešovitog
proizvoda i formulu za mešoviti
proizvod u funkciji koordinata i
to primenjivati za izračunavanje
zapremine prizme i ispitivanje
komplanarnosti
- Sticanje osnovnih znanja o - određivati prvih nekoliko - Beskonačan niz, načini - Nizove zadavati kako
nizovima i primena članova niza zadatog formulom, zadavanja formulom, tako i svojim
tabelom ili nekim drugim opisom - Matematička indukcija i neke članovima i rekurzivno, ili
- znati svojstva monotonosti i njene primene nekim drugim opisom - i u
ograničenosti niza i umeti da - Osnovni pojmovi o nizovima svakom od tih slučajeva kod
navede primere nizova kod kojih - Aritmetički niz - pojam, učenika stvarati predstavu
ona (ne)važe svojstva, primene o ponašanju niza
- razumeti princip matematičke - Geometrijski niz - pojam, - Primere nizova uzimati iz
indukcije i primenjivati ga na svojstva, primene raznih oblasti matematike,
jednostavnim primerima (npr. iz geometrije) kao i
- znati definiciju i osobine iz svakodnevnog života
aritmetičkog i geometrijskog niza (npr. neki izabrani problem
i primenjivati ih u određivanju niza složenog interesnog računa)
i izračunavanju sume - Za obradu preporučenih
- primenjivati znanja o nizovima u sadržaja predlaže se 10
rešavanju različitih problema (npr. časova
pri određivanju složenog interesa)
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.


Razred: četvrti
Godišnji fond časova: 62 časa


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I PREPORUČENO
Po završetku četvrtog TEME UPUTSTVO ZA
razreda učenik će: OSTVARIVANjE
PROGRAMA
- Klasifikacija i - znati grafike - Realne funkcije, - Insistirati na
produbljivanje znanja o elementarnih funkcija i domen, kodomen, skup samostalnom i
karakterističnim osobinama umeti da objasni njihove slika grupnom radu
realnih funkcija osobine, čitajući sa - Osobine funkcija učenika kod
grafika (domen, skup slika, (nule, znak, ponavljanja
"1-1", nule, znak, (ne)parnost, elementarnih
(ne)parnost, monotonost, periodičnost, funkcija
ekstremne vrednosti, monotonost, ekstremne - Za obradu
periodičnost, vrednosti, ograničenost, preporučenih
(ne)konveksnost grafika) (ne)konveksnost grafika) sadržaja
- određivati inverznu - Elementarne funkcije predlaže se 10
funkciju date funkcije (linearne, kvadratna, časova
- određivati kompoziciju eksponencijalna,
funkcija logaritamska,
- određivati domen, nule i trigonometrijske)
znak ispitivati (ne)parnost (racionalna,
realnih funkcija složene iracionalna)
funkcije - Inverzija funkcije,
proizvod funkcija
- Sticanje osnovnih znanja o - razumeti definiciju - Granična vrednost - Napraviti
graničnoj vrednosti niza i granične vrednosti niza i niza, beskonačno male i paralelu između
funkcije i primena umeti da je izračuna na beskonačno velike granične
jednostavnim primerima veličine vrednosti
(primenjujući osnovne - Primena funkcije i
teoreme o graničnoj - Broj e granične
vrednosti niza) - Granična vrednost vrednosti niza
- znati šta su beskonačno funkcije, beskonačno - Za obradu
male i beskonačno velike male i beskonačno velike preporučenih
veličine, koje su osnovne veličine sadržaja
relacije među njima i to - Asimptote funkcije predlaže se 17
primenjivati - Neprekidnost funkcije časova.
- znati šta je beskonačni
geometrijski niz i umeti da
odredi sumu beskonačnog
opadajućeg geometrijskog
niza (npr. kod pretvaranja
beskonačno periodičnog
decimalnog broja u
razlomak)
- poznavati broj e kao
graničnu vrednost
odgovarajućeg niza i znati
njegovu približnu vrednost
sa tačnošću na dve decimale
- znati osnovne teoreme o
graničnim vrednostima i
primenjivati ih u
jednostavnim primerima
izračunavanja,
- znati šta su beskonačno
male i beskonačno velike
veličine, koje su osnovne
relacije među njima i to
primenjivati
- ispitivati ponašanje
funkcije na "krajevima"
oblasti definisanosti,
određivati asimptote, ako
postoje, i to grafički
prikazivati
- znati šta su leva i desna
granična vrednost funkcije,
leva i desna neprekidnost u
tački, prekid funkcije i to
geometrijski interpretirati
- sticanje znanja o izvodu - znati šta je izvod - Priraštaj funkcije - Povezati
funkcije i znanja neophodnih funkcije i njegovu - Problem tangente i dosadašnja znanja
za ispitivanje i crtanje geometrijsku i mehaničku brzine o jednačini
grafika jednostavnih funkcija interpretaciju - Pojam i definicija prave sa znanjem
- izračunavati izvod izvoda funkcije o izvodima
funkcije po definiciji - Teoreme o izvodu - Staviti
- znati tablicu izvoda funkcije i primene naglasak na
elementarnih funkcija - Izvodi elementarnih geometrijsku i
- izračunavati izvod zbira, funkcija mehaničku
razlike, proizvoda i - Izvodi složenih interpretaciju
količnika funkcija; funkcija izvoda
- izračunavati izvod - Izvod inverzne - Posebno
složene funkcije funkcije izvežbati
- izračunavati izvode - Pojam ekstremne monotonost i
drugog, trećeg i višeg reda vrednosti funkcije konveksnost
elementarnih i složenih - Drugi izvod funkcije
funkcija - Konveksnost i primenom izvoda,
- znati jednačine tangente konkavnost, prevojne pre detaljnog
i normale kroz datu tačku tačke ispitivanja
sa krive na datu krivu i to - Izvodi višeg reda funkcije
primenjivati - Ispitivanje funkcija i - Insistirati na
- ispitivati monotonost i crtanje grafika što većem
ekstremne vrednosti - Diferencijal, samostalnom radu
funkcije, na osnovu primene geometrijska učenika
izvoda interpretacija, tablica - Za obradu
- rešavati ekstremalne preporučenih
geometrijske probleme sadržaja
primenom izvoda predlaže se 27
- ispitivati konkavnost i časova
konveksnost funkcije, na
osnovu primene izvoda
- ispitivati i grafički
prikazivati jednostavne
primere funkcija
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.

FIZIKA
1. CILjEVI PREDMETA:
- Produbljivanje razumevanja o osnovnim oblastima u klasičnoj i modernoj fizici;
- Produbljivanje razumevanja o fizici kao fundamentalnoj nauci, koja omogućava razumevanje sveta koji nas okružuje;
- Produbljivanje razumevanja o naučnom mišljenju i naučnim metodama;
- Shvatanje fizičke slike sveta;
- Shvatanje veze između fizike, tehnologije, kulture i društvenog razvoja.
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- E . Danilović, M. Raspopović, S. Boćin, Fizika za prvi razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000.
- J. Janjić, M. Pavlov, B . Radivojević: FIZIKA za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
- M. Raspopović i dr., Fizika sa zbirkom zadataka i priručnikom za laboratorijske vežbe, za I razred četvorogodišnjih stručnih škola Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1998.
- Grupa autora: FIZIKA za drugi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
- Grupa autora: FIZIKA za treći razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
- Nataša Čaluković: Fizika II, Zbirka zadataka za drugi razred gimnazije, KRUG , Beograd, 2003.
- Nataša Čaluković: Fizika III, Zbirka zadataka za treći razred gimnazije, KRUG , Beograd, 2003.
- Grupa autora: FIZIKA za četvrti razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
- Nataša Čaluković: Fizika, Zbirka zadataka za četvrti razred gimnazije, KRUG , Beograd, 2003.
- Kvark media, Multimedijalni edukativni programi Fizika 1 i 2 Multisoft+, Užice 1999.
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Matematika
- Osnove elektrotehnike
- Stručni predmeti
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred: prvi - OBAVEZNI PREDMET
Godišnji fond časova: 74 časa


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku prvog razreda OSTVARIVANjE PROGRAMA
učenik će:
Kinematika
- Učenik treba da oformi - da oformi sliku o fizici - Fizika - oblast i priroda -
sliku o mestu i značaju kao prirodnoj nauci; naučne discipline Kin
fizike za razvoj društva, o - da shvati značaj fizike kao - Razvoj fizike kao nauke i ema
njenim vezama sa fundamentalne nauke i njen njen uticaj na formiranje i tik
matematikom, ostalim uticaj na razvoj tehničkih razvoj tehničkih nauka a
prirodnim i tehničkim nauka i disciplina; - Fizički ogledi i zakoni.
naukama. - poznavati i koristiti Fizičke veličine i formule
- Razumevanje nastanka, naučnu terminologiju; - Sistematizacija fizičkih
provere, vrednovanja naučnih - razumeti razliku između veličina (Međunarodni
otkrića, njihov značaj i hipoteza, modela i teorija; sistem jedinica)
doprinos nekih naučnika. - znati šta karakteriše - Skalarne i vektorske
- Razumevanje pojava, naučnu teoriju; fizičke veličine
promena, procesa i odnosa - znati šta su fizičke - Osnovne operacije sa
na osnovu znanja zakona, veličine i da koristi vektorima:
modela i teorija prirodnih jedinice osnovnih i izvedenih Sabiranje i oduzimanje
nauka. veličina u skladu sa vektora na primeru fizičkih
- Razvijanje logičkog Međunarodnim sistemom veličina (brzina, ubrzanje,
razmišljanja i rasuđivanja, jedinica; sila, vektor položaja),
kao i shvatanja da fizički - znati razliku između Skalarni i vektorski
zakoni i principi nisu fizičkih skalarnih i proizvod vektora
apstraktni pojmovi, već da vektorskih veličina, kao i - Prostor, vreme, kretanje
je svaki od njih našao primere za te veličine; - Referentni sistem, vektor
primenu u konkretnim - da usvoji znanja potrebna za položaja i pomeranja
mašinama i mehanizmima. uspešno dalje usavršavanje i - Srednja i trenutna brzina
bavljenje profesijom; - Srednje i trenutno ubrzanje
- da koristi referentne - Podela kretanja prema
sisteme; brzini
- usvojiti osnovne predstave - Ravnomerno pravolinijsko
o mehaničkom kretanju; kretanje
- razumeti različite vrste - Grafičko predstavljanje
kretanja (translatorno, zavisnosti
rotaciono); v=f(t$D
: 91;: - znati da opiše fizičkim $) i
: 91;: veličinama i pojmovima c=f(t$D
: 91;: jednostavne oblike mehaničkog $)
: 91;: kretanja tela; - Ravnomerno ubrzano i
: 91;: - ume da meri i izračunava ubrzano pravolinijsko
: 91;: brzinu i ubrzanje kretanje
: 91;: pravolinijskog ravnomernog - Grafičko predstavljanje
: 91;: odnosno neravnomernog zavisnosti
: 91;: kretanja; a=f(t) i
- koristiti jedinicu za v=f(t$D
: 91;: brzinu i ubrzanje u $)
: 91;: SI; - Ravnomerno usporeno
- ume da izmeri i izračuna pravolinijsko kretanje
brzinu i ubrzanje; - Kružno kretanje
- razumeti i koristiti - Rotaciono kretanje čvrstih
formule, interpretirati tela
grafike i dijagrame. - Ugaoni pomeraj, ugaona
brzina
- Ugaono ubrzanje
- Ravnomerno ubrzano
rotaciono kretanje
- Dinamika i statika 39
- Gravitaciono polje 12

Dinamika i statika
- razumeti da je interakcija uzrok svih promena i pojava u prirodi i da uočava koja interakcija je uzrok konkretne promene ili pojave; - razumeti pojam oblika energije - da razume da rad predstavlja proces transformisanja oblika energije; - na nivou primene da se koriste zakonom održanja energije, impulsa, momenta impulsa - koriste jedinice energije i snage u SI
- Princip inercije, masa i impuls, Prvi Njutnov zakon - Osnovni zakon klasične dinamike - Treći Njutnov zakon - Inercijalni i neinercijalni sistem referencije - Inercijalne sile (centripet. i centrifugalna sila) - Trenje - Moment sile kao vektorski proizvod dva vektora, moment inercije - Moment impulsa - Osnovna jednačina dinamike rotacionog kretanja - Mehanički rad i snaga - Mehanička energija (potencijalna i kinetička) - Opšti karakter zakona održanja - Zakon održanja impulsa - Zakon održanja momenta impulsa - Zakon održanja mehaničke energije Gravitaciono polje - razumeti gravitaciju i njen uticaj na kretanje tela, pojave i procese na Zemlji i u Sunčevom sistemu; - da razlikuje silu teže od težine tela kako bi mogao da razume bestežinsko stanje tela.
- Fizičko polje - Njutnov zakon gravitacije i jačina gravitac. polja - Gravitaciona sila Zemlje i njeno ubrzanje - Težina tela i bestežinsko stanje - Kretanje u gravitacionom polju, slobodan pad, vertikalan hitac, kos hitac - Rad u gravitacionom polju - Gravitaciona potencijalna energija, Potencijal gravitacionog polja
Razred: drugi - OBAVEZNI PREDMET Godišnji fond časova: 74 časa
CILjEVI
ISHODI Po završetku drugog razreda učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
- Učenik treba da oformi sliku o mestu i značaju fizike za razvoj društva, o njenim vezama sa matematikom, ostalim prirodnim i tehničkim naukama. - Razumevanje nastanka, provere, vrednovanja naučnih otkrića, njihov značaj i doprinos nekih naučnika.
- Razumevanje pojava, promena, procesa i odnosa na osnovu znanja zakona, modela i teorija prirodnih nauka. - Razvijanje logičkog razmišljanja i rasuđivanja, kao i shvatanja da fizički zakoni i principi nisu apstraktni pojmovi, već da je svaki od njih našao primenu u konkretnim mašinama i mehanizmima. Gasni zakoni i termodinamika
- da razume pojam idealnog gasa i zakonitosti idealnog gasa - da razume kada je proces izohorni, izobarni, izotermni - da razume da rad i toplota predstavlja proces transformisanja energije i da razlikuje toplotu od temperature - razume kada je proces adijabatski i uoči njegovu primenu u svakodnevnom životu - da shvati pojam entropije kao mere neuređenosti
- Pojam idealnog gasa. Termodinamičke veličine - Jednačina stanja idealnog gasa - Diskusija jednačine stanja idealnog gasa, gasni zakoni, Avogadrov zakon (Bojl-Mariotov zakon, Gej-Lisakov zakon, Šarlov zakon) - Prvi princip termodinamike, adijabatski procesi - Drugi princip termodinamike, entropija, toplotne mašine (Karnoov ciklus)
- Korišćenje stručne literature, šema, folija za grafoskop, demonstracionih sredstava, rad u kabinetu za fiziku, korišćenje edukativnih programa na računaru - Jasno i konkretno izlaganje gradiva sa osvrtom na konkretne primere iz svakodnevnog života i prakse - Razvijanje i stvaranje takmičarskog duha kod učenika, kritičkog pristupa u rešavanju problema, individualnost ali i smisao za saradnju i zajedničko nalaženje rešenja
- Planiranje interaktivnih metoda rada
Preporučeni broj časova po temama: - Gasni zakoni i termodinamika 12 - Dinamika fluida 9 - Oscilacije 9 - Talasi 25 - Optika 19 Dinamika fluida
- da shvati pojam fluida - da shvati pojmove statičkog, hidrodinamičkog i dinamičkog pritiska - da ume da primeni Bernulijevu jednačinu
- Fluidi, jednačina kontinuiteta - Bernulijeva jednačina - Primena Bernulijeve jednačine, Toričelijeva teorema Oscilacije
- da shvati pojam fluida - da shvati pojmove statičkog, hidrodinamičkog i dinamičkog pritiska - da ume da primeni Bernulijevu jednačinu
- Oscilacije u mehanici, harmonijske oscilacije - Slobodne, prinudne, prigušene oscilacije - Elektromagnetne oscilacije - Rezonancija Talasi
- da shvati pojam oscilacija, njihov nastanak kao i karakterističnih veličina oscilatornog kretanja (period, učestalnost, amplituda) - da ume da razlikuje slobodne, prinudne i prigušene oscilacije - da shvati nastanak elektromagnetnih oscilacija i uoči njihovu primenu - da shvati pojam rezonancije i uoči njenu primenu u svakodnevnom životu - da shvati i razume šta su talasi, i kako nastaju - da shvati nastanak elektromagnetnih talasa i ume da razlikuje različite vrste elektromagnetnih talasa - da ume da shvati primenu elektromagnetnih talasa u svakodnevnom životu (na primeru radara) - da shvati princip superpozicije talasa - da razlikuje pokretne od stojećih talasa - da uoči šta su izvori zvuka, kakva je razlika između zvuka, tona i šuma - da razume osnovne karakteristike zvuka - da uoči pojavu Doplerovog efekta u akustici - da razume pojave interferencije, difrakcije i polarizacije mehaničkih talasa
- Mehanički talasi, karakteristike, vrste, nastanak - Elektromagnetni talasi, karakteristike, vrste, nastanak - Radar i njegova primena - Princip superpozicije talasa, pokretni i stojeći talasi - Akustika, izvori zvuka - Karakteristike zvuka - Doplerov efekat u akustici - Interferencija talasa - Difrakcija talasa - Polarizacija talasa Optika
- da ume da razlikuje prelamanje od odbijanja svetlosti i da ume da razume osnovne zakonitosti prelamanja i odbijanja svetlosti - da nauči šta su ogledalo i sočivo i osnovne zakonitosti prelamanja kroz ove optičke objekte - da razume pojave interferencije, polarizacije i disperzije svetlosti
- Prelamanje svetlosti - Odbijanje svetlosti - Ogledala - Sočiva - Interferencija svetlosti - Difrakcija svetlosti - Polarizacija svetlosti - Disperzija svetlosti - Doplerov efekat u optici
Razred: treći - IZBORNI PREDMET Godišnji fond časova: 70 časova
CILjEVI
ISHODI Po završetku trećeg razreda učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA Molekulske sile i agregatna stanja (fizika velikog broja molekula)
- Korišćenje stručne literature, šema, folija za grafoskop, demonstracionih sredstava, rad u kabinetu za fiziku, korišćenje edukativnih programa na računaru - Jasno i konkretno izlaganje gradiva sa osvrtom na konkretne primere iz svakodnevnog života i prakse - Razvijanje i stvaranje takmičarskog duha kod učenika, kritičkog pristupa u rešavanju problema, individualnost ali i smisao za saradnju i zajedničko nalaženje rešenja - Planiranje interaktivnih metoda rada
Preporučeni broj časova po temama: - Molekulske sile i agregatna stanja (fizika velikog broja molekula) 16 - Električno polje 12 - Stalna električna struja 20 - Magnetno polje 22
- Učenik treba da oformi sliku o mestu i značaju fizike za razvoj društva, o njenim vezama sa matematikom, ostalim prirodnim i tehničkim naukama. - Razumevanje nastanka, provere, vrednovanja naučnih otkrića, njihov značaj i doprinos nekih naučnika.
- Razumevanje pojava, promena, procesa i odnosa na osnovu znanja zakona, modela i teorija prirodnih nauka. - Razvijanje logičkog razmišljanja i rasuđivanja, kao i shvatanja da fizički zakoni i principi nisu apstraktni pojmovi, već da je svaki od njih našao primenu u konkretnim mašinama i mehanizmima.
- da nauči šta su molekulske sile i razume uzajamno delovanje molekula - da shvati uzajamno delovanje dva molekula - da uoči kada nastaje toplotno širenje - da shvati razliku između kristala i amorfnih tela - da primeni Hukov zakon elastičnosti na čvrsta tela - da razlikuje agregatna stanja, shvati koje su osobine tečnosti - da razume pojave kao što su površinski napon i viskoznost
- Uzajamno delovanje molekula, molekulske sile - Grafik potencijalne krive uzajamnog delovanja dva molekula - Toplotno širenje - Struktura čvrstih tela. Kristali i amorfna tela - Elastičnost čvrstih tela, Hukov zakon elastičnosti - Tečnosti, osobine tečnosti, viskoznost - Površinski napon i kapilarne pojave Električno polje
- da razume nastanak električnog polja - da razume kada nastaje električna sila i zakonitosti električnog polja - da razume pojam jačine električnog polja - da nauči grafičko prikazivanje polja - da razume potencijal električnog polja - da ume grafički da prikaže ekvipotencijalne površine - da razume pojam napona i kapaciteta
- Naelektrisanje tela. Električna sila. Električno polje. Kulonov zakon - Jačina električnog polja - Potencijal električnog polja - Razlika potencijala električnog polja - napon - Fluks električnog polja - Kapacitet provodnika i pločastog kondenzatora - Energija električnog polja Stalna električna struja - da ume da objasni nastanak elektromotorne sile - da razume nastanak struje u čvrstim telima i tečnostima - da ume da primeni Kirhofova pravila - da ume da primeni Omov zakon na deo kola i celo strujno kolo - da razume zakone elektrolize - da razume rad diode i triode i shvati proces termoelektronske emisije - Elektromotorna sila, nastanak struje, jačina i gustina struje - Omov zakon za deo strujnog kola i za celo strujno kolo - Džul-Lencov zakon - Kirhofova pravila - Poluprovodnici - Elektroliti, Omov zakon i provodljivost elektrolita - Faradejevi zakoni elektrolize, Galvanski elementi - Termoelektronska emisija - Dioda i trioda i njihove karakteristike Magnetno polje - da ume da objasni nastanak magnetnog polja - da razume pojam magnetne indukcije - da zna kada nastaje Lorencova a kada Amperova sila - da razume kretanje naelektrisanih čestica u magnetnom polju - da razume nastanak elektromagnetne indukcije i Faradejev zakon elektromagnetne indukcije - da ume da primeni Lencovo pravilo - da razume i razlikuje pojave samoindukcije i uzajamne indukcije - Magnetno polje - Magnetna indukcija - Magnetna sila - Lorencova sila - Amperov zakon - Kretanje naelektrisanih čestica u magnetnom polju - Magnetni fluks - Elektromagnetna indukcija - Faradejev zakon elektromagnetne indukcije - Lencovo pravilo - Uzajamna indukcija - Samoindukcija - Energija magnetnog polja
Razred: četvrti - IZBORNI PREDMET Godišnji fond časova: 62 časa
CILjEVI
ISHODI Po završetku četvrtog razreda učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA - Učenik treba da oformi sliku o mestu i značaju fizike za razvoj društva, o njenim vezama sa matematikom, ostalim prirodnim i tehničkim naukama. - Razumevanje nastanka, provere, vrednovanja naučnih otkrića, njihov značaj i doprinos nekih naučnika. - Razumevanje pojava, promena, procesa i odnosa na osnovu znanja zakona, modela i teorija prirodnih nauka. - Razvijanje logičkog razmišljanja i razuđivanja, kao i shvatanja da fizički zakoni i principi nisu apstraktni pojmovi, već da je svaki od njih našao primenu u konkretnim mašinama i mehanizmima. Kvantna svojstva elektromagnetnog zračenja i mikročestica - Korišćenje stručne literature, šema, folija za grafoskop, demonstracionih sredstava, rad u kabinetu za fiziku, korišćenje edukativnih programa na računaru - Jasno i konkretno izlaganje gradiva sa osvrtom na konkretne primere iz svakodnevnog života i prakse - Razvijanje i stvaranje takmičarskog duha kod učenika, kritičkog pristupa u rešavanju problema, individualnost ali i smisao za saradnju i zajedničko nalaženje rešenja - Planiranje interaktivnih metoda rada - Preporučeni broj časova po temama: - Kvantna svojstva elektromagnetnog zračenja i mikro-čestica 18 - Struktura atoma 18 - Struktura atomskog jezgra 16 - Osnovi relativističke mehanike 10 - da razume pojam kvanta i pojam fotona - da razume kada nastaje fotefekat - da ume da objasni uzrok nastanka fotoefekta - da razume Komptonov efekat - da razume talasna svojstva čestica - Pojam Kvanta. Foton - Masa i impuls fotona - Fotoelektrični efekat - Ajnštajnov zakon fotoelektričnog efekta - Komptonov efekat - De Broljeva relacija - Defrakcija elektrona, elektronski mikroskop Struktura atoma - da razume sastav i strukturu atomskog jezgra - da razume stacionarna stanja i nivoe energije atoma - da razume Borove postulate - da zna kada nastaju kvantni prelazi - da zna kako i gde nastaje rendgensko zračenje - da razlikuje vrste rendgenskog zračenja - da razlikuje spontano od stimulisanog zračenja - da zna primenu stimulisane emisije - Raderfordov ogled, struktura atoma - Stacionarna stanja i nivoi energije atoma, Borovi postulati - Kvantni prelazi, pobuđivanje i zračenje atoma - Rendgensko zračenje - Spontana i stimulisana emisija zračenja - Primena spontane i stimulisane emisije, laseri - Podela lasera - Holografija Struktura atomskog jezgra
- da razume strukturu atomskog jezgra - da shvati nastanak defekta mase i strukturu atomskog jezgra - da razume i razlikuje radioaktivne raspade jezgra - da razume nastanak nuklearnih reakcija, fisije i fuzije - da razume i ume da primeni detektore radioaktivnog zračenja - da zna da se zaštiti od radioaktivnog zračenja
- Struktura atomskog jezgra - Defekt mase i stabilnost atomskog jezgra - Radioaktivni raspadi jezgra - Nuklearne reakcije, fisija i fuzija jezgra - Detektori radioaktivnog zračenja Gajger-Milerov brojač i jonizaciona komora - Dozimetri i zaštita od zračenja - Elementarne čestice, pojam i klasifikacija Osnovi relativističke mehanike - da razume razlike između klasične i relativističke mehanike - da razume osnovne postulate specijalne teorije relativnosti - da razume kada nastaju kontrakcija dužine i dilatacija vremena - da razume zavisnost mase od brzine - da shvati pojam sopstvene i relativističke energije - Istorijski pregled i rekapitulacija klasične mehanike - Postulati specijalne teorije relativnosti - Kontrakcija dužine i dilatacija vremena - Zavisnost mase od brzine - Relativistička energija
PREDUZETNIŠTVO
1. CILjEVI PREDMETA:
- Razvijanje poslovnih i preduzetničkih znanja, veština i ponašanja (inovativnost i kreativnost, pokretanje inicijativa, preuzimanje odgovornosti, upravljanje promenama, timski rad, veštine komunikacije, konstruktivno rešavanje problema, kritičko mišljenje, upravljanje vremenom, liderstvo, ...)
- Razvijanje poslovnog i preduzetničkog načina mišljenja.
- Multidisciplinarni pristup i orjentacija na praksu.
- Razvijanje osnove za kontinuirano učenje.
- Razvijanje svesti o sopstvenim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj orjentaciji
- Osposobljavanje za aktivno traženje posla (zapošljavanje i samozapošljavanje)
- Razvoj odgovornog odnosa prema očuvanju prirodnih resursa i ekološke ravnoteže.
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Entrepreneurship in Action, Mary Coulter, Prentice Hall, 2003
- Entrepreneurship, Theory, process Practice, Donald F. Kuratko and Richard M. Hodgetts, 2004
- Inovacije i preduzetništvo, Peter F. Drucker, Grmeč 1996.
- Moj pogled na menadžment, Peter F. Drucker, 2003.
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Stručni predmeti
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA Razred: četvrti Godišnji fond časova: 62 časa
CILjEVI
ISHODI Po završetku programa učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA Osnovni pojmovi o preduzetništvu
- Razumevanje pojma i značaja preduzetništva - Prepoznavanje osobenosti preduzetnika i podsticanje preduzetničkih predispozicija - Iniciranje preduzetničkih veština i akcija
- znati da objasni značenje preduzetništva i da navede adekvatne primere iz poslovne prakse u Srbiji. - moći da odgovori na pitanje šta sve podrazumeva pojam preduzetnika i da navede njegove karakteristike - shvatiti značaj motivacionih faktora u preduzetništvu i moći da ih prepozna
- Pojam, razvoj i značaj preduzetništva - Profil i karakteristike uspešnog preduzetnika - Motivi preduzetnika - Tehnike i kriterijumi za utvrđivanje preduzetničkih predispozicija
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Uputiti učenike kako da vode dnevnik rada - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - brainstoming - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Koristiti primere iz poslovnog života Srbije, naročito iz specifične stručne oblasti, - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 4 časa vežbi Poslovni plan kao okvir za posao
- Razvijanje sposobnosti planiranja i procene u svim životnim situacijama - Osposobljavanje učenika da shvate strukturu i značaj poslovnog plana
- razumeti sadržaj i značaj poslovnog plana i izdvojiti bitne "teorijske" delove
- Pojam, elementi, struktura i sadržaj poslovnog plana
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa - Prikazati primer dobro urađenog biznis plana - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - diskusija - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Nastavnik organizuje dolazak uspešnog preduzetnika koji će učenicima prezentovati značaj poslovnog plana - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 2 časa vežbi Razvijanje poslovnih ideja
- Razvijanje sposobnosti za uočavanje i formulisanje ideje - Razvijanje inovativnog pristupa i upućivanje na neophodnost učenja tokom čitavog života - Razvijanje sposobnosti korišćenja ideja u kreiranju budućih poslova - Razvijanje sposobnosti kritičkog korišćenja različitih izvora informacija
- moći da primeni kreativne tehnike razvijanja poslovnih ideja - moći da diskutuje o poslovnim idejama - da shvati značaj inovativnog pristupa i ume da ga koristi u realizaciji ideje i njenog pretvaranja u proizvod/uslugu - moći da prepozna različite načine otpočinjanja posla
- Preduzetnička ideja i njeni izvori - Metode razvijanja poslovnih ideja - Inovacije i preduzetništvo - Načini otpočinjanja poslovanja (razvoj novog proizvoda ili usluge, korišćenje postojećeg proizvoda/usluge, korišćenje patenata i inovacija)
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom) - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - brainstorming - kooperativno učenje - diskusija - individualni rad - asocijacije - Mesto održavanja: - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak uspešnog preduzetnika na čas - Koristiti primere uspešnih ljudi iz lokalne zajednice i šire, u okviru struke (izvor - sredstva javnog informisanja) - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - domaći zadatak - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 4 časa vežbi Procena poslovnih ideja
- Razvijanje sposobnosti za analiziranje ideja - Upoznavanje učenika sa značajem tržišne orjentacije u poslovanju - Razvijanje kreativnog mišljenja i kritičkog stava u odnosu na poslovne mogućnosti - Upoznavanje učenika sa elementima marketing plana i marketing miksa - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih
- znati najvažnije faktore poslovnog okruženja (što uključuje klijente, veličinu potencijalnog tržišta, direktne i indirektne konkurente, trendove itd.) - moći da analizira potencijalnu veličinu tržišta za poslovni poduhvat. - moći da analizira potrebe i preporuke klijenata. - moći da analizira sistem konkurencije.
- Procena poslovnih mogućnosti za novi poslovni poduhvat - Elementi marketing miksa (proizvod i usluga, cena, kanali distribucije, promocija) - Opis i analiza poslovnog okruženja; potencijalni klijenti, veličina tržišta, direktna i indirektna konkurencija, trendovi na tržištu. - Različiti metodi istraživanja i analize tržišta: različiti izvori informacija, kvalitativna i kvantitativna istraživanja, obična i terenska istraživanja
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - brainstorming - kooperativno učenje - diskusija - individualni rad - SNjOT analiza - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak uspešnog preduzetnika na čas - Organizovati odlazak u uspešnu marketinšku agenciju - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - domaći zadatak - test - dnevnik rada - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Ekonomija poslovanja
- Upoznavanje učenika sa finansijskim aspektima preduzeća / radnje
- znati strukturu troškova preduzeća; - znati da izračuna bilans stanja i bilans uspeha preduzeća; - znati mogućnosti finansiranja; - znati da primenjuje osnovnu finansijsku prognozu (rad na budžetu) - znati da izračuna tok gotovine (Cash flonj) i prelomnu tačku rentabiliteta;
- Struktura troškova (fiksni i varijabilni troškovi) - Finansijske prognoze - Bilans stanja i bilans uspeha (prihodi i gubici) - Tok gotovine (Cash flonj) i prelomna tačka rentabiliteta - Osnovni principi računovodstva - Finansiranje (sopstvena sredstva, fondovski i kreditni izvori) - Pravilno raspoređivanje kapitala, kreditni resursi;
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta/prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - kooperativno učenje - simulacija - individualni rad - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Organizovati odlazak u uspešno preduzeće, banku... - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - test - dnevnik rada - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Pravni okvir za osnivanje i funkcionisanje delatnosti
- Usmeravanje učenika da spozna pravni okvir funkcionisanja delatnosti (poređenje i izbor prihvatljive mogućnosti) - Davanje osnovnih uputstava gde doći do neophodnih informacija - Upoznavanje učenika sa suštinom prava i obaveza zaposlenih - Upoznavanje učenika sa značajem ugovornih i dužničko-poverilačkih odnosa i njihovim posledicama - Razvijanje funkcionalne pismenosti - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih
- upoznati osnovne zakonske forme organizovanja radnje, preduzeća i zadruge - znati gde možda dođe do informacija koje se odnose na pravnu regulativu - moći da proceni koji je najbolji zakonski način za organizovanje delatnosti - razumeti i shvatiti važnost ugovora i njegovu sadržinu - znati sadržinu osnivačkog akta i da ga sačini uz stručnu pomoć - biti osposobljen da sam izvrši registraciju radnje - biti osposobljen da uz stručnu pomoć registruje preduzeće - shvatiti važnost trgovačke marke i brenda u poslovanju - znati koje su osnovne poreske obaveze i olakšice - shvatiti ulogu inspekcijskih organa - biti upućen u mogućnost partnerstva sa stranim ulagačima i mogućim izvorima informacija za nastup na stranom tržištu - shvatiti važnost dužničko-poverilačkog odnosa - znati suštinu prava i obaveza zaposlenih - biti sposoban da samostalno sačini ili popuni poslovnu dokumentaciju (CV, poslovna pisma, molbe, zapisnik, obrasci...)
- Zakonske forme organizovanja delatnosti i način registracije (preduzetnik - radnja, preduzeće i zadruga) - Institucije za podršku preduzetništvu (nadležnost i protok informacija) - Trgovačka marka i zaštita brenda - Upravljanje u okviru preduzeća (prava i obaveze) - Ugovor i ugovorni odnosi - Radni odnosi - Dužničko-poverilački odnosi - Poreski sistem - Uloga inspekcijskih organa - Strana ulaganja, izvoz i carine - Poslovna dokumentacija (popunjavanje obrazaca, poslovna prepiska, vođenje poslovne dokumentacije...)
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta / prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada: radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - brainstorming - igra uloga - kooperativno učenje - individualni rad - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Poseta socijalnim partnerima na lokalnom nivou (opština, trgovinski sud, filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, Regionalne agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, banke, inspekcijski organi...) - Poseta ili dolazak uspešnog preduzetnika - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - domaći zadatak - test - dnevnik rada - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Upravljanje i organizacija
- Upoznavanje učenika sa menadžment funkcijama i menadžment stilovima - Upoznavanje učenika sa specifičnostima upravljanja proizvodnjom/uslugama i ljudskim resursima - Upoznavanje učenika sa karakteristikama timskog rada - Razumevanje značaja razvoja ljudskih resursa - Upoznavanje učenika sa značajem korišćenja informacionih tehnologija za savremeno poslovanje - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih
- znati suštinu osnovnih menadžment funkcija - umeti da praktično demonstrira određene menadžment veštine - znati da oceni finansijsku isplativost investicije - znati važnost i značaj kontrole i standarda kvaliteta - znati samostalno ili uz stručnu pomoć da utvrdi profitabilnost proizvoda/usluge - shvatiti važnost informacionih tehnologija za savremeno poslovanje i da ih koristi u svom radu - shvatiti suštinu menadžmenta usluga - znati važnost planiranja i odabira ljudskih resursa za potrebe organizacije - shvatiti da efikasnost timskog rada zavisi od efikasnosti svakog pojedinca u timu - shvatiti vezu između nagrađivanja i radnog učinka zaposlenih - imati svest o potrebi doživotnog učenja i različitim načinima ličnog usavršavanja - formalnim i neformalnim - imati odgovoran odnos prema očuvanju prirodnih resursa
- Menadžment funkcije (planiranje, organizovanje, vođenje i kontrola) - Menadžment stilovi (preduzetnik kao menadžer) - Osnovna upravljačka znanja i veštine i razvoj upravljačkih kompetencija; - Menadžment usluga / proizvodnje (upravljanje proizvodnim resursima, upravljanje sirovinama i poluproizvodima, upravljanje proizvodnim procesom) - Upravljanje ljudskim resursima (planiranje ljudskih resursa, timski rad, liderstvo, stručno usavršavanje zaposlenih, ocenjivanje i nagrađivanje) - Informacione tehnologije u poslovanju (poslovni informacioni sistemi, internet, intranet i ekstranet u poslovanju, elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, elektronsko bankarstvo)
- Koristiti preporučenu literaturu - Adekvatna priprema časa u saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i nastavnicima stručnih predmeta posebno prakse - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada - radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - igra uloga - kooperativno učenje - simulacija - individualni rad - asocijacije - prezentacija - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak uspešnog menadžera na čas - Koristiti primere uspešnih ljudi iz lokalne zajednice i šire, u okviru struke (izvor - sredstva javnog informisanja) - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - test - dnevnik rada - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 8 časova vežbi Učenički projekat-izrada i prezentacija poslovnog plana
- Osposobljavanje učenika da shvate strukturu poslovnog plana i u određenoj meri samostalno primene stečena znanja i veštine - Osposobljavanje učenika da stečene veštine i znanja primeni, u okviru tima, na izradi poslovnog plana - Osposobljavanje učenika veštini prezentacije poslovnog plana - Razvijanje sposobnosti samoocenjivanja i procene rada drugih
- biti osposobljen da uz stručnu pomoć izradi sve segmente poslovnog plana za specifičnu stručnu oblast; - biti osposobljen da stečene veštine i znanja primeni u okviru tima, na prezentaciji poslovnog plana;
- Opšti opis aktivnosti - Zakonske osnove za započinjanje, planiranje i pravljenje rasporeda - Analiza potencijalnih klijenata, delovi i veličina tržišta - Analiza konkurencije - Izbor odgovarajućih kanala distribucije/prodaje - Razvoj i pozicioniranje pravih proizvoda/usluga - Opisivanje neophodnih proizvodnih kapaciteta (objekti i oprema) - Izbor dobavljača i prevoznika - Procena prihoda i troškova - Izvođenje analize prelomne tačke rentabiliteta - Izvođenje analize protoka gotovine
- Ovo je integrativna tema (upotrebiti znanja i veštine iz predhodnih 7 tema) - Koristiti preporučenu literaturu i uputstva za poslovni plan - Adekvatna priprema časa - Prikazati primer dobro urađenog biznis plana - Priprema didaktičkog materijala za realizaciju časa - Pripremiti vežbe za opuštanje (uvodne i završne igre) u saradnji sa stručnom službom - Metod rada: radionica (primena aktivnih metoda učenja): - predavanje/mini lekcija - grupni oblik rada - igra uloga - kooperativno učenje - diskusija - simulacija - individualni rad - SNjOT analiza - prezentacija - praktični rad - grafički radovi - Mesto održavanja - učionica - informatički kabinet - Organizovati dolazak stručnjaka za procenu biznis plana - Preporučene metode ocenjivanja: - aktivnost na času - praćenje praktičnog rada - veština prezentacije - samostalni praktični rad - Temu realizovati kroz 20 časova vežbi
TEHNIČKI MATERIJALI
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE
RAZRED
NASTAVA
PRAKSA
UKUPNO
Teorijska nastava
Vežbe
Praktična nastava
Nastava u bloku
I 74
74 Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja o strukturi materije radi boljeg razumevanja osobina tehničkih materijala.
- Sticanje osnovnih znanja o tehničkim materijalima, njihovoj građi, osobinama, vrstama i mogućnostima praktične primene, radi osposobljavanja učenika za dalje usavršavanje ili specijalizaciju u praksi.
- Razvijanje logičkog razmišljanja i rasuđivanja pri sagledavanju i rešavanju tehničkog problema u praksi.
- Podsticaj svesnosti o životnoj sredini i neophodnosti upotrebe samo onih materijala koji nisu štetni za okolinu i živi svet u njoj, uključujući i čoveka.
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA
Razred:
prvi
NAZIV MODULA
Trajanje modula (časovi)
Struktura i osobine materijala
12
Konstrukcioni materijali
24
Elektrotehnički materijali
38
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA
Naziv modula:
Struktura i osobine materijala
Trajanje modula:
12 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- sticanje osnovnih znanja o strukturi materije, radi boljeg razumevanja osobina tehničkih materijala.
- biti sposoban da razume i objasni prirodu materije, razlikuje elementarne čestice i objasni građu materije; - moći da objasni hemijsku aktivnost elemenata, kao i razliku između metala i nemetala; - moći da objasni nastanak hemijskih veza i navede koje osobine materijala su posledica određenog tipa veze; - znati da definiše agregatna stanja materije i uoči razlike između kristala i fluida; - znati da definiše energetski procep, razume i objasni uticaj veličine energetskog procepa na ponašanje materijala u električnom polju; - znati da navede i definiše osnovne osobine tehničkih materijala i objasni svrhu poznavanja određenih veličina materijala; - umeti da navede standardne metode ispitivanja.
- osnovni pojmovi o građi materije - periodičnost osobina elemenata - hemijske veze i njihov uticaj na osobine materijala - agregatna stanja materije - osobine materijala - osnovne fizičke i mehaničke veličine materijala - osnovni načini ispitivanja materijala
- proširiti ranije stečena znanja o strukturi materije (građi atoma, hemijskim vezama, agregatnim stanjima), s posebnim osvrtom na njen uticaj na električne, magnetne, mehaničke i druge osobine materijala. - ukazati na neophodnost ispitivanja strukture i osobina materijala, da bi se na osnovu toga mogli dobiti i novi materijali boljih, unapred zadatih karakteristika za određenu primenu u praksi. - koristiti stručnu literaturu, modele, video zapise.
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
Konstrukcioni materijali
Trajanje modula:
24 časa
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- sticanje znanja o osnovnim karakteristikama konstrukcionih materijala i zahtevima koje oni zavisno od primene moraju da ispune. - upoznavanje osobina različitih vrsta konstrukcionih materijala, načinima njihove obrade, uticaju spoljašnjih faktora na osobine ovih materijala, kao i mogućnostima njihove praktične primene. - razvijanje logičkog razmišljanja i rasuđivanja pri sagledavanju i rešavanju tehničkog problema u praksi.
- razumeti i moći da objasni zadatak konstrukcionih materijala, kao i da navede i razlikuje različite vrste konstrukcionih materijala; - razumeti neophodnost usaglašavanja zahteva u pogledu funkcije i načina obrade materijala sa osobinama materijala, koji nam stoje na raspolaganju, pri rešavanju praktičnog tehničkog problema; - shvatiti veliki uticaj ekonomskog faktora pri izboru materijala; - razumeti i znati da objasni uticaj legiranja, obrade i termičke obrade na osobine materijala; - znati da definiše sastav čelika i livenog gvožđa, moći da uči razlike u sastavu i osobinama različitih vrsta čelika i livenog gvožđa, kao i da prepozna razlike u njihovom označavanju; - moći da definiše sastav, navede osobine, označavanje i primenu aluminijuma i njegovih legura, uoči razlike i navede primere praktične primene; - znati da definiše sastav, navede osobine, označavanje i primenu bakra i njegovih legura, uoči razlike i navede primere praktične primene; - moći da objasni nastanak (dobijanje) polimera, prepozna razlike u njihovoj strukturi, pa onda i razlike u osobinama i praktičnoj primeni; - umeti da navede neke od najčešće korišćenih polimera u praksi, kao i da uporedi njihove osobine; - moći da objasni upotrebu lepkova za sastavljanje složenih konstrukcija; - moći da objasni nastajanje, osobine i upotrebu gume kao konstrukcionog materijala.
- osnovni pojmovi - pregled konstrukcionih materijala - zahtevi od konstrukcionih materijala - metali kao konstrukcioni materijali - nemetalni konstrukcioni materijali
- gradivo izlagati jasno i konkretno na jednostavnijim primerima. - koristiti šeme, modele, video zapise, originalne delove. - učenike upućivati na uočavanje grubih razlika između pojedinih materijala, samo opšte karakteristike materijala i mogućnosti njihove primene. - učenike uputiti da detaljnije informacije o materijalima i veličinama koje ih opisuju potraže u literaturi. - skrenuti pažnju učenicima da pri izučavanju stručnih predmeta obrate pažnju na materijale koji se u određenim prilikama koriste, jer od kvaliteta materijala zavisi i kvalitet komponenti, elemenata, sklopova, uređaja.
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
Naziv modula:
Elektrotehnički materijali
Trajanje modula:
38 časova
CILjEVI MODULA
ISHODI MODULA Po završetku modula učenik će:
PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA
PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE MODULA
- sticanje osnovnih znanja o elektrotehničkim materijalima, njihovim osobinama, vrstama i mogućnostima praktične primene.
- Provodnici - znati da definiše pojam provodnika, navede i objasni koji materijali mogu biti provodnici i da li su jedino metali provodnici; - znati da objasni uticaj pojedinih faktora na električnu provodnost; - moći da uporedi karakteristike najboljih provodnika Cu, Al, Ag i Au i navede primere njihove praktične primene; - umeti da objasni gde i kako se primenjuju metali i njihove legure koji nemaju veliku provodnost (otporni materijali); - znati da objasni koje su specifične primene provodnika i koji materijali se koriste u te svrhe; - moći da objasni princip prenosa signala u optičkim provodnicima, način izgradnje optičkog vlakna i navede materijale od kojih se izrađuju; - znati da definiše superprovodnost i navede kritične parametre za superprovodnost; - umeti da objasni razliku između provodnika i superprovodnika. - Poluprovodnici - biti sposoban da definiše poluprovodnike; razume i objasni uticaj primesa na nastanak i način provođenja kod poluprovodnika, kao i uticaj drugih faktora na provodnost poluprovodnika; - biti sposoban da uoči i objasni razlike između provodnika i poluprovodnika; - razumeti koje specifične osobine poluprovodnika omogućuju njihovu široku primenu u praksi; - moći da uoči razlike u osobinama i primeni Si, Ge i Ga, As; - moći da navede razloge zašto se elektronika danas zasniva na silicijumskoj tehnologiji. - Izolacioni materijali i dielektrici - znati da objasni koji se materijali u električnom polju ponašaju kao izolacioni materijali i dielektrici; - moći da navede i objasni dielektrične osobine koje određuju kvalitet i mogućnosti praktične primene izolacionih materijala i dielektrika; - razumeti i moći da objasni kakve zahteve u pogledu dielektričnih osobina treba da ispune izolacioni materijali u zavisnosti od njihove primene u praksi, uporedi karakteristike najčešće korišćenih izolacionih materijala i navede primere njihove primene; - razumeti i moći da objasni kakve zahteve u pogledu dielektričnih osobina treba da ispune kondenzatorski materijali, uporedi karakteristike najčešće korišćenih kondenzatorskih materijala i navede primere njihove primene; - znati da navede i objasni specifične osobine dielektrika, kao i mogućnosti praktične primene. - Magnetni materijali - moći da objasni koje su osobine najvažnije za određivanje kvaliteta jednog magnetnog materijala - znati da navede koje su to osobine magnetnih materijala o kojima treba voditi računa prilikom izbora za njihovu praktičnu primenu; - umeti da definiše magnetno meke i magnetno tvrde materijale i uoči razlike između njih; - znati da uporedi karakteristike najboljih magnetno mekih materijala i navede primere njihove praktične primene; - znati da uporedi karakteristike najboljih magnetno tvrdih materijala i navede primere njihove praktične primene.
- podela elektrotehničkih materijala - provodnici - poluprovodnici - izolacioni materijali i dielektrici - magnetni materijali
- učenike postupno uvoditi u sadržaj modula - prvo izvršiti podelu elektrotehničkih materijala prema veličini specifične električne otpornosti i prema veličini energetskog procepa. - naglasiti da postoji veliki broj elektrotehničkih materijala, vrlo različitih osobina, zato ukazati samo na opšte karakteristike pojedinih grupa materijala, a detaljnije izložiti samo karakteristike tipičnih predstavnika pojedinih grupa materijala i onih materijala koji se najviše koriste u praksi. - učenike uputiti da detaljnije informacije o materijalima, kao i brojne vrednosti pojedinih veličina koje opisuju osobine materijala potraže u literaturi. - pri obradi pojedinih poglavlja modula slediti princip: uvod - definisati materijal opšte karakteristike materijala zahtevi od materijala pregled materijala primeri upotrebe materijala
Preporučeni načini ocenjivanja modula
usmeno izlaganje
test
esej
domaći zadatak
pismeni zadatak
aktivnost na času
praćenje praktičnog rada
dnevnik rada
test praktičnih veština
samostalni praktični rad
grafički rad
5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Udžbenici tehničkih materijala i elektrotehničkih materijala
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika
- Osnove elektrotehnike
- Praktična nastava
TEHNIČKO CRTANjE
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PR UKU 23 23 23 23 23 23 23
Teorijska Vežbe Praktična Nastava AK PNO
nastava nastava u bloku SA
I 74 74
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za
svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Ovladavanje potrebnim veštinama za korišćenje pribora za tehničko crtanje pri realizaciji različitih tehničkih crteža
- Ovladavanje potrebnim veštinama za korišćenje različitih programskih paketa u ostvarivanju delova sadržaja modula
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Tehničko crtanje bez primene računara 36
Tehničko crtanje sa primenom računara 38

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Tehničko crtanje bez primene računara
Trajanje modula: 36 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku modula učenik MODULA UPUTSTVO ZA
će: OSTVARIVANjE MODULA
- Ovladavanje potrebnim veštinama - biti sposoban da koristi - Osnovni pojmovi o - Insistirati na
za korišćenje pribora za tehničko pribor za tehničko crtanje tehničkim crtežima preciznosti i
crtanje pri realizaciji - znati da koristi - Konstrukcije i urednosti u radu
različitih tehničkih crteža različite vrste linija projekcije - Insistirati na
- znati vrste tehničkih raznovrsnim
crteža, kao i formate na primerima iz
kojima se isti rade, područja rada
formira zaglavlje i - Insistirati na
sastavnicu logičkom
- znati da uradi različite zaključivanju i
konstrukcije pravilnih kritičkom mišljenju
poligona i krivih linija - Insistirati na
koje se najčešće koriste, raznovrsnim
skicira ravanske i primerima iz
prostorne oblike. područja rada
- znati samostalno da - Uraditi grafički
uradi kompletan radionički rad na kraju modula
crtež

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Tehničko crtanje sa primenom računara
Trajanje modula: 38 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Ovladavanje potrebnim - znati da koristi - Crtanje osnovnih - Insistirati na
veštinama za korišćenje računar kao pribor u geometrijskih oblika preciznosti i urednosti u
različitih programskih paketa u rešavanju različitih - Konstrukcije i radu
ostvarivanju delova sadržaja grafičkih zadataka projekcije - Insistirati na
modula - poznavaće raznovrsnim primerima iz
odgovarajuće područja rada
programske pakete - Insistirati na logičkom
(AutoCAD, zaključivanju i kritičkom
Orcad i mišljenju
CorelDRANj) - Insistirati na
pri realizaciji raznovrsnim primerima iz
sadržaja modula područja rada
- znati da crta - Ne zahtevati ovladavanje
različite vrste određenim računarskim
linija i druge programom, nego samo
geometrijske oblike korišćenje komandi koje
- znati da nacrta omogućuju realizaciju
jednostavnije vežbi
tehničke crteže na - Uraditi grafički rad na
različitim kraju modula
formatima, formira
zaglavlje i
sastavnicu
- znati da obavi
različite
konstrukcije
pravilnih poligona i
krivih linija koje
se najčešće koriste
- biti sposoban da
rešavanjem zadataka
ovlada planiranjem
prostora na crtežu i
stekne osećaj za
sistematičnost,
urednost i
preglednost crteža

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Udžbenik: Tehničko crtanje sa nacrtnom geometrijom za prvi razred elektrotehničkih škola
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike
- Matematika
- Računarstvo i informatika
- Osnove praktičnih veština
OSNOVE MAŠINSTVA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
I 74 74
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih teorijskih znanja iz osnova mašinstva
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Standardizacija i tolerancija 8
Mašinski elementi 25
Toplotne mašine 12
Hidraulika i hidraulične mašine 16
Pneumatika 13

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Standardizacija i tolerancija
Trajanje modula: 8 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati da koristi - Standardizacija - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja iz i primeni standarde - Standardni nastavnih jedinica koristiti
standardizacije, tolerancije iz svoje oblasti brojevi i panoe, slike, crteže
i vrste naleganja mašinskih rada označavanje
delova - znati načine standarda u
sklapanja delova mašinstvu
tehničkih uređaja - Tolerancija i
tolerancijska polja
- Vrste naleganja

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Mašinski elementi
Trajanje modula: 25 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati načine - Spajanje mašinskih elemenata - Pri obradi pojedinih
znanja o mašinskim elementima i povezivanja delova - Elementi za prenos kružnog nastavnih jedinica
njihovom spajanju kao i tehničkih uređaja kretanja koristiti panoe, slike,
prenosnicima kružnog kretanja. - znati načine - Elementi za prenos snage crteže.
prenosa snage u - Koristiti
tehničkim uređajima multimedijalne
i njihove delove prezentacije i simulacije
rada pojedinih elemenata
i sistema

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Toplotne mašine
Trajanje modula: 12 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati osnovne zakone - Osnove termodinamike - Pri obradi
znanja iz termodinamike, termodinamike i prostiranja - Drugi zakon pojedinih nastavnih
procesima u toplotnim toplote termodinamike jedinica koristiti
motorima i gasnim turbinama - znati načine rada, sastav - Prostiranje toplote panoe, slike,
i primenu gasnih turbina, - Promene stanja idealnog crteže.
kompresora i ventilatora na gasa - Koristiti
motorima SUS i motornim - Kružni procesi u multimedijalne
vozilima toplotnim motorima prezentacije i
- Gasne turbine simulacije rada
(kompresori i ventilatori) pojedinih elemenata
i uređaja
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Insistirati na
povezivanju prethodno
stečenih znanja iz
fizike

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Hidraulika i hidraulične mašine
Trajanje modula: 16 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku UPUTSTVO ZA
modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - znati osnovne - Određivanje vazdušnog - Pri obradi
teoretskih znanja iz zakone pritiska pojedinih
hidrostatike i hidro hidrostatike i - Hidrostatički pojačivač nastavnih
dinamike. hidrodinamike sile jedinica
- znati način - Jednačina neprekidnosti koristiti panoe,
rada, sastav i - Bernulijeva jednačina slike, crteže.
primenu pumpi, - Pumpe - Koristiti
hidrauličnih - Hidraulični servo sistemi, multimedijalne
spojnica, transformatori, motori i prezentacije i
hidrauličnih vezni i razvodni elementi simulacije rada
menjača, pojedinih
hidrauličnih elemenata i
servosistema i sistema.
hidrauličnih - Prilikom
motora na teorijske obrade
motorima SUS i koristiti uređaje
motornim vozilima i opremu iz
radionice

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Pneumatika
Trajanje modula: 13 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati osnovne - Osnovni zakoni - Pri obradi pojedinih
znanja o kompresorima, zakone pneumatike pneumatike nastavnih jedinica
ventilima, pneumatskim i - znati namenu, - Kompresori koristiti panoe, slike,
hidropneumatskim uređajima sastav i način - Ventili i regulatori crteže, modele.
rada kompresora, pritiska - Prilikom teorijske
ventila, - Pneumatski motori obrade koristiti
regulatora - Pneumatski vezni i uređaje i opremu iz
pritiska, razvodni elementi, radionice
pneumatskih - Pneumatski servo
motora, vezanih, sistemi
razvodnih i - Hidropneumatika
zaptivnih
elemenata i
pneumatskih servo
sistema na
motorima SUS i
motornim vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Drapić i Nikolić: Osnove mašinstva za elektrotehničku školu, ZUNS Beograd
- Ašković: Hidraulika i pneumatika, Mašinski fakultet Beograd
- Veriga: Mašinski elementi, Mašinski fakultet Beograd
- Trbojević: Mašinski elementi, Naučna knjiga Beograd
- Bašta: Hidraulika, Naučna knjiga Beograd
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Tehničko crtanje
- Tehnički materijali
- Motori SUS i motorna vozila
OSNOVE MAŠINSTVA I (važi samo za generaciju upisane 2003/2004 godine)
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
II 37 37
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja iz osnova mašinstva
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Standardizacija i tolerancija 4
Mašinski elementi 13
Toplotne mašine 6
Hidraulika i hidraulične mašine 8
Pneumatika 6

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Standardizacija i tolerancija
Trajanje modula: 4 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati da koristi - Standardizacija - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja iz i primeni standarde - Standardni nastavnih jedinica koristiti
standardizacije, tolerancije iz svoje oblasti brojevi i panoe, slike, crteže
i vrste naleganja mašinskih rada označavanje
delova - znati načine standarda u
sklapanja delova mašinstvu
tehničkih uređaja - Tolerancija i
tolerancijska polja
- Vrste naleganja

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Mašinski elementi
Trajanje modula: 13 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati načine - Spajanje mašinskih elemenata - Pri obradi pojedinih
znanja o mašinskim elementima i povezivanja delova - Elementi za prenos kružnog nastavnih jedinica
njihovom spajanju kao i tehničkih uređaja kretanja koristiti panoe, slike,
prenosiocima kružnog kretanja. - znati načine - Elementi za prenos snage crteže.
prenosa snage u - Koristiti
tehničkim uređajima multimedijalne
i njihove delove prezentacije i simulacije
rada pojedinih elemenata
i sistema

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Toplotne mašine
Trajanje modula: 6 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati osnovne zakone - Osnove termodinamike - Pri obradi
znanja iz termodinamike, termodinamike i prostiranja - Drugi zakon pojedinih nastavnih
procesima u toplotnim toplote termodinamike jedinica koristiti
motorima i gasnim turbinama - znati načine rada, sastav - Prostiranje toplote panoe, slike,
i primenu gasnih turbina, - Promene stanja idealnog crteže.
kompresora i ventilatora na gasa - Koristiti
motorima SUS i motornim - Kružni procesi u multimedijalne
vozilima toplotnim motorima prezentacije i
- Gasne turbine simulacije rada
(kompresori i ventilatori) pojedinih elemenata
i uređaja
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Insistirati na
povezivanju prethodno
stečenih znanja iz
fizike

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Hidraulika i hidraulične mašine
Trajanje modula: 8 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku UPUTSTVO ZA
modula učenik će: OSTVARIVANjE
MODULA
- Sticanje osnovnih - Znati osnovne - Određivanje vazdušnog - Pri obradi
teoretskih znanja iz zakone pritiska pojedinih
hidrostatike i hidrostatike i - Hidrostatički pojačivač nastavnih
hidrodinamike. hidrodinamike sile jedinica
- Znati način - Jednačina neprekidnosti koristiti panoe,
rada, sastav i - Bernulijeva jednačina slike, crteže.
primenu pumpi, - Pumpe - Koristiti
hidrauličnih - Hidraulični servo sistemi, multimedijalne
spojnica, transformatori, motori i prezentacije i
hidrauličnih vezni i razvodni elementi simulacije rada
menjača, pojedinih
hidrauličnih elemenata i
servosistema i sistema
hidrauličnih - Prilikom
motora na teorijske obrade
motorima SUS i koristiti
motornim vozilima uređaje i opremu
iz radionice

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Pneumatika
Trajanje modula: 6 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati osnovne - Osnovni zakoni - Pri obradi pojedinih
znanja o kompresorima, zakone pneumatike pneumatike nastavnih jedinica
ventilima, pneumatskim i - znati namenu, - Kompresori koristiti panoe, slike,
hidropneumatskim uređajima sastav i način - Ventili i regulatori crteže, modele.
rada kompresora, pritiska - Prilikom teorijske
ventila, - Pneumatski motori obrade koristiti
regulatora - Pneumatski vezni i uređaje i opremu iz
pritiska, razvodni elementi, radionice
pneumatskih - Pneumatski servo
motora, veznih, sistemi
razvodnih i - Hidropneumatika
zaptivnih
elemenata i
pneumatskih servo
sistema na
motorima SUS i
motornim vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Drapić i Nikolić: Osnove mašinstva za elektrotehničku školu, ZUNS Beograd
- Ašković: Hidraulika i pneumatika, Mašinski fakultet Beograd
- Veriga: Mašinski elementi, Mašinski fakultet Beograd
- Trbojević: Mašinski elementi, Naučna knjiga Beograd
- Bašta: Hidraulika, Naučna knjiga Beograd
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Tehničko crtanje
- Tehnički materijali
- Motori SUS i motorna vozila
OSNOVE PRAKTIČNIH VEŠTINA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
I 148 148
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Razvijanje navika za čuvanje zdravlja i pridržavanja mera zaštite na radu
- Osposobljavanje učenika za organizovanje rada i racionalno korišćenje energije i materijala
- Osposobljavanje učenika da koriste standarde, normative, kataloge kao i tehničko tehnološku dokumentaciju
- Osposobljavanje učenika da pravilno koriste uređaje, alat, merni alat i pribor
- Osposobljavanje učenika da vrše mašinske i ručne operacije na materijalima, kao što su: obeležavanje, rezanje, turpeisanje, bušenje, urezivanje i narezivanje navoja, zavarivanje
- Osposobljavanje učenika da izvode radove u elektrotehničkoj struci (priprema krajeva provodnika, izrada kablovskih snopića, montaža i povezivanje el. tehničkog pribora, merenja i ispitivanja)
- Razvijanje odgovornosti prema rokovima, kvalitetu i preciznosti datog posla
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Osnove praktičnih veština u mašinstvu 74
Osnove praktičnih veština u elektrotehnici 74

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Osnove praktičnih veština u mašinstvu
Trajanje modula: 74 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- razvijanje navika za - primenjivati zaštitne mere - pravilnik zaštite na - koristiti zakon i
čuvanje zdravlja i od mehaničkih povreda radu pravilnike zaštite na radu
pridržavanje mera zaštite - primenjivati zaštitne mere - mere zaštite od - koristiti pravilnik o
na radu od požara požara protivpožarnoj zaštiti
- koristiti zaštitnu opremu - zaštitna oprema - demonstrirati upotrebu
zaštitne opreme
- preporučeno vreme za
realizaciju ovih sadržaja: 4
časa
- sticanje znanja o - poznavati metale i - tehničke - koristiti stručnu
karakteristikama legure, kao što su: gvožđe, karakteristike literaturu
materijala čelik, bakar, aluminijum, materijala - koristiti standarde,
- razvijati sposobnosti bronza - poluproizvodi i propise i kataloge
korišćenja standarda, - prepoznavati izolacioni proizvodi koji se - koristiti uzorke metala,
normativa, kataloga kao materijal: pertinaks, koriste u mašinstvu legura i izolacionog
i tehničko tehnološke krilit, guma, prešpan (ploče, limovi, trake, materijala
dokumentacije - koristiti radioničke profili, cevi, - demonstrirati metode
metode za utvrđivanje ležajevi, itd). radioničkog ispitivanja
mehaničkih i tehnoloških mehaničkih i tehnoloških
svojstava materijala: putem svojstava materijala
savijanja, utiskivanja - preporučeno vreme za
kuglice, brušenjem itd. realizaciju ovih sadržaja: 8
- znati da koristi časova
standarde, kataloge
proizvoda (limova, profila,
žica, ležaja)
- osposobljavanje za - koristiti uređaje za - radionički alat - koristiti stručnu
pravilnu primenu i obradu materijala - alat za merenje literaturu
održavanje radioničkog - koristiti alat za - primena i održavanje - koristiti kataloge
alata obeležavanje: obeleživače, alata proizvođača uređaja i alata
lenjire, šestare - higijena rada - demonstrirati upotrebu
- koristiti merni alat: - mere zaštite na radu uređaja i alata
pomično merilo, mikrometar, - demonstrirati postupak
dubinomer, čvrsta merila merenja mernim alatima
(šablone) - demonstrirati način
- koristiti ručni alat: održavanja uređaja i alata
bušilice, testere, turpije, - preporučeno vreme za
ureznice, nareznice, realizaciju ovih sadržaja: 14
čekiće, ključeve itd. časova
- održavati uređaje i alat
- se pridržavati mera
zaštite na radu
- voditi dnevnik
- osposobljavanje učenika - znati da pročita tehničko - čitanje tehničko - koristiti stručnu
za organizovanje rada i tehnološko uputstvo tehnološke literaturu
racionalno korišćenje - umeti da obeleži predmet dokumentacije - objasniti kako se koristi
energije i materijala rada - obeležavanje tehničko tehnološka
- sticanje veština za - umeti da uradi sledeće materijala dokumentacija
vršenje operacija, kao mašinske operacije: sečenje, - tehnološki postupak - demonstrirati kako se
što su: obeležavanje, bušenje, urezivanje i pri obradi materijala: pravilno obeležava predmet
rezanje, turpeisanje, narezivanje navoja, sečenjem, turpeisanjem, pri obradi
bušenje, urezivanje i rastavljanje i sastavljanje bušenjem, urezivanjem i - demonstrirati kako se
narezivanje navoja sklopova narezivanjem navoja učvršćuje predmet
- se pridržavati zaštite na - demonstrirati pravilan
radu položaj tela i pravilno
vođenje alata pri obradi
materijala
- objasniti kako se ostvaruje
organizacija radnog mesta i
značaj higijene rada
- preporučeno vreme za
realizaciju ovih sadržaja: 40
časova
- osposobljavanje učenika - umeti da izvrši pripremu - zavarivanje - koristi stručnu literaturu
za vršenje radnih za zavarivanje i tvrdo - tvrdo i meko lemljenje - demonstrira pripremu za
operacija zavarivanje, lemljenje zavarivanje
tvrdo i meko lemljenje - umeti da odabere opremu i - demonstrira podešavanje
materijal aparata za zavarivanje
- umeti da zavari i tvrdo - demonstrira metode
zalemi predmet zavarivanja, tvrdog i mekog
- umeti da primenjuje lemljenja
odgovarajuću zaštitu na radu - preporučeno vreme za
realizaciju ovih sadržaja: 8
časova

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Osnove praktičnih veština u elektrotehnici
Trajanje modula: 74 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- razvijanje navika - primenjivati zaštitne - uticaj električne energije - koristiti zakon,
za čuvanje zdravlja mere od štetnog uticaja na čoveka pravilnike i stručnu
i pridržavanje mera električne energije - mere zaštite na radu literaturu o zaštiti na
zaštita na radu - koristiti zaštitnu - pružanje prve pomoći radu
opremu - demonstrirati zaštitnu
- znati i umeti da opremu
pruži prvu pomoć - demonstrirati rad
unesrećenom od udara zaštitne strujne sklopke
električne energije - demonstrirati pružanje
prve pomoći
- preporučeno vreme za
realizaciju ovih
sadržaja: 4 časa
- da učenik može - prepoznavati simbole - simboli i oznake u - koristiti stručnu
da čita projekte i u tehničko tehnološkoj elektrotehnici literaturu standarde i
šeme dokumentaciji propise
- odabrati potreban - koristiti tehničke
pribor na osnovu planove i projekte el.
simbola instalacija
- na osnovu pribora - veći deo vremena
ucrtati simbole u datu posvetiti simbolima i
dokumentaciju šemama u automobilu
- preporučeno vreme za
realizaciju ovih
sadržaja: 4 časa
- upoznavanje - umeti da odabere i - alati koji se koriste u - koristiti kataloge
učenika sa pravilno koristi alat u elektrotehnici uređaja i alata
pravilnom primenom zavisnosti od radne - održavanje alata - demonstrirati primenu
radioničkog alata operacije uređaja i alata
- upoznavanje - umeti da održava alat - demonstrirati način
učenika o - pridržavati se mera održavanja uređaja i alata
održavanju alata zaštite na radu - posvetiti više vremena
rada sa alatom koji se
koristi u autoelektrici
- preporučeno vreme za
realizaciju ovih
sadržaja: 4 časa
- da se učenici - prepoznavati auto, - autokablovi - koristiti kataloge
upoznaju sa optičke, - optički kablovi proizvođača kablova i
provodnicima koji elektroinstalacione, - elektroinstalacioni dinamo žica
se koriste u telekomunikacione provodnici - koristiti kablove i
elektrotehnici kablove i dinamo žice - telekomunikacioni provodnici dinamo žice
- da se učenici - umeti da otvori - dinamo žice - demonstrirati otvaranje
upoznaju sa kabel, pravilno skine kablova, pripremu krajeva
načinom pripreme plašt i izolaciju i nastavljanje
provodnika za provodnika - demonstrirati šemiranje
primenu - umeti da nastavi provodnika i izradu
- da se učenici (poveže) i izoluje snopića
upoznaju sa nastavak - intenzivnije raditi sa
pripremom krajeva - umeti da napravi okce autokablovima
provodnika u zavisnosti od zavrtnja - preporučeno vreme za
- umeti da zalemi realizaciju ovih
krajeve i postavlja sadržaja: 16 časova
kabel papučice i
fastone
- umeti da skine
izolaciju, nastavi i
izoluje dinamo žicu
- upoznavanje - umeti da prepozna i - auto pribor - koristiti kataloge
učenika sa poveže pomoću autokabla - elektroinstalacioni pribor proizvođača
osnovnim priborom osnovni auto pribor - telekomunikacioni pribor - demonstrirati montažu i
koji se koristi u (osigurače, prekidače, povezivanje opreme u
elektro, utikače, sijalična strujno kolo
telekomunikacionim grla) - demonstrirati metode za
i auto - umeti da prepozna i utvrđivanje ispravnosti
instalacijama poveže pomoću pribora
provodnika osnovni - napraviti vežbe na
elektroinstalacioni montažnim pločama
pribor (osigurače, - vežbe raditi u ciklusu
prekidače, utičnice, - preporučeno vreme za
sijalična grla) realizaciju ovih
- umeti da prepozna i sadržaja: 32 časa
poveže pomoću
provodnika
telekomunikacioni
pribor (reglete,
telefonsku priključnicu,
telefonski utikač)
- osposobljavanje - umeti da podesi - univerzalni instrument - demonstrirati rad sa
učenika za rad sa instrument instrumentom
instrumentom (jednosmerna, - preporučeno vreme za
naizmenična struja) realizaciju ovih
- umeti da odabere sadržaja: 8 časova
područje i odredi
konstantu
- umeti da izmeri
osnovne električne
veličine: napon, struju
i otpor
- da se učenici - razlikovati sisteme - izvori jednosmerne struje - prikazati izvore
upoznaju sa naizmenične i (akumulator, punjač akumulatora jednosmerne struje
izvorima el. jednosmerne struje - izvori naizmenične struje - demonstrirati
energije - umeti da priključi (trofazni i monofazni sistem) povezivanje potrošača na
potrošače na izvore el. izvor
energije - demonstrirati
povezivanje potrošača na
sisteme naizmenične
struje
- preporučeno vreme za
realizaciju ovih
sadržaja: 2 časa
- da se učenici - umeti da odabere na - otpornici - koristiti kataloge
upoznaju sa osnovu oznake otpornik - kondenzatori proizvođača
pasivnim i kondenzator - demonstrirati proveru
električnim - umeti da ispita ispravnosti pasivnih
elementima ispravnost elemenata elemenata
- umeti da zameni i - demonstrirati ugradnju i
ugradi pasivne elemente povezivanje elemenata u
u odgovarajuće strujno strujno kolo
kolo - preporučeno vreme za
realizaciju ovih
sadržaja: 4 časa

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Električne instalacije
- Katalozi proizvođača
- Autoelektrika
7. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike
- Tehnički materijali
- Tehničko crtanje
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
I 148 148
II 74 37 111
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja iz teorijske elektrotehnike potrebnih za druge stručne predmete
- Sticanje osnovnih znanja iz naizmeničnih struja potrebnih za druge stručne predmete
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Elektrostatika 24
Jednosmerne struje 55
Elektromagnetizam 32
Naizmenične struje 37


Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Uvod u merenja 10
Redna veza elemenata u kolu naizmenične struje 14
Paralelna veza elemenata u kolu naizmenične struje 11
Složena kola 16
Spregnuta i oscilatorna kola 13
Trofazni sistemi 10
Laboratorijske vežbe 37

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Elektrostatika
Trajanje modula: 24 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje sa - znati da definiše - Struktura materije. - Na početku nastave dati
veličinama kao osnovna i električna Osnovni pojmovi o kratak uvod u istorijat
što su svojstva materije, kao i elektricitetu i razvoja elektrotehnike.
elektricitet, pojam elektriciteta; električnim svojstvima Strukturu materije obraditi
električno polje, preračunava i upotrebljava materije. Provodnici, kao nastavak na prethodno
potencijal, rad u jedinice; objasni poluprovodnici i znanje iz fizike i hemije.
električnom polju, količinu elektriciteta, izolatori. Pojam Električno polje i pojave u
kondenzatori i sl. naelektrisano telo, način jedinica. Međunarodni njemu obraditi prvenstveno
delovanja i jedinice sistem jedinica. grafički, a zatim matematički
- znati da objasni, - Pojam naelektrisanog obraditi zakone i pojave u
grafički prikazuje i tela. Količina njemu.
izračunava polje u nekoj elektriciteta, - Uz obradu pojava u
tački polja; objasni i definicija i jedinice. električnom polju uraditi veći
izračunava silu u nekoj Pojam električnog polja. broj prvenstveno prostih
tački polja; objasni i Grafičko prikazivanje zadataka.
izračunava rad u električnog polja. - Uz obradu kondenzatora
električnom polju; objasni Homogeno električno uraditi veliki broj prostih i
i izračunava polje. Vektor složenih zadataka iz zbirke.
elektrostatičku indukciju električnog polja. Sile
i polarizaciju; objasni i u električnom polju.
izračunava proboj i Kulonov zakon.
dielektričnu čvrstoću; Električni fluks i
- znati da definiše i njegova gustina.
izračunava kapacitivnost Elektrostatička
uopšte i kapacitivnost indukcija. Polarizacija
pločastog kondenzatora; dielektrika. Električni
objasni i izračunava potencijal. Električni
kapacitivnost redne, napon. Jačina homogenog
paralelne i mešovite veze električnog polja.
kondenzatora; radi Proboj dielektrika.
zadatke s kondenzatorima Dielektrična čvrstoća.
priključenim na napon; Pojam kapacitivnosti.
- znati da rešava proste Kapacitivnost pločastog
i kombinovane zadatke kondenzatora. Redno,
paralelno i mešovito
vezivanje kondenzatora.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Jednosmerne struje
Trajanje modula: 55 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje sa veličinama - znati da definiše - Pojam - Na početku ovog
kao što su električna struja, jednosmernu struju i jednosmerne poglavlja
otpornost, snaga i rad, pojmove kao što je električne objasniti fizičku
idealni i realni generatori, pozitivna i negativna struje. Dejstva suštinu struje,
Kirhofovi zakoni, prosta i struja, fizički i električne fizički i
složena električna kola i tehnički smer struje, struje. Jačina tehnički smer,
načini njihovog rešavanja, veze da izračuna jačinu električne pozitivnu i
otpornika i generatora i sl. struje, da objasni i struje. Gustina negativnu struju,
izračuna gustinu struje struje. itd.
- znati da objasni - Pojam - Gustinu struje
elemente električnog električnog kola. objasniti
kola, definiše kolo i Elementi grafički i dati
uslov da u kolu bude električnog kola. praktične
struje; objasni - Elektromotorna vrednosti koje se
elektromotornu silu sila generatora. susreću kod
generatora; objasni Elektrohemijski električnih
princip rada i glavna izvori struja instalacija,
svojstva - Električna transformatora i
elektrohemijskih izvora otpornost. sl.
struje Otpornost - Električno kolo
- znati da objasni provodnika. uporediti sa
suštinu električne Zavisnost nekim mehaničkim
otpornosti, objasni od otpornosti od sistemom u kojem
čega i kako zavisi temperature. se vrši dvostruka
električna otpornost i - Električna konverzija
da može da je izračuna; provodnost energije, gde se
da objasni zavisnost - Omov zakon energija
otpornosti od - Referentni smer neophodna za
temperature i da je struje i napona direktnu upotrebu
izračuna; objasni vrste - Prvi Kirhofov (na primer
otpornika; definiše, zakon. Električne potencijalna
objasni i izračuna sile u kolu energija vode)
električnu provodnost - Drugi Kirhofov pretvara u
- znati da definiše zakon električnu, zatim
Omov zakon i da može da - Džulov zakon. prenosi
ga primeni; definišu Električni rad i provodnicima do
prvi Kirhofov zakon i električna snaga potrošača i tu se
da može da ga primeni; - Merenje struje i pretvara u
definiše i primeni napona. Vezivanje energiju pogodnu
drugi Kirhofov zakon; ampermetra i za korišćenje (na
definiše i primeni voltmetra u kolo primer u
Džulov zakon; objasni i - Rešavanje svetlosnu)
izračuna električnu prostog kola sa - Uz standardne
snagu i rad; objasni jednim jedinice za
merenje struje, napona, generatorom i specifičnu
snage i rada jednim otpornost dati i
- znati da rešava prijemnikom. vrednost sa
prosta kola s jednim Određivanje napona površinom preseka
generatorom i jednim na krajevima izraženim u
prijemnikom; objasni i realnog mm2
rešava snagu generatora generatora. Snaga - Kod generatora
i snagu prijemnika generatora i obraditi i
- znati da objasni i snaga potrošača. praktičan način
rešava režime rada Režim praznog merenja njihove
generatora; objasni i hoda i kratkog unutrašnje
rešava vezivanje spoja; režim otpornosti
generatora; objasni i maksimalne snage. - Uz električne
rešava vezivanje Redno i paralelno sile u kolu uvek
otpornika; objasni i vezivanje dati njihov smer u
rešava kola pomoću generatora odnosu na smer
uopštenog Omovog zakona - Redno, struje; u ovom
- znati da definiše i paralelno i slučaju dati i
rešava složeno kolo mešovito vezivanje smer napona na
pomoću prvog i drugog otpornika otporniku
Kirhofovog zakona; - Uopšten Omov - Drugi Kirhofov
definiše strujni zakon zakon dati kao
generator i rešava - Složeno opšti zakon
složena kola električno kolo. ravnoteže sila i
pretvaranjem naponskog Drugi Kirhofov primeniti ga na
generatora u strujni i zakon za složeno električno kolo
obrnuto kolo. Rešavanje ili kontrolu
- znati da rešava složenih kola - Prilikom obrade
proste i kombinovane pomoću prvog i jednosmernih
zadatke drugog Kirhofovog struja uraditi
zakona veliki broj
- Strujni zadataka iz
generator. zbirke.
Rešavanje složenih
kola pretvaranjem
naponskog
generatora u
strujni i obrnuto

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektromagnetizam
Trajanje modula: 32 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje sa - znati da objasni - Pojam magnetnog polja. - Pojam magnetnog polja
veličinama kao što pojam magneta, Grafičko predstavljanje takođe obraditi
su magnetno polje, magnetnog polja i magnetnog polja. Magnetna oslanjajući se na
magnetni fluks, grafičkog svojstva materije. Magnetna prethodno znanje iz
magnetni histerezis, predstavljanja indukcija. Magnetna osnovne škole. Po
principi rada magnetnog polja, propustljivost. Fluks vektora mogućnosti pokazati
elektromotora, zatim izračunavanja magnetne indukcije. njen oblik pomoću
generatora, magnetnog polja od Magnećenje feromagnetnih gvozdene piljevine.
transformatora, itd. struje u pravom materijala. Magnetni Smerove veličina u
provodniku histerezis. Magnetno polje magnetizmu prikazivati
- znati da objasni struje u provodniku. pomoću pravila desne i
magnetna svojstva Magnetno polje struje u leve ruke ili desnog
materije i podelu navojku i navoju. ili levog zavrtnja. Uz
magnetnih Magnetnomotorna sila. indukovanu
materijala, a Magnetna otpornost. Pojam elektromotornu silu
naročito magnetnog kola. dati i smer mehaničke
feromagnetnih Kap-Hopkinsov zakon. sile koja potiče od
materijala Elektromagnetna sila. indukovane struje, a
- znati da definiše Elektrodinamička sila. uz elektromagnetnu
magnetni fluks i da Navojak i navoj u magnetnom silu objasniti
gustinu fluksa polju. Princip rada indukovanu
poveže s magnetnom elektromotora jednosmerne elektromotornu silu
indukcijom struje. Elektromagnetna koja se u
- znati da objasni indukcija. Lencov zakon. elektromotoru naziva
magnećenje Indukovana elektromotorna kontraelektromotorna
feromagnetnih sila u provodniku. sila. Princip rada
materijala, kao i Indukovana elektromotorna elektromotora i
magnetni histerizis sila u navojku i navoju. generatora jednosmerne
- znati da objasni i Princip rada generatora struje obraditi na
izračuna magnetnu jednosmerne struje. realnim primerima sa
indukciju struje u Sopstveno magnetno polje. više od dva segmenta.
pravom provodniku i Sopstveni fluks. Koeficijent Međusobnu indukciju,
da odredi njen smer; samoindukcije princip rada
objasni magnetnu (induktivnost). transformatora i
indukciju u navojku Elektromotorna sila vrtložne struje
i navoju i odredi samoindukcije. Međusobna obraditi prvenstveno
njen smer indukcija. Elektromotorna opisno.
- znati da objasni sila međusobne indukcije.
magnetno kolo i Vrtložne struje.
Kap-Hopkinsov zakon
i izračunava
veličine vezane za
magnetno kolo
- znati da objasni i
izračuna
elektromagnetnu i
elektrodinamičku
silu i odredi njihov
smer; objasni
primenu
elektromagnetne sile
kod elektromotora
- znati da objasni
Lencov zakon i
njegovu primenu kod
pravog provodnika,
navojka i navoja u
magnetnom polju;
odredi smer
indukovane
elektromotorne sile;
objasni princip rada
generatora; objasni
kontraelektromotornu
silu kod
elektromotora;
objasni vrtložne
struje
- znati da objasni
samoindukciju i
koeficijent
samoindukcije;
izračunava
induktivnost navoja
- znati da objasni
uzajamnu indukciju
- znati da rešava
proste i kombinovane
zadatke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Naizmenične struje
Trajanje modula: 37 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje sa - znati da objasni i - Princip proizvodnje - Detaljno obraditi
veličinama kao što su grafički prikaže naizmenične proizvodnju i matematički
proizvodnja naizmenične proizvodnju elektromotorne sile. oblik prostoperiodične
struje, parametrima naizmenične Generator naizmenične elektromotorne sile, kao i
naizmeničnih veličina, elektromotorne sile struje. njene parametre. Sve
operacija nad kao i da objasni njen - Osnovni parametri veličine za naizmeničnu
naizmeničnim veličinama matematički oblik naizmeničnih struju obraditi za
i elementima u kolu - znati da objasni, veličina: trenutna prostoperiodični oblik, a
naizmenične struje. primeni i izračuna vrednost, amplituda, za ostale uraditi nekoliko
parametre faza, početna faza, primera izračunavanja
naizmeničnih učestanost, kružna srednje i efektivne
veličina učestanost, srednja vrednosti. Kod elemenata u
- znati da objasni, vrednost, efektivna kolu naizmenične struje
grafički prikaže i vrednost, itd. sve veličine obraditi
primeni algebarske Predstavljanje grafički. I ovde uraditi
operacije nad naizmeničnih veličina veliki broj zadataka iz
naizmeničnim pomoću fazora. zbirke.
veličinama Predstavljanje
- znati da objasni, naizmeničnih veličina
prikaže i izračuna pomoću kompleksnih
veličine kod brojeva. Sabiranje i
otpornika u kolu oduzimanje
naizmenične struje naizmeničnih
- znati da objasni, veličina.
prikaže i izračuna - Elementi u kolu
veličine kod kalema naizmenične struje.
u kolu naizmenične Otpornik u kolu
struje naizmenične struje.
- znati da objasni, Pojam aktivne snage.
prikaže i izračuna Kalem u kolu
veličine kod naizmenične struje.
kondenzatora u kolu Pojam reaktivne
jednosmerne i snage. Kondenzator u
naizmenične struje kolu jednosmerne
- znati da rešava struje. Punjenje i
proste i kombinovane pražnjenje
zadatke kondenzatora.
Kondenzator u kolu
naizmenične struje.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Uvod u merenja
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika - znati da definiše merenja u - Definicija merenja - Na početku dati osnovnu
sa osnovama teorije elektrotehnici kao i greške pri - Greške pri merenju definiciju merenja i greške
merenja, osnovnim merenju - Merenje jednosmernih merenja
električnim mernim - znati da objasni upotrebu i naizmeničnih - Nakon teorijske obrade
instrumentima i mernih instrumenata i pribora veličina analognim tehničkih karakteristika
metodama merenja na - znati da opiše i primeni instrumentom mernih instrumenata;
elementima u kolu merenje jednosmerne struje i - Merenje otpornosti analognih, digitalnih i
jednosmerne i napona analognim instrumentom (malih i velikih); osciloskopa; učenike treba
naizmenične struje - znati da opiše i primeni Vitstonov most naučiti da rukuju
merenje naizmenične struje i - Osnovna merenja instrumentima, povezuju ih
napona analognim instrumentom digitalnim multimetrom u električna kola i
- znati da opiše i primeni - Merenje jednosmernog pravilno ih očitavaju
merenje otpornosti i naizmeničnog napona, - Veliku pažnju posvetiti
- znati da opiše i primeni pojačanja i slabljenja univerzalnom instrumentu
merenje jednosmernih i osciloskopom kao najviše korišćenom
naizmeničnih veličina digitalnim - Merenje učestanosti i meraču električnih
multimetrom fazne razlike veličina kao i osciloskopu
- znati da izvrši merenja i osciloskopom
očitava Osciloskopom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Redna veza elemenata u kolu naizmenične struje
Trajanje modula: 14 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Upoznavanje učenika - znati da objasni i - Redna veza otpornika i - Objašnjenje rednih
sa rednim vezama grafički prikaže napone i kalema veza početi s
elemenata, impedansama struju kod rednih veza u - Pojam impedanse vremenskim dijagramima
i snagama kod njih vremenskom, vektorskom i - Redna veza otpornika i struje i napona i to
kompleksnom obliku kondenzatora za RL i
- znati da definiše - Redna veza otpornika, kalema RC veze. Na
impedansu u kompleksnom i kondenzatora osnovu vremenskih
obliku, njen moduo i fazni - Redna rezonansa. Tomsonov dijagrama nacrtati
ugao obrazac fazorske dijagrame i
- znati da napiše i - Snage kod redne veze definisati kompleksni
primeni Omov zakon za elemenata. Faktor snage oblik impedansi
kompleksne i efektivne - Za rednu RLC
vrednosti vezu dati samo
- znati da definiše snage vektorski dijagram
u vremenskom, vektorskom i - Kod redne rezonanse
kompleksnom obliku poželjno je nacrtati i
- znati da radi proste i vremenski dijagram da
kombinovane zadatke se vidi šta se stvarno
dešava u kolu
- Vremenske dijagrame
snaga crtati na
uobičajen način, a
vektorske dijagrame
snaga množeći i
trougao napona sa
strujom na faznoj osi
- Objasniti na neki od
načina zašto se napon
množi sa konjugovanom
strujom
- Naglasiti da su
vektori otpornosti i
snaga nepokretni
- Uraditi određeni
broj zadataka iz zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Paralelna veza elemenata u kolu naizmenične struje
Trajanje modula: 11 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni i - Paralelna veza - Paralelne veze
paralelnim vezama grafički prikaže napone i prijemnika elemenata
elemenata, impedansama struju kod paralelnih - Pojam admitanse započeti
i snagama kod njih veza u vektorskom i - Paralelna veza definicijom
kompleksnom obliku otpornika i admitanse i
- znati da definiše kalema pretvaranjem
impedansu u kompleksnom - Paralelna veza impedanse u
obliku, njen moduo i fazni otpornika i admitansu
ugao kondenzatora - Paralelne veze
- znati da napiše i - Paralelna veza obrađivati
primeni Omov zakon za otpornika, kalema uglavnom pomoću
kompleksne i efektivne i kondenzatora vektorskih
vrednosti - Paralelna dijagrama i
- znati da definiše snage rezonansa kompleksnih
u vektorskom i - Snage kod vrednosti
kompleksnom obliku paralelnih veza - Uvek naglasiti
- znati da radi proste i elemenata o kojem se uglu
kombinovane zadatke - Popravka radi - uglu
faktora snage između napona i
struje ili
argumentu
admitanse
- Crtanje trougla
snage početi od
crtanja vektora
konjugovane struje
i tako dobijeni
trougao struja
množiti s
vektorom napona
na faznoj osi
- Izvesti potpunu
popravku faktora
snage, a po
potrebi izvesti i
delimičnu
- Uraditi
određeni broj
zadataka iz zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Složena kola
Trajanje modula: 16 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati da - Kombinovana veza elemenata - Rešavanje
metodama rešavanja rešava - Transformacija trougla u kombinovanih veza
složenih kola i kombinovane veze zvezdu i obrnuto elemenata obraditi
kombinovane veze elemenata - Rešavanje složenih kola na primerima
elemenata - znati da pomoću prvog i drugog - Rešavanje složenih
rešava složena Kirhofovog zakona kola pomoću prvog i
kola primenom - Tevenenova teorema drugog Kirhofovog
prvog i drugog - Teorema superpozicije zakona obraditi
Kirhofovog ravnotežnih stanja u kolu oslanjajući se na
zakona, gradivo iz prvog
Tevenenove razreda
teoreme i - Tevenenovu teoremu
superpozicije i teoremu
ravnotežnih superpozicije
stanja u kolu obraditi takođe na
- znati da radi primerima
proste i - Uraditi određeni
kombinovane broj zadataka iz
zadatke zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Spregnuta i oscilatorna kola
Trajanje modula: 13 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje - znati da objasni princip - Induktivno spregnuti - Pojave kod spregnutih
učenika sa prenosa energije pomoću kalemovi kalemova objasniti pomoću
spregnutim i spregnutih kalema, način - Koeficijent sprege flukseva, a označavanje
oscilatornim označavanja spregnutih kalemova i - Transformatori pomoću tačaka
kolima definiciju koeficijenta sprege - Autotransformatori - Slobodne oscilacije
- znati da objasni princip rada - Slobodne oscilacije. obraditi na idealnom
transformatora i Tomsonov obrazac oscilatornom kolu, a
autotransformatora, da izračuna - Redno oscilatorno kolo objasniti i slučaj realnog
odnos transformacije i princip - Paralelno oscilatorno kolo kola
prilagođavanja impedansi - Spregnuta oscilatorna kola - Kod rednog oscilatornog
- znati da objasni pojave kod kola definisati rezonantnu
slobodnih oscilacija, rednog i učestanost, propusni opseg,
paralelnog oscilatornog kola Lj-faktor, a kod
- znati da definiše osnovne paralelnog kola dinamičku
pojmove kod spregnutih otpornost
oscilatornih kola - Spregnuta oscilatorna kola
- znati da radi proste i obraditi informativno
kombinovane zadatke - Uraditi određeni broj
zadataka iz zbirke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Trofazni sistemi
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da definiše višefazni - Simetrični trofazni sistem - Na početku objasniti
osnovnim pojmovima o trofaznim princip rada s posebnim - Veza navoja generatora u pojam višefaznog sistema i
sistemima za proizvodnju i osvrtom na trofazni zvezdu i trougao njegove prednosti nad
prenos električne energije - znati da objasni način - Veza prijemnika u zvezdu i monofaznim s posebnim
dobijanja trofazne trougao osvrtom na trofazni sistem
elektromotorne sile, njen - Nesimetrični trofazni sistem - Kod povezivanja generatora
vremenski oblik i matematičko - Trofazni transformator i prijemnika obratiti veću
predstavljanje - Snaga trofaznog sistema pažnju na povezivanje u
- znati da objasni povezivanje - Obrtno magnetno polje i primena zvezdu
navoja generatora i - Posebno obraditi slučaj
prijemnika u trougao i zvezdu prekida nultog provodnika u
- znati da objasni princip niskonaponskoj mreži.
rada trofaznog Preostali deo obraditi na
transformatora, snage u informativnom nivou
trofaznom sistemu, princip - Uz objašnjenje pojedinih
rada obrtnog magnetnog polja i pojmova uraditi nekoliko
njegove primene prostih zadataka
- znati da radi proste zadatke

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe
Trajanje modula: 37 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula učenik će: SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
OSTVARIVANjE MODULA
- Uvežbavanje - znati da objasni ulogu - Instrumenti i - Vežbe
upotrebe instrumenta i pribora u pribor u organizovati tako
analognih i postupcima merenja laboratoriji da se odeljenje
digitalnih - umeti da izmeri jednosmerne - Merenje deli na dve grupe
instrumenata, i naizmenične napone i struje jednosmernih - Po mogućnosti,
osciloskopa, analognim, digitalnim napona i struja u jednom terminu
pribora i merenja instrumentom i osciloskopom - Merenje raditi jednu
osnovnih veličina - umeti da proverava Omov otpornosti i snage vežbu, a najviše
u elektrotehnici zakon pomoću ampermetra tri vežbe u
- umeti da proverava prvi i i voltmetra jednom ciklusu
drugi Kirhofov zakon - Osnovna merenja - Jedna vežba se
- umeti da meri na rednim i digitalnim radi dva spojena
paralelnim vezama elemenata multimetrom - školska časa i
- umeti da prikaže krivu - Podešavanje za to vreme treba
selektivnosti u rednom osciloskopa da se urade sva
RLC kolu - Merenje merenja i obrade
- umeti da izmeri učestanost i jednosmernih i rezultati
faznu razliku osciloskopom naizmeničnih - U laboratoriji
napona treba da bude
osciloskopom dovoljno radnih
- Merenje mesta da za
učestanosti jednim stolom
osciloskopom budu dva do tri
- Merenje fazne učenika
razlike - Početak vežbi
osciloskopom se može odložiti
- Provera Omovog neko vreme dok se
zakona ne pređe potrebno
- Provera prvog gradivo
Kirhofovog zakona - Prilikom
- Provera drugog izvođenja vežbi
Kirhofovog zakona nastojati da se
- Merenje otpora što više koristi
Vitstonovim mostom osciloskop
- Snimanje napona i
struja kod
elemenata u kolu
naizmenične struje
- Rezonansa u
rednom RLC
kolu

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Piroćanac Milosava - Osnove elektrotehnike za prvi razred elektrotehničke škole (četvorogodišnje obrazovanje)
- R. Opačić: Osnove elektrotehnike za drugi razred elektrotehničke škole.
- D . Martinović: Električna merenja.
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika
- Matematika
- Osnove elektrotehnike - prvi razred
MOTORI SUS I MOTORNA VOZILA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
II 74 74
III 70 70
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje teorijskih znanja o osnovnim sistemima na motorima SUS i motornim vozilima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni 9
delovi
Način rada motora SUS, goriva i maziva 29
Dinamika motornog mehanizma 8
Sistemi na motoru SUS 28


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Osnovni sistemi na motornim vozilima 5
Sistem za prenos snage 20
Kretači i sistem oslanjanja 14
Sistem upravljanja 11
Sistem za kočenje 13
Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima 7

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni delovi
Trajanje modula: 9 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - znati primenu motora i - Primena i podela - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o vozila, osnovne delove motora motornih vozila nastavnih jedinica
osnovnim delovima SUS i sisteme na motoru SUS - Primena i podela koristiti panoe,
motora i primeni motora SUS slike, crteže,
- Nepokretni delova SUS simulacije
- Pokretni delovi - U toku izlaganja
motora SUS koristiti dostupne
- Osnovni pojmovi o delove i preseke
sistemima na motoru SUS motora SUS
- Nakon obrade ovog
modula odraditi deo
modula SUS motori -
praktična nastava iz
predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od
5 časova u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Način rada motora SUS, goriva i maziva
Trajanje modula: 29 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati principe rada OTO i - Način rada - Pri obradi pojedinih
znanja o načinu rada motora Dizel motora i primenu četvorotaktnog OTO i DIZEL nastavnih jedinica
SUS, svojstvima goriva i goriva i maziva motora koristiti panoe, slike,
maziva i njihovoj primeni - Način rada dvotaktnog crteže
OTO i DIZEL motora - Koristiti multimedijalne
- Teorijski i stvarni prezentacije i simulacije
ciklus u motoru rada motora SUS
- Goriva i njihova svojstva - U toku izlaganja
- Maziva i njihova svojstva koristiti dostupne delove
i preseke motora SUS
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula SUS
motori - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 5
časova u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Dinamika motornog mehanizma
Trajanje modula: 8 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - shvatiti procese - Procesi u toku - Pri obradi pojedinih nastavnih
teoretskih znanja o radnim u toku rada rada motora jedinica koristiti panoe, slike,
procesima u motoru i načinu motora, dinamiku - Radni parametri crteže
razvođenja radne materije motornog mehanizma - Dinamika motornog - Koristiti multimedijalne
i principe mehanizma prezentacije i simulacije rada
razvođenja radne - Sistemi razvoda pojedinih elemenata i uređaja
materije radne materije - Prilikom teorijske obrade
- Ventilski koristiti uređaje i opremu iz
mehanizmi radionice
- Insistirati na povezivanju
prethodno stečenih znanja iz
osnova mašinstva
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula SUS motori -
praktična nastava iz predmeta
Električni i elektronski sistemi
na vozilima u trajanju od 6
časova u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi na motoru SUS
Trajanje modula: 28 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati elemente - Sistem za napajanje - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o sistema na OTO i DIZEL motora nastavnih jedinica
sistemima na motoru i motoru SUS, - Sistem za hlađenje koristiti panoe, slike,
njihovim konstrukcionim način rada motora SUS crteže
rešenjima pojedinih - Sistem za - Koristiti multimedijalne
uređaja i podmazivanje motora prezentacije i simulacije
konstrukciona - Sistem za paljenje rada pojedinih elemenata i
rešenja smeše kod OTO i Dizel sistema.
motora - Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula SUS
motori - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 6
časova u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Osnovni sistemi na motornim vozilima
Trajanje modula: 5 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku modula MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - znati položaj ugradnje - Koncepcija gradnje - Pri obradi
teoretskih znanja o pogonskog agregata kao motornih i pojedinih
koncepciji gradnje motornih i ostalih agregata na priključnih vozila nastavnih jedinica
vozila i parametrima vozilu - Bezbednost vozila koristiti panoe,
bezbednosti - znati parametre koji u saobraćaju slike, crteže,
utiču na bezbednost (aktivni, pasivni i modele
učesnika u saobraćaju katalitički - Nakon obrade
parametri ovog modula
bezbednosti) odraditi deo
modula Motorna
vozila - praktična
nastava iz
predmeta
Električni i
elektronski
sistemi na
vozilima u trajanju
od 6 časova u
radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem za prenos snage
Trajanje modula: 20 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati - Spojnice - Pri obradi pojedinih
znanja o elementima sistema za konstrukciona - Menjački prenosnici nastavnih jedinica
prenos snage i njihovim rešenja pojedinih - Zglobni prenosnici koristiti panoe, slike,
konstrukcionim rešenjima prenosnika, način - Pogonski most crteže
rada i način - Hidraulični prenosnici snage - Koristiti multimedijalne
komandovanja prezentacije i simulacije
pojedinim rada pojedinih elemenata i
sklopovima sistema.
- Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula Motorna
vozila - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 6
časova u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Kretači i sistem oslanjanja
Trajanje modula: 14 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku MODULA UPUTSTVO ZA
modula učenik će: OSTVARIVANjE
MODULA
- Sticanje osnovnih - znati vrste i - Kretači motornih - Pri obradi
teoretskih znanja o način obeležavanja vozila pojedinih
vrsti kretača i pneumatika kao i - Točkovi i nastavnih
elementima sistema konstrukciona pneumatici jedinica
oslanjanja rešenja osnovnih - Mehanizam za koristiti panoe,
elemenata sistema vođenje točkova slike, crteže
oslanjanja - Elastični oslonci - Koristiti
- Elementi za multimedijalne
prigušivanje prezentacije i
- Stabilizatori simulacije rada
pojedinih
elemenata i
sistema.
- Prilikom
teorijske obrade
koristiti
uređaje i opremu
iz radionice

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem upravljanja
Trajanje modula: 11 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati kako se - Konstrukciona - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o ostvaruje rešenja upravljačkih nastavnih jedinica
elementima sistema upravljanja upravljanje sistema koristiti panoe, slike,
i njihovim konstrukcionim motornim vozilom - Upravljački crteže
rešenjima kao i mehanizmi - Koristiti multimedijalne
konstrukciona - Prenosni prezentacije i simulacije
rešenja mehanizmi rada pojedinih elemenata i
upravljačkih - Postavljanje sistema.
sistema upravljačkih točkova - Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula Motorna
vozila - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 4
časa u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistem za kočenje
Trajanje modula: 13 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati kako se vrši - Zadaci i elementi - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o usporavanje kretanja i kočnog sistema nastavnih jedinica
elementima sistema za kočenje zaustavljanje motornih - Prenosni mehanizmi koristiti panoe, slike,
i njihovim konstrukcionim vozila - Kočnice crteže
rešenjima - znati osnovne elemente - Komandni mehanizmi - Koristiti multimedijalne
kočnog sistema, njihov - Uređaji za prezentacije i simulacije
način rada i regulaciju i rada pojedinih elemenata i
konstrukciona rešenja ispitivanje kočnih sistema.
sila - Prilikom teorijske obrade
- Usporivači koristiti uređaje i opremu
iz radionice
- Nakon obrade ovog modula
odraditi deo modula Motorna
vozila - praktična nastava
iz predmeta Električni i
elektronski sistemi na
vozilima u trajanju od 4
časa u radionici

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima
Trajanje modula: 7 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - poznavati osnovne elemente - Karoserije - Pri obradi pojedinih nastavnih
teoretskih znanja o nosećeg sistema kao i pojedine - Ramovi (Okviri) jedinica koristiti panoe, slike,
elementima nosećeg sistema i specijalne uređaje - Specijalni uređaji na crteže
specijalnim uređajima na motornim vozilima - Koristiti multimedijalne
vozilima prezentacije i simulacije rada
pojedinih elemenata i sistema.
- Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu iz
radionice

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Janković, Janićijević, Todorović: Konstrukcija motornih vozila
- Lenasi, Ristanović: Motorna vozila
- Janković, Janićijević: Tehnologija obrazovnog profila
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove mašinstva
- Osnove praktičnih veština
ELEKTRONIKA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična nastava Nastava u
nastava bloku
II 74 37 111
III 70 35 105
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja o diskretnim elektronskim elementima, njihovim karakteristikama i primeni u elektronskim kolima
- Sticanje osnovnih znanja o linearnim, logičkim i impulsnim integrisanim kolima koja su potrebna za ostale stručne predmete
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Diode 18
Bipolarni tranzistori 34
FET-ovi 10
Oscilatori, tiristori i optoelektronika 12
Laboratorijske vežbe 1 37


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Linearna integrisana kola 29
Digitalna tehnika 34
Impulsna elektronika 7
Laboratorijske vežbe 2 35

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Diode
Trajanje modula: 18 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni kristalnu - Kristalna struktura - Na početku ponoviti
poluprovodnicima, strukturu poluprovodnika poluprovodnika. građu atoma koja je
: 91;:PN spojem, N i P tipa Poluprovodnici N i obrađena u predmetu
diodama i njihovom primenom - znati formiranje PN P tipa Osnove elektrotehnike -
spoja, direktnu i inverznu - Obrazovanje PN prvi razred
polarizaciju spoja - Strukturu atoma
- znati dobijanje diode od - Direktno i inverzno predstavljati u jednoj
PN spoja, kolo za polarisani PN spoj ravni, ali naglasiti da
snimanje karakteristika diode, - Karakteristika ljuske imaju oblik lopte
karakteristike silicijumske i PN spoja - Kovalentnu vezu
germanijumske diode - Proboj PN spoja ponoviti na osnovu
- znati princip rada - Diode. Dioda u stečenih znanja iz prvog
jednostranog, dvostranog i električnom kolu. Radna razreda
Grecovog usmerača bez prava i radna tačka - Takođe, atome
kondenzatora i sa njim - Vrste dioda poluprovodnika
- znati karakteristike - Jednostrani usmerač predstaviti u jednoj
stabilizatorskih dioda i - Dvostrani usmerač ravni
njihovu primenu - Grecov usmerač - Sva objašnjenja bazirati
- Stabilizatorske diode i na silicijumu kao
njihova primena poluprovodniku, a
germanijum samo
napomenuti
- Inverznu struju kod
PN spoja obraditi
ukratko i napomenuti da
ima uticaja u nekim
retkim slučajevima
- Kod dioda dati statičku
i dinamičku otpornost
diode
- Prilikom obrade
usmerača crtati vremenske
dijagrame jedan ispod
drugog. Pokazati
određivanje filtarskog
kondenzatora
- Dati karakteristike
stabilizatorskih dioda i
objasniti princip rada
stabilizatora sa Cener
diodom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Biopolarni tranzistor
Trajanje modula: 34 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku modula učenik će: UPUTSTVO ZA
OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni princip - Princip rada tranzistora na - Princip rada
principom rada rada bipolarnog tranzistora, modelu sa zajedničkim emitorom tranzistora
bipolarnih tranzistora struje kroz njega, faktor - Osnovne komponente struja u obraditi na modelu
i njihovom primenom strujnog pojačanja sa tranzistoru. Koeficijent sa zajedničkim
zajedničkim emitorom i bazom, strujnog pojačanja emitorom. Za isti
karakteristike tranzistora i - Načini vezivanja tranzistora model obraditi i
ograničenja u radu tranzistora - Karakteristike tranzistora. karakteristike
- znati da objasni pojačavač Ograničenja u radu tranzistora tranzistora. Kod
sa zajedničkim emitorom, radnu - Oznake tranzistora obrade ograničenja u
pravu i radnu tačku - Pojačavač sa zajedničkim radu tranzistora
- znati da objasni hibridne emitorom. Radna prava i radna uraditi primer
parametre tranzistora i tačka. Hibridni parametri crtanja hiperbole
pojednostavljenu ekvivalentnu tranzistora. Ekvivalentna šema snage
šemu tranzistora bipolarnog tranzistora sa - Na početku
- znati koji su uzroci h-parametrima pojačavača obraditi
nestabilnosti i kako se vrši - Uzroci nestabilnosti radne polarizaciju
stabilizacija radne tačke tačke i njena stabilizacija tranzistora u spoju
- znati da objasni grafičku - Grafička analiza pojačavača sa zajedničkim
analizu pojačavača sa sa zajedničkim emitorom emitorom i ukratko
zajedničkim emitorom - Izrazi za pojačanje struje, obraditi opisno
- znati da primeni izraze za napona i snage, ulazne i princip pojačanja.
pojačanje napona, struje, izlazne otpornosti kod Radnu pravu i radnu
ulaznu i izlaznu otpornost pojačavača sa zajedničkim tačku obraditi na
pojačavača sa zajedničkim emitorom izlaznim
emitorom i kolektorom - Frekvencijska karakteristika karakteristikama
- znati da objasni Negativna povratna sprega. - Ekvivalentnu šemu
frekvencijsku karakteristiku Pojačavač sa negativnom tranzistora dati sa
pojačavača povratnom spregom parametrima
- znati da objasni negativnu - Pojačavač sa zajedničkim h1 1e i
povratnu spregu i pojačavač sa kolektorom h21e, a
negativnom povratnom spregom - Darlingtonov spoj ostale napomenuti
- znati da objasni - Klase rada pojačavača - Kao glavne uzroke
Darlingtonov spoj, klase rada - Pojačavač sa komplementarnim nestabilnosti radne
pojačavača sa komplementarnim parom tranzistora tačke navesti
parom tranzistora - Višestepeni pojačavač razlike između
- znati da objasni tranzistor - Bipolarni tranzistor kao pojedinih primeraka
kao prekidač prekidač tranzistora istog
- Hlađenje poluprovodnika tipa, a kao dodatne
navesti promenu
koeficijenta
strujnog pojačanja i
promenu napona
između baze i
emitora s promenom
temperature
- Obraditi oba
načina
stabilizacije radne
tačke
- Grafičku analizu
obraditi počevši od
ulaznih i završiti
sa izlaznim
karakteristikama
- Pojačanja
pojačavača obraditi
sa hibridnim
parametrima
- Klase rada
pojačavača obraditi
na izlaznim i
ulaznim
karakteristikama
- Pojačavač s
komplementarnim
parom obraditi
opisno
- Bipolarni
tranzistor kao
prekidač obraditi
preko izlaznih
karakteristika
- Skrenuti pažnju na
značaj hlađenja
tranzistora

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: FET-ovi
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Upoznavanje učenika - znati princip rada - Princip rada FET-a - Princip rada FET-a obraditi
sa vrstama, principom FET-ova i MOSFET-ova, kao i na modelu sa na modelu sa zajedničkim
rada FET-ova i da objasni njihove zajedničkim sorsom sorsom i to za promenljiv napon
njihovom primenom karakteristike - Statičke UGS i konstantan napon
- znati princip karakteristike FET-a UDS i obrnuto
polarizacije FET-ova i - Parametri FET-a - Naglasiti da se
MOSFET-ova, da objasni - FET-ovi sa karakteristike FET-a veoma
automatski prednapon i da izolovanim gejtom - mnogo razlikuju kod različitih
odredi vrednost otpornika u MOSFET-ovi primeraka iste vrste
kolu sorsa - V MOSFET-ovi - Parametre FET-a obraditi
- znati da definiše i - Jednosmerni režim pomoću karakteristika i
objasni parametre i rada sa FET-ovima objasniti da je
ekvivalentnu šemu FET-a - Radna prava i radna pojednostavljena šema FET-a
- znati da nacrta i objasni tačka dovoljna za praktičnu primenu
električnu i ekvivalentnu - Automatski prednapon - Pojačavač sa zajedničkim
šemu pojačavača sa - Parametri FET-a i sorsom obraditi pomoću
zajedničkim sorsom, kao i ekvivalentna šema električne i ekvivalentne šeme
da izračuna njegovo pojačanje - Pojačavač sa
zajedničkim sorsom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Oscilatori, tiristori i optoelektronika
Trajanje modula: 12 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati pozitivnu - Pozitivna - Obraditi
principom rada oscilatora, povratnu spregu i povratna sprega. osnovni princip
tiristora i optoelektronskih osnovni princip Barhauzenov uslov pozitivne
elemenata i njihovom primenom rada RC i oscilovanja povratne sprege
LC - Oscilatori na modelu sa
oscilatora - Triodni pojačavačem i
- znati princip tiristor. Diak i kolom povratne
rada triodnih triak sprege, a zatim
tiristora, triaka, - Pobuđivanje obraditi
diaka i njihove tiristora Barhauzenov uslov
primene - Fazna regulacija oscilovanja
- znati princip pomoću triaka i - Obraditi
rada fotodioda, diaka RC i
fototranzistora, - Fotodiode, LC
fotootpornika, fototranzistori i oscilator sa
svetlećih dioda i fotootpornici induktivnom
tečnih kristala - Svetleće spregom
poluprovodničke - Triodni
diode tiristor obraditi
- Tečni kristali na modelu sa dva
tranzistora i
obraditi njegovu
karakteristiku
- Nacrtati simbol
i presek triaka i
diaka i dati
njihove
karakteristike
- Navesti načine
uključivanja i
isključivanja
triaka i diaka
- Obraditi
osnovni princip
rada
optoelektronskih
elemenata i
navesti njihovu
primenu

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe 1
Trajanje modula: 37 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Snimanje - umeti da snimi - Snimanje - Početak vežbi
karakteristika karakteristiku diode karakteristika može se odložiti
diskretnih elemenata - znati princip rada diode dok se ne pređe
u elektronici i usmerača i umeti da - Usmerači potrebno gradivo
provera rada izmeri i snimi napon na - Stabilizator - Organizovati ih
električnih kola u njihovom izlazu napona sa Cener u ciklusima od
cilju njihovog boljeg - znati princip diodom najviše tri vežbe
razumevanja i sticanja stabilizacije sa Cener - Snimanje ulaznih i - Jedna vežba
praktičnih iskustava diodom i umeti da snimi izlaznih treba da traje
njenu karakteristiku karakteristika dva spojena -
- umeti da snimi bipolarnih školska časa i za
karakteristike tranzistora to vreme treba da
tranzistora - Snimanje prenosnih se završe merenja,
- znati jednosmerni karakteristika snimanja i da se
režim rada RC bipolarnih završi elaborat
pojačavača tranzistora
- znati rad pojačavača - Jednosmerni režim
sa zajedničkim emitorom rada RC
i kolektorom, kao i pojačavača
njihove karakteristike - Pojačavač sa
- znati da objasni rad zajedničkim
pojačavača sa emitorom
komplementarnim parom - Pojačavač sa
tranzistora zajedničkim
- umeti sa snimi kolektorom
karakteristike FET-a - Pojačavač sa
- znati da objasni komplementarnim
princip rada pojačavača parom tranzistora
sa FET-om - Bipolarni
- umeti da sastavlja tranzistor kao
RC i LC prekidač
oscilatore i određuje - Snimanje izlaznih
njihove učestanosti i prenosnih
oscilovanja karakteristika
- znati da objasni kolo FET-a
za faznu regulaciju - Pojačavač sa
pomoću triaka i diaka FET-om
- RC
oscilator
- Oscilatori sa
induktivnom spregom
- Fazna regulacija
pomoću triaka i
diaka

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Linearna integrisana kola
Trajanje modula: 29 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Upoznavanje - znati blok šemu - Monolitna i - Blok šemu operacionog
učenika sa operacionog hibridna integrisana pojačavača obraditi pomoću
linearnim kolima i pojačavača, kola ulaznog diferencijalnog
njihovom primenom ulazni i izlazni - Blok šema pojačavača, dodatnog
stepen i integrisanog pojačavača, pojačavača
karakteristične operacionog velikih signala i izlaznog
veličine pojačavača pojačavača
- znati da - Diferencijalni - Detaljnije obraditi
objasni pojačavač. diferencijalni pojačavač
invertujući i Diferencijalno prvo opisno, a zatim uz
neinvertujući pojačanje i pojačanje pomoć ekvivalentne šeme, a
pojačavač, kolo zajedničkog signala. izlazni stepen samo opisno
za sabiranje i Izlazni stepen - Od karakterističnih
kolo za oduzimanje - Karakteristične veličina obraditi maksimalne
- znati da veličine integrisanih vrednosti i osnovne
objasni princip operacionih parametre
rada i odredi pojačavača - Realni invertujući
elemente pasivnih - Idealni invertujući pojačavač obraditi sa
i aktivnih kola pojačavač konačnim pojačanjem, a
za diferenciranje - Realni invertujući idealni invertujući i
i integraljenje pojačavač neinvertujući pojačavač,
- znati da - Neinvertujući kolo za sabiranje i oduzimanje
objasni princip pojačavač napona sa beskonačnim
rada - Jedinični pojačavač pojačanjem
ograničavača, - Kolo za sabiranje i - Pasivna i aktivna kola za
komparatora i oduzimanje sa diferenciranje i integraljenje
Šmitovog okidnog operacionim obraditi opisno i
kola pojačavačem matematički, a ograničavače
- znati da - Pasivna i aktivna i komparatore samo opisno
objasni princip kola za diferenciranje - Šmitovo okidno kolo
rada integrisanih i integraljenje obraditi opisno i
stabilizatora - Ograničavači. matematički
napona, Naponski komparator. - Stabilizatore napona
prekidačkih Šmitovo okidno kolo obraditi prvenstveno opisno
stabilizatora i - Integrisani i dati primere stabilizatora
pretvarača stabilizatori napona konstantnog napona
jednosmernog - Prekidački - Dati primere primene
napona stabilizatori DC-DC pretvarača na
- Pretvarači vozilu
jednosmernog napona
(DC-DC
pretvarači)

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Digitalna tehnika
Trajanje modula: 34 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku modula UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da definiše - Pojam informacije - Definisati
osnovnim pojmovima i pojam informacije - Brojni sistemi informaciju i pojam
načinima izvođenja - znati brojne - Osnovne operacije u bita
digitalne tehnike sisteme i osnovne binarnom brojnom sistemu - Binarni brojni
operacije u binarnom - Osnovna i univerzalna sistem obraditi
brojnom sistemu logička kola detaljno, a ostale
- znati da objasni - Opšte karakteristike informativno
osnovna i logičkih kola - Osnovna kola
univerzalna logička - Tranzistorsko - objasniti pomoću
kola, osnovna tranzistorska logička kola prekidača
pravila logičke - CMOS logička kola - Prikazati
algebre - Koderi i dekoderi dobijanje logičkih
- znati da objasni - Binarni sabirači kola pomoću
opšte osobine - RS, L, JK, univerzalnih
logičnih kola, T i D flip-flop - Obraditi
princip rada - Binarni brojači unutrašnju strukturu
TTL i - Brojači sa proizvoljnim TTL i
CMOS modulom CMOS kola,
logičkih kola - Indikacija brojanja prikazati prenosne
- znati da objasni - A/D i D/A karakteristike i
rad kodera, dekodera konvertori definisati logičke
i binarnih sabirača nivoe
- znati princip rada - Kodere, dekodere
RS, i sabirače uraditi
L, JK, T i na primerima
D - Obraditi detaljno
flip-flopova binarne brojače, a
- znati princip rada brojače sa
binarnih brojača i proizvoljnim modulom
brojača sa obraditi sa
proizvoljnim modulom dekoderima stanja
i indikacije brojanja - Indikaciju
- znati princip brojanja obraditi sa
A/D sedmosegmentnim
konverzije pokazivačima
- znati princip - Dati primere
D/A primene konvertora
konverzije na vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Impulsna elektronika
Trajanje modula: 7 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Upoznavanje učenika - znati princip rada i - Astabilni multivibratori - Astabilne
sa principom rada proračun astabilnih - Osobine kvarca multivibratore
osnovnih kola u multivibratora - Oscilatori sa kvarcom obraditi pomoću
impulsnoj elektronici - znati princip rada - Monostabilni multivibratori TTL i
kvarca i oscilatora sa CMOS kola
kvarcom - Obraditi realnu
- znati princip rada i ekvivalentnu šemu
proračun monostabilnih kvarca i pomoću nje
multivibratora obraditi oscilatore
koji rade na rednoj i
paralelnoj rezonantnoj
učestanosti
- Monostabilne
multivibratore
obraditi pomoću
logičkih kola i
RC elemenata
- Primeri primene na
vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe 2
Trajanje modula: 35 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE
Po završetku modula učenik će: MODULA
- Proveravanje - umeti da izvede i prikaže rad - Invertujući pojačavač. Kolo za - Početak vežbi se može pomeriti dok
rada kola koja invertujućeg i neinvertujućeg sabiranje napona se ne pređe odgovarajuće gradivo iz
se obrađuju u pojačavača, diferencijalnog - Neinvertujući pojačavač. Jedinični teorijskog dela predmeta
teorijskom delu pojačavača i kola za sabiranje i pojačavač - Svaku vežbu raditi dva spojena časa
predmeta i oduzimanje napona, ograničavača, - Diferencijalni pojačavač. Kolo za i za to vreme uraditi sva merenja,
sticanje Šmitovog okidnog kola, pasivnog i oduzimanje napona snimanja i proračun, odnosno završiti
praktičnih aktivnog kola za diferenciranje i - Ograničavači elaborat vežbe
znanja o ovim integraljenje i stabilizatora - Šmitovo okidno kolo - Vežbe raditi u ciklusima sa najviše
kolima napona - Pasivna kola za diferenciranje tri vežbe
- umeti da snima karakteristike integraljenje
TTL i CMOS kola - Stabilizator napona
- umeti da praktično prikaže rad - Snimanje karakteristika
osnovnih i univerzalnih logičkih integrisanih TTL kola
kola, binarnih sabirača i - Snimanje karakteristika
flip-flopova, brojača integrisanih CMOS kola
- umeti da praktično prikaže rad - Osnovna i univerzalna logička kola
astabilnih multivibratora - Binarni sabirači
- RS flip-flop. L
flip-flop
- JK flip-flop. D flip-flop
- Brojači
- Astabilni multivibrator
- D/A konvertori

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- R. Opačić: Elektronika 1
- Ratko Opačić: Elektronika 2
- Topalović: Digitalna elektronika
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike - prvi razred
- Osnove elektrotehnike - drugi razred
- Elektronika - drugi razred
ELEKTRONIKA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična nastava Nastava u
nastava bloku
II 74 37 111
III 70 35 105
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja o diskretnim elektronskim elementima, njihovim karakteristikama i primeni u elektronskim kolima
- Sticanje osnovnih znanja o linearnim, logičkim i impulsnim integrisanim kolima koja su potrebna za ostale stručne predmete
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Diode 18
Bipolarni tranzistori 34
FET-ovi 10
Oscilatori, tiristori i optoelektronika 12
Laboratorijske vežbe 1 37


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Linearna integrisana kola 29
Digitalna tehnika 34
Impulsna elektronika 7
Laboratorijske vežbe 2 35

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Diode
Trajanje modula: 18 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni kristalnu - Kristalna struktura - Na početku ponoviti
poluprovodnicima, strukturu poluprovodnika poluprovodnika. građu atoma koja je
: 91;:PN spojem, N i P tipa Poluprovodnici N i obrađena u predmetu
diodama i njihovom primenom - znati formiranje PN P tipa Osnove elektrotehnike -
spoja, direktnu i inverznu - Obrazovanje PN prvi razred
polarizaciju spoja - Strukturu atoma
- znati dobijanje diode od - Direktno i inverzno predstavljati u jednoj
PN spoja, kolo za polarisani PN spoj ravni, ali naglasiti da
snimanje karakteristika diode, - Karakteristika ljuske imaju oblik lopte
karakteristike silicijumske i PN spoja - Kovalentnu vezu
germanijumske diode - Proboj PN spoja ponoviti na osnovu
- znati princip rada - Diode. Dioda u stečenih znanja iz prvog
jednostranog, dvostranog i električnom kolu. Radna razreda
Grecovog usmerača bez prava i radna tačka - Takođe, atome
kondenzatora i sa njim - Vrste dioda poluprovodnika
- znati karakteristike - Jednostrani usmerač predstaviti u jednoj
stabilizatorskih dioda i - Dvostrani usmerač ravni
njihovu primenu - Grecov usmerač - Sva objašnjenja bazirati
- Stabilizatorske diode i na silicijumu kao
njihova primena poluprovodniku, a
germanijum samo
napomenuti
- Inverznu struju kod
PN spoja obraditi
ukratko i napomenuti da
ima uticaja u nekim
retkim slučajevima
- Kod dioda dati statičku
i dinamičku otpornost
diode
- Prilikom obrade
usmerača crtati vremenske
dijagrame jedan ispod
drugog. Pokazati
određivanje filtarskog
kondenzatora
- Dati karakteristike
stabilizatorskih dioda i
objasniti princip rada
stabilizatora sa Cener
diodom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Biopolarni tranzistor
Trajanje modula: 34 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku modula učenik će: UPUTSTVO ZA
OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni princip - Princip rada tranzistora na - Princip rada
principom rada rada bipolarnog tranzistora, modelu sa zajedničkim emitorom tranzistora
bipolarnih tranzistora struje kroz njega, faktor - Osnovne komponente struja u obraditi na modelu
i njihovom primenom strujnog pojačanja sa tranzistoru. Koeficijent sa zajedničkim
zajedničkim emitorom i bazom, strujnog pojačanja emitorom. Za isti
karakteristike tranzistora i - Načini vezivanja tranzistora model obraditi i
ograničenja u radu tranzistora - Karakteristike tranzistora. karakteristike
- znati da objasni pojačavač Ograničenja u radu tranzistora tranzistora. Kod
sa zajedničkim emitorom, radnu - Oznake tranzistora obrade ograničenja u
pravu i radnu tačku - Pojačavač sa zajedničkim radu tranzistora
- znati da objasni hibridne emitorom. Radna prava i radna uraditi primer
parametre tranzistora i tačka. Hibridni parametri crtanja hiperbole
pojednostavljenu ekvivalentnu tranzistora. Ekvivalentna šema snage
šemu tranzistora bipolarnog tranzistora sa - Na početku
- znati koji su uzroci h-parametrima pojačavača obraditi
nestabilnosti i kako se vrši - Uzroci nestabilnosti radne polarizaciju
stabilizacija radne tačke tačke i njena stabilizacija tranzistora u spoju
- znati da objasni grafičku - Grafička analiza pojačavača sa zajedničkim
analizu pojačavača sa sa zajedničkim emitorom emitorom i ukratko
zajedničkim emitorom - Izrazi za pojačanje struje, obraditi opisno
- znati da primeni izraze za napona i snage, ulazne i princip pojačanja.
pojačanje napona, struje, izlazne otpornosti kod Radnu pravu i radnu
ulaznu i izlaznu otpornost pojačavača sa zajedničkim tačku obraditi na
pojačavača sa zajedničkim emitorom izlaznim
emitorom i kolektorom - Frekvencijska karakteristika karakteristikama
- znati da objasni Negativna povratna sprega. - Ekvivalentnu šemu
frekvencijsku karakteristiku Pojačavač sa negativnom tranzistora dati sa
pojačavača povratnom spregom parametrima
- znati da objasni negativnu - Pojačavač sa zajedničkim h1 1e i
povratnu spregu i pojačavač sa kolektorom h21e, a
negativnom povratnom spregom - Darlingtonov spoj ostale napomenuti
- znati da objasni - Klase rada pojačavača - Kao glavne uzroke
Darlingtonov spoj, klase rada - Pojačavač sa komplementarnim nestabilnosti radne
pojačavača sa komplementarnim parom tranzistora tačke navesti
parom tranzistora - Višestepeni pojačavač razlike između
- znati da objasni tranzistor - Bipolarni tranzistor kao pojedinih primeraka
kao prekidač prekidač tranzistora istog
- Hlađenje poluprovodnika tipa, a kao dodatne
navesti promenu
koeficijenta
strujnog pojačanja i
promenu napona
između baze i
emitora s promenom
temperature
- Obraditi oba
načina
stabilizacije radne
tačke
- Grafičku analizu
obraditi počevši od
ulaznih i završiti
sa izlaznim
karakteristikama
- Pojačanja
pojačavača obraditi
sa hibridnim
parametrima
- Klase rada
pojačavača obraditi
na izlaznim i
ulaznim
karakteristikama
- Pojačavač s
komplementarnim
parom obraditi
opisno
- Bipolarni
tranzistor kao
prekidač obraditi
preko izlaznih
karakteristika
- Skrenuti pažnju na
značaj hlađenja
tranzistora

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: FET-ovi
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Upoznavanje učenika - znati princip rada - Princip rada FET-a - Princip rada FET-a obraditi
sa vrstama, principom FET-ova i MOSFET-ova, kao i na modelu sa na modelu sa zajedničkim
rada FET-ova i da objasni njihove zajedničkim sorsom sorsom i to za promenljiv napon
njihovom primenom karakteristike - Statičke UGS i konstantan napon
- znati princip karakteristike FET-a UDS i obrnuto
polarizacije FET-ova i - Parametri FET-a - Naglasiti da se
MOSFET-ova, da objasni - FET-ovi sa karakteristike FET-a veoma
automatski prednapon i da izolovanim gejtom - mnogo razlikuju kod različitih
odredi vrednost otpornika u MOSFET-ovi primeraka iste vrste
kolu sorsa - V MOSFET-ovi - Parametre FET-a obraditi
- znati da definiše i - Jednosmerni režim pomoću karakteristika i
objasni parametre i rada sa FET-ovima objasniti da je
ekvivalentnu šemu FET-a - Radna prava i radna pojednostavljena šema FET-a
- znati da nacrta i objasni tačka dovoljna za praktičnu primenu
električnu i ekvivalentnu - Automatski prednapon - Pojačavač sa zajedničkim
šemu pojačavača sa - Parametri FET-a i sorsom obraditi pomoću
zajedničkim sorsom, kao i ekvivalentna šema električne i ekvivalentne šeme
da izračuna njegovo pojačanje - Pojačavač sa
zajedničkim sorsom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Oscilatori, tiristori i optoelektronika
Trajanje modula: 12 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati pozitivnu - Pozitivna - Obraditi
principom rada oscilatora, povratnu spregu i povratna sprega. osnovni princip
tiristora i optoelektronskih osnovni princip Barhauzenov uslov pozitivne
elemenata i njihovom primenom rada RC i oscilovanja povratne sprege
LC - Oscilatori na modelu sa
oscilatora - Triodni pojačavačem i
- znati princip tiristor. Diak i kolom povratne
rada triodnih triak sprege, a zatim
tiristora, triaka, - Pobuđivanje obraditi
diaka i njihove tiristora Barhauzenov uslov
primene - Fazna regulacija oscilovanja
- znati princip pomoću triaka i - Obraditi
rada fotodioda, diaka RC i
fototranzistora, - Fotodiode, LC
fotootpornika, fototranzistori i oscilator sa
svetlećih dioda i fotootpornici induktivnom
tečnih kristala - Svetleće spregom
poluprovodničke - Triodni
diode tiristor obraditi
- Tečni kristali na modelu sa dva
tranzistora i
obraditi njegovu
karakteristiku
- Nacrtati simbol
i presek triaka i
diaka i dati
njihove
karakteristike
- Navesti načine
uključivanja i
isključivanja
triaka i diaka
- Obraditi
osnovni princip
rada
optoelektronskih
elemenata i
navesti njihovu
primenu

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe 1
Trajanje modula: 37 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Snimanje - umeti da snimi - Snimanje - Početak vežbi
karakteristika karakteristiku diode karakteristika može se odložiti
diskretnih elemenata - znati princip rada diode dok se ne pređe
u elektronici i usmerača i umeti da - Usmerači potrebno gradivo
provera rada izmeri i snimi napon na - Stabilizator - Organizovati ih
električnih kola u njihovom izlazu napona sa Cener u ciklusima od
cilju njihovog boljeg - znati princip diodom najviše tri vežbe
razumevanja i sticanja stabilizacije sa Cener - Snimanje ulaznih i - Jedna vežba
praktičnih iskustava diodom i umeti da snimi izlaznih treba da traje
njenu karakteristiku karakteristika dva spojena -
- umeti da snimi bipolarnih školska časa i za
karakteristike tranzistora to vreme treba da
tranzistora - Snimanje prenosnih se završe merenja,
- znati jednosmerni karakteristika snimanja i da se
režim rada RC bipolarnih završi elaborat
pojačavača tranzistora
- znati rad pojačavača - Jednosmerni režim
sa zajedničkim emitorom rada RC
i kolektorom, kao i pojačavača
njihove karakteristike - Pojačavač sa
- znati da objasni rad zajedničkim
pojačavača sa emitorom
komplementarnim parom - Pojačavač sa
tranzistora zajedničkim
- umeti sa snimi kolektorom
karakteristike FET-a - Pojačavač sa
- znati da objasni komplementarnim
princip rada pojačavača parom tranzistora
sa FET-om - Bipolarni
- umeti da sastavlja tranzistor kao
RC i LC prekidač
oscilatore i određuje - Snimanje izlaznih
njihove učestanosti i prenosnih
oscilovanja karakteristika
- znati da objasni kolo FET-a
za faznu regulaciju - Pojačavač sa
pomoću triaka i diaka FET-om
- RC
oscilator
- Oscilatori sa
induktivnom spregom
- Fazna regulacija
pomoću triaka i
diaka

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Linearna integrisana kola
Trajanje modula: 29 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Upoznavanje - znati blok šemu - Monolitna i - Blok šemu operacionog
učenika sa operacionog hibridna integrisana pojačavača obraditi pomoću
linearnim kolima i pojačavača, kola ulaznog diferencijalnog
njihovom primenom ulazni i izlazni - Blok šema pojačavača, dodatnog
stepen i integrisanog pojačavača, pojačavača
karakteristične operacionog velikih signala i izlaznog
veličine pojačavača pojačavača
- znati da - Diferencijalni - Detaljnije obraditi
objasni pojačavač. diferencijalni pojačavač
invertujući i Diferencijalno prvo opisno, a zatim uz
neinvertujući pojačanje i pojačanje pomoć ekvivalentne šeme, a
pojačavač, kolo zajedničkog signala. izlazni stepen samo opisno
za sabiranje i Izlazni stepen - Od karakterističnih
kolo za oduzimanje - Karakteristične veličina obraditi maksimalne
- znati da veličine integrisanih vrednosti i osnovne
objasni princip operacionih parametre
rada i odredi pojačavača - Realni invertujući
elemente pasivnih - Idealni invertujući pojačavač obraditi sa
i aktivnih kola pojačavač konačnim pojačanjem, a
za diferenciranje - Realni invertujući idealni invertujući i
i integraljenje pojačavač neinvertujući pojačavač,
- znati da - Neinvertujući kolo za sabiranje i oduzimanje
objasni princip pojačavač napona sa beskonačnim
rada - Jedinični pojačavač pojačanjem
ograničavača, - Kolo za sabiranje i - Pasivna i aktivna kola za
komparatora i oduzimanje sa diferenciranje i integraljenje
Šmitovog okidnog operacionim obraditi opisno i
kola pojačavačem matematički, a ograničavače
- znati da - Pasivna i aktivna i komparatore samo opisno
objasni princip kola za diferenciranje - Šmitovo okidno kolo
rada integrisanih i integraljenje obraditi opisno i
stabilizatora - Ograničavači. matematički
napona, Naponski komparator. - Stabilizatore napona
prekidačkih Šmitovo okidno kolo obraditi prvenstveno opisno
stabilizatora i - Integrisani i dati primere stabilizatora
pretvarača stabilizatori napona konstantnog napona
jednosmernog - Prekidački - Dati primere primene
napona stabilizatori DC-DC pretvarača na
- Pretvarači vozilu
jednosmernog napona
(DC-DC
pretvarači)

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Digitalna tehnika
Trajanje modula: 34 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku modula UPUTSTVO ZA
učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa - znati da definiše - Pojam informacije - Definisati
osnovnim pojmovima i pojam informacije - Brojni sistemi informaciju i pojam
načinima izvođenja - znati brojne - Osnovne operacije u bita
digitalne tehnike sisteme i osnovne binarnom brojnom sistemu - Binarni brojni
operacije u binarnom - Osnovna i univerzalna sistem obraditi
brojnom sistemu logička kola detaljno, a ostale
- znati da objasni - Opšte karakteristike informativno
osnovna i logičkih kola - Osnovna kola
univerzalna logička - Tranzistorsko - objasniti pomoću
kola, osnovna tranzistorska logička kola prekidača
pravila logičke - CMOS logička kola - Prikazati
algebre - Koderi i dekoderi dobijanje logičkih
- znati da objasni - Binarni sabirači kola pomoću
opšte osobine - RS, L, JK, univerzalnih
logičnih kola, T i D flip-flop - Obraditi
princip rada - Binarni brojači unutrašnju strukturu
TTL i - Brojači sa proizvoljnim TTL i
CMOS modulom CMOS kola,
logičkih kola - Indikacija brojanja prikazati prenosne
- znati da objasni - A/D i D/A karakteristike i
rad kodera, dekodera konvertori definisati logičke
i binarnih sabirača nivoe
- znati princip rada - Kodere, dekodere
RS, i sabirače uraditi
L, JK, T i na primerima
D - Obraditi detaljno
flip-flopova binarne brojače, a
- znati princip rada brojače sa
binarnih brojača i proizvoljnim modulom
brojača sa obraditi sa
proizvoljnim modulom dekoderima stanja
i indikacije brojanja - Indikaciju
- znati princip brojanja obraditi sa
A/D sedmosegmentnim
konverzije pokazivačima
- znati princip - Dati primere
D/A primene konvertora
konverzije na vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Impulsna elektronika
Trajanje modula: 7 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Upoznavanje učenika - znati princip rada i - Astabilni multivibratori - Astabilne
sa principom rada proračun astabilnih - Osobine kvarca multivibratore
osnovnih kola u multivibratora - Oscilatori sa kvarcom obraditi pomoću
impulsnoj elektronici - znati princip rada - Monostabilni multivibratori TTL i
kvarca i oscilatora sa CMOS kola
kvarcom - Obraditi realnu
- znati princip rada i ekvivalentnu šemu
proračun monostabilnih kvarca i pomoću nje
multivibratora obraditi oscilatore
koji rade na rednoj i
paralelnoj rezonantnoj
učestanosti
- Monostabilne
multivibratore
obraditi pomoću
logičkih kola i
RC elemenata
- Primeri primene na
vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Laboratorijske vežbe 2
Trajanje modula: 35 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE
Po završetku modula učenik će: MODULA
- Proveravanje - umeti da izvede i prikaže rad - Invertujući pojačavač. Kolo za - Početak vežbi se može pomeriti dok
rada kola koja invertujućeg i neinvertujućeg sabiranje napona se ne pređe odgovarajuće gradivo iz
se obrađuju u pojačavača, diferencijalnog - Neinvertujući pojačavač. Jedinični teorijskog dela predmeta
teorijskom delu pojačavača i kola za sabiranje i pojačavač - Svaku vežbu raditi dva spojena časa
predmeta i oduzimanje napona, ograničavača, - Diferencijalni pojačavač. Kolo za i za to vreme uraditi sva merenja,
sticanje Šmitovog okidnog kola, pasivnog i oduzimanje napona snimanja i proračun, odnosno završiti
praktičnih aktivnog kola za diferenciranje i - Ograničavači elaborat vežbe
znanja o ovim integraljenje i stabilizatora - Šmitovo okidno kolo - Vežbe raditi u ciklusima sa najviše
kolima napona - Pasivna kola za diferenciranje tri vežbe
- umeti da snima karakteristike integraljenje
TTL i CMOS kola - Stabilizator napona
- umeti da praktično prikaže rad - Snimanje karakteristika
osnovnih i univerzalnih logičkih integrisanih TTL kola
kola, binarnih sabirača i - Snimanje karakteristika
flip-flopova, brojača integrisanih CMOS kola
- umeti da praktično prikaže rad - Osnovna i univerzalna logička kola
astabilnih multivibratora - Binarni sabirači
- RS flip-flop. L
flip-flop
- JK flip-flop. D flip-flop
- Brojači
- Astabilni multivibrator
- D/A konvertori

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- R. Opačić: Elektronika 1
- Ratko Opačić: Elektronika 2
- Topalović: Digitalna elektronika
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike - prvi razred
- Osnove elektrotehnike - drugi razred
- Elektronika - drugi razred
ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI SISTEMI NA VOZILIMA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska nastava Vežbe Praktična nastava Nastava u bloku
II 148 222 370
III 210 350 60 620
IV 217 372 90 679
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Osposobljavanje učenika za obavljanje poslova održavanja, dijagnostifikovanja i otklanjanja neispravnosti na električnim i elektronskim sistemima na vozilima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula (časovi)
Električne instalacije i osvetljenje na vozilima 112
Električne mašine na vozilima 132
Davači na vozilima 104
SUS motori - praktična nastava 22


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na 60
vozilima
Baterijski sistemi paljenja na vozilima 120
Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora 200
Kombinovani elektronski sistemi paljenja i ubrizgavanja 160
benzinskog motora
Motorna vozila - praktična nastava 20
Blok praktična nastava 1 60


Razred: četvrti


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora 188
Sistemi stabilnosti na vozilima 158
Sistemi sigurnosti na vozilima 109
Sistemi komfora na vozilima 120
Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj 14
industriji
Blok praktična nastava 2 90

NAPOMENA:
Pri ostvarivanju praktičnog dela modula, odeljenje se deli na dve grupe, koje rade sa različitim nastavnicima.
Jedan od njih ostvaruje teorijsku nastavu ovog predmeta.
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Električne instalacije i osvetljenje na vozilima
Trajanje modula: 112 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje teoretskih i - umeti da čita - Vrste - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz električne šeme, električnih obuhvata 42 časa a
električnih instalacija i pronađe kvar i zameni instalacija na praktični 70 časova
osvetljenja na vozilima neispravan deo vozilima - Pri obradi pojedinih
instalacije, - Provodnici i nastavnih jedinica
- umeti da izabere izbor preseka koristiti panoe, slike,
vrstu provodnika i - Osigurači na crteže, primerke
odabere presek na vozilima elektroinstalacionog
osnovu tabela, - Prekidači i materijala, pribora i
- umeti da pročita mikroprekidači na elemenata. Koristiti
izvode, proveri vozilima multimedijalne
ispravnost i izvrši - Releji na prezentacije i
zamenu neispravnih: vozilima simulacije rada
osigurača, prekidača, - Pribor za pojedinih elemenata i
mikroprekidača i povezivanje sistema
releja, - Simboli i - Koristiti raspoložive
- umeti da proveri označavanje softverske pakete za
ispravnost, vrši krajeva izučavanje i čitanje
održavanje, punjenje i provodnika električnih šema
povezivanje - Električne šeme konkretnih sistema na
elektrohemijskih karakterističnih vozilima
izvora struje, sistema na - Prilikom teorijske
- umeti da koristi, vozilima obrade punjača i
održava punjače i - Elektrohemijski startera, koristiti
startere za električno izvori struje uređaje i opremu iz
pokretanje vozila, - Punjači i radionice
- umeti da proveri starteri za - Insistirati na
ispravnost i pravilno električno povezivanju prethodno
izvrši zamenu farova i pokretanje vozila, stečenih znanja iz
sijalica, - Novi sistemi elektrotehnike
- umeti da koristi baterija na - Tokom izučavanja
uređaj za podešavanje vozilima elektrohemijskih izvora
farova i da pravilno - Osvetljenje puta posebnu pažnju posvetiti
podesi farove, - Farovi za ispravnom rukovanju i
- umeti da proveri i osvetljenje puta održavanju, kao i
zameni - Svetlosni i preduzimanju posebnih
signalno-kontrolne zvučni signalni mera zaštita
lampe i instrumente. uređaji - Praktične sadržaje
- Kontrolno - uskladiti sa izvođenjem
signalne lampe teorijske nastave
- Kontrolni
instrumenti

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Električne mašine na vozilima
Trajanje modula: 132 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih - razumeti - Osnove mašina - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz konstrukciju i jednosmerne struje obuhvata 62 časa a
električnih mašina na princip rada - Elektropokretač praktični 70 časova
vozilima mašina za (uloga, princip - Pri obradi pojedinih
jednosmernu rada, konstrukcija nastavnih jedinica
struju, i vrste) i koristiti panoe, slike,
- znati ulogu, električne šeme crteže, primerke
princip rada, veza električnih mašina,
konstrukciju i - Održavanje, pribora i elemenata.
vrste opravka i Koristiti multimedijalne
elektropokretača, ispitivanje prezentacije i
- umeti da izvrši različitih vrsta simulacije rada
proveru elektropokretača pojedinih elemenata i
ispravnosti, - Specijalne sistema
održavanje i mašine jednosmerne - Koristiti raspoložive
opravku struje na vozilima softverske pakete za
elektropokretača (sa stalnim izučavanje i čitanje
- razumeti magnetima, koračni električnih šema
konstrukciju i motor, momentni konkretnih sistema sa
princip rada motor, električnim mašinama
specijalnih mašina impulsno-upravljani - Prilikom teorijske
za jednosmernu motor) obrade koristiti uređaje
struju na - Održavanje, i opremu iz radionice
vozilima, opravka i - Insistirati na
- umeti da izvrši ispitivanje povezivanju prethodno
proveru specijalnih mašina stečenih znanja iz
ispravnosti, jednosmerne struje elektrotehnike,
održavanje i - Osnove mašina elektronike, osnove
opravku naizmeničnih mašinstva i motora SUS
specijalnih mašina struja - Posebnu pažnju
za jednosmernu - Alternator posvetiti ispravnom
struju na vozilu, (uloga, princip rukovanju i održavanju,
- razumeti rada, kao i preduzimanju
konstrukciju i konstrukcija, posebnih mera zaštita
princip rada regulator) i - Praktične sadržaje
mašina za električne šeme uskladiti sa izvođenjem
naizmeničnu veza teorijske nastave
struju, - Održavanje,
- umeti da izvrši opravka i
proveru ispitivanje
ispravnosti, alternatora
održavanje i
opravku alternatora

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Davači na vozilima
Trajanje modula: 104 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje - znati princip - Davači na - Teorijski deo
teoretskih i rada i vozilima (Namena, modula obuhvata 44
praktičnih znanja konstrukciju vrste i perspektive časa a praktični 60
iz davača na davača na razvoja) časova
vozilima vozilima, - Davači pozicija - Pri obradi
- da u električnim (pomaka/ugla) pojedinih nastavnih
šemama vozila - Davači brzine i jedinica koristiti
prepozna vrstu broja obrtaja panoe, slike,
davača, zna njegovu - Davači ubrzanja i crteže, primerke
namenu i izlazni vibracija davača, pribora i
signal. - Davači pritiska elemenata. Koristiti
- umeti da proveri - Davači sile i multimedijalne
ispravnost pomoću momenta prezentacije i
dijagnostičkih - Davači protoka simulacije rada
instrumenata i vazduha pojedinih elemenata
pravilno zameni - Davači i sistema
davače na vozilu, koncentracije gasa - Koristiti
(lambda sonde) raspoložive
- Davači temperature softverske pakete za
izučavanje i čitanje
električnih šema
konkretnih sistema
sa električnim
davačima
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Insistirati na
povezivanju prethodno
stečenih znanja iz
elektrotehnike,
elektronike, osnove
mašinstva i motora
SUS
- Praktične sadržaje
uskladiti sa
izvođenjem teorijske
nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: SUS motori - praktična nastava
Trajanje modula: 22 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje osnovnih - poznavati osnovne sklopove i - Osnovni delovi - Pokazati delove
praktičnih znanja iz delove motora motora rasklopljenog motora
motora sa unutrašnjim - znati da podesi zazor - Podešavanje - Izvršiti podešavanje zazora
sagorevanjem ventila motora zazora ventila ventila na motoru
- znati da podesi ugao - Podešavanje ugla - Na konkretnom motoru
pretpaljenja pretpaljenja izvršiti podešavanje ugla
- poznavati osnovne sklopove i - Podešavanje ugla pretpaljenja stroboskopskom
delove kojima se reguliše ugao predubrizgavanja metodom
predubrizgavanja motora - Pokazati osnovne sklopove
i delove kojima se reguliše
ugao predubrizgavanja motora
- Koristiti manometre za
merenje propustljivosti
cilindara, pritiska goriva i
pritiska usisne grane
- Praktične sadržaje
uskladiti sa izvođenjem
teorijske nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na vozilima
Trajanje modula: 60 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje - znati ulogu, princip rada - Elektronska - Teorijski deo modula
teoretskih i i konstrukciju upravljačke upravljačka obuhvata 30 časova a
praktičnih jedinice, jedinica: praktični 30 časova
znanja vezanih - umeti da uporedi izmerene - Uslovi - Pri obradi pojedinih
za elektronsku električne veličine sa upotrebe i nastavnih jedinica
upravljačku referentnim vrednostima struktura koristiti panoe, slike,
jedinicu i upravljačke jedinice pomoću pojedinih crteže, primerke
izvršne dijagnostičkih uređaja, sistema merenja i elektronskih upravljačkih
elemente na - znati ulogu, vrste, regulacije, jedinica i izvršnih
vozilima. princip rada i konstrukciju - Ulazni elemenata. Koristiti
osnovnih izvršnih elemenata signali, merenja, multimedijalne prezentacije
na vozilu, transformacije, i simulacije rada pojedinih
- umeti da uporedi izmerene - Obrada elemenata i sistema.
električne veličine sa signala, - Koristiti raspoložive
referentnim vrednostima - Zakoni softverske pakete za
izvršnih elemenata na upravljanja, izučavanje i čitanje
vozilima pomoću algoritmi, električnih šema konkretnih
dijagnostičkih uređaja, - Izlazni sistema sa električnim
signali, davačima, elektronskom
konverzija, jedinicom i izvršnim
pojačanje, elementima.
- - Prilikom teorijske obrade
Mikrokontroleri, koristiti uređaje i opremu
blok šema, iz radionice
sastavni delovi. - Insistirati na povezivanju
- Izvršni prethodno stečenih znanja iz
elementi na elektrotehnike,
vozilima: elektronike, osnova
- Releji i mašinstva, motora SUS i
elektromagneti, prethodno obrađenih modula
- Brizgaljke, ovog predmeta.
- Ventili za - Praktične sadržaje
vraćanje dimnih uskladiti sa izvođenjem
gasova, teorijske nastave, a u toku
- Regulatori merenja koristiti
pritiska punjenja, raspoložive osciloskope i
- Regulatori dijagnostičke instrumente.
torzije,
- Kočnice motora
i retarderi,
- Sistemi za
pomoć pri startu.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Baterijski sistemi paljenja na vozilima
Trajanje modula: 120 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i princip - Baterijski sistemi paljenja - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz rada baterijskog sistema benzinskih motora: obuhvata 40 časova a
baterijskih sistema paljenja sa mehaničkim - Klasični baterijski praktični 80 časova
paljenja na vozilima kontaktima, sistem paljenja, ugao - Pri obradi pojedinih
- umeti da izvrši proveru pretpaljenja, svećice, nastavnih jedinica
ispravnosti primarnog i oscilogram visokog i niskog koristiti panoe, slike,
sekundarnog strujnog kola napona, nedostaci crteže, primerke
sistema paljenja sa baterijskog paljenja, baterijskog sistema
mehaničkim kontaktima, - Tranzistorizovani sistem paljenja. Koristiti
- znati pojam ugla paljenja sa mehaničkim multimedijalne
pretpaljenja i ulogu kontaktima, prezentacije i simulacije
regulatora, - Beskontaktno, rada pojedinih elemenata i
- znati elemente i princip tranzistorsko paljenje sa sistema.
rada tranzistorizovanog Holovim i induktivnim - Koristiti raspoložive
paljenja sa mehaničkim davačem, softverske pakete za
kontaktima, - Potpuno elektronsko izučavanje i čitanje
- umeti da izvrši proveru paljenje, elektronska električnih šema
ispravnosti komutatora, upravljačka jedinica, konkretnih sistema sa
- znati elemente i princip regulacija detonacije, električnim davačima,
rada beskontaktnog paljenja - Dijagnoza sistema elektronskom jedinicom i
sa Holovim i induktivnim izvršnim elementima.
davačem, - Prilikom teorijske
- umeti da izvrši proveru obrade koristiti uređaje i
ispravnosti i zameni opremu iz radionice
neispravne elemente u - Insistirati na
beskontaktnim sistemima povezivanju prethodno
paljenja, stečenih znanja iz
- znati ulogu i princip elektrotehnike,
rada svih elemenata sistema elektronike, osnove
potpunog elektronskog mašinstva, motora SUS i
paljenja vozila, prethodno obrađenih modula
- umeti da izvrši proveru ovog predmeta.
ispravnosti i zameni - Praktične sadržaje
neispravne elemente u uskladiti sa izvođenjem
potpuno elektronskom teorijske nastave, a u
sistemu paljenja, toku merenja koristiti
- umeti da izvrši raspoložive osciloskope i
dijagnostiku davača dijagnostičke instrumente
detonacije i pravilnu
zamenu,

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora
Trajanje modula: 200 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje teoretskih i - znati osnovne principe - Elektronski - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz obrazovanja smeše i ubrizgavanja sistemi obuhvata 80 časova a
elektronskih sistema kod benzinskog motora, ubrizgavanja praktični 120 časova
ubrizgavanja benzinskog - znati elemente i princip rada goriva - Pri obradi pojedinih
motora mehaničkog sistema ubrizgavanja benzinskih nastavnih jedinica
K-Jetronic motora: koristiti panoe, slike,
- umeti da izvrši dijagnostiku, - Principi crteže, primerke
zamenu i potrebna podešavanja obrazovanja smeše elektronskih upravljačkih
pojedinačnih elemenata sistema i zavisnost jedinica i izvršnih
K-Jetronic sastava smeše od elemenata. Koristiti
- znati elemente i princip rada režima rada multimedijalne prezentacije
mehaničko-elektronskog sistema motora, i simulacije rada pojedinih
ubrizgavanja KE -Jetronic - Osnovni elemenata i sistema.
- umeti da izvrši dijagnostiku, principi - Koristiti raspoložive
zamenu i potrebna podešavanja ubrizgavanja kod softverske pakete za
pojedinačnih elemenata sistema benzinskog izučavanje i čitanje
KE -Jetronic motora, električnih šema konkretnih
- znati elemente i princip rada - Mehanički sistema sa električnim
elektronskog sistema ubrizgavanja sistem davačima, elektronskom
L-Jetronic ubrizgavanja jedinicom i izvršnim
- umeti da izvrši dijagnostiku, K-Jetronic elementima.
zamenu i potrebna podešavanja - - Prilikom teorijske obrade
pojedinačnih elemenata sistema Mehaničko-elektro koristiti uređaje i opremu
L-Jetronic nski sistem iz radionice
- umeti da izvrši dijagnostiku, ubrizgavanja KE - Insistirati na povezivanju
zamenu i potrebna podešavanja -Jetronic prethodno stečenih znanja iz
pojedinačnih elemenata sistema - Elektronski elektrotehnike,
LH-Jetronic sistemi elektronike, osnove
- umeti da izvrši dijagnostiku, ubrizgavanja mašinstva, motora SUS i
zamenu i potrebna podešavanja L-Jetroni prethodno obrađenih modula
pojedinačnih elemenata sistema c ovog predmeta.
Mono-Jetronic - Elektronski - Praktične sadržaje
- znati sve propise vezane za sistemi uskladiti sa izvođenjem
izduvne gasove i njihovu obradu ubrizgavanja teorijske nastave, a u toku
- umeti da izvrši kontrolu i LH-Jetron merenja koristiti
testiranje uređajima za ic raspoložive osciloskope i
ispitivanje izduvnih gasova - Elektronski dijagnostičke instrumente
sistemi
ubrizgavanja
Mono-Jetr
onic
- Izduvni
gasovi, dodatna
obrada, propisi,
kontrola i
testiranje

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Kombinovani elektronski sistemi paljenja i ubrizgavanja benzinskog
motora
Trajanje modula: 160 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i - Kombinovani sistemi - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz kombinovanih princip rada paljenja i ubrizgavanja obuhvata 60 časova a
elektronskih sistema paljenja i kombinovanog - Elektronski sistemi praktični 100 časova
ubrizgavanja benzinskog motora sistema paljenja i ubrizgavanja sa gasom - Pri obradi pojedinih
ubrizgavanja - Izduvni gasovi, dodatna nastavnih jedinica
- umeti da izvrši obrada, propisi, kontrola i koristiti panoe, slike,
dijagnostiku, testiranje, crteže, primerke
zamenu i potrebna - Dijagnostika i elektronskih upravljačkih
podešavanja samodijagnostika sistema. jedinica i izvršnih
pojedinačnih elemenata. Koristiti
elemenata sistema multimedijalne prezentacije
- znati elemente i i simulacije rada pojedinih
princip rada elemenata i sistema.
elektronskog - Koristiti raspoložive
sistema gasnih softverske pakete za
motora izučavanje i čitanje
- umeti da izvrši električnih šema konkretnih
dijagnostiku, sistema sa električnim
zamenu i potrebna davačima, elektronskom
podešavanja jedinicom i izvršnim
pojedinačnih elementima.
elemenata sistema - Prilikom teorijske obrade
gasnih motora koristiti uređaje i opremu
- znati sve iz radionice
propise vezane za - Insistirati na povezivanju
izduvne gasove i prethodno stečenih znanja iz
njihovu obradu elektrotehnike,
- umeti da izvrši elektronike, osnove
kontrolu i mašinstva, motora SUS i
testiranje prethodno obrađenih modula
uređajima za ovog predmeta.
ispitivanje - Praktične sadržaje
izduvnih gasova uskladiti sa izvođenjem
- umeti da izvrši teorijske nastave, a u toku
dijagnostiku merenja koristiti
sistema sa raspoložive osciloskope i
završnom kontrolom dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Motorna vozila - praktična nastava
Trajanje modula: 20 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje - znati postupak - Ispitivanje sistema za kočenje - Na konkretnom vozilu
osnovnih ispitivanja sistema za na uređaju sa valjcima učeniku pokazati način
praktičnih znanja kočenje na valjcima, - Pregled sistema za prenos ispitivanja sistema za
iz motornih - znati osnovne snage kočenje na uređaju sa
vozila delove, sklopove i - Pregled sistema za upravljanje valjcima
funkciju sistema za - Pregled sistema za kočenje - Na konkretnom vozilu
prenos snage, sistema - Pregled servo uređaja za učeniku pokazati sklopove i
za upravljanje, sistema kočenje i upravljanje delove, kao i funkciju
za kočenje i servo - Kontrola izduvnih gasova sistema za prenos snage,
uređaja za kočenje i sistema za upravljanje,
upravljanje sistema za kočenje i servo
- znati da sa uređaja za kočenje i
dijagnostičkim upravljanje
uređajem za merenje - Sa dijagnostičkim
izduvnih gasova uređajem za merenje izduvnih
izvrši merenje sastava gasova izvršiti merenje
izduvnih gasova sastava izduvnih gasova
raspoloživih tipova vozila

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Blok praktična nastava 1
Trajanje modula: 60 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje praktičnih znanja - znati organizaciju - Organizacija preduzeća - - Zavisno od veličine
iz električnih i preduzeća-servisa, servisa, preduzeća-servisa organizovati
elektronskih sistema na organizaciju radnog - Organizacija radnog mesta, praktičnu nastavu tako da
vozilima sa benzinskim mesta, mere zaštite - Sprovođenje mera zaštite na učenik u potpunosti bude
motorom na radu i zaštite radu i zaštita okoline upoznat sa organizacijom rada u
okoline. - Prijem vozila, popunjavanje preduzeću-servisu, da se
- umeti da izvrši dokumentacije i procena pridržava mera zaštite na radu
prijem vozila i problema stranke vezane za i mera zaštite okoline,
popuni tehničku tehničku neispravnost vozila, - U prvih nekoliko dana učenik
dokumentaciju vezanu - Učestvovanje u rastavljanju, treba da učestvuje u poslovima
za pojedinačnu defektaciji i sastavljanju rastavljanja, defektacije i
neispravnost vozila, benzinskog motora, sastavljanja benzinskih motora u
- znati da - Podešavanje zazora ventila, cilju dopunjavanja nastavnih
identifikuje osnovne ugla pretpaljenja i ugla sadržaja iz predmeta "Motori
delove benzinskog predubrizgavanja, SUS i vozila" i "Praktične
motora i uoči - Proučavanje tehničkih nastave-Motora SUS i vozila".
karakteristične uputstava dijagnostičke opreme - U drugom delu prve nedelje
kvarove, a naročito u servisu i načina korišćenja. učenika treba detaljno upoznati
kvarove mehaničkih - Dijagnostika i otklanjanje sa kompletnom raspoloživom
delova koji su kvarova na električnim opremom i dijagnostičkim
vezani za instalacijama i osvetljenju uređajima kojima servis
dijagnostiku vozila, raspolaže.
elektronskih sistema - Dijagnostika i otklanjanje - U drugoj nedelji učenik treba
motora. kvarova na svetlosno-zvučnim pod nadzorom stručnog lica da
- umeti da pravilno signalnim uređajima, kao i učestvuje u dijagnostici svih
koristi kontrolnim instrumentima, uređaja i sistema na benzinskim
dijagnostičku opremu - Dijagnostika i otklanjanje motorima.
i uređaje različitih kvarova na električnim mašinama - Za vreme rada učenik treba da
proizvođača, vozila, vodi dnevnik rada sa opisom
- umeti da - Dijagnostika i otklanjanje izvršenih radova i svojim
samostalno izvrši kvarova na davačima vozila, zapažanjima.
dijagnostiku - Dijagnostički postupci u - Dnevnik rada pregledava i
električnih i komunikaciji sa ECU, ocenjuje predmetni nastavnik,
elektronskih uređaja - Dijagnostika i otklanjanje koji je ujedno i zadužen za
i sistema na vozilu kvarova na izvršnim elementima obilazak i kontrolu izvođenja
sa benzinskim vozila, praktične nastave.
motorom. - Dijagnostika i otklanjanje
kvarova na sistemima paljenja
vozila sa benzinskim motorom.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora
Trajanje modula: 188 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i princip - Priprema smeše, - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz rada uređaja za ubrizgavanje ubrizgavanje obuhvata 68 časova, a
elektronskih sistema dizel motora - Uređaj za praktični 120 časova
ubrizgavanja dizel motora - umeti da izvrši ubrizgavanje, opis, - Pri obradi pojedinih
dijagnostiku, zamenu i konstrukcija i nastavnih jedinica
potrebna podešavanja princip rada, koristiti panoe, slike,
pojedinačnih elemenata uređaja - Redne pumpe za crteže, primerke
za ubrizgavanje ubrizgavanje i elektronskih upravljačkih
- znati elemente i princip regulatori, jedinica, davača i izvršnih
rada rednih i rotacionih pumpi - Rotacione pumpe elemenata. Koristiti
za ubrizgavanje, kao i njihovih za ubrizgavanje i multimedijalne prezentacije
regulatora regulatori, i simulacije rada pojedinih
- umeti da izvrši dijagnostiku - Sistem jedinačne elemenata i sistema.
elektromagnetnih elemenata pumpe (UIS) - Koristiti raspoložive
rednih i rotacionih pumpi i - Sistem jedinačnog softverske pakete za
njihovih regulatora brizgača-Unit$D izučavanje i čitanje
: 91;: - znati elemente i princip $ injector električnih šema konkretnih
rada jedinačne pumpe, (UI) sistema sa električnim
jedinačnog brizgača i Common - Common davačima, elektronskom
: 91;: Rail sistema Rail sistemi jedinicom i izvršnim
- umeti da izvrši dijagnostiku - Elektronska elementima.
elektromagnetnih elemenata regulacija dizel - Prilikom teorijske obrade
jedinačne pumpe, jedinačnog motora koristiti motore, uređaje i
brizgača i Common Rail sistema (EDC) opremu iz radionice
- znati osnovne elemente i - Davači i izvršni - Insistirati na povezivanju
principe rada elektronske elementi na dizel prethodno stečenih znanja iz
regulacije dizel motora motorima, elektrotehnike,
- umeti da izvrši dijagnostiku - Upravljačka elektronike, osnove
zamenu i potrebna podešavanja jedinica, mašinstva, motora SUS i
pojedinačnih elemenata sistema - Elektronsko prethodno obrađenih modula
elektronske regulacije dizel upravljanje i ovog predmeta.
motora regulacija rada - Praktične sadržaje
- znati osnovne elemente dizel motora uskladiti sa izvođenjem
obrade izduvnih gasova i - Elektronska teorijske nastave, a u toku
njihovu kontrolu dijagnoza i merenja koristiti
- umeti da izvrši merenje samodijagnoza raspoložive osciloskope i
sastava izduvnih gasova sa sistema, dijagnostičke instrumente
mernim uređajem za izduvne - Izduvni gasovi,
gasove dodatna obrada,
propisi, kontrola i
testiranje.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi stabilnosti na vozilima
Trajanje modula: 158 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovnu - Osnovna problematika - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz problematiku stabilnosti i obuhvata 58 časova, a
sistema stabilnosti stabilnosti i upravljivosti vozila na praktični 100 časova
na vozilima upravljivosti putu, - Pri obradi pojedinih
vozila na putu - Namena, princip nastavnih jedinica koristiti
- znati namenu, rada, osnovne panoe, slike, crteže,
princip rada i komponente i primerke elektronskih
osnovne komponente dijagnosticiranje: upravljačkih jedinica i
antiblokadnih - Klasičnih i izvršnih elemenata pojedinih
sistema, sistema antiblokadnih sistema sistema.
za regulisanje za kočenje - Koristiti multimedijalne
pogonskog klizanja (ABS) prezentacije i simulacije
i sistema za - Sistema za rada pojedinih elemenata i
regulisanje regulisanje pogonskog sistema.
dinamike vožnje klizanja (ASR) - Koristiti raspoložive
- umeti da izvrši - Sistema za softverske pakete za
dijagnostiku, regulisanje dinamike izučavanje i čitanje
zamenu i potrebna vožnje (ESP) električnih šema konkretnih
podešavanja - Aktivno ogibljenje sistema sa električnim
pojedinačnih (vešanje) davačima, elektronskom
elemenata i jedinicom i izvršnim
uređaja elementima.
antiblokadnih - Prilikom teorijske obrade
sistema, sistema koristiti vozila, uređaje i
za regulisanje opremu iz radionice
pogonskog klizanja - Insistirati na povezivanju
i sistema za prethodno stečenih znanja iz
regulisanje elektrotehnike, elektronike,
dinamike vožnje osnove mašinstva, motora SUS
- umeti da izvrši i prethodno obrađenih modula
dijagnostiku, ovog predmeta.
zamenu i potrebna - Praktične sadržaje
podešavanja uskladiti sa izvođenjem
pojedinačnih teorijske nastave, a u toku
elemenata i merenja koristiti raspoložive
uređaja aktivnog osciloskope i dijagnostičke
ogibljenja (vešanja) instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi sigurnosti na vozilima
Trajanje modula: 109 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovne elemente, - Sistem za sigurnost - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz princip rada i funkciju putnika u slučaju sudara, obuhvata 29 časova, a
sistema sigurnosti na sistema za sigurnost putnika - Sistem za nadzor pritiska praktični 80 časova
vozilima u slučaju sudara - vazdušni u gumama - Pri obradi pojedinih
jastuci i sigurnosni - Radar za kontrolu nastavnih jedinica koristiti
pojasevi rastojanja, panoe, slike, crteže,
- umeti da izvrši - Sistem za zaštitu od primerke elektronskih
dijagnostiku pojedinačnih krađe, upravljačkih jedinica i
elemenata i uređaja sistema - Ostali savremeni sistemi izvršnih elemenata pojedinih
za sigurnost putnika u sigurnosti na vozilima, sistema.
slučaju sudara - Koristiti multimedijalne
- znati osnovne elemente, prezentacije i simulacije
princip rada i funkciju rada pojedinih elemenata i
sistema za nadzor pritiska u sistema.
gumama - Koristiti raspoložive
- umeti da izvrši softverske pakete za
dijagnostiku, zamenu i izučavanje i čitanje
potrebna podešavanja električnih šema konkretnih
pojedinačnih elemenata i sistema sa električnim
uređaja sistema za nadzor davačima, elektronskom
pritiska u gumama jedinicom i izvršnim
- znati osnovne elemente, elementima.
princip rada i funkciju - Prilikom teorijske obrade
sistema za kontrolu koristiti vozila, uređaje i
rastojanja opremu iz radionice
- umeti da izvrši - Insistirati na povezivanju
dijagnostiku, zamenu i prethodno stečenih znanja iz
potrebna podešavanja elektrotehnike, elektronike,
pojedinačnih elemenata i osnove mašinstva, motora SUS
uređaja sistema za kontrolu i prethodno obrađenih modula
rastojanja ovog predmeta.
- znati osnovne elemente, - Praktične sadržaje
princip rada i funkciju uskladiti sa izvođenjem
sistema za zaštitu od krađe teorijske nastave, a u toku
vozila merenja koristiti raspoložive
- umeti da izvrši osciloskope i dijagnostičke
dijagnostiku, zamenu i instrumente
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
uređaja sistema za zaštitu
od krađe vozila

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi komfora na vozilima
Trajanje modula: 120 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovne elemente, - Namena, princip rada, - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja princip rada i funkciju osnovne komponente i obuhvata 48 časova, a
iz sistema komfora sistema za elektronsko dijagnosticiranje sistema praktični 72 časa
na vozilima upravljanje automatskim za: - Pri obradi pojedinih
menjačem - Elektronsko upravljanje nastavnih jedinica koristiti
- umeti da izvrši automatskim menjačem, panoe, slike, crteže,
dijagnostiku, zamenu i - Automatsku regulaciju primerke elektronskih
potrebna podešavanja brzine, upravljačkih jedinica i
pojedinačnih elemenata i - Elektro-mehaničko izvršnih elemenata pojedinih
uređaja sistema za upravljanje menjačem, sistema.
elektronsko upravljanje - Informacioni i - Koristiti multimedijalne
automatskim menjačem navigacioni uređaji, prezentacije i simulacije
- znati osnovne elemente, - Antena, radio, audio i rada pojedinih elemenata i
princip rada i funkciju TV uređaji na vozilima, sistema.
sistema za automatsku - Automatsko zagrevanje - Koristiti raspoložive
regulaciju brzine putničkog prostora, softverske pakete za
- umeti da izvrši - Klima uređaji na izučavanje i čitanje
dijagnostiku, zamenu i vozilima električnih šema konkretnih
potrebna podešavanja - Ostali savremeni sistemi sistema sa električnim
pojedinačnih elemenata i komfora na vozilima. davačima, elektronskom
uređaja sistema za jedinicom i izvršnim
automatsku regulaciju elementima.
brzine - Prilikom teorijske obrade
- znati osnovne elemente, koristiti vozila, uređaje i
princip rada i funkciju opremu iz radionice
sistema za - Insistirati na povezivanju
elektro-mehaničko prethodno stečenih znanja iz
upravljanje menjačem elektrotehnike, elektronike,
- umeti da izvrši osnove mašinstva, motora SUS
dijagnostiku, zamenu i i prethodno obrađenih modula
potrebna podešavanja ovog predmeta.
pojedinačnih elemenata i - Praktične sadržaje
uređaja sistema za uskladiti sa izvođenjem
elektro-mehaničko teorijske nastave, a u toku
upravljanje menjačem merenja koristiti raspoložive
- znati osnovne elemente, osciloskope i dijagnostičke
princip rada i funkciju instrumente
sistema za informacione i
navigacione uređaje
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
uređaja sistema za
informacione i
navigacione uređaje
- znati osnovne elemente,
princip rada i funkciju
antene, radija, audio i
TV uređaja na vozilima
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja za
ugradnju radija, audio i
TV uređaja na vozilima
- znati osnovne elemente,
princip rada i funkciju
sistema za automatsko
zagrevanje putničkog
prostora
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
uređaja sistema za
automatsku zagrevanje
- znati osnovne elemente,
princip rada i funkciju
klima uređaja na vozilima
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
kompletnog sistema klima
uređaja na vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji
Trajanje modula: 14 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik će: MODULA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje teoretskih - znati nove i alternativne - Nove i alternativne - Učenike upoznati sa
znanja iz novih i tehnologije u automobilskoj tehnologije u oblasti: najnovijim tehnologijama koje
alternativnih tehnologija industriji koje su nastale i - Električnih instalacija su se pojavile kod renomiranih
u automobilskoj industriji koje će se uvesti u budućnosti i osvetljenja, proizvođača vozila poslednjih
iz oblasti: - Električnih mašina godina, kao i tendencije
- električnih instalacija i (starter-generator,...) razvoja u navedenim oblastima.
osvetljenja, - Elektrohemijskih izvora - Pri obradi pojedinih
- električnih mašina struje, nastavnih jedinica koristiti
(starter-generator,...) - Elektronskih sistema panoe, slike, crteže objavljene
- elektrohemijskih izvora ubrizgavanja benzinskih i u stručnim časopisima,
struje, dizel motora, sajamskim katalozima,
- elektronskih sistema - Elektronskih sistema informativnim biltenima i
ubrizgavanja benzinskih i dizel stabilnosti i sigurnosti, slično.
motora, - Elektronskih sistema - Prema mogućnostima škole
- elektronskih sistema komfora organizovati posete sajmovima
stabilnosti, sigurnosti i - Alternativnih pogona automobila
komfora vozila - Modul obraditi kroz 14
- alternativnih pogona vozila - Novih dijagnostičkih časova teoretske nastave
- novih dijagnostičkih uređaja uređaja
- novih propisa - Novih propisa

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Blok praktična nastava 2
Trajanje modula: 90 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula učenik MODULA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje praktičnih - znati organizaciju - Organizacija - Zavisno od veličine
znanja iz sistema preduzeća-servisa, preduzeća - servisa, preduzeća-servisa
električnih i organizaciju radnog mesta, - Organizacija radnog organizovati praktičnu
elektronskih sistema na mere zaštite na radu i meta, nastavu tako da učenik
vozilima zaštite okoline, - Sprovođenje mera u potpunosti bude
- umeti da izvrši prijem zaštite na radu i upoznat sa
vozila i popuni tehničku zaštita okoline organizacijom rada u
dokumentaciju vezanu za - Prijem vozila, preduzeću-servisu, da
pojedinu neispravnost popunjavanje se pridržava mera
vozila, dokumentacije i zaštite na radu i mera
- umeti da pravilno koristi procena problema zaštite okoline,
dijagnostičku opremu i stranke vezane za - U prvoj nedelji
uređaje različitih tehničku neispravnost učenika treba detaljno
proizvođača, vozila, upoznati sa kompletnom
- umeti da samostalno - Podešavanje zazora raspoloživom opremom i
izvrši dijagnostiku ventila i ugla dijagnostičkim
električnih i elektronskih predubrizgavanja dizel uređajima kojima servis
uređaja i sistema na motora, raspolaže.
vozilima. - Proučavanje - U drugoj i trećoj
tehničkih uputstava nedelji učenik treba pod
dijagnostičke opreme nadzorom stručnog lica
u servisu i načina da učestvuje u
korišćenja, dijagnostici svih
- Dijagnostika i uređaja i sistema na
otklanjanje kvarova na vozilima.
elektronskim - Za vreme rada učenik
sistemima ubrizgavanja treba da vodi dnevnik
dizel motora, rada sa opisom
- Dijagnostika i izvršenih radova i
otklanjanje kvarova na svojim zapažanjima.
sistemima stabilnosti - Dnevnik rada
vozila, pregledava i ocenjuje
- Dijagnostika i predmetni nastavnik,
otklanjanje kvarova na koji je ujedno i
sistemima sigurnosti zadužen za obilazak i
vozila, kontrolu izvođenja
- Dijagnostika i praktične nastave.
otklanjanje kvarova na
sistemima komfora
vozila,

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Batterien und Bordnetze, Bosch, 1 987 722 003
- Lichttehnik, Bosch, 1 987 722 039
- Generatoren, Bosch, 1 987 722 006
- Startanlagen, Bosch, 1 987 722 007
- Schaltzeichen und -plane fGjr Kfz, Bosch 1 987 722 002
- Sensoren im Kraftfahrzeug, Bosch 1 987 722 031
- Mikroelektronik im Kraftfahrzeug, Bosh, 1 987 722 022
- Zundsysteme, Bosch, 1 987 722 004,
- ZGjndkerzen, Bosch, 1 987 722 005,
- Ottomotor-management, Grundlagen und Komponenten, Bosch, 1 987 722 036,
- Benzineinspritzsystem K-Jetronic, Bosch, 1 987 722 009,
- Benzineinspritzsystem KE-Jetronic, Bosch, 1 987 722 021,
- Benzineinspritzsystem L-Jetronic, Bosch, 1 987 722 010,
- Benzineinspritzsystem mit Mono-Jetronic, Bosch, 1 987 722 033,
- Benzineinspritzsystem mit M-Motronic, Bosch, 1 987 722 011,
- Benzineinspritzsystem mit ME-Motronic, Bosch, 1 987 722 051,
- Abgastechnik fGjr Ottomotoren, Bosch, 1 987 722 023,
- Kantengesteuerte Diesel-Vereilereinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 014,
- Elektronische Dieselregelung EDC, Bosch, 1 987 722 035,
- Diesel-Radialkolbenpumpen VR, Bosch, 1 987 722 053,
- Diesel-Speichereinspritzsystem, Common Rail CR, Bosch, 1 987 722 054,
- Diesel-Einspritzsysteme, Unit Injector System/Unit Pump System, Bosch, 1 987 722 056,
- Diesel- Reiheinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 057,
- Dieselmotor-Management im Gnjberblick, Bosch, 1 987 722 058,
- Nfz-Druckluftanlagen (1): Anlagenplane, Bosch, 1 987 722 015,
- Nfz-Druckluftanlagen (2):Gerate, Bosch, 1 987 722 016,
- Audio, Navigation und Telematik fGjr Kraftfahrzeuge, Bosch, 1 987 722 032,
- Sichereits- und Komforsysteme, Bosch, 1 987 722 037,
- Elektronisches Stabilitionsprogramm EPS, Bosch, 1 987 722 052,
- Adaptive Fahrgeschnjindigkeitsregelung ECC, Bosch, 1 987 722 034,
- Anton Herner: Kfz-Elektronik, Vogel, 1999.
- Ulrich Deh: Kfz-Klimaanlagen, Vogel, 1999.
- Tehnička dokumentacija poznatih proizvođača vozila,
- Programski paketi za vozila (ESl-tronic BOSCH, Autodata, ElsaNjin, Sun SAIS, TIS 2000, Njorkshop, i dr.)
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Tehnički materijali
- Osnove mašinstva
- Motori SUS i vozila
- Osnove elektrotehnike
- Elektronika
- Računarstvo i informatika
- Fizika
-" Matematika
- Strani jezik (engleski i nemački)
INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA U ELEKTROTEHNICI
1. CILjEVI PREDMETA:
- Razvijanje sposobnosti prikazivanja rezultata istraživanja kroz korišćenje reči, tabela i grafika, kao i jezika geografije
- Razvijanje sposobnosti korišćenja različitih izvora informacija i samostalnog i timskog učestvovanja u istraživačkim projektima
- Primenjivanje stečenih znanja iz privredne geografije u svom poslovnom okruženju
- Razvijanje vlastitih strategija uspešnog učenja (razlikuje bitno od nebitnog, analizira podatke, samostalno zaključuje,...)
- Poznavanje prirodnih resursa i njihovog razmeštaja za potrebe industrije
- Poznavanje razvoja i razmeštaja industrijske proizvodnje
- Sticanje znanja o prirodnim resursima i značaju očuvanja ekološke ravnoteže
- Razvijanje sposobnosti korišćenja računara za pronalaženje, obradu i prikazivanje geografskih podataka
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Vresk M. (1986): Osnovi urbane geografije, "Školska knjiga", Zagreb
- Grčić M. (1993): Industrijska geografija, "Naučna knjiga", Beograd
- urić V . (1980): Ekonomska geografija, "Naučna knjiga", Beograd
- Žegarac Z . (2002): Infrastruktura,
- Lješević M. (2002): Urbana ekologija, Geografski fakultet, Beograd
- Lješević M., Živković D . (2001): Kartografija, Geografski fakultet, Beograd
- Milićević G . (1990): Urbana ekonomika, Ekonomski fakultet, Beograd
- Petovar K. (2003): Urbana i ruralna sociologija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Piha B . (1973): Prostorno planiranje, Službeni list SFRJ, Beograd
- Pleše J. (1979): Geografske osnove gradskih regija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Tomić P., Romelić J., Lazić L. (1996): Ekonomska geografija sveta, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Ćurčić S. (1996): Kartografija, Institut za geografiju-PMF, Novi Sad
- Fick, J. (1998): Geography of Development,
- Šećibović Refik, oković Emilija: Regionalna ekonomska geografija I, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002
- Šećibović Refik: Regionalna ekonomska geografija II, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002
- Šećibović Refik: Regionalna ekonomska geografija III, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002
- Dinić Jovan: Ekonomska geografija, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999.
- Grupa autora: Ekonomska geografija, "Vuk Karadžić", Beograd, 1972
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- stručni predmeti
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Razred: prvi
Godišnji fond časova: 37 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I PREPORUČENO
Po završetku prvog TEME UPUTSTVO ZA
razreda učenik će: OSTVARIVANjE PROGRAMA
Faktori i lokacije
industrije
- razumevanje faktora lokacije - znati prirodne faktore - prirodni i društveni - korišćenje osnovne
industrije lokacije (sirovine, faktori lokacije literature
vodni resursi, - proces globalizacije i - korišćenje
energetski izvori, problem lokacije velikih informacija sa
klima) preduzeća interneta
- znati društvene - korišćenje
faktore lokacije interaktivnih
(tržište, kapital, metoda rada
saobraćaj, radna snaga) - Temu realizovati
- učenik će znati kako kroz 3 teorijska
industrija utiče na časa
promenu životne sredine
- znati pojam
globalizacije
- razumeti uticaj
procesa globalizacije na
lokaciju velikih
preduzeća
(multinacionalne i
transnacionalne
kompanije)
Energetika
- razumevanje značaja energetike, - znati faktore razvoja - faktori i faze razvoja - korišćenje osnovne
njenog razvoja i proizvodnje energetike - energetski izvori i literature
energije - znati faze razvoja njihov geografski - korišćenje
energetike razmeštaj informacija sa
- znati osnovne izvore - hidroenergija i Interneta
energije termoenergetika - korišćenje
- znati geografski - alternativna interaktivnih
razmeštaj izvora energetika metoda rada
energije - problemi i perspektive - korišćenje
- znati načine korišćenja razvoja energetike u statističkog
vode kao izvora energije svetu i u našoj zemlji materijala koji je
- znati razmeštaj predstavljen
hidroenergetskog grafički i
potencijala tabelarno
- znati izvore energije - Temu realizovati
koji se koriste u kroz 5 teorijskih
termoenergetici časova
- znati razmeštaj
najvećih termoelektrana
- znati koji su
alternativni izvori
energije
- razumeti probleme
vezane za snabdevanje
energentima i proizvodnju
električne energije
- znati buduće trendove
u razvoju energetike
Rudarstvo i metalurgija
- razumevanje razvoja, - znati koje se - vrste i razmeštaj - korišćenje osnovne
razmeštaja, značaja i promena u mineralne sirovine najvažnijih ruda literature
rudarstvu i metalurgiji koriste u metalurgiji - crna i obojena - korišćenje
- znati razmeštaj metalurgija - razvoj i informacija sa
najvažnijih mineralnih razmeštaj Interneta
sirovina u svetu i u - problemi i perspektive - korišćenje
našoj zemlji razvoja rudarstva i interaktivnih
- znati razvoj crne metalurgije u našoj zemlji metoda rada
metalurgije - Temu realizovati
- znati razmeštaj kroz 4 teorijska
proizvodnih kapaciteta časa
crne metalurgije
- znati razvoj obojene
metalurgije
- znati razmeštaj
proizvodnje obojenih
metala
- razumeti značaj
metalurgije za razvoj
privrede
- razumeti faktore koji
su doveli do promena u
rudarstvu i metalurgiji
- znati buduće trendove
razvoja metalurgije u
svetu i u našoj zemlji
Metalna i mašinska
industrija
- razumevanje razvoja, - znati faktore razvoja - faktore razvoja i - korišćenje osnovne
razmeštaja, promena i značaja metalne i mašinske razmeštaja metalne i literature
metalne i mašinske industrije industrije mašinske industrije - korišćenje
- znati geografski - grane mašinske informacija sa
razmeštaj kapaciteta industrije Interneta
metalne i mašinske - najveće kompanije - korišćenje
industrije mašinske industrije u interaktivnih
- znati grane mašinske svetu metoda rada
industrije - savremene promene u - Temu realizovati
- znati najveće metalnoj i mašinskoj kroz 8 teorijskih
kompanije mašinske industriji časova
industrije
- znati savremene
tendencije u razvoju
metalne i mašinske
industrije
Elektrotehnička i
elektronska industrija
- Razumevanje razvoja, razmeštaja - znati faktore razvoja - faktore razvoja i - korišćenje osnovne
i značaja elektrotehnička i elektrotehničke i razmeštaja literature
elektronske industrije elektronske industrije elektrotehničke i - korišćenje
- znati faktore elektronske industrije informacija sa
razmeštaja - geografski razmeštaj Interneta
elektrotehničke i - najveće kompanije - korišćenje
elektronske industrije elektronske industrije interaktivnih
- znati geografski metoda rada
razmeštaj - Temu realizovati
elektrotehničke i kroz 7 teorijskih
elektronske industrije časova
- znati najveće
kompanije
elektrotehničke i
elektronske industrije
Hemijska industrija
- Razumevanje razvoja, razmeštaja - znati faktore razvoja - razvoj i značaj - korišćenje osnovne
i značaja hemijske industrije hemijske industrije hemijske industrije literature
- znati faktore - faktori razmeštaja - korišćenje
razmeštaja hemijske hemijske industrije informacija sa
industrije - sirovine za potrebe Interneta
- znati koje se sirovine hemijske industrije - korišćenje
koriste u hemijskoj - proizvodi hemijske interaktivnih
industriji industrije kao sirovine metoda rada
- znati najvažnije - najveće kompanije - Temu realizovati
regione hemijske hemijske industrije kroz 5 teorijskih
industrije u svetu časova
- znati najvažnije
proizvodne kapacitete
hemijske industrije u
našoj zemlji
- znati proizvode
hemijske industrije koji
se koriste kao sirovine
u drugim prerađivačkim
delatnostima
- znati najveće
kompanije hemijske
industrije
Geografija i razvoj
- Razumevanje savremenih - razumeti zašto u svetu - razvijena i - korišćenje osnovne
polarizacijskih i integracijskih postoje razvijena i nerazvijena područja u literature
procesa u svetu nerazvijena područja svetu - korišćenje
- znati geografski - tranzicioni proces i informacija sa
razmeštaj razvijenih i mesto naše zemlje Interneta
nerazvijenih područja u - naučno-tehnički - korišćenje
svetu progres i posledice interaktivnih
- razumeti tranzicione regionalne, strukturne, metoda rada
procese u Evropi i mesto organizacione i - Temu realizovati
naše zemlje u njima lokacione promene kroz 5 teorijskih
- razumeti značaj - integracijski procesi časova
naučno-tehničkog i Evropska unija
progresa za razvoj - industrija kao
privrede zagađivač životne
- znati koje su sredine i mere zaštite
posledice
naučno-tehničkog
progresa (regionalne,
strukturne,
organizacione i
lokacione)
- znati najvažnije
integracije u svetu
- znati nastanak, razvoj
i strukturu Evropske
unije
- znati načine
zagađivanja životne
sredine industrijskom
proizvodnjom
- znati mere zaštite
životne sredine

NASTAVNI PLAN I PROGRAM OGLEDA

Područje rada: Elektrotehnika
Obrazovni profil: ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA - ogled
Trajanje obrazovanja: četiri godine

Cilj ogleda:
Unapređenje kvaliteta i osavremenjivanje obrazovno-vaspitnog rada kroz:
- uvođenje u svakodnevnu nastavnu praksu savremenih i efikasnih metoda rada sa učenicima;
- uvođenje novog nastavnog plana i programa u cilju ostvarivanja ishoda stručnog obrazovanja i obrazovanja uopšte;
- povećanje fonda časova vežbi i praktičnog rada, radi uspešnog ostvarivanja ciljeva obrazovanja za ovaj obrazovni profil;
- uspostavljanje višeg nivoa korelacije nastavnih sadržaja;
- uvođenja preduzetništva u nastavni program radi razvijanja preduzetničkog duha kod učenika;
- izradu kriterijuma ocenjivanja i građenja standarda ocenjivanja učenika;
- proveru koncepta stručne mature.
Uvođenje organizacionih novina:
- prilagođavanje organizacije nastavnog procesa u školi, u okviru godišnjeg fonda časova, a u skladu sa očekivanim ishodima stručnog obrazovanja i uslovima rada u školi i na radnom mestu;
- nastavni sadržaji su organizovani modularno za sve stručne predmete;
- uvođenje izborne nastave, kao mogućnosti da učenik samostalno kreira deo svog obrazovanja;
Očekivani ishodi ogleda
- Brzo adaptiranje učenika na uslove rada.
- Unapređen i kvalitetan obrazovno-vaspitni rad kroz:
- efikasnije i podsticajnije metode rada sa učenicima primenjene u svakodnevnoj obrazovnoj praksi;
- efikasnije usvajanje generativnih, transfernih i funkcionalnih znanja i veština, relevantnih za buduću profesiju kao rezultat modularnog pristupa;
- ocenjivanje učenika u odnosu na očekivane ishode;
- razvijanje sistema praćenja ostvarenosti nastavnog programa na nivou škole i na nivou Republike.
Trajanje ogleda
Ogled se sprovodi od 1. septembra 2003. godine kroz najmanje tri generacije upisanih učenika. Odluku o prestanku ogleda doneće, nakon procene rezultata, ministar prosvete i sporta.
Način ostvarivanja ogleda
Ogled se ostvaruje na osnovu ovog nastavnog plana i programa.
Nastaviće se sa organizovanjem obuka nastavnika za primene novih metoda rada sa učenicima, primene novog nastavnog programa i objektivnog ocenjivanja u svakodnevnoj obrazovnoj praksi.
Obuka za nastavnike srednjih stručnih škola u kojima se ostvaruje program ovog ogleda, organizuje se u sledećim oblastima koje su bitne za unapređenje kvaliteta obrazovnog rada:
- nova koncepcija obrazovanja (usmerenost na ciljeve i ishode obrazovanja, modularni pristup u obrazovanju);
- stručno usavršavanje nastavnika za primenu novih nastavnih metoda;
- stručno usavršavanje nastavnika u okviru matične struke.
Nastavnici srednjih stručnih škola će u okviru obrazovno-vaspitnog rada primenjivati metode rada i ocenjivanja za koje su obučavani na seminarima.
U okviru Zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja i stručnih aktiva zajednica stručnih škola biće izdvojene ključne teme u okviru kojih je potrebno stručno usavršavanje nastavnika.
Stručni timovi u školama i na nivou Republike će sarađivati na horizontalnom i vertikalnom povezivanju nastavnih sadržaja kako sa autorskim timom, tako i sa predstavnicima privrede.
Planirana je izrada testova sa zajedničkim sadržajima i zajednički postavljenim kriterijumima od strane stručnih timova koji će se formirati pri Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centru za stručno i umetničko obrazovanje i Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Način polaganja stručne mature biće propisan posebnim podzakonskim aktom.
Uslovi ostvarivanja programa ogleda
Ogled se ostvaruje u uslovima svakodnevnog obrazovnog rada u srednjim stručnim školama.
Njegovo ostvarivanje podrazumeva uključenost i saradnju nastavnika i pomoćnih nastavnika u okviru stručnih timova i stručnih organa u školama.
Vrsta stručne spreme nastavnika i pomoćnih nastavnika za ostvarivanje oglednog programa propisana je posebnim pravilnikom.
Ministarstvo prosvete i sporta, Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje i međunarodni programi podrške reformi stručnog obrazovanja pružiće kadrovsku i materijalnu podršku za realizaciju obuke nastavnika, materijal za rad, praćenje i evaluaciju ogleda.
Praćenje i vrednovanje ogleda
Praćenje i vrednovanje ogleda obavljaće Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje i prosvetni savetnik, a na osnovu posebnog uputstva za praćenje realizacije oglednih programa koje će biti naknadno publikovano.
Primena ogleda će biti praćena najmanje četiri puta u toku školske godine.
Na kraju školske godine, na osnovu različitih upitnika i izveštaja, biće ispitani ishodi obrazovno-vaspitnog rada, adekvatnost ocenjivanja, mišljenja učenika i nastavnika.
Rezultati ogleda biće objavljeni na način dostupan široj stručnoj javnosti.
I. CILjEVI I OČEKIVANI ISHODI STRUČNOG OBRAZOVANjA
za obrazovni profil: ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA - ogled

CILjEVI STRUČNOG ISHODI OBRAZOVANjA
OBRAZOVANjA Po završenom obrazovanju za ovaj profil, učenik će steći:
znanja veštine stručne
kompetencije
- Osposobljavanje - o ispunjavanju - procenjivanja - provera
učenika da neophodnih tehničkih problema stranke ispravnosti
organizuje svoje obrazaca i liste o u vezi sa instalacije i
radno mesto neispravnosti vozila tehničkom električnih
- Osposobljavanje iskazane od strane neispravnošću uređaja na
učenika da stranke vozila vozilima
evidentira - da čita i primeni - procenjivanja i - dijagnostika
probleme tehnička uputstva i odlučivanja o sistema kontrole
- Osposobljavanje informacije kao i radne opravci ili rada benzinskog i
učenika da izvrši dijagrame svih sistema zameni dizel motora
dijagnostiku na vozilu neispravnog dela - dijagnostika
tehničkog stanja - o svim delovima u skladu sa sistema
električnih i električnih i vremenom i cenom stabilnosti,
elektronskih elektronskih sistema koštanja opravke zaštite i komfora
sistema vozila, kao i o njihovoj - izvršavanja vozila
- Osposobljavanje konstrukciji i funkciji redovnih i
učenika da izvrši - o korišćenju kontrolnih
opravku priručnika za opravku i pregleda vozila
električnih i održavanje vozila u skladu sa
elektronskih - o osnovnim sistemima uputstvima
sistema motora i vozila proizvođača
- Osposobljavanje - o osnovnim načelima i - pravilne
učenika da izvrši procesima dijagnostike primene i
redovno servisno i samodijagnostike korišćenja
održavanje vozila sistema na vozilu propisanih alata
- Osposobljavanje - o primeni osnovnih i opreme za rad
učenika da izvrše principa komunikacije i na električnim i
završnu kontrolu organizacije preduzeća elektronskim
tehničke sistemima
ispravnosti vozila - rukovanja
vozilom na
propisan način
za vreme
izvođenja radova
- pravilne
pripreme vozila
i dijagnostičkih
uređaja u skladu
sa prijavljenim
tehničkim
problemom
- pravilnog
korišćenja i
rukovanja
dijagnostičkim
uređajima
- primenjivanja
osnovnih pravila
i uputstva za
higijensku,
tehničku
zaštitu,
samozaštitu i
zaštitu okoline
za vreme rada
- pronalaženja
kataloških
brojeva uređaja,
sklopova i
delova u
tehničkoj
dokumentaciji

II. NASTAVNI PLAN
Nedeljni i godišnji fond časova obaveznih i izbornih predmeta
za obrazovni profil ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA - ogled

I RAZRED II RAZRED III RAZRED IV RAZRED UKUPNO
nedeljno godišnje nedeljno godišnje nedeljno godišnje nedeljno godišnje nedeljno godišnje
A: OPŠTEOBRAZOVNI 7 259 6 222 6 210 6 186 25 877
PREDMETI
1a. Srpski jezik i 3 111 2 74 2 70 2 62 9 317
književnost
1b. Srpski jezik kao
nematernji jezik
2. ___________ jezik i
književnost
3. Strani jezik 2 74 2 74 2 70 2 62 8 280
4. Fizičko vaspitanje 2 74 2 74 2 70 2 62 8 280
B : OPŠTESTRUČNI 8 296 5 185 2 70 4 124 19 675
PREDMETI
1. Matematika 4 148 3 111 2 70 2 62 11 391
2. Fizika 2 74 2 74 4 148
3. Računarstvo i 2 74 2 74
informatika
4. Preduzetništvo 2 62 2 62
V : STRUČNI PREDMETI 15 555 19 703 22 830 19 679 75 2767
1. Konstrukcioni 3 111 3 111
materijali
2. Elektrotehnički 3 111 3 111
materijali
3. Tehničko crtanje 2 74 2 74
4. Osnove mašinstva 2 74 2 74
5. Osnove 5 185 3 111 8 296
elektrotehnike
6. Motori SUS i 3 111 3 105 6 216
motorna vozila
7. Elektronika 3 111 3 105 6 216
8. Električni i 10 370 16 620 19 679 45 1669
elektronski sistemi na
vozilu
G : IZBORNI PREDMETI 3 111 3 111 3 105 3 93 12 420
1. Izborni predmet 1 37 1 37 1 35 1 31 4 140
predviđen Zakonom
2. Izborni predmeti 2 74 2 74 2 70 2 62 8 280
predviđeni Programom
ogleda
Ukupno: A + B + V + G 33 1221 33 1221 33 1215 32 1082 131 4739
Broj časova po predmetima dat je na nedeljnom nivou kao zbir časova teorije i vežbi.
Blok nastava i praksa se prikazuju u ukupnom zbiru na godišnjem nivou.

NAPOMENA:
Za generacije upisane od školske 2005/06. godine umesto nastavnih predmeta Tehnički materijali i Osnove praktičnih veština u prvom razredu, uvode se nastavni predmeti Konstrukcioni materijali i Elektrotehnički materijali.
Lista ponuđenih izbornih predmeta po razredima

V : IZBORNI PREDMETI I II III IV
Izborni predmet predviđen Zakonom
1. Građansko vaspitanje / Verska 1 1 1 1
nastava
Izborni predmeti predviđeni
Programom ogleda
1. Muzička kultura 1
2. Likovna umetnost 1
3. Drugi strani jezik 2 2 2 2
4. Istorija 2 2 2 2
5. Industrijska geografija u 1
elektrotehnici
6. Hemija 2
7. Biologija 2
8. Fizika 2 2
9. Geometrija 2
10. Uvod u analizu 2
11. Sociologija 2
12. Filozofija 2

Izborna nastava sastoji se svake školske godine iz:
- izbornog predmeta predviđenog Zakonom: Građansko vaspitanje ili Verska nastava (1 čas nedeljno tokom školske godine);
- dva izborna predmeta predviđena Programom ogleda - svaki po 1 čas ili jedan izborni predmet sa nedeljnim fondom od 2 časa.
Lista izbornih predmeta nije konačna i može se dopuniti na predlog škole koja sprovodi ogled, programom koji je prethodno odobrilo Ministarstvo prosvete i sporta. Ostvaruje se iz onih predmeta za koji se izjasni najmanje 30% učenika oglednog odeljenja.
Ocena izbornog predmeta predviđenog programom ogleda je numerička i ulazi u prosek ocena na kraju godine.
Ostvarivanje programa ogleda

razred predmet / modul godišnji fond broj učenika u
časova grupi
V PN B
I Računarstvo i informatika 74 10
Konstrukcioni materijali 74 10
Elektrotehnički materijali 74 10
Tehničko crtanje 74 10
Osnove elektrotehnike 37 10
II Osnove elektrotehnike 37 10
Motori SUS i motorna vozila 37 10
Elektronika 37 10
Električni i elektronski sistemi na 222 10
vozilima
III Motori SUS i motorna vozila 35 10
Elektronika 35 10
Električni i elektronski sistemi na 350 60 10
vozilima
IV Preduzetništvo 62 10
Električni i elektronski sistemi na 372 90 10
vozilima

Ostali obavezni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine

I RAZRED II III IV UKUPNO
časova RAZRED RAZRED RAZRED časova
časova časova časova
Čas odeljenskog do 74 do 74 do 70 do 62 do 280
starešine
Dodatni rad do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
Dopunski rad do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
Pripremni rad do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
Društveno korisni do 30 do 30 do 30 do 30 do 120
rad
Ako se ukaže potreba za ovim oblicima rada

Fakultativni oblici obrazovno-vaspitnog rada tokom školske godine po razredima

I II III IV
Ekskurzija 2-3 dana 2-3 dana 3-4 dana do 5 dana
Jezik drugog naroda ili nacionalne 2 časa nedeljno
manjine sa elementima nacionalne
kulture
Drugi strani jezik 2 časa nedeljno
Drugi predmeti 1 - 2 časa nedeljno
Stvaralačke i slobodne aktivnosti 30 - 60 časova godišnje
učenika (hor, sekcije i drugo)
Društvene aktivnosti - đački 15 - 30 časova godišnje
parlament, učeničke zadruge
Kulturna i javna delatnost škole 2 radna dana
Pored navedenih predmeta škola može da organizuje, u skladu sa opredeljenjima učenika,
fakultativnu nastavu iz predmeta koji su utvrđeni nastavnim planom drugih obrazovnih
profila istog ili drugog područja rada, kao i u nastavnim planovima gimnazije, ili
po programima koji su prethodno doneti.

Ostvarivanje školskog programa po nedeljama

razred razredno mentorski rad obavezne ostalo ukupno
časovna (nastava u vannastavne (matura) radnih
nastava bloku) aktivnosti nedelja
I 37 2 39
II 37 2 39
III 35 2 2 39
IV 31 3 2 3 39

III. NAČIN OSTVARIVANjA PROGRAMA OGLEDA (UPUTSTVO)
Nastavni plan i program za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima - ogled ostvaruje se u školama gde su školski prostor, oprema i nastavna sredstva propisani:
- Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za ostvarivanje plana i programa zajedničkih predmeta u stručnim školama za obrazovne profile III i IV stepena stručne spreme - "Službeni glasnik Republike Srbije - Prosvetni glasnik", broj 7/91, i
- Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu prostora, opreme i nastavnih sredstava za ostvarivanje planova i programa obrazovanja i vaspitanja za stručne predmete za obrazovne profile III i IV stepena stručne spreme u stručnim školama područje rada elektrotehnika - "Službeni glasnik Republike Srbije - Prosvetni glasnik", broj 8/91.
Nastavnici sami pripremaju potrebna nastavna sredstva (dijapozitive, grafofolije, šeme i Ponjer Point prezentacije) u skladu sa ovim nastavnim programom, koristeći:
- publikovana multimedijalna nastavna sredstva (štampana literatura, različite publikacije, zbirke dijapozitiva, odgovarajuće video kasete i elektronske publikacije);
- Internet.
Nastava se realizuje uz korišćenje:
- računara i projektora za Ponjer Point prezentacije;
- skenera;
- dijaprojektora;
- grafoskopa;
- televizora i video rekordera.
Detaljna uputstva za ostvarivanje programa data su uz svaki predmet pojedinačno.
MATEMATIKA
1. CILjEVI:
- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
- Razvijanje sposobnosti jasnog i preciznog izražavanja i korišćenja osnovnog matematičko-logičkog jezika
- Razvijanje sposobnosti određivanja i procene kvantitativnih veličina i njihovog odnosa
- Razvijanje osećaja za prostor, razlikovanje geometrijskih figura i njihovi uzajamni odnosi i transformacije
- Razumevanje funkcionalnih zavisnosti, njihovo predstavljanje i primena
- Razvijanje sistematičnosti, urednosti, preciznosti, temeljnosti, istrajnosti, kritičnosti u radu; razvijanje radnih navika i sposobnosti za samostalni i grupni rad
- Sticanje znanja i veština korisnih za transfer u stručno- teoretskim predmetima i razvijanje sposobnosti za pravilno korišćenje stručne literature
- Formiranje svesti o univerzalnosti i primeni matematičkog načina mišljenja
- Podsticanje stručnog razvoja i usavršavanje u skladu sa individualnim sposobnostima i potrebama društva
- Razvoj sposobnosti potrebnih za rešavanje problema i novih situacija u procesu rada i svakodnevnom životu
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Despotović Radivoje, Tošić Ratko, Šešelja Branimir, Matematika za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Vojvodić Gradimir, Despotović Radivoje, Petrović Vojislav, Tošić Ratko, Šešelja Branimir, Matematika za drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Milošević Vladislav, Ivović Miodrag, Nenadović Ratko, Simić Krstomir, Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Pap Endre, Tošić Ratko, Lozanov-Crvenković Zagorka, Matematika sa zbirkom zadataka za četvrti razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Ivanović Živorad, Ognjanović Srđan, Matematika 1, zbirka zadataka i testova za prvi razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Ivanović Živorad, Ognjanović Srđan, Matematika 2, zbirka zadataka i testova za drugi razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Ognjanović Srđan, Ivanović Živorad, Matematika 3, zbirka zadataka i testova za treći razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Ognjanović Srđan, Ivanović Živorad, Matematika 4, zbirka zadataka i testova za četvrti razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 1, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 2, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 3, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Bogoslavov Vene, Zbirka rešenih zadataka iz matematike 4, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
- Kečkić Jovan, Matematika sa zbirkom zadataka za četvrti razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
3. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Fizika,
- Osnovi elektrotehnike.
4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred: prvi
Godišnji fond časova: 148 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku prvog razreda učenik I TEME ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
će:
- Obnavljanje i proširivanje - znati osnovne podskupove skupa - Skupovi brojeva - Raditi ulazni test
znanja o realnim brojevima realnih brojeva (N, N, (npr. po zadacima iz
Z, Lj, I) i Z, zbirke pripremnih
razlikovati njihove elemente na Lj, zadataka za prijemni
primerima I, R ispit, samo sa
- određivati NZS i NZD prirodnih i njihova struktura izvariranim podacima)
brojeva - Brojevna osa - Za obradu
- znati osnovna pravila deljivosti, - Približne preporučenih sadržaja
umeti da ih obrazloži i primenjivati vrednosti realnih predlaže se 5 časova
- prevoditi decimalan broj u brojeva
razlomak i obrnuto; obavljati
računske operacije sa razlomcima i
decimalnim brojevima
- izračunavati vrednost
jednostavnog racionalnog brojevnog
izraza poštujući prioritet
računskih operacija i upotrebu
zagrada; znati da delilac mora biti
različit od nule
- znati šta je kvadratni koren;
umeti da proceni njegovu vrednost,
pročita iz tablica ili odredi uz
pomoć kalkulatora
- određivati apsolutnu vrednost
realnog broja i grafički
interpretirati na realnoj pravoj
(brojevnoj osi)
- upoređivati dva realna broja;
znati šta su intervali, označavati
ih i ustanovljavati da li broj
pripada intervalu
- Sticanje znanja o - znati osobine operacija - Pojam stepena - Isticati da
stepenima i korenima i stepenovanja sa celim eksponentom i - Operacije sa permanentno važe
operacijama sa njima primenjivati ih u transformacijama stepenima osobine stepenovanja
izraza - Stepen sa celim bez obzira na
- znati osobine operacija izložiocem proširivanje skupa
korenovanja i primenjivati ih u - Pojam korena kojem pripada
transformacijama izraza - Operacije sa izložilac
- racionalisati imenilac razlomka u korenima - Za obradu
jednostavnim slučajevima - Stepen sa preporučenih sadržaja
- znati osobine operacija racionalnim predlaže se 13 časova
stepenovanja sa racionalnim izložiocem
izložiocem i primenjivati ih u - Racionalisanje
transformacijama jednostavnih izraza imenioca razlomka
- Sticanje osnovnih znanja o - znati šta je funkcija, - Pojam funkcije, - Ne insistirati na
funkcijama prepoznavati primere funkcija i primer linearne pojmu bijekcije i
znati analitički izraz linearne funkcije inverzne funkcije na
funkcije - Bijekcija beskonačnom skupu (jer
- određivati kompoziciju dve - Kompozicija će odgovarajući
funkcije funkcija sadržaji ponovo biti
- znati uslove da je neka funkcija - Inverzna funkcija zastupljeni u četvrtom
bijekcija i određivati inverznu razredu) izuzev na
funkciju primeru linearne
funkcije
- Za obradu
preporučenih sadržaja
predlaže se 4 časa
- Sticanje osnovnih znanja o - znati šta je vektor i kada su dva - Vektori - Znanja o vektorima
vektorima vektora jednaka - Jednakost povezati sa znanjima o
- umeti da sabere i oduzme vektore - Operacije sa vektorskim veličinama
- umeti da množi vektore skalarom vektorima u fizici
- naglašavati razliku
između skalarnih i
vektorskih veličina
- Za obradu
preporučenih sadržaja
predlaže se 8 časova
- Obnavljanje i upotpunjavanje - znati šta je monom, prepoznavati - Monomi, račun sa - Rastavljanje polinoma
znanja o polinomima i slične monome, sabirati ih i stepenima na činioce i sređivanje
racionalnim algebarskim oduzimati - Polinomi i racionalnih izraza
izrazima - znati da množi i deli monome; operacije sa njima obrađivati na jako
znati kada je algebarski razlomak - Deljivost polinoma, puno primera i
definisan i kada je jednak nuli, Bezuova teorema insistirati da učenici
skraćivati ga (proširivati) i znati - Rastavljanje jednim delom rade sami
uslove pod kojim to važi polinoma na činioce ili u grupama
- znati šta je polinom, njegov opšti - Racionalni - Ozbiljnom greškom
oblik i stepen; sređivati polinom algebarski izrazi, treba smatrati
dobijen sabiranjem, oduzimanjem, operacije sa previđanje
množenjem polinoma racionalnim ograničavajućih uslova
- znati formule za kvadrat i kub algebarskim izrazima pri sređivanju izraza
binoma i primenjivati ih (npr. vrednost izraza
- određivati količnik /
C() i ostatak jeste 1, ali samo pod
lj() pri deljenju uslovom da je
polinoma A() polinomom džv0 - ne
B() sme se "izgubiti
(B() informacija" da izraz
: 91;: v 0) i umeti da to zapiše /
A() = B() nije ni definisan za
C() + =0)
lj(); znati da je - Zašto ne bi,
polinom B() ponekad, pri sređivanju
delilac polinoma A(), izraza naglasili i
odnosno polinom A() distributivnost deljenja
sadržalac polinoma prema sabiranju
B(), ako važi (oduzimanju) da bi se i
A() = B() na taj način počelo sa
C() za neki eliminisanjem poznate
polinom C() materijalne greške?
- rastavljati polinom na činioce - Za obradu
primenom osnovnih formula preporučenih sadržaja
(distributivni zakon množenja prema predlaže se 23 časa
sabiranju, kvadrat binoma, razlika
kvadrata, kub binoma, zbir i
razlika kubova)
- određivati NZS i NZD datih
polinoma
- transformisati racionalni
algebarski izraz
- Obnavljanje i upotpunjavanje - umeti da predstavi zavisnost dve - Osobine jednakosti - Sadržaje povezivati
znanja o linearnim veličine u stanjima, pojavama i - Linearna jednačina sa odgovarajućim
funkcijama, jednačinama, procesima iz realnih situacija - - Rešavanje linearnih sadržajima fizike,
nejednačinama, sistemima i tabelarno i grafički jednačina sa jednom hemije i praktične
primena - umeti da sa grafika, grafikona nepoznatom, nastave
ili iz tabele pročita i zapiše ekvivalentnost - Insistirati na
koliko iznosi vrednost jedne jednačina geometrijskoj
veličine ako je poznata druga i - Linearna jednačina interpretaciji grafika
koliko iznosi promena jedne sa parametrom funkcije
veličine ako je poznata promena - Jednačine čije se f() =
druge rešavanje svodi na kdž + n
- rešavati linearne jednačine rešavanje linearne kao prave kroz tačku
primenom ekvivalentnih jednačine; apsolutna N(0,n)
transformacija vrednost i pravcem koji, za
- rešavati praktične probleme koji - Linearna funkcija kv0
se svode na linearne jednačine i njen grafik određuje duž
- rešavati jednačine koje se svode - Sistem linearnih DžY gde je
na linearnu jednačinu, uz jednačina sa dve i (1,0),
: 91;: razmatranje eventualnih uslova tri nepoznate, Y(1,
(primer jednačine različite metode k), a za
/ = 1, primeri rešavanja k=0 je
jednačina u kojima figuriše - Primena linearnih paralelan
apsolutna vrednost,...) jednačina na osi
- znati analitički oblik y rešavanje različitih - Za obradu
= kdž + n linearne problema preporučenih sadržaja
funkcije, znati da je grafik - Osobine predlaže se 27 časova
linearne funkcije prava i nejednakosti <,
geometrijski interpretirati >,
parametre k i n v,
- grafički rešavati sisteme v
linearnih jednačina sa dve - Linearne
nepoznate nejednačine sa
- znati analitičke metode za jednom nepoznatom,
rešavanje sistema linearnih sistemi
jednačina sa dve i tri nepoznate i - Nejednačine oblika
primenjivati ih (a+b
- rešavati problem ili sistem koji )
se svodi na rešavanje sistema (cdž+$LATD$
linearnih jednačina )>0 itd.
- razlikovati jednačine i sisteme
koji imaju jedinstveno rešenje od
onih koji su protivurečni ili
neodređeni
- rešavati linearnu jednačinu
(sistem linearnih jednačina) sa
parametrom
- rešavati linearnu nejednačinu,
odnosno sistem linearnih
nejednačina sa jednom nepoznatom
ili formule koje se na to svode
(npr. nejednačine oblika
(adž+b) (cdž
+$LATD$)>0) pomoću
ekvivalentnih transformacija i
grafički prikazivati skup rešenja
- Sticanje znanja o - rešavati nad R jednačinu - Kvadratna - Pre izvođenja i
kvadratnim jednačinama, 2 = a (ako je jednačina korišćenja obrasca za
kompleksnim brojevima i av0) i druge - Pojam kompleksnog rešavanje kvadratne
primena nepotpune kvadratne jednačine broja i operacije sa jednačine, preporuka
- znati primer kvadratne jednačine njima je da se konkretne
koja nema rešenja u skupu R - Obrazac za jednačine sa "lepim
i šta je imaginarna jedinica rešavanje kvadratne brojevima" rešavaju
- znati šta su kompleksni brojevi i jednačine rastavljanjem kvadratnog
vršiti osnovne operacije sa njima - Rastavljanje trinoma (na jednom ili
- rešavati jednostavne slučajeve kvadratnog trinoma dva časa) a tako nešto
kvadratne jednačine na osnovu na linearne činioce ne treba potpuno
rastavljanja kvadratnog trinoma izbegavati ni kasnije
- znati obrazac za rešavanje - Preporuka je da se
kvadratne jednačine, primenjivati ga kvadratne jednačine
i umeti da na osnovu obrasca prvo rešavaju samo nad
rastavi kvadratni trinom skupom realnih brojeva
- Pre izvođenja
kanonskog oblika
kvadratnog trinoma,
predlaže se da se
odgovarajuće
rastavljanje koristi na
nekoliko konkretnih
primera
- Pri proširivanju
skupa realnih brojeva
naglasiti da više "ne
važe" relacije <,
>, v,
v, a da
operacije +, -,
V, : proširuju
svoje dejstvo na nove
konstante, uz nastavak
važenja istih zakona
(tako da učenici i
sami mogu da naslute
kako se npr. množe
kompleksni brojevi)
- Za obradu
preporučenih sadržaja
predlaže se 22 časa
- Razumevanje i primena - izračunavati određen deo neke - Razmera i - Važno je da se
proporcionalnosti veličine proporcija razmera, pre svega,
- znati šta je razmera, proširivati - Proporcionalnost vezuje za konkretne
je ili skraćivati i to primenjivati veličina, direktna i primene (npr. kod
u rešavanju problema podele obrnuta planova topografskih i
- rešavati prostu i produženu - Račun podele geografskih karata) i
proporciju - Račun mešanja treba raditi što više
- prepoznati direktnu ili obrnutu - Procentni račun raznovrsnih primera
proporcionalnost dve veličine i to (npr. račun mešanja se
primenjivati u rešavanju jednostavnih koristi pri određivanju
problema količine komponenata u
- rešavati problem smeše dve ili nekoj boji)
više komponenti - Insistirati na
- rešavati osnovne probleme potpunom razumevanju i
procentnog računa (određivanja: efikasnoj primeni
nepoznate glavnice, procenta ili znanja o procentu (npr.
procentnog iznosa) i složenije treba shvatiti i
kombinovane primere upamtiti da se iznos
- rešavati probleme složenijih cene, posle promene za
zavisnosti više proporcionalnih određeni procenat,
veličina dobija množenjem stare
cene i koeficijenta
koji zavisi od tog
procenta)
- Izgrađivati
predstavu o mogućim
okvirima rešenja
- Za obradu
preporučenih sadržaja
predlaže se 17 časova
- Sticanje početnih znanja - znati šta je sinus, kosinus, - Definicije - Sadržaji
iz trigonometrije tangens i kotangens oštrog ugla u trigonometrijskih trigonometrije su
pravouglog trougla i pravouglom trouglu, izračunavati ih funkcija oštrog ugla povezani sa raznim
primena ako su date stranice (ili se mogu u pravouglom trouglu matematičkim
izračunati) i obrnuto - - Vrednosti sadržajima
konstruisati oštar ugao ako je trigonometrijskih - Sadržaje povezivati
poznata jedna njegova funkcija sa odgovarajućim
trigonometrijska funkcija karakterističnih sadržajima fizike i
- znati osnovne trigonometrijske uglova (od stručnih predmeta:
identičnosti i primenjivati ih u 30V, nagib strme ravni,
određivanju vrednosti 45V, razlaganje sila
trigonometrijskih funkcija na 60V) (normalna komponenta
osnovu poznavanja samo jedne - Osnovne kod sile trenja ili
- znati vrednosti trigonometrijskih trigonometrijske komponenta sile u
funkcija karakterističnih uglova identičnosti pravcu kretanja
(od 30V, 45V, - Rešavanje tela...), veličina
60V), umeti da sa pravouglog trougla senke,...
kalkulatora pročita vrednosti za - Učenici treba da
ostale oštre uglove i obrnuto - urade samostalno što
umeti da odredi ugao ako je poznata više primera
vrednost jedne trigonometrijske "rešavanja" pravouglog
funkcije trougla i to bez
- "rešavati" pravougli trougao unapred upamćenih
- umeti da elemente trigonometrije formula za "rešavanje"
pravouglog trougla koristi u - Treba insistirati na
rešavanju praktičnih problema upotrebi kalkulatora,
- dokazivati jednostavne kao efikasnog pomoćnog
trigonometrijske identičnosti sredstva pri rešavanju
problema primenom
trigonometrije
- Za realizaciju
trigonometrije
pravouglog trougla
preporučuje se 17
časova
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 12 ČASOVA.


Razred: drugi
Godišnji fond časova: 111 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku drugog razreda SADRŽAJI I TEME ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
učenik će:
- Sticanje znanja o - znati šta je - Stepen i - Trigonometrijske jednačine i
trigonometrijskim trigonometrijski krug i da je radijan nejednačine mogu se rešavati
funkcijama i njegov obim 2P; razumeti - paralelno sa ostalim
njihova primena jedinice stepen i radijan za Trigonometrijske sadržajima, a ne samo na kraju
merenje ugla i umeti da meru funkcije oblasti, ali na primerima kada
ugla u jednoj od njih pretvori proizvoljnog ugla su rešenja specijalni uglovi
u meru po drugoj na (dok se ne uvedu arkus
- znati definicije i trigonometrijskom funkcije)
geometrijsku interpretaciju krugu - Ponoviti o pravilima
četiri osnovne - Svođenje na prvi zaokrugljivanja brojeva i
trigonometrijske funkcije kvadrant primenjivati ih
- određivati trigonometrijske - Periodičnost - Ovi sadržaji ne mogu biti
funkcije proizvoljnog ugla, - Znak efikasno obrađivani bez
svodeći ih na trigonometrijske - (Ne)parnost povezivanja sa ostalim
funkcije nenegativnog oštrog - Monotonost - Za obradu preporučenih
ugla (na osnovu osobina o - Grafici sadržaja predlaže se 36 časova
periodičnosti, (ne)parnosti, trigonometrijskih
svođenju na prvi kvadrant,...) funkcija, osobine
- primenjivati adicione teoreme - Sinusna i
i ostale identitete pri kosinusna teorema
transformisanju izraza sa primenom
- znati grafike osnovnih - Adicione
trigonometrijskih funkcija i teoreme
umeti da sa grafika pročita - Transformacije
osnovne osobine zbira i razlike
- znati sinusnu i kosinusnu trigonometrijskih
teoremu i primenjivati ih, funkcija u
"rešavati" trougao proizvod i
- određivati skup rešenja obrnuto
trigonometrijske jednačine - Arkus funkcije,
(nejednačine) grafici, osobine
-
Trigonometrijske
jednačine i
nejednačine
- Sticanje znanja o - znati šta je diskriminanta i - Diskriminanta i - Razvijati ideju smene
kvadratnim određivati prirodu rešenja priroda rešenja - Ovi veoma važni sadržaji ne
funkcijama, kvadratne jednačine kvadratne mogu biti efikasno savladani
nejednačinama, - znati Vietova pravila i jednačine bez povezivanja sa ostalim -
proširivanje znanja primenjivati ih - Vietova pravila povezivati znanja o kvadratnoj
o kvadratnim - rešavati jednačine koje se sa primenom funkciji, jednačini i
jednačinama i smenom svode na kvadratne - Jednačine koje nejednačini sa znanjima iz
kompleksnim - rešavati kvadratne jednačine se smenom svode trigonometrije, kompleksnih
brojevima i sa parametrom na kvadratne brojeva, ...
primena - znati kanonski oblik - Kvadratna - Posebno insistirati na
kvadratnog trinoma i funkcija i njen razmatranju uslova da bi neki
primenjivati ga grafik broj mogao biti rešenje
- umeti da nacrta grafik - Kvadratna iracionalne (ne)jednačine
kvadratne funkcije i opiše nejednačina - Koristiti jednostavnije
njene osobine - Sistem primere
- rešavati sistem linearne i kvadratne i - Za obradu preporučenih
kvadratne jednačine (dve linearne sadržaja predlaže se 35 časova
kvadratne jednačine) jednačine, sistem
- razlikovati šest mogućih dve kvadratne
tipova grafika kvadratne jednačine
funkcije i primenjivati ih pri - Geometrijska
određivanju znaka kvadratnog interpretacija
trinoma i rešavanju kvadratne kompleksnih
nejednačine brojeva u
- rešavati formule koje se kompleksnoj
svode na rešavanje jedne ili ravni, modul i
više kvadratnih nejednačina argument
- umeti da kompleksan broj u kompleksnog broja
algebarskom obliku prevede u - Predstavljanje
trigonometrijski oblik, i kompleksnog broja
obrnuto u algebarskom i
- umeti da za brojeve date u trigonometrijskom
trigonometrijskom obliku nađe obliku
proizvod, količnik, stepen, - Računske
koren i znati geometrijsku operacije sa
interpretaciju kompleksnim
- umeti da znanja o kompleksnim brojevima u
brojevima primenjuje u struci trigonometrijskom
- umeti da reši iracionalnu obliku sabiranje,
jednačinu (razmatrajući i množenje,
uslove za postojanje rešenja) stepenovanje
- umeti da reši iracionalnu - Moavrov obrazac
nejednačinu (razmatrajući i - Korenovanje
uslove za postojanje rešenja) kompleksnog broja
- Iracionalne
jednačine i
nejednačine,
uslovi (prostije
zadatke)
- Sticanje znanja o - prikazivati analitički, - Eksponencijalna - Naglašavati da
eksponencijalnim tabelarno i grafički funkcija i njen karakteristična svojstava
i logaritamskim eksponencijalnu funkciju i grafik, osobine operacije stepenovanja ostaju u
funkcijama, znati njene osobine - Eksponencijalne važnosti pri proširivanju
rešavanje - rešavati jednostavne jednačine i domena za eksponente od skupa
eksponencijalnih eksponencijalne jednačine i nejednačine prirodnih do skupa realnih
i logaritamskih nejednačine - Inverzna brojeva, a osnova na kraju
jednačina i - prikazivati analitički, funkcija može biti samo pozitivan broj,
nejednačina i tabelarno i grafički - Logaritamska različit od 1
primena logaritamsku funkciju kao funkcija i njen - Posebno insistirati na
inverznu funkciju grafik, osobine razmatranju uslova da bi neki
eksponencijalne i znati njene - Pravila broj bio rešenje (ne)jednačine
osnovne osobine logaritmovanja i - Za obradu preporučenih
- znati šta je logaritam i antilogaritmovanja sadržaja predlaže se 28 časova
pravila logaritmovanja i i primena
primenjivati ih pri - Logaritamske
transformaciji jednostavnih jednačine i
izraza nejednačine
- rešavati jednostavne - Dekadni
logaritamske jednačine i logaritam i
nejednačine upotreba
- znati da koristi kalkulator kalkulatora
za određivanje logaritama
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 12 ČASOVA.


Razred: treći
Godišnji fond časova: 70 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku trećeg razreda TEME ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
učenik će:
- Obnavljanje i upotpunjavanje - razumeti šta je obim, - Metričke relacije za - Na početnim časovima
znanja o obimu i površini odnosno površina mnogougla, mnogouglove obnavljanja i dopunjavanja
mnogouglova, površini i šta je merna jedinica i merni - Međusobni položaj znanja o obimu, površini i
zapremini poliedara i primena broj tačaka, pravih i ravni u zapremini tela i osnovnim
- primenjivati formule za prostoru mernim jedinicama,
izračunavanje obima i - Normalnost prave i koristiti model kocke
površine: pravougaonika, ravni, Košijeva teorema; ivice 1 dm na
kvadrata, paralelograma, normalna projekcija čijim stranama je ucrtana
trougla, četvorougla sa tačke, ugao između prave centimetarska mreža i, ako
normalnim dijagonalama, i ravni, je moguće, kod kojeg se iz
jednakostraničnog trougla, - Poliedri, osnovni jednog roglja može izvaditi
trapeza, pravilnog šestougla, pojmovi, rogalj, zbir kocka ivice 1 cm i
- znati moguće međusobne ivičnih uglova roglja posle ponovo uklopiti
položaje tačaka, pravih i - Pravilni poliedri - Insistirati da učenici
ravni u prostoru - Pojam prizme, vrste, naprave mrežu i model bar
- znati šta je normalnost površina i zapremina jednog poliedra, kao i da,
prave i ravni, normalna - Pojam piramide, vrste, pri navođenju skoro svakog
projekcija tačke, ugao između površina i zapremina zadatka, crta pomoćnu
prave i ravni - Pojam zarubljene sliku
- znati šta je poluravan, piramide, površina i - Ako je moguće, koristiti
diedar, ugao diedra zapremina simulacije na računaru,
- crtati pomoćne slike - Ravni preseci poliedara npr. simulacije preseka
osnovnih oblika prizme i - Površina i zapremina poliedara
piramide: kvadar, kocka, složenih tela - Istaći primere iz
pravilna trostrana, istorijata matematike,
četvorostrana i šestostrana npr. problem udvostručenja
prizma, piramida i zarubljena kocke
piramida, i znati njihove - Zahtevati da pravilne
elemente poliedre učenici obrade
- razlikovati pet pravilnih samostalno uz korišćenje
poliedara literature
- crtati mrežu i računati - Insistirati na primeni
površinu i zapreminu prizme, Pitagorine teoreme i
piramide, zarubljene piramide trigonometrije kroz više
- izračunavati zapreminu zadataka
prizme, piramide, zarubljene - Neke rezultate učenici
piramide moraju automatski da znaju
- izračunavati površinu i i da koriste, bez izvođenja
zapreminu složenih tela čiji (npr. obrasci za
su delovi ili "šupljine" u dijagonalu kvadrata,
obliku poliedara kocke, kvadra)
- određivati površinu - U zadacima koristiti što
dijagonalnih i osnih ravnih više primera iz prakse,
preseka poliedara posebno stručne
- primenjivati stečeno znanje - Za obradu preporučenih
na rešavanje praktičnih sadržaja predlaže se 18
problema iz svakodnevne prakse časova
- Upotpunjavanje znanja o obimu - znati formule za - Obim i površina kruga, - Na početnim časovima
i površini kruga i delova izračunavanje obima i površine broj P obnavljanja i dopunjavanja
kruga, površini i zapremini kruga i delova kruga i - Obim i površina kruga, znanja o obimu i površini
oblih tela i primena primenjivati ih, znati delova kruga kruga insistirati na
približnu vrednost broja P - Obrtna tela formulacijama: obim bilo
na dve decimale - Valjak, površina i kog kruga je približno
- razumeti da valjak, kupa, zapremina 3,14 puta veći od svog
zarubljena kupa nastaju - Kupa, površina i prečnika, površina bilo
rotacijom, redom: zapremina kog kruga je približno
pravougaonika oko jedne - Zarubljena kupa, 3,14 puta veća od kvadrata
strane, pravouglog trougla površina i zapremina nad jednim svojim
oko katete, polukruga oko - Sfera i lopta, kalota i poluprečnikom; tek posle
prečnika i umeti da to sferni pojas toga taj standardni odnos
prikaže - Površina i zapremina označiti sa P i, naravno,
- crtati mrežu i izračunavati lopte i njenih delova obezbediti da učenici
površinu valjka, kupe, - Ravni preseci obrtnih razlikuju broj P od
zarubljene kupe tela svojih približnih
- izračunavati površinu sfere - Površina i zapremina vrednosti
- izračunavati površinu osnih složenih figura - Nije loše primetiti
preseka obrtnih tela sličnost među formulama za
- izračunavati zapreminu površinu trougla (trapeza)
valjka, kupe i lopte i kružnog isečka (isečka
- znati kakav je odnos kružnog prstena)
površina (zapremina) dva - Insistirati na
slična obla tela sa poznatim samostalnom pravljenju mreža
koeficijentom sličnosti i to i modela obrtnih tela. Ako
primenjivati je moguće, koristiti
- izračunavati površinu i simulacije na računaru
zapreminu složenih figura - Sadržaje povezati sa
- primenjivati stečeno znanje u stručnim predmetima i
rešavanju praktičnih problema problemima iz svakodnevnog
života
- Insistirati na primeni
Pitagorine teoreme i
trigonometrije kroz
zadatke
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 8
časova
- Sistematizacija stečenog - znati definiciju vektorskog - Vektorski proizvod - Navoditi puno primera
znanja o vektorima i primena proizvoda i formulu za vektora i primene vektorskih veličina u
vektorski proizvod u funkciji (površina paralelograma i matematici, fizici,
koordinata i to primenjivati kolinearnost) svakodnevnom životu
na izračunavanje površine - Mešoviti proizvoda naglašavati razliku između
paralelograma i ispitivanje vektora i primene skalarnih i vektorskih
kolinearnosti (zapremina prizme i veličina
- znati definiciju mešovitog komplanarnost) - Determinante, ako se
proizvoda i formulu za koriste, koriste se
mešoviti proizvod u funkciji isključivo kao zgodan zapis
koordinata i to primenjivati za lakše računanje
za izračunavanje zapremine - Za obradu preporučenih
prizme i ispitivanje sadržaja predlaže se 13
komplanarnosti časova
- Upoznavanje sa elementima - znati šta je Dekartov - Podela duži u datoj - Istaći povezanost
analitičke geometrije prave koordinati sistem i kako se u razmeri, središte duži grafičkog i analitičkog
i kruga njemu predstavlja tačka, - Implicitni, eksplicitni pristupa u analitičkoj
određuje rastojanje dve tačke, i segmentni oblik geometriji. Često
središte date duži, površina jednačine prave naglašavati da tačka
trougla ako su date - Jednačina pramena pripada liniji ako i samo
koordinate njegovih temena i pravih kroz jednu tačku, ako njene koordinate
to primenjivati jednačina prave kroz dve zadovoljavaju jednačinu te
- razlikovati implicitni, tačke linije
eksplicitni i segmentni oblik - Ugao između dve prave - Da se formule ne bi samo
jednačine prave i primenjivati - Jednačine kruga mehanički pamtile treba
ih - Međusobni položaj prave npr. birati ponekad i neke
- primenjivati jednačinu i kruga, uslov dodira, specijalne slučajeve
pramena pravih kroz jednu tangenta - Za obradu preporučenih
tačku sadržaja predlaže se 13
- primenjivati jednačinu prave časova
kroz dve tačke
- utvrđivati međusobne odnose
dve prave (paralelnost,
normalnost, ugao preseka)
- znati jednačinu kruga ako
je poznat centar i
poluprečnik
- umeti da analitički odredi
presek prave i kruga
rešavajući odgovarajući
sistem jednačina
- umeti da odredi jednačinu
tangente kruga koja
zadovoljava određeni uslov
- Sticanje osnovnih znanja o - određivati prvih nekoliko - Beskonačan niz, načini - Nizove zadavati kako
nizovima i primena članova niza zadatog zadavanja formulom, tako i svojim
formulom, tabelom ili nekim - Osnovni pojmovi o članovima i rekurzivno,
drugim opisom nizovima ili nekim drugim opisom -
- znati svojstva monotonosti - Aritmetički niz - i u svakom od tih
i ograničenosti niza i umeti pojam, svojstva, primene slučajeva kod učenika
da navede primere nizova kod - Geometrijski niz - stvarati predstavu o
kojih ona (ne)važe pojam, svojstva, primene ponašanju niza
- znati definiciju i osobine - Primere nizova uzimati
aritmetičkog i geometrijskog iz raznih oblasti
niza i primenjivati ih u matematike, (npr. iz
određivanju niza i geometrije) kao i iz
izračunavanju sume svakodnevnog života (npr.
- primenjivati znanja o neki izabrani problem
nizovima u rešavanju složenog interesnog
različitih problema (npr. pri računa)
određivanju složenog interesa) - Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 10
časova
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.


Razred: četvrti
Godišnji fond časova: 62 časa


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I PREPORUČENO
Po završetku četvrtog TEME UPUTSTVO
razreda učenik će: ZA OSTVARIVANjE
PROGRAMA
- Sistematizacija znanja o - znati grafike - Realne funkcije, - Insistirati na
funkcijama datim elementarnih funkcija i domen, kodomen, skup samostalnom i
analitičkim izrazom umeti da objasni njihove slika grupnom radu
osobine, čitajući sa - Osobine funkcija učenika kod
grafika (domen, skup slika, (nule, znak, ponavljanja
"1-1", nule, znak, (ne)parnost, elementarnih
(ne)parnost, monotonost, periodičnost, funkcija
ekstremne vrednosti, monotonost, ekstremne - Za obradu
periodičnost, vrednosti, ograničenost, preporučenih
(ne)konveksnost grafika) (ne) konveksnost sadržaja
- određivati inverznu grafika) predlaže se 10
funkciju date funkcije - Elementarne funkcije časova
- određivati kompoziciju (linearne, kvadratna,
funkcija eksponencijalna,
- određivati domen, nule i logaritamska,
znak i ispitivati trigonometrijske)
(ne)parnost realnih (racionalna,
funkcija složene funkcije iracionalna)
- Inverzne funkcije,
proizvod funkcija
- Sticanje osnovnih znanja o - razumeti definiciju - Granična vrednost - Napraviti
graničnoj vrednosti niza i granične vrednosti niza i niza, beskonačno male i paralelu između
funkcije i primena umeti da je izračuna na beskonačno velike granične
jednostavnim primerima veličine vrednosti
(primenjujući osnovne - Primena funkcije i
teoreme o graničnoj - Broj e granične
vrednosti niza) - Granična vrednost vrednosti niza
- znati šta su beskonačno funkcije, beskonačno - Za obradu
male i beskonačno velike male i beskonačno velike preporučenih
veličine, koje su osnovne veličine sadržaja
relacije među njima i to - Asimptote funkcije predlaže se 17
primenjivati - Neprekidnost funkcije časova.
- znati šta je beskonačni
geometrijski niz i umeti da
odredi sumu beskonačnog
opadajućeg geometrijskog
niza (npr. kod pretvaranja
beskonačno periodičnog
decimalnog broja u
razlomak)
- poznavati broj e kao
graničnu vrednost
odgovarajućeg niza i znati
njegovu približnu vrednost
sa tačnošću na dve decimale
- znati osnovne teoreme o
graničnim vrednostima i
primenjivati ih u
jednostavnim primerima
izračunavanja,
- znati šta su beskonačno
male i beskonačno velike
veličine, koje su osnovne
relacije među njima i to
primenjivati
- ispitivati ponašanje
funkcije na "krajevima"
oblasti definisanosti,
određivati asimptote, ako
postoje, i to grafički
prikazivati
- znati šta su leva i desna
granična vrednost funkcije,
leva i desna neprekidnost u
tački, prekid funkcije i to
geometrijski interpretirati
- Sticanje znanja o izvodu - znati šta je izvod - Priraštaj funkcije - Povezati
funkcije i znanja funkcije i njegovu - Problem tangente i dosadašnja znanja
neophodnih za ispitivanje i geometrijsku i mehaničku brzine o jednačini
crtanje grafika interpretaciju - Pojam i definicija prave sa znanjem
jednostavnih funkcija - izračunavati izvod izvoda funkcije o izvodima
funkcije po definiciji - Teoreme o izvodu - Staviti
- znati tablicu izvoda funkcije i primene naglasak na
elementarnih funkcija - Izvodi elementarnih geometrijsku i
- izračunavati izvod zbira, funkcija mehaničku
razlike, proizvoda i - Izvodi složenih interpretaciju
količnika funkcija; funkcija izvoda
izračunavati izvod složene - Izvod inverzne - Posebno
funkcije funkcije izvežbati
- izračunavati izvode - Pojam ekstremne monotonost i
drugog, trećeg i višeg reda vrednosti funkcije konveksnost
elementarnih i složenih - Drugi izvod funkcije
funkcija - Konveksnost i primenom izvoda,
- znati jednačine tangente konkavnost, prevojne pre detaljnog
i normale kroz datu tačku tačke ispitivanja
sa krive na datu krivu i to - Izvodi višeg reda funkcije
primenjivati - Ispitivanje funkcija i - Insistirati na
- ispitivati monotonost i crtanje grafika što većem
ekstremne vrednosti - Diferencijal, samostalnom radu
funkcije, na osnovu primene geometrijska učenika
izvoda interpretacija, tablica - Za obradu
- rešavati ekstremalne preporučenih
geometrijske probleme sadržaja
primenom izvoda predlaže se 27
- ispitivati konkavnost i časova
konveksnost funkcije, na
osnovu primene izvoda
- ispitivati i grafički
prikazivati jednostavne
primere funkcija
NAPOMENA: ZA REALIZACIJU 4 PISMENA ZADATKA SA ISPRAVKAMA PLANIRANO JE 8 ČASOVA.

KONSTRUKCIONI MATERIJALI
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
I 37 74 111
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o konstrukcionim materijalima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Struktura i osobine materijala 15
Konstrukcioni materijali 60
Elektrotehnički materijali 36

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Konstrukcioni materijali
Trajanje modula: 15 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO
učenik će: ZA OSTVARIVANjE
MODULA
- Sticanje znanja o - razumeti i moći da - Osnovni pojmovi - Gradivo
osnovnim objasni zadatak - Pregled izlagati jasno i
karakteristikama konstrukcionih konstrukcionih konkretno na
konstrukcionih materijala, kao i da materijala jednostavnijim
materijala i zahtevima navede i razlikuje - Zahtevi od primerima.
koje oni zavisno od različite vrste konstrukcionih - Koristiti šeme,
primene moraju da konstrukcionih materijala modele, video
ispune. materijala; zapise,
- razumeti neophodnost originalne delove.
usaglašavanja zahteva u
pogledu funkcije i
načina obrade materijala
sa osobinama materijala,
koji nam stoje na
raspolaganju, pri
rešavanju praktičnog
tehničkog problema;
- shvatiti veliki uticaj
ekonomskog faktora pri
izboru materijala;
- Razvijanje navika za - primenjivati zaštitne - Pravilnik - Koristiti zakon
čuvanje zdravlja i mere od mehaničkih zaštite na radu i pravilnike
pridržavanje mera povreda - Mere zaštite od zaštite na radu
zaštite na radu - primenjivati zaštitne požara - Koristiti
- Sticanje veština mere od požara - Zaštitna oprema pravilnik o
razlikovanja - koristiti zaštitnu - Upoređivanje protivpožarnoj
konstrukcionih opremu metala i nemetala zaštiti
materijala - prepoznati i - Demonstrirati
razlikovati metale i upotrebu zaštitne
nemetale opreme
- Koristiti
uzorke metala,
legura,
izolacionog
materijala i
lepkova
- Modul se
realizuje kroz:
5 časova teorije
10 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Metali
Trajanje modula: 60 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Upoznavanje osobina - znati da - Metali kao - Gradivo izlagati jasno i
različitih vrsta metala, definiše sastav konstrukcioni konkretno na jednostavnijim
načinima njihove obrade, čelika i livenog materijali primerima.
uticaju spoljašnjih gvožđa, moći da - Koristiti šeme, modele, video
faktora na osobine ovih uoči razlike u zapise, originalne delove.
materijala, kao i sastavu i - Učenike upućivati na uočavanje
mogućnostima njihove osobinama grubih razlika između pojedinih
praktične primene. različitih vrsta materijala, samo opšte
čelika i livenog karakteristike materijala i
gvožđa, kao i da mogućnosti njihove primene.
prepozna razlike - Učenike uputiti da detaljnije
u njihovom informacije o materijalima i
označavanju; veličinama koje ih opisuju
- moći da potraže u literaturi.
definiše sastav, - Skrenuti pažnju učenicima da
navede osobine, pri izučavanju stručnih predmeta
označavanje i obrate pažnju na materijale koji
primenu se u određenim prilikama
aluminijuma i koriste, jer od kvaliteta
njegovih legura, materijala zavisi i kvalitet
uoči razlike i komponenti, elemenata,
navede primere sklopova, uređaja.
praktične
primene;
- znati da
definiše sastav,
navede osobine,
označavanje i
primenu bakra i
njegovih legura,
uoči razlike i
navede primere
praktične
primene;
- moći da objasni
nastanak
(dobijanje)
polimera,
prepozna razlike
u njihovoj
strukturi, pa
onda i razlike u
osobinama i
praktičnoj
primeni;
- Sticanje znanja o - koristiti - Radionički alat - Koristiti stručnu literaturu
karakteristikama metala uređaje za obradu - Alat za merenje - Koristiti kataloge
- Osposobljavanje za materijala - Primena i održavanje proizvođača uređaja i alata
pravilnu primenu i - koristiti alat alata - Demonstrirati upotrebu
održavanje radioničkog za obeležavanje: - Higijena rada uređaja i alata
alata obeleživače, - Mere zaštite na - Demonstrirati postupak merenja
- Osposobljavanje učenika lenjire, šestare radu mernim alatima
za organizovanje rada i - koristiti merni - Tehničke - Demonstrirati način održavanja
racionalno korišćenje alat: pomično karakteristike uređaja i alata
energije i materijala merilo, materijala - Koristiti uzorke metala i
- Sticanje veština za mikrometar, - Poluproizvodi i legura demonstrirati metode
vršenje operacija, kao dubinomer, čvrsta proizvodi koji se radioničkog ispitivanja
što su:obeležavanje, merila (šablone) koriste u mašinstvu mehaničkih i tehnoloških
rezanje, turpeisanje, - koristiti ručni (ploče, limovi, svojstava materijala
bušenje, urezivanje i alat:bušilice, trake, profili, cevi, - Objasniti kako se koristi
narezivanje navoja testere, turpije, ležajevi, itd). tehničko tehnološka
- Osposobljavanje učenika ureznice, - Čitanje tehničko dokumentacija
za vršenje radnih nareznice, tehnološke - Demonstrirati kako se
operacija zavarivanje, čekiće, ključeve dokumentacije pravilno obeležava predmet pri
tvrdo i meko lemljenje itd. - Obeležavanje obradi
- održavati materijala - Demonstrirati kako se
uređaje i alat - Tehnološki postupak učvršćuje predmet
- se pridržavati pri obradi - Demonstrirati pravilan
mera zaštite na materijala: sečenjem, položaj tela i pravilno vođenje
radu turpeisanjem, bušenjem, alata pri obradi materijala
- voditi dnevnik urezivanjem i - Objasniti kako se ostvaruje
- poznavati narezivanjem navoja organizacija radnog mesta i
metale i legure, - Zavarivanje značaj higijene rada
kao što su: - Tvrdo i meko lemljenje - Demonstrira pripremu za
gvožđe, čelik, zavarivanje
bakar, - Demonstrira podešavanje
aluminijum, aparata za zavarivanje
bronza - Demonstrira metode
- koristiti zavarivanja, tvrdog i mekog
radioničke metode lemljenja
za utvrđivanje - Modul se realizuje kroz:
mehaničkih i 20 časova teorije
tehnoloških 40 časova vežbi
svojstava
materijala: putem
savijanja,
utiskivanja
kuglice, brušenjem
itd.
- znati da
koristi
standarde,
kataloge
proizvoda
(limova, profila,
žica, ležaja)
- znati da
pročita tehničko
tehnološko
uputstvo
- umeti da
obeleži predmet
rada
- umeti da uradi
sledeće mašinske
operacije:
sečenje, bušenje,
urezivanje i
narezivanje
navoja,
rastavljanje i
sastavljanje
sklopova
- umeti da izvrši
pripremu za
zavarivanje i
tvrdo lemljenje
- umeti da
odabere opremu i
materijal
- umeti da zavari
i tvrdo zalemi
predmet
- umeti da
primenjuje
odgovarajuću
zaštitu na radu

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Nemetali
Trajanje modula: 36 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Upoznavanje - umeti da navede neke od - Nemetalni - Gradivo izlagati
osobina najčešće korišćenih konstrukcioni jasno i konkretno na
različitih vrsta polimera u praksi, kao i materijali jednostavnijim
nemetala, da uporedi njihove osobine; primerima.
načinima njihove - moći da objasni upotrebu - Koristiti šeme,
obrade, uticaju lepkova za sastavljanje modele, video
spoljašnjih faktora složenih konstrukcija; zapise, originalne
na osobine ovih - moći da objasni delove.
materijala, kao i nastajanje, osobine i - Učenike upućivati
mogućnostima upotrebu gume kao na uočavanje grubih
njihove praktične konstrukcionog materijala. razlika između
primene. pojedinih
materijala, samo
opšte karakteristike
materijala i
mogućnosti njihove
primene.
- Učenike uputiti da
detaljnije
informacije o
materijalima i
veličinama koje ih
opisuju potraže u
literaturi.
- Skrenuti pažnju
učenicima da pri
izučavanju stručnih
predmeta obrate
pažnju na materijale
koji se u određenim
prilikama koriste,
jer od kvaliteta
materijala zavisi i
kvalitet komponenti,
elemenata, sklopova,
uređaja.
- Sticanje znanja o - prepoznavati izolacioni - Tehničke - Koristiti stručnu
karakteristikama materijal: pertinaks, karakteristike literaturu
nemetala krilit, guma, prešpan nemetala - Koristiti kataloge
- Sticanje veština - koristiti radioničke - Čitanje tehničko proizvođača uređaja
za vršenje metode za utvrđivanje tehnološke i alata
operacija, kao mehaničkih i tehnoloških dokumentacije - Demonstrirati
što svojstava materijala - Obeležavanje upotrebu uređaja i
su:obeležavanje, - znati da koristi materijala alata
rezanje, standarde, kataloge - Tehnološki - Demonstrirati
turpeisanje, proizvoda postupak pri postupak merenja
bušenje, urezivanje - koristiti uređaje za obradi materijala mernim alatima
i narezivanje obradu materijala - Upotreba lepka - Demonstrirati
navoja - umeti da odabere način održavanja
- Sticanje veština potreban nemetal uređaja i alata
za upotrebu - umeti da obradi nemetale - Koristiti uzorke
lepkova - umeti da koristi lepkove nemetala
- Sticanje veština - Objasniti kako se
za upotrebu i koristi tehničko
obradu guma tehnološka
dokumentacija
- Modul se realizuje
kroz:
12 časova teorije
24 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Udžbenik tehničkih materijala
- Katalozi proizvođača
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika,
- Tehničko crtanje.
ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
I 37 74 111
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o elektrotehničkim materijalima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Provodnici i poluprovodnici 57
Izolacioni materijali i dielektrici 27
Magnetni materijali 27

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Provodnici i poluprovodnici
Trajanje modula: 57 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO
učenik će: ZA OSTVARIVANjE
MODULA
- sticanje - znati da definiše - podela - učenike postupno
osnovnih znanja o pojam provodnika, navede elektrotehničkih uvoditi u sadržaj
provodnicima i i objasni koji materijala modula
poluprovodnicima, materijali mogu biti - provodnici - prvo izvršiti
njihovim provodnici i da li su - poluprovodnici podelu
osobinama, jedino metali elektrotehničkih
vrstama i provodnici; materijala prema
mogućnostima - znati da objasni veličini specifične
praktične primene. uticaj pojedinih faktora električne
na električnu otpornosti i prema
provodnost; veličini
- moći da uporedi energetskog
karakteristike najboljih procepa.
provodnika Cu, - naglasiti da
Al, Ag i postoji veliki broj
Au i navede elektrotehničkih
primere njihove praktične materijala, vrlo
primene; različitih osobina.
- umeti da objasni gde i zato ukazati samo
kako se primenjuju metali na opšte
i njihove legure koji karakteristike
nemaju veliku provodnost pojedinih grupa
(otporni materijali); materijala, a
- znati da objasni koje detaljnije izložiti
su specifične primene samo karakteristike
provodnika i koji tipičnih
materijali se koriste u predstavnika
te svrhe; pojedinih grupa
- moći da objasni materijala i onih
princip prenosa signala materijala koji se
u optičkim provodnicima, najviše koriste u
način izgradnje optičkog praksi.
vlakna i navede - učenike uputiti
materijale od kojih se da detaljnije
izrađuju; informacije o
- znati da definiše materijalima, kao i
superprovodnost i navede brojne vrednosti
kritične parametre za pojedinih veličina
superprovodnost; koje opisuju
- umeti da objasni osobine materijala
razliku između potraže u
provodnika i literaturi.
superprovodnika. - pri obradi
- biti sposoban da pojedinih poglavlja
definiše poluprovodnike; modula slediti
razume i objasni uticaj princip: uvod -
primesa na nastanak i definisati
način provođenja kod materijal opšte
poluprovodnika, kao i karakteristike
uticaj drugih faktora na materijala zahtevi
provodnost od materijala
poluprovodnika; pregled materijala
- biti sposoban da uoči primeri upotrebe
i objasni razlike između materijala
provodnika i
poluprovodnika;
- razumeti koje
specifične osobine
poluprovodnika omogućuju
njihovu široku primenu u
praksi;
- moći da uoči razlike u
osobinama i primeni
Si, Ge i
Ga, As;
- moći da navede razloge
zašto se elektronika
danas zasniva na
silicijumskoj
tehnologiji.
- sticanje - primenjivati zaštitne - uticaj - koristiti zakon,
osnovnih mere od štetnog uticaja električne pravilnike i
praktičnih električne energije energije na stručnu literaturu
veština i - koristiti zaštitnu čoveka o zaštiti na radu
sposobnosti za opremu - mere zaštite na - demonstrirati
obradu provodnika - znati i umeti da pruži radu zaštitnu opremu
prvu pomoć unesrećenom - pružanje prve - demonstrirati rad
od udara električne pomoći zaštitne strujne
energije - simboli i sklopke
- prepoznavati simbole u oznake u - demonstrirati
tehničko tehnološkoj elektrotehnici pružanje prve pomoći
dokumentaciji - alati koji se - koristiti stručnu
- odabrati potreban koriste u literaturu,
pribor na osnovu simbola elektrotehnici standarde i propise
- na osnovu pribora - održavanje alata - koristiti
ucrtati simbole u datu - autokablovi tehničke planove i
dokumentaciju - optički kablovi projekte el.
- umeti da odabere i - instalacija
pravilno koristi alat u elektroinstalacion - veći deo vremena
zavisnosti od radne i provodnici posvetiti simbolima
operacije - i šemama u
- umeti da održava alat telekomunikacioni automobilu
- pridržavati se mera provodnici - koristiti
zaštite na radu - dinamo žice kataloge uređaja i
- prepoznavati auto, - alata
optičke, elektroinstalacion - demonstrirati
elektroinstalacione, i pribor primenu uređaja i
telekomunikacione alata
kablove i dinamo žice - demonstrirati
- umeti da otvori kabel, način održavanja
pravilno skine plašt i uređaja i alata
izolaciju provodnika - posvetiti više
- umeti da nastavi vremena rada sa
(poveže) provodnik alatom koji se
- umeti da napravi okce koristi u
u zavisnosti od zavrtnja autoelektrici
- umeti da zalemi - proizvođača
krajeve i postavlja kabel kablova i dinamo
papučice i fastone žica
- umeti da prepozna i - koristiti kablove
poveže pomoću provodnika i dinamo žice
osnovni - demonstrirati
elektroinstalacioni otvaranje kablova,
pribor (osigurače, pripremu krajeva i
prekidače, utičnice, nastavljanje
sijalična grla) - demonstrirati
šemiranje provodnika
i izradu snopića
- intenzivnije
raditi sa
autokablovima
- koristiti
kataloge
proizvođača
- demonstrirati
montažu i
povezivanje opreme u
strujno kolo
- demonstrirati
metode za
utvrđivanje
ispravnosti pribora
napraviti vežbe na
montažnim pločama
- Modul se
realizuje kroz:
19 časova teorije
38 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Izolacioni materijali i dielektrici
Trajanje modula: 27 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- sticanje osnovnih - znati da objasni koji - izolacioni - gradivo izlagati jasno i
znanja o se materijali u materijali konkretno na jednostavnijim
izolacionim električnom polju - dielektrici primerima.
materijalima i ponašaju kao izolacioni - koristiti šeme, modele, video
dielektricima, materijali i zapise, originalne delove.
njihovim osobinama, dielektrici; - učenike upućivati na uočavanje
vrstama i - moći da navede i grubih razlika između pojedinih
mogućnostima objasni dielektrične materijala, samo opšte
praktične primene osobine koje određuju karakteristike materijala i
kvalitet i mogućnosti mogućnosti njihove primene.
praktične primene - učenike uputiti da detaljnije
izolacionih materijala informacije o materijalima i
i dielektrika; veličinama koje ih opisuju
- razumeti i moći da potraže u literaturi.
objasni kakve zahteve u
pogledu dielektričnih
osobina treba da ispune
izolacioni materijali u
zavisnosti od njihove
primene u praksi,
uporedi karakteristike
najčešće korišćenih
izolacionih materijala
i navede primere njihove
primene;
- razumeti i moći da
objasni kakve zahteve u
pogledu dielektričnih
osobina treba da ispune
kondenzatorski
materijali, uporedi
karakteristike najčešće
korišćenih
kondenzatorskih
materijala i navede
primere njihove primene;
- znati da navede i
objasni specifične
osobine dielektrika,
kao i mogućnosti
praktične primene
- sticanje osnovnih - umeti da skine - skidanje - prikazati različite vrste
praktičnih veština izolaciju sa provodnika izolacije sa izolacionog materijala
i sposobnosti za - umeti da otkloni provodnika - prikazati alat za skidanje
obradu i primenu izolaciju sa lak žice - skidanje lak izolacije sa provodnika
izolatora - umeti da izoluje izolacije sa - objasniti postupak korišćenja
provodnik izolacionom provodnika alata
trakom - izolaciona - prikazati upotrebu alata
- umeti da izoluje traka - prikazati i postupak izoliranja
provodnik metodom - izoliranje provodnika
zagrevanja metodom zagrevanja - potrebno je da svaki učenik
- umeti da odabere - izoliranje termo samostalno vežba skidanje i
vrstu i izvrši uvlačenje bužurima postavljanje izolacionog
snopa provodnika u materijala
termo bužure - Modul se realizuje kroz:
9 časova teorije
18 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Magnetni materijali
Trajanje modula: 27 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- sticanje - moći da - magnetni - učenike postupno uvoditi u
osnovnih znanja o objasni koje su materijali sadržaj modula
magnetnim osobine - gradivo izlagati jasno i
materijalima, najvažnije za konkretno na jednostavnijim
njihovim određivanje primerima.
osobinama, kvaliteta jednog - koristiti šeme, modele, video
vrstama i magnetnog zapise, originalne delove.
mogućnostima materijala - učenike upućivati na uočavanje
praktične primene - znati da grubih razlika između pojedinih
navede koje su materijala, samo opšte
to osobine karakteristike materijala i
magnetnih mogućnosti njihove primene.
materijala o - učenike uputiti da detaljnije
kojima treba informacije o materijalima i
voditi računa veličinama koje ih opisuju
prilikom izbora potraže u literaturi.
za njihovu
praktičnu
primenu;
- umeti da
definiše
magnetno meke i
magnetno tvrde
materijale i
uoči razlike
između njih;
- znati da
uporedi
karakteristike
najboljih
magnetno mekih
materijala i
navede primere
njihove praktične
primene;
- znati da
uporedi
karakteristike
najboljih
magnetno tvrdih
materijala i
navede primere
njihove praktične
primene.
- sticanje - umeti da - upoređivanje - koristiti veći broj magnetno
osnovnih razlikuje magnetno mekih i mekih i tvrdih materijala
praktičnih magnetno meke i tvrdih materijala prilikom demonstracije i
veština za tvrde materijale - upoređivanje upoređivanja
korišćenje i - umeti da stalnih i elektro - dati svakom učeniku da
primenu magnetnih razlikuje stalne magneta uporedi osobine stalnih i
materijala i magnetne - izrada magnetnih materijala
materijale jednostavnog releja - prilikom izrade releja i
- umeti da - izrada motora koristiti priručni
napravi jednostavnog motora materijal
jednostavan jednosmerne struje - Modul se realizuje kroz:
relej sa stalnim magnetima 9 časova teorije
- umeti da 18 časova vežbi
napravi
jednostavan
motor
jednosmerne
struje sa
stalnim magnetima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Udžbenik elektrotehničkih materijala
- Električne instalacije
- Katalozi proizvođača
- Autoelektrika
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika,
- Osnove elektrotehnike,
- Tehničko crtanje.
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
I 148 37 185
II 74 37 111
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja iz teorijske elektrotehnike potrebnih za druge stručne predmete
- Sticanje osnovnih znanja iz naizmeničnih struja potrebnih za druge stručne predmete
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: prvi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Elektrostatika 40
Jednosmerne struje 95
Elektromagnetizam 50


Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Naizmenične struje 49
Veze elemenata u kolu naizmenične struje 55

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Elektrostatika
Trajanje modula: 40 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO
učenik će: ZA OSTVARIVANjE
MODULA
- Upoznavanje sa - znati da definiše - Struktura - Na početku
veličinama kao što osnovna i električna materije. Osnovni nastave dati
su elektricitet, svojstva materije, kao pojmovi o kratak uvod u
električno polje, i pojam elektriciteta; elektricitetu i istorijat razvoja
potencijal, rad u preračunava i električnim elektrotehnike.
električnom polju, upotrebljava jedinice; svojstvima Strukturu materije
kondenzatori i sl. objasni količinu materije. obraditi kao
elektriciteta, Provodnici, nastavak na
naelektrisano telo, poluprovodnici i prethodno znanje iz
način delovanja i izolatori. Pojam fizike i hemije.
jedinice jedinica. Električno polje i
- znati da objasni, Međunarodni sistem pojave u njemu
grafički prikazuje i jedinica. obraditi
izračunava polje u nekoj - Pojam prvenstveno
tački polja; objasni i naelektrisanog grafički, a zatim
izračunava silu u nekoj tela. Količina matematički
tački polja; objasni i elektriciteta, obraditi zakone i
izračunava rad u definicija i pojave u njemu.
električnom polju; jedinice. Pojam - Uz obradu pojava
objasni i izračunava električnog polja. u električnom polju
elektrostatičku Grafičko uraditi veći broj
indukciju i prikazivanje prvenstveno
polarizaciju; objasni i električnog polja. prostih zadataka.
izračunava proboj i Homogeno električno - Uz obradu
dielektričnu čvrstoću; polje. Vektor kondenzatora
- znati da definiše i električnog polja. uraditi veliki
izračunava Sile u električnom broj prostih i
kapacitivnost uopšte i polju. Kulonov složenih zadataka
kapacitivnost pločastog zakon. Električni iz zbirke.
kondenzatora; objasni i fluks i njegova
izračunava gustina.
kapacitivnost redne, Elektrostatička
paralelne i mešovite indukcija.
veze kondenzatora; radi Polarizacija
zadatke s dielektrika.
kondenzatorima Električni
priključenim na napon; potencijal.
- znati da rešava Električni napon.
proste i kombinovane Jačina homogenog
zadatke električnog polja.
Proboj dielektrika.
Dielektrična
čvrstoća. Pojam
kapacitivnosti.
Kapacitivnost
pločastog
kondenzatora.
Redno, paralelno i
mešovito vezivanje
kondenzatora.
- Upoznavanje učenika - znati da definiše - Laboratorijske - Na početku dati
sa osnovama teorije merenja u elektrotehnici vežbe: osnovnu definiciju
merenja, osnovnim kao i greške pri merenju - Definicija merenja merenja i greške
električnim mernim - znati da objasni - Greške pri merenju merenja
instrumentima i upotrebu mernih - Merenje analognim - Nakon teorijske
metodama merenja instrumenata i pribora instrumentom obrade tehničkih
- znati da opiše i - Merenje digitalnim karakteristika
primeni merenje multimetrom mernih
analognim instrumentom - Povezivanje, instrumenata:
- znati da opiše i podešavanje i analognih,
primeni merenje veličina upotreba osciloskopa digitalnih i
digitalnim multimetrom osciloskopa;
- znati da opiše i učenike treba
primeni merenje veličina naučiti da rukuju
osciloskopom instrumentima,
povezuju ih u
električna kola i
pravilno ih
očitavaju
- Veliku pažnju
posvetiti
univerzalnom
instrumentu kao
najviše korišćenom
meraču električnih
veličina
- Modul se
realizuje kroz:
32 časa teorije
8 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Jednosmerne struje
Trajanje modula: 95 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku UPUTSTVO
modula učenik će: ZA OSTVARIVANjE
MODULA
- Upoznavanje sa - znati da - Pojam jednosmerne električne - Na početku ovog
veličinama kao što definiše struje. Dejstva električne poglavlja
su električna jednosmernu struju struje. Jačina električne objasniti fizičku
struja, otpornost, i pojmove kao što struje. Gustina struje. suštinu struje,
snaga i rad, idealni je pozitivna i - Pojam električnog kola. fizički i
i realni generatori, negativna struja, Elementi električnog kola. tehnički smer,
Kirhofovi zakoni, fizički i tehnički - Elektromotorna sila pozitivnu i
prosta i složena smer struje, da generatora. Elektrohemijski negativnu struju,
električna kola i izračuna jačinu izvori struja itd.
načini njihovog struje, da objasni - Električna otpornost. - Gustinu struje
rešavanja, veze i izračuna gustinu Otpornost provodnika. Zavisnost objasniti
otpornika i struje otpornosti od temperature. grafički i dati
generatora i sl. - znati da objasni - Električna provodnost praktične
- Uvežbavanje elemente - Omov zakon vrednosti koje se
upotrebe analognih i električnog kola, - Referentni smer struje i susreću kod
digitalnih definiše kolo i napona električnih
instrumenata, uslov da u kolu - Prvi Kirhofov zakon. instalacija,
osciloskopa, pribora bude struje; Električne sile u kolu transformatora i
i merenja osnovnih objasni - Drugi Kirhofov zakon sl.
veličina u kolu elektromotornu - Džulov zakon. Električni rad i - Električno kolo
jednosmerne struje silu generatora; električna snaga uporediti sa
objasni princip - Merenje struje i napona. nekim mehaničkim
rada i glavna Vezivanje ampermetra i voltmetra sistemom u kojem
svojstva u kolo se vrši dvostruka
elektrohemijskih - Rešavanje prostog kola sa konverzija
izvora struje jednim generatorom i jednim energije, gde se
- znati da objasni prijemnikom. Određivanje napona energija
suštinu električne na krajevima realnog neophodna za
otpornosti, generatora. Snaga generatora i direktnu upotrebu
objasni od čega i snaga potrošača. Režim praznog (na primer
kako zavisi hoda i kratkog spoja; režim potencijalna
električna maksimalne snage. Redno i energija vode)
otpornost i da paralelno vezivanje generatora pretvara u
može da je - Redno, paralelno i mešovito električnu, zatim
izračuna; da vezivanje otpornika prenosi
objasni zavisnost - Uopšten Omov zakon provodnicima do
otpornosti od - Složeno električno kolo. potrošača i tu se
temperature i da Drugi Kirhofov zakon za složeno pretvara u
je izračuna; kolo. Rešavanje složenih kola energiju pogodnu
objasni vrste pomoću prvog i drugog za korišćenje (na
otpornika; Kirhofovog zakona primer u
definiše, objasni - Strujni generator. Rešavanje svetlosnu)
i izračuna složenih kola pretvaranjem - Uz standardne
električnu naponskog generatora u strujni jedinice za
provodnost i obrnuto specifičnu
- znati da otpornost dati i
definiše Omov vrednost sa
zakon i da može da površinom preseka
ga primeni; izraženim u
definišu prvi mm2
Kirhofov zakon i - Kod generatora
da može da ga obraditi i
primeni; definiše praktičan način
i primeni drugi merenja njihove
Kirhofov zakon; unutrašnje
definiše i primeni otpornosti
Džulov zakon; - Uz električne
objasni i izračuna sile u kolu uvek
električnu snagu i dati njihov smer u
rad; objasni odnosu na smer
merenje struje, struje; u ovom
napona, snage i slučaju dati i
rada smer napona na
- znati da rešava otporniku
prosta kola s - Drugi Kirhofov
jednim generatorom zakon dati kao
i jednim opšti zakon
prijemnikom; ravnoteže sila i
objasni i rešava primeniti ga na
snagu generatora i električno kolo
snagu prijemnika ili konturu
- znati da objasni - Prilikom obrade
i rešava režime jednosmernih
rada generatora; struja uraditi
objasni i rešava veliki broj
vezivanje zadataka iz
generatora; zbirke.
objasni i rešava
vezivanje
otpornika; objasni
i rešava kola
pomoću uopštenog
Omovog zakona
- znati da
definiše i rešava
složeno kolo
pomoću prvog i
drugog Kirhofovog
zakona; definiše
strujni generator
i rešava složena
kola pretvaranjem
naponskog
generatora u
strujni i obrnuto
- znati da rešava
proste i
kombinovane zadatke
- Uvežbavanje - znati da objasni - Laboratorijske vežbe: - Vežbe
upotrebe analognih i ulogu instrumenta - Instrumenti i pribor u organizovati tako
digitalnih i pribora u laboratoriji da se odeljenje
instrumenata, postupcima merenja - Merenje jednosmernih napona i deli na dve grupe
osciloskopa, pribora - umeti da izmeri struja - Po mogućnosti,
i merenja osnovnih jednosmerne napone - Merenje otpornosti i snage u jednom terminu
veličina u kolu i struje pomoću ampermetra i voltmetra raditi jednu
jednosmerne struje analognim, - Osnovna merenja digitalnim vežbu
digitalnim multimetrom - Jedna vežba se
instrumentom i - Podešavanje osciloskopa radi dva spojena
osciloskopom - Merenje jednosmernih napona - školska časa i
- umeti da osciloskopom za to vreme treba
proverava Omov - Provera Omovog zakona da se urade sva
zakon - Provera prvog Kirhofovog merenja i obrade
- umeti da zakona rezultati
proverava prvi i - Provera drugog Kirhofovog - U laboratoriji
drugi Kirhofov zakona treba da bude
zakon - Merenje otpora Vitstonovim dovoljno radnih
- umeti da meri na mostom mesta da za
rednim i jednim stolom
paralelnim vezama budu dva do tri
elemenata učenika
- Početak vežbi
se može odložiti
neko vreme dok se
ne pređe potrebno
gradivo
- Prilikom
izvođenja vežbi
nastojati da se
što više koristi
osciloskop
- Modul se
realizuje kroz:
76 časova teorije
19 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Elektromagnetizam
Trajanje modula: 50 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje sa - znati da objasni pojam - Pojam magnetnog - Pojam magnetnog polja
veličinama kao što magneta, magnetnog polja i polja. Grafičko takođe obraditi
su magnetno polje, grafičkog predstavljanja predstavljanje magnetnog oslanjajući se na
magnetni fluks, magnetnog polja, zatim polja. Magnetna prethodno znanje iz
magnetni histerezis, izračunavanja magnetnog polja od svojstva materije. osnovne škole. Po
principi rada struje u pravom provodniku Magnetna indukcija. mogućnosti pokazati
elektromotora, - znati da objasni magnetna Magnetna njen oblik pomoću
generatora, svojstva materije i podelu propustljivost. Fluks gvozdene piljevine.
transformatora, itd. magnetnih materijala, a vektora magnetne Smerove veličina u
naročito feromagnetnih indukcije. Magnećenje magnetizmu prikazivati
materijala feromagnetnih pomoću pravila desne i
- znati da definiše magnetni materijala. Magnetni leve ruke ili desnog
fluks i da gustinu fluksa histerezis. Magnetno ili levog zavrtnja. Uz
poveže s magnetnom indukcijom polje struje u indukovanu
- znati da objasni magnećenje provodniku. Magnetno elektromotornu silu
feromagnetnih materijala, kao i polje struje u navojku dati i smer mehaničke
magnetni histerezis i navoju. sile koja potiče od
- znati da objasni i izračuna Magnetnomotorna sila. indukovane struje, a
magnetnu indukciju struje u Magnetna otpornost. uz elektromagnetnu
pravom provodniku i da odredi Pojam magnetnog kola. silu objasniti
njen smer; objasni magnetnu Kap-Hopkinsov zakon. indukovanu
indukciju u navojku i navoju i Elektromagnetna sila. elektromotornu silu
odredi njen smer Elektrodinamička sila. koja se u
- znati da objasni magnetno Navojak i navoj u elektromotoru naziva
kolo i Kap-Hopkinsov zakon i magnetnom polju. kontaelektromotorna
izračunava veličine vezane za Princip rada sila. Princip rada
magnetno kolo elektromotora elektromotora i
- znati da objasni i izračuna jednosmerne struje. generatora jednosmerne
elektromagnetnu i Elektromagnetna struje obraditi na
elektrodinamičku silu i odredi indukcija. Lencov realnim primerima sa
njihov smer; objasni primenu zakon. Indukovana više od dva segmenta.
elektromagnetne sile kod elektromotorna sila u Međusobnu indukciju,
elektromotora provodniku. Indukovana princip rada
- znati da objasni Lencov zakon elektromotorna sila u transformatora i
i njegovu primenu kod pravog navojku i navoju. vrtložne struje
provodnika, navojka i navoja u Princip rada obraditi prvenstveno
magnetnom polju; odredi smer generatora jednosmerne opisno.
indukovane elektromotorne sile; struje. Sopstveno
objasni princip rada magnetno polje.
generatora; objasni Sopstveni fluks.
kontraelektromotornu silu kod Koeficijent
elektromotora; objasni vrtložne samoindukcije
struje (induktivnost).
- znati da objasni Elektromotorna sila
samoindukciju i koeficijent samoindukcije.
samoindukcije; izračunava Međusobna indukcija.
induktivnost navoja Elektromotorna sila
- znati da objasni uzajamnu međusobne indukcije.
indukciju Vrtložne struje.
- znati da rešava proste i
kombinovane zadatke
- Upoznavanje sa - umeti da izvede Faradijeve Laboratorijske vežbe: - Vežbe organizovati
eksperimentima koji eksperimente indukcije - Faradijevi tako da se odeljenje
dokazuju postojanje i elektromagnetnog polja eksperimenti indukcije deli na dve grupe
uticaj - umeti da izvede eksperiment elektromagnetnog polja - Po mogućnosti, u
elektromagnetnog polja generatora i motora jednosmerne - Eksperiment jednom terminu raditi
struje generatora i motora jednu vežbu
- umeti da izvede eksperiment jednosmerne struje - Jedna vežba se radi
metal detektora - Metal detektor dva spojena - školska
časa i za to vreme
treba da se urade sva
merenja i obrade
rezultati
- U laboratoriji treba
da bude dovoljno radnih
mesta da za jednim
stolom budu dva do tri
učenika
- Modul se realizuje
kroz:
40 časova teorije
10 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Naizmenične struje
Trajanje modula: 49 časova (30 časova teorije, 19 časova vežbi)


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO
Po završetku modula MODULA UPUTSTVO
učenik će: ZA OSTVARIVANjE
MODULA
- Upoznavanje sa veličinama - znati da objasni i - Princip proizvodnje - Detaljno obraditi
kao što su proizvodnja grafički prikaže naizmenične proizvodnju i
naizmenične struje, proizvodnju naizmenične elektromotorne sile. matematički oblik
parametrima naizmeničnih elektromotorne sile kao Generator naizmenične prostoperiodične
veličina, operacija nad i da objasni njen struje. elektromotorne
naizmeničnim veličinama i matematički oblik - Osnovni parametri sile, kao i njene
elementima u kolu - znati da objasni, naizmeničnih veličina: parametre. Sve
naizmenične struje. primeni i izračuna trenutna vrednost, veličine za
parametre naizmeničnih amplituda, faza, naizmeničnu struju
veličina početna faza, obraditi za
- znati da objasni, učestanost, kružna prostoperiodični
grafički prikaže i učestanost, srednja oblik, a za ostale
primeni algebarske vrednost, efektivna uraditi nekoliko
operacije nad vrednost, itd. primera
naizmeničnim veličinama Predstavljanje izračunavanja
- znati da objasni, naizmeničnih veličina srednje i efektivne
prikaže i izračuna pomoću fazora. vrednosti. Kod
veličine kod otpornika u Predstavljanje elemenata u kolu
kolu naizmenične struje naizmeničnih veličina naizmenične struje
- znati da objasni, pomoću kompleksnih sve veličine
prikaže i izračuna brojeva. Sabiranje i obraditi grafički.
veličine kod kalema u oduzimanje naizmeničnih I ovde uraditi
kolu naizmenične struje veličina. veliki broj
- znati da objasni, - Elementi u kolu zadataka iz zbirke.
prikaže i izračuna naizmenične struje.
veličine kod Otpornik u kolu
kondenzatora u kolu naizmenične struje.
jednosmerne i Pojam aktivne snage.
naizmenične struje Kalem u kolu
- znati da objasni naizmenične struje.
princip rada Pojam reaktivne snage.
transformatora i Kondenzator u kolu
autotransformatora, da jednosmerne struje.
izračuna odnos Punjenje i pražnjenje
transformacije i princip kondenzatora.
prilagođenja impedansi Kondenzator u kolu
- znati da rešava proste naizmenične struje.
i kombinovane zadatke - Transformatori
- Autotransformatori
- Uvežbavanje upotrebe - umeti da izmeri Laboratorijske vežbe: - Vežbe
analognih i digitalnih naizmenične napone i - Merenje naizmeničnih organizovati tako
instrumenata, osciloskopa, struje analognim napona i struje da se odeljenje deli
pribora i merenja osnovnih instrumentom analognim instrumentom na dve grupe
veličina u kolu naizmenične - umeti da izmeri - Merenje naizmeničnih - Po mogućnosti, u
struje naizmenične napone i napona i struje jednom terminu
struje digitalnim digitalnim instrumentom raditi jednu vežbu
instrumentom - Merenje naizmeničnih - Jedna vežba se
- umeti da izmeri napona i struje radi dva spojena -
naizmenične napone i osciloskopom školska časa i za
struje osciloskopom - Snimanje napona i to vreme treba da
- umeti da izmeri struja kod elemenata u se urade sva
osciloskopom naizmenične kolu naizmenične struje merenja i obrade
veličine na otporniku, - Merenje učestanosti rezultati
kalemu i kondenzatoru u osciloskopom - U laboratoriji
kolu naizmenične struje - Merenje fazne razlike treba da bude
- umeti da izmeri osciloskopom dovoljno radnih
osciloskopom veličine na - Merenje električnih mesta da za jednim
transformatoru u kolu veličina transformatora stolom budu dva do
naizmenične struje tri učenika
- Početak vežbi se
može odložiti neko
vreme dok se ne
pređe potrebno
gradivo
- Modul se
realizuje kroz:
30 časova teorije
19 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Veza elemenata u kolu naizmenične struje
Trajanje modula: 62 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO
Po završetku SADRŽAJI MODULA UPUTSTVO
modula učenik će: ZA OSTVARIVANjE
MODULA
- Upoznavanje učenika - znati da objasni - Redna veza - Objašnjenje rednih
sa rednom, i grafički prikaže otpornika i kalema veza početi s
paralelnom i napone i struju - Pojam impedanse vremenskim
složenom vezom kod rednih, - Redna veza dijagramima struje
elemenata, paralelnih i otpornika i i napona i to za
impedansama i složenih veza u kondenzatora RL i
snagama kod njih vremenskom, - Redna veza RC veze. Na
vektorskom i otpornika, kalema i osnovu vremenskih
kompleksnom obliku kondenzatora dijagrama nacrtati
- znati da - Redna rezonansa. fazorske dijagrame
definiše impedansu Tomsonov obrazac i definisati
u kompleksnom - Snage kod redne kompleksni oblik
obliku, njen moduo veze elemenata. impedansi
i fazni ugao Faktor snage - Za rednu
- znati da napiše - Paralelna veza RLC vezu
i primeni Omov prijemnika dati samo vektorski
zakon za - Pojam admitanse dijagram
kompleksne i - Paralelna veza - Kod redne
efektivne otpornika i kalema rezonanse poželjno
vrednosti - Paralelna veza je nacrtati i
- znati da otpornika i vremenski dijagram
definiše snage u kondenzatora da se vidi šta se
vremenskom, - Paralelna veza stvarno dešava u
vektorskom i otpornika, kalema i kolu
kompleksnom obliku kondenzatora - Vremenske
- znati da rešava - Paralelna dijagrame snaga
kombinovane veze rezonansa crtati na uobičajen
elemenata - Snage kod način, a vektorske
- znati da rešava paralelnih veza dijagrame snaga
složena kola elemenata množeći i trougao
primenom prvog i - Popravka faktora napona sa strujom
drugog Kirhofovog snage na faznoj osi
zakona, Tevenenove - Kombinovana veza - Objasniti na neki
teoreme i elemenata od načina zašto se
superpozicije - Transformacija napon množi sa
ravnotežnih stanja trougla u zvezdu i konjugovanom strujom
u kolu obrnuto - Naglasiti da su
- znati da radi - Rešavanje složenih vektori otpornosti
proste i kola pomoću prvog i i snaga nepokretni
kombinovane zadatke drugog Kirhofovog - Paralelne veze
zakona elemenata započeti
- Tevenenova definicijom
teorema admitanse i
- Teorema pretvaranjem
superpozicije impedanse u
ravnotežnih stanja u admitansu
kolu - Paralelne veze
obrađivati uglavnom
pomoću vektorskih
dijagrama i
kompleksnih
vrednosti
- Uvek naglasiti o
kojem se uglu radi
-uglu između napona
i struje ili
argumentu admitanse
- Crtanje trougla
snage početi od
crtanja vektora
konjugovane struje i
tako dobijeni
trougao struja
množiti s vektorom
napona na faznoj
osi
- Izvesti potpunu
popravku faktora
snage, a po potrebi
izvesti i delimičnu
- Rešavanje
kombinovanih veza
elemenata obraditi
na primerima
- Rešavanje složenih
kola pomoću prvog i
drugog Kirhofovog
zakona obraditi
oslanjajući se na
gradivo iz prvog
razreda
- Tevenenovu
teoremu i teoremu
superpozicije
obraditi takođe na
primerima
- Uraditi određeni
broj zadataka iz
zbirke
- Vežbe
organizovati tako
da se odeljenje deli
na dve grupe
- Po mogućnosti, u
jednom terminu
raditi jednu vežbu
- Jedna vežba se
radi dva spojena
-školska časa i za
to vreme treba da
se urade sva merenja
i obrade rezultati
- U laboratoriji
treba da bude
dovoljno radnih
mesta da za jednim
stolom budu dva do
tri učenika
- Početak vežbi se
može odložiti neko
vreme dok se ne
pređe potrebno
gradivo
- Modul se
realizuje kroz:
44 časova teorije
18 časova vežbi
- Uvežbavanje - umeti da Laboratorijske
upotrebe analognih i proverava Omov vežbe:
digitalnih zakon - Provera Omovog
instrumenata, - umeti da zakona
osciloskopa, pribora proverava prvi i - Provera prvog
i merenja osnovnih drugi Kirhofov Kirhofovog zakona
veličina u kolu zakon - Provera drugog
naizmenične struje - umeti da meri na Kirhofovog zakona
rednim i - Merenje otpora
paralelnim vezama Vitstonovim mostom
elemenata - Snimanje napona i
- umeti da prikaže struja kod
krivu elemenata u kolu
selektivnosti u naizmenične struje
rednom RLC
kolu
- umeti da izmeri
učestanost i faznu
razliku
osciloskopom

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Piroćanac Milosava - Osnove elektrotehnike za prvi razred elektrotehničke škole (četvorogodišnje obrazovanje)
- R. Opačić: Osnove elektrotehnike za drugi razred elektrotehničke škole.
- D . Martinović: Električna merenja.
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika,
- Matematika,
- Osnove elektrotehnike - prvi razred.
MOTORI SUS I MOTORNA VOZILA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
II 74 37 111
III 70 35 105
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje teorijskih znanja o osnovnim sistemima na motorima SUS i motornim vozilima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni 13
delovi
Način rada motora SUS, goriva i maziva 44
Dinamika motornog mehanizma 12
Sistemi na motoru SUS 42


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Osnovni sistemi na motornim vozilima 8
Sistem za prenos snage 30
Kretači i sistem oslanjanja 21
Sistem upravljanja 16
Sistem za kočenje 21
Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima 9

4. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Podela motornih vozila i motora SUS i njihovi glavni delovi
Trajanje modula: 13 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje - znati primenu - Primena i podela motornih - Pri obradi
osnovnih motora i vozila, vozila pojedinih nastavnih
teoretskih znanja osnovne delove - Primena i podela motora SUS jedinica koristiti
o osnovnim motora i sisteme na - Nepokretni delova SUS panoe, slike, crteže,
delovima SUS motoru SUS - Pokretni delovi motora SUS simulacije
motora i primeni - Osnovni pojmovi o sistemima - U toku izlaganja
na motoru SUS koristiti dostupne
delove i preseke
motora SUS
- Sticanje - umeti da koristi - Upoznavanje sa osnovnim - Učenike podeliti u
osnovnih osnovni vrstama mehaničarskog alata i dve grupe
praktičnih znanja mehaničarski alat njihovom primenom - U servisnoj
o osnovnim - prepoznavati - Praktično upoznavanje sa radionici upoznati
alatima i osnovne pokretne i benzinskim i dizel motorima učenike sa vrstama
osnovnim nepokretne delove - Praktično upoznavanje sa alata i njihovoj
pokretnim i motora SUS pokretnim i nepokretnim upotrebi
nepokretnim delovima motora SUS - Po mogućstvu
delovima motora koristiti preseke
SUS benzinskog i dizel
motora za praktično
prikazivanje osnovnih
pokretnih i
nepokretnih delova
ili rasklopljene
elemente motora
- Modul se realizuje
kroz:
9 časova teorije
4 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Način rada motora SUS, goriva i maziva
Trajanje modula: 44 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje - znati principe - Način rada - Pri obradi
osnovnih rada OTO i Dizel četvorotaktnog OTO i pojedinih nastavnih
teoretskih znanja motora i primenu DIZEL motora jedinica koristiti
o načinu rada goriva i maziva - Način rada dvotaktnog panoe, slike, crteže
motora SUS, OTO i DIZEL motora - Koristiti
svojstvima goriva - Teorijski i stvarni multimedijalne
i maziva i ciklus u motoru prezentacije i
njihovoj primeni - Goriva i njihova simulacije rada
svojstva motora SUS
- Maziva i njihova - U toku izlaganja
svojstva koristiti dostupne
delove i preseke
motora SUS
- Sticanje - umeti da - Rasklapanje i sklapanje - Učenike podeliti u
osnovnih rasklopi i sklopi motora SUS dve grupe
praktičnih znanja osnovne pokretne i - Podmazivanje delova - U servisnoj
o elementima nepokretne delove motora SUS radionici uradi
motora SUS, motora SUS - Zamena ulja u motoru rasklapanje i sklapanje
podmazivanju i - umeti da zameni osnovnih pokretnih i
zameni ulja u filter i ulje u nepokretnih delova
motoru motoru motora SUS
- Svaki učenik
samostalno treba da
zameni filter za ulje
i motorno ulje na
vozilu
- Modul se realizuje
kroz:
29 časova teorije
15 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Dinamika motornog mehanizma
Trajanje modula: 12 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje - shvatiti procese - Procesi u toku - Pri obradi pojedinih
osnovnih u toku rada rada motora nastavnih jedinica
teoretskih znanja motora, dinamiku - Radni parametri koristiti panoe, slike,
o radnim motornog mehanizma - Dinamika crteže
procesima u i principe motornog - Koristiti
motoru i načinu razvođenja radne mehanizma multimedijalne
razvođenja radne materije - Sistemi razvoda prezentacije i
materije radne materije simulacije rada
- Ventilski pojedinih elemenata i
mehanizmi uređaja
- Prilikom teorijske
obrade koristiti uređaje
i opremu iz radionice
- Insistirati na
povezivanju prethodno
stečenih znanja iz osnova
mašinstva
- Sticanje - umeti da podesi - Podešavanje - Učenike podeliti u dve
osnovnih zazor ventila zazora ventila grupe
praktičnih znanja motora - Podešavanje ugla - U servisnoj radionici
o podešavanju - umeti da podesi pretpaljenja uradi podešavanje zazora
zazora ventila i ugao pretpaljenja ventila i ugla
ugla pretpaljenja motora pretpaljenja na vozilu
motora - Voditi računa o merama
zaštite pri podešavanju
ugla pretpaljenja
- Modul se realizuje
kroz:
8 časova teorije
4 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Sistemi na motoru SUS
Trajanje modula: 42 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku modula OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati elemente - Sistem za napajanje OTO i - Pri obradi pojedinih
znanja o sistemima na motoru i sistema na motoru SUS, DIZEL motora nastavnih jedinica
njihovim konstrukcionim rešenjima način rada pojedinih - Sistem za hlađenje motora koristiti panoe, slike,
uređaja i SUS crteže
konstrukciona rešenja - Sistem za podmazivanje - Koristiti multimedijalne
motora prezentacije i simulacije
- Sistem za paljenje smeše kod rada pojedinih elemenata i
OTO i Dizel motora sistema.
- Prilikom teorijske
obrade koristiti uređaje i
opremu iz radionice
- Sticanje osnovnih praktičnih - umeti da prepozna - upoznavanje sa sistemom - Učenike podeliti u dve
znanja o karburatoru, sistemu osnovne elemente na napajanja goriva motora SUS grupe
hlađenja i razvodniku paljenja motoru SUS - upoznavanje sa sistemom - Voditi računa o merama
- umeti da zameni hlađenja motora. Zamena zaštite pri radu na vozilu
rashladnu tečnost rashladne tečnosti motora - Obaviti pranje elemenata
motora - zamena i podešavanje karburatora u ultrazvučnoj
- umeti da zameni baterijskog sistema paljenja kadi
elemente razvodnika - Podešavanje karburatora
paljenja obaviti na vozilu
- Svaki učenik samostalno
da obavi zamenu i
podešavanje zazora
mehaničkog prekidača i
elemenata razvodnika
paljenja na vozilu
- Modul se realizuje kroz:
28 časova teorije
14 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Osnovni sistemi na motornim vozilima
Trajanje modula: 8 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati položaj - Koncepcija gradnje motornih i - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o ugradnje pogonskog priključnih vozila nastavnih jedinica koristiti
koncepciji gradnje motornih agregata kao i - Bezbednost vozila u panoe, slike, crteže, modele
vozila i parametrima ostalih agregata saobraćaju (aktivni, pasivni i
bezbednosti na vozilu katalitički parametri
- znati parametre bezbednosti)
koji utiču na
bezbednost
učesnika u
saobraćaju
- Sticanje osnovnih - umeti da obave - Kontrola izduvnih gasova - Učenike podeliti u dve grupe
praktičnih znanja o kontroli kontrolu izduvnih - Kontrolu izduvnih gasova
izduvnih gasova gasova obaviti u servisu za tehničku
kontrolu ispravnosti vozila na
što većem broju vozila
- Voditi računa o merama
zaštite pri radu na vozilu
- Modul se realizuje kroz:
5 časova teorije
3 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Sistem za prenos snage
Trajanje modula: 30 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih teoretskih - znati konstrukciona - Spojnice - Pri obradi pojedinih
znanja o elementima sistema za rešenja pojedinih - Menjački prenosnici nastavnih jedinica
prenos snage i njihovim prenosnika, način rada - Zglobni prenosnici koristiti panoe,
konstrukcionim rešenjima i način komandovanja - Pogonski most slike, crteže
pojedinim sklopovima - Hidraulični - Koristiti
prenosnici snage multimedijalne
prezentacije i
simulacije rada
pojedinih elemenata i
sistema.
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Sticanje osnovnih praktičnih - umeti da prepozna - Praktično - Učenike podeliti u
znanja o sistemima za prenos osnovne elemente za upoznavanje sa dve grupe
snage prenos snage osnovnim elementima - Pokazati osnovne
- umeti da rasklopi i za prenos snage elemente za prenos
sklopi osnovne elemente - Rasklapanje i snage na vozilu
menjača sklapanje osnovnih - Rasklapanje i
- umeti da zameni ulje elemenata menjača sklapanje osnovnih
menjača - Zamena ulja u menjaču elemenata menjača
obaviti na radnom
stolu
- Svaki učenik
samostalno treba da
obavi zamenu ulja
menjača
- Modul se realizuje
kroz:
20 časova teorije
10 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Kretači i sistem oslanjanja
Trajanje modula: 21 čas


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati vrste i način - Kretači motornih - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o vrsti obeležavanja pneumatika vozila nastavnih jedinica
kretača i elementima kao i konstrukciona - Točkovi i koristiti panoe, slike,
sistema oslanjanja rešenja osnovnih pneumatici crteže
elemenata sistema - Mehanizam za - Koristiti multimedijalne
oslanjanja vođenje točkova prezentacije i simulacije
- Elastični rada pojedinih elemenata i
oslonci sistema.
- Elementi za - Prilikom teorijske obrade
prigušivanje koristiti uređaje i opremu
- Stabilizatori iz radionice
- Sticanje osnovnih - umeti da izabere - Odabir - Učenike podeliti u dve
praktičnih znanja o vrstu pneumatika pneumatika grupe
kretačima i sistemima - umeti da zameni - Skidanje i - Obaviti praktičan odabir
oslanjanja točkove na vozilu postavljanje točkova pneumatika na osnovu
- umeti ispravno da kataloga proizvođača vozila
podesi pritisak i proizvođača pneumatika
pneumatika - Svaki učenik treba
samostalno da zameni
točkove na vozilu uz
upotrebu hidraulične
dizalice i alata za zamenu
- Svaki učenik samostalno
treba da obavi podešavanje
pritiska u pneumaticima
upotrebom kompresora
- Modul se realizuje kroz:
14 časova teorije
7 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Sistem upravljanja
Trajanje modula: 16 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati kako se - Konstrukciona - Pri obradi
teoretskih znanja o ostvaruje upravljanje rešenja upravljačkih pojedinih nastavnih
elementima sistema upravljanja motornim vozilom kao sistema jedinica koristiti
i njihovim konstrukcionim i konstrukciona - Upravljački panoe, slike, crteže
rešenjima rešenja upravljačkih mehanizmi - Koristiti
sistema - Prenosni mehanizmi multimedijalne
- Postavljanje prezentacije i
upravljačkih točkova simulacije rada
pojedinih elemenata i
sistema.
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Sticanje osnovnih - umeti da prepozna - Praktično - Učenike podeliti u
praktičnih znanja o sistemima osnovne elemente upoznavanje sa dve grupe
upravljanja sistema upravljanja osnovnim elementima - Obaviti upoznavanje
- umeti da skine i za prenos snage učenika sa osnovnim
postavi upravljač - Skidanje i elementima sistema
vozila postavljanje upravljača upravljanja na vozilu
vozila - Svaki učenik treba
samostalno da obavi
skidanje i postavljanje
upravljača vozila
- Modul se realizuje
kroz:
11 časova teorije
5 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Sistem za kočenje
Trajanje modula: 21 čas


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati kako se - Zadaci i elementi kočnog - Pri obradi pojedinih
teoretskih znanja o vrši usporavanje sistema nastavnih jedinica
elementima sistema za kočenje kretanja i - Prenosni mehanizmi koristiti panoe, slike,
i njihovim konstrukcionim zaustavljanje - Kočnice crteže
rešenjima motornih vozila - Komandni mehanizmi - Koristiti
- znati osnovne - Uređaji za regulaciju i multimedijalne
elemente kočnog ispitivanje kočnih sila prezentacije i simulacije
sistema, njihov - Usporivači rada pojedinih elemenata
način rada i i sistema.
konstrukciona rešenja - Prilikom teorijske
obrade koristiti uređaje
i opremu iz radionice
- Sticanje osnovnih - umeti da ispita - Ispitivanje ispravnosti - Učenike podeliti u dve
praktičnih znanja o sistemima ispravnost kočionog kočionog sistema na valjcima grupe
za kočenje sistema na valjcima - Zamena kočionih obloga, - Kontrolu ispravnosti
- umeti da zameni paknova, cilindara i ulja u kočionog sistema na
kočione obloge, sistemu za kočenje valjcima obaviti u servisu
paknove i cilindre - Podešavanje ručne za tehničku kontrolu
u sistemu za kočenje (parkirne) kočnice ispravnosti vozila na što
- umeti da ispusti većem broju vozila
vazduh iz kočionih - Svaki učenik prvo u
sistema grupi a onda i samostalno
- umeti da treba da obavi zamenu
proverava nivo ulja osnovnih elemenata kao i
u kočionom sistemu podešavanje sistema za
- umeti da podesi kočenje
ručnu (parkirnu) - Modul se realizuje
kočnicu kroz:
13 časova teorije
8 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Noseći sistem i specijalni uređaji na vozilima
Trajanje modula: 10 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje - poznavati osnovne - Karoserije - Pri obradi pojedinih
osnovnih elemente nosećeg sistema - Ramovi (Okviri) nastavnih jedinica koristiti
teoretskih znanja kao i pojedine specijalne - Specijalni uređaji na panoe, slike, crteže
o elementima uređaje motornim vozilima - Koristiti multimedijalne
nosećeg sistema i prezentacije i simulacije
specijalnim rada pojedinih elemenata i
uređajima na sistema.
vozilima - Prilikom teorijske obrade
koristiti uređaje i opremu iz
radionice
- Sticanje - praktično poznavati - Praktično upoznavanje - Učenike podeliti u dve
osnovnih noseće sisteme vozila sa nosećim sistemima grupe
praktičnih znanja vozila - Modul se realizuje kroz:
o nosećim 7 časova teorije
sistemima i 3 časa vežbi
specijalnim
uređajima na
vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Janković, Janićijević, Todorović: Konstrukcija motornih vozila
- Lenasi, Ristanović: Motorna vozila
- Janković, Janićijević: Tehnologija obrazovnog profila
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove mašinstva,
- Osnove praktičnih veština.
ELEKTRONIKA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
II 74 37 111
III 70 35 105
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Sticanje osnovnih znanja o diskretnim elektronskim elementima, njihovim karakteristikama i primeni u elektronskim kolima
- Sticanje osnovnih znanja o linearnim, logičkim i impulsnim integrisanim kolima koja su potrebna za ostale stručne predmete
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Diode 27
Bipolarni tranzistori 51
FET-ovi 15
Oscilatori, tiristori i optoelektronika 18


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Linearna integrisana kola 42
Digitalna tehnika 51
Impulsna elektronika 12

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Diode
Trajanje modula: 27 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje - znati da objasni kristalnu - Kristalna struktura - Na početku ponoviti
učenika sa strukturu poluprovodnika poluprovodnika. građu atoma koja je
: 91;:poluprovodnicima, N i P tipa Poluprovodnici N obrađena u predmetu
PN spojem, - znati formiranje PN iP tipa Osnove elektrotehnike -
diodama i njihovom spoja, direktnu i inverznu - Obrazovanje PN prvi razred
primenom polarizaciju spoja - Strukturu atoma
- znati dobijanje diode od - Direktno i inverzno predstavljati u jednoj
PN spoja, kolo za polarisani PN ravni, ali naglasiti da
snimanje karakteristika diode, spoj ljuske imaju oblik lopte
karakteristike silicijumske i - Karakteristika - Kovalentnu vezu
germanijumske diode PN spoja ponoviti na osnovu
- znati princip rada - Proboj PN stečenih znanja iz prvog
jednostranog, dvostranog i spoja razreda
Grecovog usmerača bez - Diode. Dioda u - Takođe, atome
kondenzatora i sa njim električnom kolu. Radna poluprovodnika
- znati karakteristike prava i radna tačka predstaviti u jednoj
stabilizatorskih dioda i njihovu - Vrste dioda ravni
primenu - Jednostrani usmerač - Sva objašnjenja bazirati
- znati princip rada fotodioda, - Dvostrani usmerač na silicijumu kao
fotootpornika, svetlećih dioda - Grecov usmerač poluprovodniku, a
i tečnih kristala - Stabilizatorske diode germanijum samo
i njihova primena napomenuti
- Fotodiode i - Inverznu struju kod
fotootpornici PN spoja
- Svetleće obraditi ukratko i
poluprovodničke diode napomenuti da ima
- Tečni kristali uticaja u nekim retkim
slučajevima
- Kod dioda dati
statičku i dinamičku
otpornost diode
- Prilikom obrade
usmerača crtati
vremenske dijagrame
jedan ispod drugog.
Pokazati određivanje
filtarskog kondenzatora
- Dati karakteristike
stabilizatorskih dioda i
objasniti princip rada
stabilizatora sa Cener
diodom
- Obraditi osnovni
princip rada
optoelektronskih
elemenata i navesti
njihovu primenu
- Snimanje - umeti da snimi karakteristiku - Snimanje karakteristika - Početak vežbi može se
karakteristika diode diode odložiti dok se ne pređe
dioda i provera - znati princip rada usmerača i - Usmerači potrebno gradivo
njihovog rada u umeti da izmeri i snimi napon - Stabilizator napona sa - Jedna vežba treba da
električnim kolima na njihovom izlazu Cener diodom traje dva spojena -
u cilju njihovog - znati princip stabilizacije školska časa i za to
boljeg razumevanja i sa Cener diodom i umeti da vreme treba da se završe
sticanja praktičnih snimi njenu karakteristiku merenja, snimanja i da se
iskustava završi elaborat
- Modul se realizuje
kroz:
18 časova teorije
9 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Biopolarni tranzistor
Trajanje modula: 51 čas


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati da objasni - Princip rada - Princip rada
principom rada bipolarnih princip rada tranzistora na tranzistora obraditi
tranzistora i njihovom primenom bipolarnog modelu sa na modelu sa
- Snimanje karakteristika tranzistora, struje zajedničkim emitorom zajedničkim emitorom.
bipolarnih tranzistora i kroz njega, faktor - Osnovne komponente Za isti model obraditi
provera njihovog rada u strujnog pojačanja struja u i karakteristike
električnim kolima u cilju sa zajedničkim tranzistoru. tranzistora. Kod
njihovog boljeg razumevanja i emitorom i bazom, Koeficijent strujnog obrade ograničenja u
sticanja praktičnih iskustava karakteristike pojačanja radu tranzistora
tranzistora i - Načini vezivanja uraditi primer crtanja
ograničenja u radu tranzistora hiperbole snage
tranzistora - Karakteristike - Na početku
- znati da objasni tranzistora. pojačavača obraditi
pojačavač sa Ograničenja u radu polarizaciju
zajedničkim tranzistora tranzistora u spoju sa
emitorom, radnu - Oznake tranzistora zajedničkim emitorom i
pravu i radnu tačku - Pojačavač sa ukratko obraditi
- znati da objasni zajedničkim opisno princip
hibridne parametre emitorom. Radna pojačanja. Radnu pravu
tranzistora i prava i radna tačka. i radnu tačku obraditi
pojednostavljenu Hibridni parametri na izlaznim
ekvivalentnu šemu tranzistora. karakteristikama
tranzistora Ekvivalentna šema - Ekvivalentnu šemu
- znati koji su bipolarnog tranzistora dati sa
uzroci tranzistora sa parametrima
nestabilnosti i h-parametrima h11e i
: 91;: kako se vrši - Uzroci h21e, a ostale
stabilizacija radne nestabilnosti radne napomenuti
tačke tačke i njena - Kao glavne uzroke
- znati da objasni stabilizacija nestabilnosti radne
grafičku analizu - Grafička analiza tačke navesti razlike
pojačavača sa pojačavača sa između pojedinih
zajedničkim zajedničkim emitorom primeraka tranzistora
emitorom - Izrazi za pojačanje istog tipa, a kao
- znati da primeni struje, napona i dodatne navesti
izraze za pojačanje snage, ulazne i promenu koeficijenta
napona, struje, izlazne otpornosti strujnog pojačanja i
ulaznu i izlaznu kod pojačavača sa promenu napona između
otpornost zajedničkim emitorom baze i emitora s
pojačavača sa - Frekvencijska promenom temperature
zajedničkim karakteristika - Obraditi oba načina
emitorom i - Negativna povratna stabilizacije radne
kolektorom sprega. Pojačavač sa tačke
- znati da objasni negativnom povratnom - Grafičku analizu
frekvencijsku spregom obraditi počevši od
karakteristiku - Pojačavač sa ulaznih i završiti sa
pojačavača zajedničkim izlaznim
- znati da objasni kolektorom karakteristikama
negativnu povratnu - Darlingtonov spoj - Pojačanja pojačavača
spregu i pojačavač - Klase rada obraditi sa hibridnim
sa negativnom pojačavača parametrima
povratnom spregom - Pojačavač sa - Klase rada
- znati da objasni komplementarnim pojačavača obraditi na
Darlingtonov spoj, parom tranzistora izlaznim i ulaznim
klase rada - Višestepeni karakteristikama
pojačavača sa pojačavač - Pojačavač s
komplementarnim - Bipolarni komplementarnim parom
parom tranzistora tranzistor kao obraditi opisno
- znati da objasni prekidač - Bipolarni tranzistor
tranzistor kao - Fototranzistor kao prekidač obraditi
prekidač - Hlađenje preko izlaznih
- znati princip poluprovodnika karakteristika
rada vežbe: - Skrenuti pažnju na
fototranzistora - Snimanje ulaznih i značaj hlađenja
vežbe: izlaznih tranzistora
- umeti da snimi karakteristika - Početak vežbi može
karakteristike bipolarnih se odložiti dok se ne
tranzistora tranzistora pređe potrebno gradivo
- znati jednosmerni - Snimanje prenosnih - Jedna vežba treba da
režim rada RC karakteristika traje dva spojena -
pojačavača bipolarnih školska časa i za to
- znati rad tranzistora vreme treba da se
pojačavača sa - Jednosmerni režim završe merenja, snimanja
zajedničkim rada RC i da se završi
emitorom i pojačavača elaborat
kolektorom, kao i - Pojačavač sa - Modul se realizuje
njihove zajedničkim emitorom kroz:
karakteristike - Pojačavač sa 34 časa teorije
- znati da objasni zajedničkim 17 časova vežbi
rad pojačavača sa kolektorom
komplementarnim - Pojačavač sa
parom tranzistora komplementarnim
parom tranzistora
- Bipolarni
tranzistor kao
prekidač

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: FET-ovi
Trajanje modula: 15 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje - znati princip rada - Princip rada - Princip rada FET-a obraditi
učenika sa vrstama, FET-ova i MOSFET-ova, FET-a na modelu na modelu sa zajedničkim
principom rada kao i da objasni sa zajedničkim sorsom i to za promenljiv napon
FET-ova i njihove karakteristike sorsom UGS i konstantan napon
njihovom primenom - znati princip - Statičke UDS i obrnuto
polarizacije FET-ova i karakteristike - Naglasiti da se
MOSFET-ova, da objasni FET-a karakteristike FET-a veoma
automatski prednapon i - Parametri FET-a mnogo razlikuju kod različitih
da odredi vrednost - FET-ovi sa primeraka iste vrste
otpornika u kolu sorsa izolovanim gejtom - Parametre FET-a obraditi
- znati da definiše i - MOSFET-ovi pomoću karakteristika i
objasni parametre i - V objasniti da je
ekvivalentnu šemu FET- MOSFET-ovi pojednostavljena šema FET-a
v - Jednosmerni dovoljna za praktičnu primenu
- znati da nacrta i režim rada sa - Pojačavač sa zajedničkim
objasni električnu i FET-ovima sorsom obraditi pomoću
ekvivalentnu šemu - Radna prava i električne i ekvivalentne šeme
pojačavača sa radna tačka
zajedničkim sorsom, - Automatski
kao i da izračuna prednapon
njegovo pojačanje - Parametri FET-a
i ekvivalentna
šema
- Pojačavač sa
zajedničkim sorsom
- Snimanje - umeti da snimi - Snimanje - Početak vežbi može se
karakteristika karakteristike FET-a izlaznih i odložiti dok se ne pređe
FET-a i provera - znati da objasni prenosnih potrebno gradivo
njihovog rada u princip rada karakteristika - Jedna vežba treba da traje
električnim kolima pojačavača sa FET-om FET-a dva spojena - školska časa i
u cilju njihovog - Pojačavač sa za to vreme treba da se završe
boljeg razumevanja i FET-om merenja, snimanja i da se završi
sticanja praktičnih elaborat
iskustava - Modul se realizuje kroz:
- 10 časova teorije
5 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Oscilatori i tiristori
Trajanje modula: 18 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika - znati pozitivnu povratnu - Pozitivna povratna - Obraditi osnovni princip
sa principom rada spregu i osnovni princip rada sprega. Barhauzenov pozitivne povratne sprege na
oscilatora i RC i LC uslov oscilovanja modelu sa pojačavačem i kolom
tiristora i njihovom oscilatora - Oscilatori povratne sprege, a zatim
primenom - znati princip rada triodnih - Triodni tiristor. Diak obraditi Barhauzenov uslov
tiristora, triaka, diaka i i triak oscilovanja
njihove primene - Pobuđivanje tiristora - Obraditi RC i
- Fazna regulacija LC oscilator sa
pomoću triaka i diaka induktivnom spregom
- Triodni tiristor obraditi na
modelu sa dva tranzistora i
obraditi njegovu karakteristiku
- Nacrtati simbol i presek
triaka i diaka i dati njihove
karakteristike
- Navesti načine uključivanja i
isključivanja triaka i diaka
- Snimanje - umeti da sastavlja RC - RC oscilator - Početak vežbi može se
karakteristika i LC oscilatore i - Oscilatori sa odložiti dok se ne pređe
oscilatora i određuje njihove učestanosti induktivnom spregom potrebno gradivo
tiristora i provera oscilovanja - Fazna regulacija - Jedna vežba treba da traje
njihovog rada u - znati da objasni kolo za pomoću triaka i diaka dva spojena - školska časa i
električnim kolima u faznu regulaciju pomoću triaka za to vreme treba da se završe
cilju njihovog boljeg i diaka merenja, snimanja i da se završi
razumevanja i sticanja elaborat
praktičnih iskustava - Modul se realizuje kroz:
12 časova teorije
6 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Linearna integrisana kola
Trajanje modula: 42 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO ZA
Po završetku SADRŽAJI MODULA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati blok - Monolitna i - Blok šemu operacionog
linearnim kolima i njihovom šemu operacionog hibridna pojačavača obraditi
primenom pojačavača, integrisana kola pomoću ulaznog
ulazni i izlazni - Blok šema diferencijalnog
stepen i integrisanog pojačavača, dodatnog
karakteristične operacionog pojačavača, pojačavača
veličine pojačavača velikih signala i
- znati da - Diferencijalni izlaznog pojačavača
objasni pojačavač. - Detaljnije obraditi
invertujući i Diferencijalno diferencijalni
neinvertujući pojačanje i pojačanje pojačavač prvo opisno,
pojačavač, kolo zajedničkog a zatim uz pomoć
za sabiranje i signala. Izlazni ekvivalentne šeme, a
kolo za stepen izlazni stepen samo
oduzimanje - Karakteristične opisno
- znati da veličine - Od karakterističnih
objasni princip integrisanih veličina obraditi
rada i odredi operacionih maksimalne vrednosti i
elemente pojačavača osnovne parametre
pasivnih i - Idealni - Realni invertujući
aktivnih kola za invertujući pojačavač obraditi sa
diferenciranje i pojačavač konačnim pojačanjem, a
integraljenje - Realni idealni invertujući i
- znati da invertujući neinvertujući
objasni princip pojačavač pojačavač, kolo za
rada - Neinvertujući sabiranje i oduzimanje
ograničavača, pojačavač napona sa beskonačnim
komparatora i - Jedinični pojačanjem
Šmitovog okidnog pojačavač - Pasivna i aktivna
kola - Kolo za sabiranje kola za diferenciranje i
- znati da i oduzimanje sa integraljenje obraditi
objasni princip operacionim opisno i matematički, a
rada pojačavačem ograničavače i
integrisanih - Pasivna i aktivna komparatore samo opisno
stabilizatora kola za - Šmitovo okidno kolo
napona, diferenciranje i obraditi opisno i
prekidačkih integraljenje matematički
stabilizatora i - Ograničavači. - Stabilizatore napona
pretvarača Naponski obraditi prvenstveno
jednosmernog komparator. Šmitovo opisno i dati primere
napona okidno kolo stabilizatora
- Integrisani konstantnog napona
stabilizatori
napona
- Prekidački
stabilizatori
- Pretvarači
jednosmernog napona
(DC-DC
pretvarači)
- Proveravanje rada - umeti da - Invertujući - Početak vežbi se može
linearnih integrisanih izvede i prikaže pojačavač. Kolo za pomeriti dok se ne
kola i sticanje praktičnih rad invertujućeg sabiranje napona pređe odgovarajuće
znanja o ovim kolima i neinvertujućeg - Neinvertujući gradivo iz teorijskog
pojačavača, pojačavač. dela predmeta
diferencijalnog Jedinični pojačavač - Svaku vežbu raditi
pojačavača i - Diferencijalni dva spojena časa i za
kola za sabiranje pojačavač. Kolo za to vreme uraditi sva
i oduzimanje oduzimanje napona merenja, snimanja i
napona, - Ograničavači proračun, odnosno
ograničavača, - Šmitovo okidno završiti elaborat vežbe
Šmitovog okidnog kolo - Modul se realizuje
kola, pasivnog i - Pasivna kola za kroz:
aktivnog kola za diferenciranje i 28 časova teorije
diferenciranje i integraljenje 14 časova vežbi
integraljenje i - Stabilizator
stabilizatora napona
napona

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Digitalna tehnika
Trajanje modula: 51 čas


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO
Po završetku UPUTSTVO ZA
modula učenik će: OSTVARIVANjE MODULA
- Upoznavanje učenika sa osnovnim - znati da - Pojam informacije - Definisati
pojmovima i načinima izvođenja definiše pojam - Brojni sistemi informaciju i
digitalne tehnike informacije - Osnovne operacije u pojam bita
- znati brojne binarnom brojnom sistemu - Binarni brojni
sisteme i osnovne - Osnovna i univerzalna sistem obraditi
operacije u logička kola detaljno, a ostale
binarnom brojnom - Opšte karakteristike informativno
sistemu logičkih kola - Osnovna kola
- znati da - Tranzistorsko - objasniti pomoću
objasni osnovna i tranzistorska logička kola prekidača
univerzalna - CMOS logička kola - Prikazati
logička kola, - Koderi i dekoderi dobijanje logičkih
osnovna pravila - Binarni sabirači kola pomoću
logičke algebre - RS, L, JK, univerzalnih
- znati da T i D flip-flop - Obraditi
objasni opšte - Binarni brojači unutrašnju
osobine logičnih - Brojači sa proizvoljnim strukturu
kola, princip modulom TTL i
rada TTL - Indikacija brojanja CMOS kola,
i CMOS - A/D i D/A prikazati prenosne
logičkih kola konvertori karakteristike i
- znati da definisati logičke
objasni rad nivoe
kodera, dekodera - Kodere, dekodere
i binarnih i sabirače uraditi
sabirača na primerima
- znati princip - Obraditi detaljno
rada RS, binarne brojače, a
L, JK, T brojače sa
i D proizvoljnim
flip-flopova modulom obraditi
- znati princip sa dekoderima
rada binarnih stanja
brojača i brojača - Indikaciju
sa proizvoljnim brojanja obraditi
modulom i sa sedmosegmentnim
indikacije pokazivačima
brojanja - Dati primere
- znati princip primene konvertora
A/D na vozilima
konverzije
- znati princip
D/A
konverzije
- Proveravanje rada TTL i - umeti da snima - Snimanje karakteristika - Početak vežbi se
CMOS logičkih kola i karakteristike integrisanih TTL kola može pomeriti dok
sticanje praktičnih znanja o ovim TTL i - Snimanje karakteristika se ne pređe
kolima CMOS kola integrisanih CMOS odgovarajuće
- umeti da kola gradivo iz
praktično prikaže - Osnovna i univerzalna teorijskog dela
rad osnovnih i logička kola predmeta
univerzalnih - Binarni sabirači - Svaku vežbu
logičkih kola, - RS flip-flop. raditi dva spojena
binarnih sabirača L flip-flop časa i za to vreme
i flip-flopova, - JK flip-flop. D uraditi sva
brojača flip-flop merenja, snimanja i
- Brojači proračun, odnosno
završiti elaborat
vežbe
- Modul se
realizuje kroz:
34 časa teorije
17 časova vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na času praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
rada veština


Naziv modula: Impulsna elektronika
Trajanje modula: 12 časova (8 časova teorije, 4 časa vežbi)


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Upoznavanje učenika sa - znati princip rada i - Astabilni multivibratori - Astabilne multivibratore
principom rada osnovnih kola u proračun astabilnih - Osobine kvarca obraditi pomoću TTL i
impulsnoj elektronici multivibratora - Oscilatori sa kvarcom CMOS kola
- znati princip rada - Monostabilni multivibratori - Obraditi realnu
kvarca i oscilatora sa ekvivalentnu šemu kvarca i
kvarcom pomoću nje obraditi
- znati princip rada i oscilatore koji rade na
proračun monostabilnih rednoj i paralelnoj
multivibratora rezonantnoj učestanosti
- Monostabilne
multivibratore obraditi
pomoću logičkih kola i
RC elemenata
- Primeri primene na
vozilima
- Proveravanje rada astabilnog - umeti da praktično - Astabilni multivibrator - Početak vežbi se može
multivibratora i D/A prikaže rad astabilnih - D/A konvertori pomeriti dok se ne pređe
konvertora i sticanje praktičnih multivibratora odgovarajuće gradivo iz
znanja o ovim kolima teorijskog dela predmeta
- Svaku vežbu raditi dva
spojena časa i za to vreme
uraditi sva merenja,
snimanja i proračun,
odnosno završiti elaborat
vežbe
- Modul se realizuje kroz:
8 časova teorije
4 časa vežbi

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- R. Opačić: Elektronika 1
- Ratko Opačić: Elektronika 2
- Topalović: Digitalna elektronika
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Osnove elektrotehnike - prvi razred,
- Osnove elektrotehnike - drugi razred,
- Elektronika - drugi razred.
ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI SISTEMI NA VOZILIMA
1. OSTVARIVANjA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANjE

RAZRED NASTAVA PRAKSA UKUPNO
Teorijska Vežbe Praktična Nastava u
nastava nastava bloku
II 148 222 370
III 210 350 60 620
IV 217 372 90 679
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada

2. CILjEVI PREDMETA:
- Osposobljavanje učenika za obavljanje poslova održavanja, dijagnostikovanja i otklanjanja neispravnosti na električnim i elektronskim sistemima na vozilima
3. NAZIV I TRAJANjE MODULA PREDMETA

Razred: drugi


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Električne instalacije i osvetljenje na vozilima 112
Električne mašine na vozilima 148
Davači na vozilima 110


Razred: treći


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na 70
vozilima
Baterijski sistemi paljenja na vozilima 120
Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora 210
Kombinovani elektronski sistemi paljenja i ubrizgavanja 160
benzinskog motora
Blok praktična nastava 1 60


Razred: četvrti


NAZIV MODULA Trajanje modula
(časovi)
Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora 188
Sistemi stabilnosti na vozilima 158
Sistemi sigurnosti na vozilima 109
Sistemi komfora na vozilima 120
Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj 14
industriji
Blok praktična nastava 2 90

4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENjIVANjA MODULA

Naziv modula: Električne instalacije i osvetljenje na vozilima
Trajanje modula: 112 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje teoretskih i - umeti da čita - Vrste - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz električne šeme, električnih obuhvata 42 časa a
električnih instalacija i pronađe kvar i zameni instalacija na praktični 70 časova
osvetljenja na vozilima neispravan deo vozilima - Pri obradi pojedinih
instalacije, - Provodnici i nastavnih jedinica
- umeti da izabere izbor preseka koristiti panoe, slike,
vrstu provodnika i - Osigurači na crteže, primerke
odabere presek na vozilima elektro-instalacionog
osnovu tabela, - Prekidači i materijala, pribora i
- umeti da pročita mikroprekidači na elemenata. Koristiti
izvode, proveri vozilima multimedijalne
ispravnost i izvrši - Releji na prezentacije i
zamenu neispravnih: vozilima simulacije rada
osigurača, prekidača, - Pribor za pojedinih elemenata i
mikroprekidača i povezivanje sistema
releja, - Simboli i - Koristiti raspoložive
- umeti da proveri označavanje softverske pakete za
ispravnost, vrši krajeva izučavanje i čitanje
održavanje, punjenje i provodnika električnih šema
povezivanje - Električne šeme konkretnih sistema na
elektrohemijskih karakterističnih vozilima
izvora struje, sistema na - Prilikom teorijske
- umeti da koristi, vozilima obrade punjača i
održava punjače i - Elektrohemijski startera, koristiti
startere za električno izvori struje uređaje i opremu iz
pokretanje vozila, - Punjači i radionice
- umeti da proveri starteri za - Insistirati na
ispravnost i pravilno električno povezivanju prethodno
izvrši zamenu farova i pokretanje vozila, stečenih znanja iz
sijalica, - Novi sistemi elektrotehnike
- umeti da koristi baterija na - Tokom izučavanja
uređaj za podešavanje vozilima elektrohemijskih izvora
farova i da pravilno - Osvetljenje puta posebnu pažnju posvetiti
podesi farove, - Farovi za ispravnom rukovanju i
- umeti da proveri i osvetljenje puta održavanju, kao i
zameni - Svetlosni i preduzimanju posebnih
signalno-kontrolne zvučni signalni mera zaštita
lampe i instrumente. uređaji - Praktične sadržaje
- Kontrolno - uskladiti sa izvođenjem
signalne lampe teorijske nastave
- Kontrolni
instrumenti

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Električne mašine na vozilima
Trajanje modula: 132 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih - razumeti - Osnove mašina - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz konstrukciju i jednosmerne struje obuhvata 62 časa a
električnih mašina na princip rada - Elektropokretač praktični 70 časova
vozilima mašina za (uloga, princip - Pri obradi pojedinih
jednosmernu rada, konstrukcija nastavnih jedinica
struju, i vrste) i koristiti panoe, slike,
- znati ulogu, električne šeme crteže, primerke
princip rada, veza električnih mašina,
konstrukciju i - Održavanje, pribora i elemenata.
vrste opravka i Koristiti multimedijalne
elektropokretača, ispitivanje prezentacije i
- umeti da izvrši različitih vrsta simulacije rada
proveru elektropokretača pojedinih elemenata i
ispravnosti, - Specijalne sistema
održavanje i mašine jednosmerne - Koristiti raspoložive
opravku struje na vozilima softverske pakete za
elektropokretača (sa stalnim izučavanje i čitanje
- razumeti magnetima, koračni električnih šema
konstrukciju i motor, momentni konkretnih sistema sa
princip rada motor, električnim mašinama
specijalnih mašina impulsno-upravljani - Prilikom teorijske
za jednosmernu motor) obrade koristiti uređaje
struju na - Održavanje, i opremu iz radionice
vozilima, opravka i - Insistirati na
- umeti da izvrši ispitivanje povezivanju prethodno
proveru specijalnih mašina stečenih znanja iz
ispravnosti, jednosmerne struje elektrotehnike,
održavanje i - Osnove mašina elektronike, osnove
opravku naizmeničnih mašinstva i motora SUS
specijalnih mašina struja - Posebnu pažnju
za jednosmernu - Alternator posvetiti ispravnom
struju na vozilu, (uloga, princip rukovanju i održavanju,
- razumeti rada, kao i preduzimanju
konstrukciju i konstrukcija, posebnih mera zaštita
princip rada regulator) i - Praktične sadržaje
mašina za električne šeme uskladiti sa izvođenjem
naizmeničnu veza teorijske nastave
struju, - Održavanje,
- umeti da izvrši opravka i
proveru ispitivanje
ispravnosti, alternatora
održavanje i
opravku alternatora

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Davači na vozilima
Trajanje modula: 104 časa


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje - znati princip - Davači na - Teorijski deo
teoretskih i rada i vozilima (Namena, modula obuhvata 44
praktičnih znanja konstrukciju vrste i perspektive časa a praktični 60
iz davača na davača na razvoja) časova
vozilima vozilima, - Davači pozicija - Pri obradi
- da u električnim (pomaka/ugla) pojedinih nastavnih
šemama vozila - Davači brzine i jedinica koristiti
prepozna vrstu broja obrtaja panoe, slike,
davača, zna njegovu - Davači ubrzanja i crteže, primerke
namenu i izlazni vibracija davača, pribora i
signal. - Davači pritiska elemenata. Koristiti
- umeti da proveri - Davači sile i multimedijalne
ispravnost pomoću momenta prezentacije i
dijagnostičkih - Davači protoka simulacije rada
instrumenata i vazduha pojedinih elemenata
pravilno zameni - Davači i sistema
davače na vozilu, koncentracije gasa - Koristiti
(lambda sonde) raspoložive
- Davači temperature softverske pakete za
izučavanje i čitanje
električnih šema
konkretnih sistema
sa električnim
davačima
- Prilikom teorijske
obrade koristiti
uređaje i opremu iz
radionice
- Insistirati na
povezivanju prethodno
stečenih znanja iz
elektrotehnike,
elektronike, osnove
mašinstva i motora
SUS
- Praktične sadržaje
uskladiti sa
izvođenjem teorijske
nastave

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Elektronska upravljačka jedinica i izvršni elementi na vozilima
Trajanje modula: 60 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje - znati ulogu, princip rada - Elektronska - Teorijski deo modula
teoretskih i i konstrukciju upravljačke upravljačka obuhvata 30 časova a
praktičnih jedinice, jedinica: praktični 30 časova
znanja vezanih - umeti da uporedi izmerene - Uslovi - Pri obradi pojedinih
za elektronsku električne veličine sa upotrebe i nastavnih jedinica
upravljačku referentnim vrednostima struktura koristiti panoe, slike,
jedinicu i upravljačke jedinice pomoću pojedinih crteže, primerke
izvršne dijagnostičkih uređaja, sistema merenja i elektronskih upravljačkih
elemente na - znati ulogu, vrste, regulacije, jedinica i izvršnih
vozilima. princip rada i konstrukciju - Ulazni elemenata. Koristiti
osnovnih izvršnih elemenata signali, merenja, multimedijalne prezentacije
na vozilu, transformacije, i simulacije rada pojedinih
- umeti da uporedi izmerene - Obrada elemenata i sistema.
električne veličine sa signala, - Koristiti raspoložive
referentnim vrednostima - Zakoni softverske pakete za
izvršnih elemenata na upravljanja, izučavanje i čitanje
vozilima pomoću algoritmi, električnih šema konkretnih
dijagnostičkih uređaja, - Izlazni sistema sa električnim
signali, davačima, elektronskom
konverzija, jedinicom i izvršnim
pojačanje, elementima.
- - Prilikom teorijske obrade
Mikrokontroleri, koristiti uređaje i opremu
blok šema, iz radionice
sastavni delovi. - Insistirati na povezivanju
- Izvršni prethodno stečenih znanja iz
elementi na elektrotehnike,
vozilima: elektronike, osnova
- Releji i mašinstva, motora SUS i
elektromagneti, prethodno obrađenih modula
- Brizgaljke, ovog predmeta.
- Ventili za - Praktične sadržaje
vraćanje dimnih uskladiti sa izvođenjem
gasova, teorijske nastave, a u toku
- Regulatori merenja koristiti
pritiska punjenja, raspoložive osciloskope i
- Regulatori dijagnostičke instrumente.
torzije,
- Kočnice motora
i retarderi,
- Sistemi za
pomoć pri startu.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Baterijski sistemi paljenja na vozilima
Trajanje modula: 120 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i princip - Baterijski sistemi paljenja - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz rada baterijskog sistema benzinskih motora: obuhvata 40 časa a
baterijskih sistema paljenja sa mehaničkim - Klasični baterijski praktični 80 časova
paljenja na vozilima kontaktima, sistem paljenja, ugao - Pri obradi pojedinih
- umeti da izvrši proveru pretpaljenja, svećice, nastavnih jedinica
ispravnosti primarnog i oscilogram visokog i niskog koristiti panoe, slike,
sekundarnog strujnog kola napona, nedostaci crteže, primerke
sistema paljenja sa baterijskog paljenja, baterijskog sistema
mehaničkim kontaktima, - Tranzistorizovani sistem paljenja. Koristiti
- znati pojam ugla paljenja sa mehaničkim multimedijalne
pretpaljenja i ulogu kontaktima, prezentacije i simulacije
regulatora, - Beskontaktno, rada pojedinih elemenata i
- znati elemente i princip tranzistorsko paljenje sa sistema.
rada tranzistorizovanog Holovim i induktivnim - Koristiti raspoložive
paljenja sa mehaničkim davačem, softverske pakete za
kontaktima, - Potpuno elektronsko izučavanje i čitanje
- umeti da izvrši proveru paljenje, elektronska električnih šema
ispravnosti komutatora, upravljačka jedinica, konkretnih sistema sa
- znati elemente i princip regulacija detonacije, električnim davačima,
rada beskontaktnog paljenja - Dijagnoza sistema elektronskom jedinicom i
sa Holovim i induktivnim izvršnim elementima.
davačem, - Prilikom teorijske
- umeti da izvrši proveru obrade koristiti uređaje i
ispravnosti i zameni opremu iz radionice
neispravne elemente u - Insistirati na
beskontaktnim sistemima povezivanju prethodno
paljenja, stečenih znanja iz
- znati ulogu i princip elektrotehnike,
rada svih elemenata sistema elektronike, osnove
potpunog elektronskog mašinstva, motora SUS i
paljenja vozila, prethodno obrađenih modula
- umeti da izvrši proveru ovog predmeta.
ispravnosti i zameni - Praktične sadržaje
neispravne elemente u uskladiti sa izvođenjem
potpuno elektronskom teorijske nastave, a u
sistemu paljenja, toku merenja koristiti
- umeti da izvrši raspoložive osciloskope i
dijagnostiku davača dijagnostičke instrumente
detonacije i pravilnu
zamenu,

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Elektronski sistemi ubrizgavanja benzinskog motora
Trajanje modula: 200 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih i - znati osnovne - Elektronski - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz principe sistemi obuhvata 80 časa a
elektronskih sistema obrazovanja smeše ubrizgavanja praktični 120 časova
ubrizgavanja benzinskog i ubrizgavanja goriva - Pri obradi pojedinih
motora kod benzinskog benzinskih nastavnih jedinica
motora, motora: koristiti panoe, slike,
- znati elemente - Principi crteže, primerke
i princip rada obrazovanja smeše elektronskih upravljačkih
mehaničkog i zavisnost jedinica i izvršnih
sistema sastava smeše od elemenata. Koristiti
ubrizgavanja režima rada multimedijalne prezentacije
K-Jetronic motora, i simulacije rada pojedinih
- umeti da - Osnovni elemenata i sistema.
izvrši principi - Koristiti raspoložive
dijagnostiku, ubrizgavanja kod softverske pakete za
zamenu i benzinskog izučavanje i čitanje
potrebna motora, električnih šema konkretnih
podešavanja - Mehanički sistema sa električnim
pojedinačnih sistem davačima, elektronskom
elemenata ubrizgavanja jedinicom i izvršnim
sistema K-Jetronic elementima.
K-Jetronic - - Prilikom teorijske obrade
- znati elemente Mehaničko-elektro koristiti uređaje i opremu
i princip rada nski sistem iz radionice
mehaničko-elektro ubrizgavanja KE - Insistirati na povezivanju
nskog sistema -Jetronic prethodno stečenih znanja iz
ubrizgavanja KE - Elektronski elektrotehnike,
-Jetronic sistemi elektronike, osnove
- umeti da ubrizgavanja mašinstva, motora SUS i
izvrši L-Jetroni prethodno obrađenih modula
dijagnostiku, c ovog predmeta.
zamenu i - Elektronski - Praktične sadržaje
potrebna sistemi uskladiti sa izvođenjem
podešavanja ubrizgavanja teorijske nastave, a u toku
pojedinačnih LH-Jetron merenja koristiti
elemenata ic raspoložive osciloskope i
sistema KE - Elektronski dijagnostičke instrumente
-Jetronic sistemi
- znati elemente ubrizgavanja
i princip rada Mono-Jetr
elektronskog onic
sistema - Izduvni
ubrizgavanja gasovi, dodatna
L obrada, propisi,
-Jetronic kontrola i
- umeti da testiranje
izvrši
dijagnostiku,
zamenu i
potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata
sistema
L-Jetroni
c
- umeti da
izvrši
dijagnostiku,
zamenu i
potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata
sistema
LH-Jetron
ic
- umeti da
izvrši
dijagnostiku,
zamenu i
potrebna
podešavanja
pojedinačnih
elemenata
sistema
Mono -
Jetronic
- znati sve
propise vezane
za izduvne
gasove i njihovu
obradu
- umeti da
izvrši kontrolu
i testiranje
uređajima za
ispitivanje
izduvnih gasova

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Kombinovani elektronski sistemi paljenja i ubrizgavanja benzinskog
motora
Trajanje modula: 160 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i - Kombinovani sistemi - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz kombinovanih princip rada paljenja i ubrizgavanja obuhvata 60 časa a
elektronskih sistema paljenja i kombinovanog - Elektronski sistemi praktični 100 časova
ubrizgavanja benzinskog motora sistema paljenja i ubrizgavanja sa gasom - Pri obradi pojedinih
ubrizgavanja - Izduvni gasovi, dodatna nastavnih jedinica
- umeti da izvrši obrada, propisi, kontrola i koristiti panoe, slike,
dijagnostiku, testiranje, crteže, primerke
zamenu i potrebna - Dijagnostika i elektronskih upravljačkih
podešavanja samodijagnostika sistema. jedinica i izvršnih
pojedinačnih elemenata. Koristiti
elemenata sistema multimedijalne prezentacije
- znati elemente i i simulacije rada pojedinih
princip rada elemenata i sistema.
elektronskog - Koristiti raspoložive
sistema gasnih softverske pakete za
motora izučavanje i čitanje
- umeti da izvrši električnih šema konkretnih
dijagnostiku, sistema sa električnim
zamenu i potrebna davačima, elektronskom
podešavanja jedinicom i izvršnim
pojedinačnih elementima.
elemenata sistema - Prilikom teorijske obrade
gasnih motora koristiti uređaje i opremu
- znati sve iz radionice
propise vezane za - Insistirati na povezivanju
izduvne gasove i prethodno stečenih znanja iz
njihovu obradu elektrotehnike,
- umeti da izvrši elektronike, osnove
kontrolu i mašinstva, motora SUS i
testiranje prethodno obrađenih modula
uređajima za ovog predmeta.
ispitivanje - Praktične sadržaje
izduvnih gasova uskladiti sa izvođenjem
- umeti da izvrši teorijske nastave, a u toku
dijagnostiku merenja koristiti
sistema sa raspoložive osciloskope i
završnom kontrolom dijagnostičke instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Blok praktična nastava 1
Trajanje modula: 60 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje praktičnih znanja - znati organizaciju - Organizacija preduzeća - - Zavisno od veličine
iz električnih i preduzeća-servisa, servisa, preduzeća-servisa
elektronskih sistema na organizaciju radnog - Organizacija radnog mesta, organizovati praktičnu
vozilima sa benzinskim mesta, mere zaštite - Sprovođenje mera zaštite na nastavu tako da učenik u
motorom na radu i zaštite radu i zaštita okoline potpunosti bude upoznat sa
okoline. - Prijem vozila, popunjavanje organizacijom rada u
- umeti da izvrši dokumentacije i procena preduzeću-servisu, da se
prijem vozila i problema stranke vezane za pridržava mera zaštite na
popuni tehničku tehničku neispravnost vozila, radu i mera zaštite okoline,
dokumentaciju vezanu - Učestvovanje u rastavljanju, - U prvih nekoliko dana
za pojedinačnu defektaciji i sastavljanju učenik treba da učestvuje u
neispravnost vozila, benzinskog motora, poslovima rastavljanja,
- znati da - Podešavanje zazora ventila, defektacije i sastavljanja
identifikuje osnovne ugla pretpaljenja i ugla benzinskih motora u cilju
delove benzinskog predubrizgavanja, dopunjavanja nastavnih sadržaja
motora i uoči - Proučavanje tehničkih iz predmeta "Motori SUS i
karakteristične uputstava dijagnostičke opreme vozila"
kvarove, a naročito u servisu i načina korišćenja. - U drugom delu prve nedelje
kvarove mehaničkih - Dijagnostika i otklanjanje učenika treba detaljno
delova koji su kvarova na električnim upoznati sa kompletnom
vezani za instalacijama i osvetljenju raspoloživom opremom i
dijagnostiku vozila, dijagnostičkim uređajima
elektronskih sistema - Dijagnostika i otklanjanje kojima servis raspolaže.
motora. kvarova na svetlosno-zvučnim - U drugoj nedelji učenik
- umeti da pravilno signalnim uređajima, kao i treba pod nadzorom stručnog
koristi kontrolnim instrumentima, lica da učestvuje u
dijagnostičku opremu - Dijagnostika i otklanjanje dijagnostici svih uređaja i
i uređaje različitih kvarova na električnim mašinama sistema na benzinskim
proizvođača, vozila, motorima
- umeti da - Dijagnostika i otklanjanje - Za vreme rada učenik treba
samostalno izvrši kvarova na davačima vozila, da vodi dnevnik rada sa
dijagnostiku - Dijagnostički postupci u opisom izvršenih radova i
električnih i komunikaciji sa ECU, svojim zapažanjima.
elektronskih uređaja - Dijagnostika i otklanjanje - Dnevnik rada pregledava i
i sistema na vozilu kvarova na izvršnim elementima ocenjuje predmetni nastavnik,
sa benzinskim vozila, koji je ujedno i zadužen za
motorom. - Dijagnostika i otklanjanje obilazak i kontrolu izvođenja
kvarova na sistemima paljenja praktične nastave.
vozila sa benzinskim motorom.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Elektronski sistemi ubrizgavanja dizel motora
Trajanje modula: 188 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: SADRŽAJI MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje teoretskih i - znati elemente i princip rada - Priprema smeše, - Teorijski deo modula
praktičnih znanja iz uređaja za ubrizgavanje dizel ubrizgavanje obuhvata 68 časova, a
elektronskih sistema motora - Uređaj za praktični 120 časova
ubrizgavanja dizel motora - umeti da izvrši dijagnostiku, ubrizgavanje, opis, - Pri obradi pojedinih
zamenu i potrebna podešavanja konstrukcija i nastavnih jedinica
pojedinačnih elemenata uređaja princip rada, koristiti panoe, slike,
za ubrizgavanje - Redne pumpe za crteže, primerke
- znati elemente i princip rada ubrizgavanje i elektronskih upravljačkih
rednih i rotacionih pumpi za regulatori, jedinica, davača i izvršnih
ubrizgavanje, kao i njihovih - Rotacione pumpe elemenata. Koristiti
regulatora za ubrizgavanje i multimedijalne prezentacije
- umeti da izvrši dijagnostiku regulatori, i simulacije rada pojedinih
- elektromagnetnih elemenata - Sistem jedinačne elemenata i sistema.
rednih i rotacionih pumpi i pumpe (UIS) - Koristiti raspoložive
njihovih regulatora - Sistem softverske pakete za
- znati elemente i princip rada jedinačnog izučavanje i čitanje
jedinačne pumpe, jedinačnog brizgača-Unit električnih šema konkretnih
brizgača i Common Rail injector sistema sa električnim
sistema (UI) davačima, elektronskom
- umeti da izvrši dijagnostiku - Common Rail jedinicom i izvršnim
- elektromagnetnih elemenata sistemi elementima.
jedinačne pumpe, jedinačnog - Elektronska - Prilikom teorijske obrade
brizgača i Common Rail regulacija dizel koristiti motore, uređaje i
sistema motora (EDC) opremu iz radionice
- znati osnovne elemente i - Davači i izvršni - Insistirati na povezivanju
principe rada elektronske elementi na dizel prethodno stečenih znanja iz
regulacije dizel motora motorima, elektrotehnike,
- umeti da izvrši dijagnostiku, - Upravljačka elektronike, osnove
zamenu i potrebna podešavanja jedinica, mašinstva, motora SUS i
pojedinačnih elemenata sistema - Elektronsko prethodno obrađenih modula
elektronske regulacije dizel upravljanje i ovog predmeta.
motora regulacija rada - Praktične sadržaje
- znati osnovne elemente obrade dizel motora uskladiti sa izvođenjem
izduvnih gasova i njihovu - Elektronska teorijske nastave, a u toku
kontrolu dijagnoza i merenja koristiti
- umeti da izvrši merenje samodijagnoza raspoložive osciloskope i
sastava izduvnih gasova sa sistema, dijagnostičke instrumente
mernim uređajem za izduvne - Izduvni gasovi,
gasove dodatna obrada,
propisi, kontrola
i testiranje.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Sistemi stabilnosti na vozilima
Trajanje modula: 158 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
modula učenik će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovnu - Osnovna problematika - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz problematiku stabilnosti i obuhvata 58 časova, a
sistema stabilnosti stabilnosti i upravljivosti vozila na praktični 100 časova
na vozilima upravljivosti putu, - Pri obradi pojedinih
vozila na putu - Namena, princip nastavnih jedinica koristiti
- znati namenu, rada, osnovne panoe, slike, crteže,
princip rada i komponente i primerke elektronskih
osnovne komponente dijagnosticiranje: upravljačkih jedinica i
antiblokadnih - Klasičnih i izvršnih elemenata pojedinih
sistema, sistema antiblokadnih sistema sistema.
za regulisanje za kočenje - Koristiti multimedijalne
pogonskog klizanja (ABS) prezentacije i simulacije
i sistema za - Sistema za rada pojedinih elemenata i
regulisanje regulisanje pogonskog sistema.
dinamike vožnje klizanja (ASR) - Koristiti raspoložive
- umeti da izvrši - Sistema za softverske pakete za
dijagnostiku, regulisanje dinamike izučavanje i čitanje
zamenu i potrebna vožnje (ESP) električnih šema konkretnih
podešavanja - Aktivno ogibljenje sistema sa električnim
pojedinačnih (vešanje) davačima, elektronskom
elemenata i jedinicom i izvršnim
uređaja elementima.
antiblokadnih - Prilikom teorijske obrade
sistema, sistema koristiti vozila, uređaje i
za regulisanje opremu iz radionice
pogonskog klizanja - Insistirati na povezivanju
i sistema za prethodno stečenih znanja iz
regulisanje elektrotehnike, elektronike,
dinamike vožnje osnove mašinstva, motora SUS
- umeti da izvrši i prethodno obrađenih modula
dijagnostiku, ovog predmeta.
zamenu i potrebna - Praktične sadržaje
podešavanja uskladiti sa izvođenjem
pojedinačnih teorijske nastave, a u toku
elemenata i merenja koristiti raspoložive
uređaja aktivnog osciloskope i dijagnostičke
ogibljenja (vešanja) instrumente

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Sistemi sigurnosti na vozilima
Trajanje modula: 109 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovne elemente, - Sistem za sigurnost - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja iz princip rada i funkciju putnika u slučaju sudara, obuhvata 29 časova, a
sistema sigurnosti na sistema za sigurnost putnika - Sistem za nadzor pritiska praktični 80 časova
vozilima u slučaju sudara - vazdušni u gumama - Pri obradi pojedinih
jastuci i sigurnosni - Radar za kontrolu nastavnih jedinica koristiti
pojasevi rastojanja, panoe, slike, crteže,
- umeti da izvrši - Sistem za zaštitu od primerke elektronskih
dijagnostiku pojedinačnih krađe, upravljačkih jedinica i
elemenata i uređaja sistema - Ostali savremeni sistemi izvršnih elemenata pojedinih
za sigurnost putnika u sigurnosti na vozilima, sistema.
slučaju sudara - Koristiti multimedijalne
- znati osnovne elemente, prezentacije i simulacije
princip rada i funkciju rada pojedinih elemenata i
sistema za nadzor pritiska u sistema.
gumama - Koristiti raspoložive
- umeti da izvrši softverske pakete za
dijagnostiku, zamenu i izučavanje i čitanje
potrebna podešavanja električnih šema konkretnih
pojedinačnih elemenata i sistema sa električnim
uređaja sistema za nadzor davačima, elektronskom
pritiska u gumama jedinicom i izvršnim
- znati osnovne elemente, elementima.
princip rada i funkciju - Prilikom teorijske obrade
sistema za kontrolu koristiti vozila, uređaje i
rastojanja opremu iz radionice
- umeti da izvrši - Insistirati na povezivanju
dijagnostiku, zamenu i prethodno stečenih znanja iz
potrebna podešavanja elektrotehnike, elektronike,
pojedinačnih elemenata i osnove mašinstva, motora SUS
uređaja sistema za kontrolu i prethodno obrađenih modula
rastojanja ovog predmeta.
- znati osnovne elemente, - Praktične sadržaje
princip rada i funkciju uskladiti sa izvođenjem
sistema za zaštitu od krađe teorijske nastave, a u toku
vozila merenja koristiti raspoložive
- umeti da izvrši osciloskope i dijagnostičke
dijagnostiku, zamenu i instrumente
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
uređaja sistema za zaštitu
od krađe vozila

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Sistemi komfora na vozilima
Trajanje modula: 120 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula ZA OSTVARIVANjE MODULA
učenik će:
- Sticanje teoretskih - znati osnovne elemente, - Namena, princip rada, - Teorijski deo modula
i praktičnih znanja princip rada i funkciju osnovne komponente i obuhvata 48 časova, a
iz sistema komfora sistema za elektronsko dijagnosticiranje sistema praktični 72 časa
na vozilima upravljanje automatskim za: - Pri obradi pojedinih
menjačem - Elektronsko upravljanje nastavnih jedinica koristiti
- umeti da izvrši automatskim menjačem, panoe, slike, crteže,
dijagnostiku, zamenu i - Automatsku regulaciju primerke elektronskih
potrebna podešavanja brzine, upravljačkih jedinica i
pojedinačnih elemenata i - Elektro-mehaničko izvršnih elemenata pojedinih
uređaja sistema za upravljanje menjačem, sistema.
elektronsko upravljanje - Informacioni i - Koristiti multimedijalne
automatskim menjačem navigacioni uređaji, prezentacije i simulacije
- znati osnovne elemente, - Antena, radio, audio i rada pojedinih elemenata i
princip rada i funkciju TV uređaji na vozilima, sistema.
sistema za automatsku - Automatsko zagrevanje - Koristiti raspoložive
regulaciju brzine putničkog prostora, softverske pakete za
- umeti da izvrši - Klima uređaji na izučavanje i čitanje
dijagnostiku, zamenu i vozilima električnih šema konkretnih
potrebna podešavanja - Ostali savremeni sistemi sistema sa električnim
pojedinačnih elemenata i komfora na vozilima. davačima, elektronskom
uređaja sistema za jedinicom i izvršnim
automatsku regulaciju elementima.
brzine - Prilikom teorijske obrade
- znati osnovne elemente, koristiti vozila, uređaje i
princip rada i funkciju opremu iz radionice
sistema za - Insistirati na povezivanju
elektro-mehaničko prethodno stečenih znanja iz
upravljanje menjačem elektrotehnike, elektronike,
- umeti da izvrši osnove mašinstva, motora SUS
dijagnostiku, zamenu i i prethodno obrađenih modula
potrebna podešavanja ovog predmeta.
pojedinačnih elemenata i - Praktične sadržaje
uređaja sistema za uskladiti sa izvođenjem
elektro-mehaničko teorijske nastave, a u toku
upravljanje menjačem merenja koristiti raspoložive
- znati osnovne elemente, osciloskope i dijagnostičke
princip rada i funkciju instrumente
sistema za informacione i
navigacione uređaje
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
uređaja sistema za
informacione i
navigacione uređaje
- znati osnovne elemente,
princip rada i funkciju
antene, radia, audio i TV
uređaja na vozilima
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja za
ugradnju radia, audio i TV
uređaja na vozilima
- znati osnovne elemente,
princip rada i funkciju
sistema za automatsko
zagrevanje putničkog
prostora
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
uređaja sistema za
automatsko zagrevanje
- znati osnovne elemente,
princip rada i funkciju
klima uređaja na vozilima
- umeti da izvrši
dijagnostiku, zamenu i
potrebna podešavanja
pojedinačnih elemenata i
kompletnog sistema klima
uređaja na vozilima

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Nove i alternativne tehnologije u automobilskoj industriji
Trajanje modula: 14 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik će: MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
- Sticanje teoretskih - znati nove i alternativne - Nove i alternativne - Učenike upoznati sa
znanja iz novih i tehnologije u automobilskoj tehnologije u oblasti: najnovijim tehnologijama
alternativnih tehnologija industriji koje su nastale i - Električnih instalacija koje su se pojavile kod
u automobilskoj industriji koje će se uvesti u budućnosti i osvetljenja, renomiranih proizvođača
iz oblasti: - Električnih mašina vozila poslednjih godina,
- električnih instalacija i (starter-generator,...) kao i tendencije razvoja u
osvetljenja, - Elektrohemijskih izvora navedenim oblastima.
- električnih mašina struje, - Pri obradi pojedinih
(starter-generator,...) - Elektronskih sistema nastavnih jedinica
- elektrohemijskih izvora ubrizgavanja benzinskih i koristiti panoe, slike,
struje, dizel motora, crteže objavljene u stručnim
- elektronskih sistema - Elektronskih sistema časopisima, sajamskim
ubrizgavanja benzinskih i dizel stabilnosti i sigurnosti, katalozima, informativnim
motora, - Elektronskih sistema biltenima i slično.
- elektronskih sistema komfora - Prema mogućnostima škole
stabilnosti, sigurnosti i - Alternativnih pogona organizovati posete
komfora vozila sajmovima automobila
- alternativnih pogona vozila - Novih dijagnostičkih
- novih dijagnostičkih uređaja uređaja
- novih propisa - Novih propisa

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština


Naziv modula: Blok praktična nastava 2
Trajanje modula: 90 časova


CILjEVI MODULA ISHODI MODULA PREPORUČENI SADRŽAJI PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku modula učenik MODULA ZA OSTVARIVANjE MODULA
će:
- Sticanje praktičnih - znati organizaciju - Organizacija - Zavisno od veličine
znanja iz sistema preduzeća-servisa, preduzeća - servisa, preduzeća-servisa
električnih i organizaciju radnog mesta, - Organizacija radnog organizovati praktičnu
elektronskih sistema na mere zaštite na radu i mesta, nastavu tako da učenik
vozilima zaštite okoline. - Sprovođenje mera u potpunosti bude
- umeti da izvrši prijem zaštite na radu i upoznat sa
vozila i popuni tehničku zaštita okoline organizacijom rada u
dokumentaciju vezanu za - Prijem vozila, preduzeću-servisu, da
pojedinu neispravnost popunjavanje se pridržava mera
vozila, dokumentacije i zaštite na radu i mera
- umeti da pravilno koristi procena problema zaštite okoline,
dijagnostičku opremu i stranke vezane za - U prvoj nedelji
uređaje različitih tehničku neispravnost učenika treba detaljno
proizvođača, vozila, upoznati sa kompletnom
- umeti da samostalno - Podešavanje zazora raspoloživom opremom i
izvrši dijagnostiku ventila i ugla dijagnostičkim
električnih i elektronskih predubrizgavanja dizel uređajima kojima servis
uređaja i sistema na motora, raspolaže.
vozilima. - Proučavanje - U drugoj i trećoj
tehničkih uputstava nedelji učenik treba pod
dijagnostičke opreme nadzorom stručnog lica
u servisu i načina da učestvuje u
korišćenja, dijagnostici svih
- Dijagnostika i uređaja i sistema na
otklanjanje kvarova na vozilima.
elektronskim - Za vreme rada učenik
sistemima ubrizgavanja treba da vodi dnevnik
dizel motora, rada sa opisom
- Dijagnostika i izvršenih radova i
otklanjanje kvarova na svojim zapažanjima.
sistemima stabilnosti - Dnevnik rada
vozila, pregledava i ocenjuje
- Dijagnostika i predmetni nastavnik,
otklanjanje kvarova na koji je ujedno i
sistemima sigurnosti zadužen za obilazak i
vozila, kontrolu izvođenja
- Dijagnostika i praktične nastave.
otklanjanje kvarova na
sistemima komfora
vozila.

Preporučeni načini ocenjivanja modula

usmeno test esej domaći pismeni aktivnost praćenje dnevnik test samostalni grafički
izlaganje zadatak zadatak na praktičnog rada praktičnih praktični rad rad
času rada veština

5. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Batterien und Bordnetze, Bosch, 1 987 722 003
- Lichttehnik, Bosch, 1 987 722 039
- Generatoren, Bosch, 1 987 722 006
- Startanlagen, Bosch, 1 987 722 007
- Schaltzeichen und -plane fGjr Kfz, Bosch 1 987 722 002
- Sensoren im Kraftfahrzeug, Bosch 1 987 722 031
- Mikroelektronik im Kraftfahrzeug, Bosh, 1 987 722 022
- Zundsysteme, Bosch, 1 987 722 004,
- ZGjndkerzen, Bosch, 1 987 722 005,
- Ottomotor-management, Grundlagen und Komponenten, Bosch, 1 987 722 036,
- Benzineinspritzsystem K-Jetronic, Bosch, 1 987 722 009,
- Benzineinspritzsystem KE-Jetronic, Bosch, 1 987 722 021,
- Benzineinspritzsystem L-Jetronic, Bosch, 1 987 722 010,
- Benzineinspritzsystem mit Mono-Jetronic, Bosch, 1 987 722 033,
- Benzineinspritzsystem mit M-Motronic, Bosch, 1 987 722 011,
- Benzineinspritzsystem mit ME-Motronic, Bosch, 1 987 722 051,
- Abgastechnik fGjr Ottomotoren, Bosch, 1 987 722 023,
- Kantengesteuerte Diesel-Vereilereinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 014,
- Elektronische Dieselregelung EDC, Bosch, 1 987 722 035,
- Diesel-Radialkolbenpumpen VR, Bosch, 1 987 722 053,
- Diesel-Speichereinspritzsystem, Common Rail CR, Bosch, 1 987 722 054,
- Diesel-Einspritzsysteme, Unit Injector System/Unit Pump System, Bosch, 1 987 722 056,
- Diesel- Reiheinspritzpumpen, Bosch, 1 987 722 057,
- Dieselmotor-Management im Gnjberblick, Bosch, 1 987 722 058,
- Nfz-Druckluftanlagen (1): Anlagenplane, Bosch, 1 987 722 015,
- Nfz-Druckluftanlagen (2):Gerate, Bosch, 1 987 722 016,
- Audio, Navigation und Telematik fGjr Kraftfahrzeuge, Bosch, 1 987 722 032,
- Sichereits- und Komforsysteme, Bosch, 1 987 722 037,
- Elektronisches Stabilitionsprogramm EPS, Bosch, 1 987 722 052,
- Adaptive Fahrgeschnjindigkeitsregelung ECC, Bosch, 1 987 722 034,
- Anton Herner: Kfz-Elektronik, Vogel, 1999.
- Ulrich Deh: Kfz-Klimaanlagen, Vogel, 1999.
- Tehnička dokumentacija poznatih proizvođača vozila,
- Programski paketi za vozila (ESl-tronic BOSCH, Autodata, ElsaNjin, Sun SAIS, TIS 2000, Njorkshop, i dr.)
6. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Tehnički materijali,
- Osnove mašinstva,
- Motori SUS i vozila,
- Osnove elektrotehnike,
- Elektronika,
- Računarstvo i informatika,
- Fizika,
- Matematika,
- Strani jezik (engleski i nemački).
ISTORIJA (izborni predmet)
Područja rada:
Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane
Elektrotehnika i
Mašinstvo i obrada metala
Zdravstvo i socijalna zaštita
Razred: svi razredi četvorogodišnjih i trogodišnjih oglednih obrazovnih profila
CILjEVI PREDMETA:
- Razumevanje osnovnih pojmova istorijske nauke;
- Razumevanje društva i društvenih odnosa u prošlosti;
- Razumevanje uticaja privrede na društvo i način života;
- Razumevanje pojma država i njenog razvitka u vremenu i prostoru;
- Razumevanje razvojnosti kulturnih pojava i procesa;
- Poznavanje ustanova kulture;
- Poznavanje verovanja i običaja i povezanosti vere i kulture u prošlosti i sadašnjosti;
- Razumevanje ekonomskih promena u prošlosti i sadašnjosti i posledice tih promena na društvo, državu i kulturu;
- Razumevanje uloge pojedinaca u pojavama i procesima prošlih i sadašnjih vremena
Ciljevi i ishodi nastave istorije su:
1. Razumevanje pojava i procesa u društvu i njihova povezanost u prostoru i vremenu.
Učenik će:
1.1. znati da objasni veze između prirodnih i društvenih pojava i procesa u prostoru i vremenu;
1.2. znati da objasni dejstvo različitih društvenih i kulturnih činilaca i njihove međusobne odnose u istorijskim procesima (privredni, društveni, tehnološki, politički, religijski...);
1.3. biti u stanju da objasni razvojnost društvenih i kulturnih pojava i procesa i njihovu povezanost u prostoru i vremenu.
2. Primena znanja, veština i stavova stečenih u nastavi istorije u različitim okolnostima.
Učenik će:
2.1. zauzimati stav prema lokalnim, regionalnim, nacionalnim i svetskim problemima;
2.2. odlučivati o vlastitoj profesionalnoj orijentaciji na osnovu sopstvene sposobnosti i interesovanja kao i na osnovu podataka o društvenoj i profesionalnoj pokretljivosti;
2.3. razumeti društvene i kulturne vrednosti i norme (etičke, pravne, estetske);
2.4. kritički koristiti informacije (razlikuje bitno od nebitnog, povezuje, organizuje, procenjuje sa stanovišta verodostojnosti).
Nastava istorije u oglednim u područjima rada: Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane, Elektrotehnika, Mašinstvo i obrada metala i Zdravstvo i socijalna zaštita, koncipirana je u velike tematske celine. Zadatak nastavnika je da učenicima na početku školske godine ponudi 6 nastavnih tema od kojih će učenici, kao grupa, prema svojim sklonostima izabrati 3 teme koje će obraditi na časovima istorije a prema nastavnom planu za svaki ogledni obrazovni profil.
TEME
1. BORBA ZA PLODNU ZEMLjU
Cilj
Razumevanje različitih napora čoveka da dođe do plodne zemlje.
Ishodi:
Učenik će:
- razumeti značaj irigacionog sistema u borbi za dobijanje plodne zemlje;
- razumeti uzroke seoba, kolonizacija i ratova u borbi za plodnu zemlju;
- razumeti uzroke i posledice unutrašnje kolonizacije u borbi za plodnu zemlju;
- znati tehnike obrade zemlje i načine njihovog usavršavanja u borbi za plodnu zemlju.
Sadržaji:
- Reke koje daju život - irigacioni sistemi (Tigar, Eufrat, Ind, Nil, Dunav...)
- Kolonizacija, seobe i ratovi (grčka kolonizacija, seoba Slovena, osvajanje američkog zapada......)
- Unutrašnja kolonizacija (isušivanje močvara-Nizozemska, krčenje šuma-Srbija)
- Način obrade zemlje: od motike do mašine - kombajna
2. SELO I GRAD
Ciljevi:
- Sticanje osnovnih znanja o selu i gradu u prošlosti i sadašnjosti
- Razumevanje odnosa sela i grada u prošlosti i sadašnjosti
Ishodi:
Učenik će:
- znati osnovna obeležja naselja neolita;
- znati osnovna obeležja antičkog grada i njegovu povezanost sa selom;
- znati obeležja sela srednjeg veka;
- znati obeležja grada srednjeg veka i razlikovati različite tipove gradova;
- razumeti razloge pojave modernih gradova i posledice njihovog razvoja na selo;
Sadržaj:
- Nastanak sela - prva naselja u neolitu
- Antički grad: Vavilon, grčki polisi, Aleksandrija, Rim...
- Srednjovekovni gradovi: Dubrovnik, Venecija, Carigrad...
- Moderni gradovi i posledice po razvoj sela (na primeru Srbije)
- Naselja u istorijskim periodima: položaj, izgled, način života, privreda, društvo...
3. PRIČE IZ STARINA
Ciljevi:
- Upoznavanje verovanja i običaja naroda u prošlosti i sadašnjosti
- Razumevanje mitova kao predstave sveta u određenom istorijskom vremenu
Ishodi:
Učenik će:
- poznavati verske predstave ljudi u prošlosti;
- poznavati običaje ljudi u prošlosti i sadašnjosti;
- uočiti sličnosti i razlike u običajima verskih zajednica;
- razumeti mit kao obeležje određenog kulturno-istorijskog perioda;
- razumeti biljne i životinjske predstave u mitovima, religiji, običajima, likovnim predstavama...
Sadržaji:
- Politeizam, monoteizam - judaizam, hrišćanstvo, islam
- Post, Božić, Uskrs, slava, Kurban Bajram, Jon Kipur
4. BIBER MENjA SVET
Ciljevi:
- Razumevanje uzroka, toka i posledica velikih geografskih otkrića
- Uočavanje različitosti pojava i procesa u Zapadnoj Evropi i na Balkanu u periodu velikih geografskih otkrića
Ishodi:
Učenik će:
- razumeti uzroke velikih geografskih otkrića;
- razumeti značaj otkrića (naučno-tehnička) u menjanju svesti i načinu života ljudi;
- uočiti razlike u procesima i posledicama u Zapadnoj Evropi i na Balkanu u periodu velikih geografskih otkrića.
Sadržaji:
- Mirisi, začini i svila grade most između Evrope i Azije
- Nova saznanja menjaju svest i život ljudi
- Putovanja u neizvesno
- Krompir na evropskoj trpezi - novi jelovnik Evrope
- Osmanlije menjaju Balkan
5. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA
Cilj:
Prepoznavanje problema savremenog sveta
Ishodi:
Učenik će:
- uočiti promene u svetu u drugoj polovini DžDž veka koje su izazvane ekonomskim i vojno-političkim pregrupisavanjem;
- biti u stanju da uoči ekološke probleme savremenog sveta
- uočiti tehnološki razvoj savremenog sveta
- uočiti suprotnosti izazvane tehnološkim razvojem savremenog sveta
Sadržaji:
- Evropske i svetske institucije
- Problem siromaštva
- Ekološki problemi
- Problemi u obrazovanju
- Nuklearni otpad
- Savremena industrija
6. ZNAMENITI SRBI
Ciljevi:
- Razumevanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture u prošlosti i sadašnjosti
Sticanje znanja o znamenitim Srbima koji su obeležili epohe u kojima su živeli
- Razvijanje kritičkog stava prema njihovoj ulozi u društvu
Ishodi:
Učenik će:
- poznavati načine na koje društvo i kultura utiču na formiranje ličnosti i ponašanja pojedinaca;
- biti u stanju da shvati uloge pojedinca za razvoj nacije, društva i kulture;
- znati čime je znamenita ličnost obeležila epohu u kojoj je živela;
- biti u stanju da kritički koristi informacije (razlikuje bitno od nebitnog, procenjuje sa stanovišta verodostojnosti)
- razlikovati naučno-istorijske od slobodnih i tendecioznih ili mitskih interpretacija
Sadržaj:
- državnici
- vladari
- pisci
- slikari...
7. MIGRACIJE
Ciljevi:
- Sticanje znanja o migracijama kao konstantnim pojavama u istoriji ljudskog društva;
- Razumevanje uzročno-posledičnih veza privredno-ekonomskog, političkog i kulturnog razvoja društva u odnosu na migracije.
Ishodi:
Učenik će:
- znati osnovne činioce migracija kao društvenih pojava;
- biti u stanju da analizira dinamiku unutar društva koja dovodi do pojačanog kretanja društva;
- razumeti uticaj migracija na svakodnevni život ljudi
Sadržaj:
- Pojam i tipovi migracija
- Najstarije ljudske migracije (praistorijske, biblijske, migracije antičkog sveta)
- Velika seoba naroda (od Huna do Mađara)
- Kolonizacija Novog sveta
- Savremene migracije (privredno-ekonomske, političke, prisilne)
- Srpske seobe (od Zakarpatja do DžDž veka)
8. VOJSKA, ORUŽJE , RAT
Ciljevi:
- Sticanje znanja o oružju, vojsci i ratovima
- Razvijanje kritičkog stava prema ratu kao društvenoj pojavi
Ishodi:
Učenik će:
- znati razvoj oružja, vojne organizacije i tipove rata;
- razumeti ulogu pojedinca u ratu kao društvenoj pojavi;
- razlikovati negativne i pozitivne posledice rata;
- argumentovano diskutovati o ratu kao društvenoj pojavi;
- kritički koristiti informacije u izgradnji sopstvenog stava.
Sadržaj:
Pojam rata kao fenomena i tekovine ljudske civilizacije
Ovu temu obraditi kroz:
- karakteristične ratove određene epohe
- tipove rata (osvajački, odbrambeni, kolonijalni...)
- najveće vojskovođe i njihovo vreme (npr. Aleksandar Makedonski, Hanibal, Napoleon)
- karakteristične bitke određenih epoha
- ratovi DžDž veka (međunarodne konvencije)
9. ŽIVOT I OBIČAJI NA DVORU
Cilj:
Sticanje znanja o životu i običajima na evropskim dvorovima
Ishodi:
Učenik će:
- biti u stanju da shvati ulogu dvora u društvenom, političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju države;
- biti u stanju da kritički i analitički sagleda uslovljenost života na dvoru pripadnošću određenom kulturnom području;
- razlikovati pozitivne i negativne posledice života na dvoru na ukupan društveni razvoj.
Sadržaj:
- Pojam monarhije
- Zapadnoevropski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
- Vizantijski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
- Osmanlijski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
- Srpski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
10. SRPSKA REVOLUCIJA 1804-1835
Ciljevi:
- Sticanje znanja o srpskoj revoluciji kao najznačajnijem događaju borbe za nacionalno oslobođenje
- Razumevanje aspekata srpske revolucije kao društvene pojave
Ishodi:
Učenik će:
- znati uzroke, tok i posledice srpske revolucije
- biti u stanju da sagleda srpsku revoluciju kao deo širih evropskih zbivanja
- znati najznačajnije ličnosti i njihovu ulogu u srpskoj revoluciji
- razumeti politički, sociološki i kulturni aspekt srpske revolucije
- biti u stanju da se kritički i analitički odnositi prema mestu i značaju srpske revolucije u sveukupnom nacionalnom razvoju
- biti u stanju da shvatiti značaj formiranja državnih institucija i kodifikovanog prava i utemeljenja novovekovnih srpskih dinastija
Sadržaji:
- Turska na prelazu iz DžVIII u DžIDž vek
- Buna na dahije
- Ustanci
- Društvene i privredne promene u Srbiji
- Izgradnja moderne srpske države
- Srpska revolucija u kontekstu evropskih zbivanja
- Značajne ličnosti revolucije
11. KULTURA SRBA NA PRELAZU IZ DžIDž U DžDž VEK
Ciljevi:
- Sticanje znanja o kulturi Srba na prelazu iz DžIDž u DžDž vek
- Razumevanje različitih kulturnih uticaja na prostoru Srbije
- Uočavanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture
Ishodi:
Učenik će:
- znati osnovne karakteristike kulturnog preobražaja kod Srba na prelazu iz DžIDž u DžDž vek, biti u stanju da sagleda srpsku kulturu u kontekstu evropskih kulturnih dešavanja
- razlikovati način života stanovnika grada i sela u odnosu na regiju
- biti u stanju da razlikuje dinamiku promena, načina života pojedinca u odnosu na društvenu pripadnost
- znati da navede uslove koji određuju kulturne procese
- razumeti ulogu pojedinca za kulturni razvoj nacije
- razumeti značaj obrazovanja za opšti kulturni napredak
- razumeti način na koje društvene institucije i institucije kulture služe zadovoljenju ličnih i zajedničkih potreba
Sadržaj:
- obrazovanje kod Srba
- novi umetnički pravci u: književnosti, likovnoj umetnosti, arhitekturi, muzici (romantizam, realizam, impresionizam)
- kultura života u gradu i selu
- evropeizacija Srbije
12. SRPSKE DINASTIJE
Ciljevi:
- Sticanje znanja o istorijskom periodu kojem odabrana dinastija pripada
- Sticanje znanja o ulozi i značaju dinastije za epohu kojoj pripada
Ishodi:
Učenik će:
- znati da odredi epohu kojoj dinastija pripada
- biti u stanju da odabranu dinastiju sagleda u nacionalnom i evropskom kontekstu
- biti u stanju da shvati pojedinca, pripadnika odabrane dinastije, i njegovu ulogu u nacionalnom i evropskom kontekstu
- moći da se kritički odnosi prema mestu i ulozi dinastije i pojedinca, pripadnika dinastije(vladar), u istorijskom razvitku Srba
- uočiti uticaj dinastije na politički, ekonomski i kulturni razvitak države
Sadržaj:
- Pojam dinastije i principi nasleđivanja
- Uloga dinastije i pojedinaca u političkom, privrednom i kulturnom razvitku Srbije
- Dinastički sukobi
13. GRAANSKE REVOLUCIJE - PUT KA MODERNOJ NACIJI
Cilj:
Negovanje svesti o nacionalnoj pripadnosti i razvijanje duha tolerancije prema pripadnicima drugih nacija
Ishod:
Učenik će:
- razumeti pojam nacije i proces njenog razvoja
- analizirati pozitivne i negativne aspekte procesa stvaranja nacije na primeru sopstvenog naroda
- uočiti značaj građanskih revolucija za razvoj nacije
- razlikovati nacionalizam, šovinizam i patriotizam
Sadržaj:
- Pojam nacije kroz ideje Francuske građanske revolucije
- Ideje Francuske građanske revolucije u revolucionarnim pokretima evropskih nacija
- Nacionalno ujedinjenje (Nemačka, Italija...)
- Srpsko nacionalno pitanje i nacionalna pitanja u tri velika carstva (Rusija, Austro Ugarska, Turska)
- Nacionalizam, šovinizam, patriotizam
- Nacija danas
14. BALKAN IZMEU ISTOKA I ZAPADA
Cilj:
Razumevanje prožimanja različitih kulturnih, geopolitičkih i ekonomskih uticaja i interesa na Balkanu
Ishodi:
Učenik će:
- razumeti geopolitički položaj Balkana
- uočiti i razumeti prožimanje različitih kulturnih, geopolitičkih i ekonomskih interesa na Balkanu
- razviti kritički stav prema događajima iz neposredne prošlosti
- analizirati i argumentovano diskutovati o pozitivnim i negativnim aspektima života na Balkanu
Sadržaj:
- Podela Carstva i doseljavanje Slovena
- Velika šizma
- Balkan na razmeđu različitih uticaja (Vizantija, Turska, Zapadna Evropa)
- Istočno pitanje
- Balkan u geopolitičkoj podeli DžDž veka
15. PRIČE IZ STARINA
Cilj:
- Upoznavanje verovanja i običaja naroda u prošlosti i sadašnjosti
- Razumevanje mitova kao predstave sveta u određenom istorijskom vremenu
Ishodi:
Učenik će:
- poznavati verske predstave ljudi u prošlosti
- poznavati običaje ljudi u prošlosti i sadašnjosti
- uočiti sličnosti i razlike u običajima verskih zajednica
- razumeti mit kao obeležje određenog kulturno-istorijskog perioda
- razumeti biljne i životinjske predstave u mitovima, religiji, običajima, likovnim predstavama ...
Sadržaj:
- Politeizam, monoteizam: judaizam, hrišćanstvo, islam
- Post, Božić, Uskrs, slava, Kurban Bajram, Jon Kipur
16. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA
Cilj:
Prepoznavanje problema savremenog sveta
Ishodi:
Učenik će:
- uočiti promene u svetu u drugoj polovini DžDž veka koje su izazvane ekonomskim i vojno-političkim pregrupisavanjem
- biti u stanju da uoči ekološke probleme savremenog sveta
- uočiti tehnološki razvoj savremenog sveta
- uočiti suprotnosti izazvane tehnološkim razvojem savremenog sveta
Sadržaj:
- Evropske i svetske institucije
- Problem siromaštva
- Ekološki problemi
- Problemi u obrazovanju
- Nuklearni otpad
- Savremena industrija
17. IZUMI
Cilj:
Upoznavanje učenika sa predmetima koje je čovek izumeo i sa njihovom primenom
Uočavanje linije razvojnosti izuma
Poznavanje ličnosti koje su svojim izumima doprinele promeni slike sveta
Ishodi:
Učenik će:
- znati izume čoveka u prošlosti i sadašnjosti
- uočavati razvojnost čovekovih izuma
- znati kako je čovek koristio izume
- poznavati ličnosti čiji izumi su doprineli promeni slike sveta
Sadržaj:
- Izumi menjaju sliku sveta
- Izumi izazivaju otpore
- Izumi unapređuju privredu i menjaju sliku društva
- Značajne ličnosti i njihovi izumi
18. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
Cilj:
Poznavanje ključnih pronalazaka za industrijske revolucije
Razumevanje perioda industrijske revolucije
Uočiti značaj promena u privredi i društvu koje su nastale u vreme industrijskih revolucija
Ishodi:
Učenik će:
- znati najznačajnije pronalaske u pojedinim industrijskim revolucijama
- uviđati promene u razvoju privrede zahvaljujući industrijskim revolucijama
- znati uticaj industrijskih revolucija na razvoj društva
- znati promene u odnosima u svetu u vreme industrijskih revolucija
- uočiti značaj industrijskih revolucija na promene u svakodnevnom životu ljudi
- poznavati ličnosti značajne za industrijske revolucije
Sadržaj:
- Pronalasci dovode do revolucije u privredi
- Industrijske revolucije menjaju ekonomske i političke odnose
- Promene načina života i migracije u vreme industrijskih revolucija
- Značajne ličnosti i njihovi pronalasci
UPUTSTVO ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
U oglednim školama, istorija pripada grupi izbornih opšteobrazovnih predmeta. Zastupljena je u četvorogodišnjim i trogodišnjim oglednim obrazovnim profilima sa jednim ili dva časa nedeljno a prema nastavnom planu i programu za svaki ogledni obrazovni profil u ovim područjima rada.
Nastava istorije u ovim školama, koncipirana je u velike tematske celine.
Zadatak nastavnika je da učenicima ponudi 6 nastavnih tema od kojih će učenici, kao grupa, prema svojim sklonostima izabrati 3 teme koje će obraditi na časovima istorije. Od te tri teme najmanje jedna mora biti iz nacionalne istorije.
LISTA TEMA ZA PODRUČJE RADA POLjOPRIVREDA, PROIZVODNjA I PRERADA HRANE :
1. BORBA ZA PLODNU ZEMLjU;
2. SELO I GRAD ;
3. PRIČE IZ STARINA;
4. BIBER MENjA SVET;
5. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;
6. ZNAMENITI SRBI;
7. MIGRACIJE ;
8. VOJSKA, ORUŽJE , RAT;
9. ŽIVOT I OBIČAJI NA DVORU;
10. SRPSKA REVOLUCIJA 1804-1835;
11. KULTURA SRBA NA PRELAZU IZ DžIDž U DžDž VEK;
12. SRPSKE DINASTIJE ;
13. GRAANSKE REVOLUCIJE - PUT KA MODERNOJ NACIJI;
14. BALKAN IZMEU ISTOKA I ZAPADA;
15. PRIČE IZ STARINA;
16. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;
17. IZUMI;
18. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE ;
LISTA TEMA ZA PODRUČJA RADA ELEKTROTEHNIKA, MAŠINSTVO I OBRADA METALA I ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA:
1. PRIČE IZ STARINA;
2. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;
3. ZNAMENITI SRBI;
4. MIGRACIJE ;
5. VOJSKA, ORUŽJE , RAT;
6. ŽIVOT I OBIČAJI NA DVORU;
7. SRPSKA REVOLUCIJA 1804-1835;
8. KULTURA SRBA NA PRELAZU IZ DžIDž U DžDž VEK;
9. SRPSKE DINASTIJE ;
10. GRAANSKE REVOLUCIJE -PUT KA MODERNOJ NACIJI;
11. BALKAN IZMEU ISTOKA I ZAPADA;
12. PRIČE IZ STARINA;
13. PROBLEMI SAVREMENOG SVETA;
14. IZUMI;
15. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE .
Za svaku predloženu tematsku celinu dati su ciljevi, ishodi i sadržaji. Ishodi su centralno mesto ovog programa i oni treba da posluže profesorima da nastavni proces u ovom predmetu bude tako oblikovan da se navedeni ishodi postignu. Do ishoda možemo doći pravilnim i dobrim odabirom sadržaja. To znači da sadržaje koje smo Vam ponudili možete prilagođavati učenicima sa kojima radite, kako bi najlakše i najbrže dostigli navedene ishode. Uspeh u realizaciji sadržaja i postizanju ishoda zavisi od metoda / aktivnosti koje ste planirali. Predlažemo Vam stalnu interakciju sa učenicima, primenu radioničarskog rada, istraživačke metode / aktivnosti.... Učenike treba podsticati na istraživački rad i rešavanje problemskih pitanja. Važno mesto u postizanju ishoda imaju i nastavna sredstva (karte, atlasi...) Učenike treba upućivati i na ostalu literaturu.
Predlažemo literaturu za učenike:
- Radne sveske od prvog do četvrtog razreda gimnazije.
- Istorija privatnog života, 1-3, Beograd, Klio, 2000. - 2003.
- A. Veselinovć, R. Ljušić, Srpske dinastije, Novi Sad, 2001.
- Miloš Blagojević, Dejan Medaković, Radoš Ljušić, Ljubodrag Dimić, Istorija srpske državnosti, 1-3, Novi Sad, 2000. - 2001.
- Bojan Aleksov, Uporedne hronologije, Novi Sad, 2003.
- Nebojša Jovanović, Leksikon ličnosti, Novi Sad, 2000.
Postizanje ciljeva i program koji je prestruktuiran zahteva veće angažovanje nastavnika. Komisija je predložila sledeću literaturu za nastavnike:
- Oksfordska istorija Grčke i Helenističkog doba, Beograd, Klio, 1999.
- Oksfordska istorija Rimskog sveta, Beograd, Klio, 1999.
- Istorija privatnog života, 1-3, Beograd, Klio, 2000. -2003.
- G . Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd,
- Sidni Peinter, Istorija srednjeg veka, Beograd, Klio, 1997.
- Robert Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd, Klio 2002.
- Fernan Brodel, Mediteran, 1-2, Beograd, Geopoetika, 2001.
- H. Kenigsberger, Dž. Mouz, Dž. Bouler, Evropa u šesnaestom veku, Beograd, Klio, 2002.
- Donald H. Penington, Evropa u sedamnaestom veku, Beograd, Klio, 2002.
- Hari Herder, Evropa u devetnaestom veku, Beograd, Klio, 2003.
- Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Klio, 2002.
- Filip Longvort, Stvaranje istočne Evrope, Beograd, Klio, 2002.
- Grupa autora, Istorija srpskog naroda, Beograd,
- S. Ćirković, R. Mihaljčić, Leksikon srpskog srednjeg veka, Beograd, 1999.
- A. Veselinović, R. Ljušić, Srpske dinastije, Novi Sad, 2001.
- Miloš Blagojević, Dejan Medaković, Radoš Ljušić, Ljubodrag Dimić, Istorija srpske državnosti, 1-3, Novi Sad, 2000. - 2001.
- Ljubodrag Dimić, Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije,
- Kenedi, Uspon i pad velikih sila, CID , Podgorica.
GEOMETRIJA (izborni predmet)
1. CILjEVI:
- Dobijanje temeljnih teoretskih znanja
- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
- Razvijanje sistematičnosti i urednosti u radu
- Dobijanje znanja potrebnih za rešavanje problema i simulaciju procesa rada
- Osposobljavanje za planiranje rada i preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje
- Formiranje osnova za nastavak obrazovanja
- Formiranje matematičke kulture koja podrazumeva svest o univerzalnosti i primeni matematike i matematičkog načina mišljenja
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Matematika za četvrti razred, autori Milutin Obradović, Dušan Georgijević
- Veneova zbirka za prvi razred, zbirka Krug, autor Živorad Ivanović, Srđan Ognjanović
4. CILjEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred: treći - IZBORNI PREDMET
Godišnji fond zarada: 70 časova


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku trećeg razreda ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
učenik će:
- Sistematizacija i - znati da su tačka, prava i - Tačka, prava, ravan; - Insistirati na
upotpunjavanje znanja o ravan osnovni pojmovi i međusobni položaj, odnosi izvođenju precizne i
osnovnim i izvedenim razlikovati njihove međusobne pripadanja uredne konstrukcije
geometrijskim pojmovima položaje : kolinearnost, - Duž, ugao, diedar, rogalj jednostavnih figura
i njihovim uzajamnim komplanarnost tačaka; paralelnost - Normalnost pravih i ravni - Insistirati na znanju
odnosima (pravih, ravni, prave i ravni), - Ugao između prave i ravni, i razumevanju dokaza
mimoilaznost pravih,... ugao između dve ravni najjednostavnijih
- rešavati jednostavne - Podudarnost figura, tvrđenja (npr. o
kombinatorne probleme podudarnost trouglova, simetrali duži)
prebrojavanja geometrijskih primena. - Kod definisanja i
objekata - Četvorougao, mnogougao, krug obrade transformacija
- znati šta je duž, poluprava, pomagati se
ugao, trougao, poluravan, diedar, grafoskopom ili bar
rogalj ilustracijama na nekim
- znati šta su uglovi sa pogodnim modelima, ako
paralelnim kracima i veze između već nije moguće da se
njih izvede simulacija na
- znati relacije vezane za računaru
unutrašnje i spoljašnje uglove - Za obradu
trougla i to primenjivati u preporučenih sadržaja
rešavanju jednostavnih problema se predlaže 20 časova
- znati osnovne stavove o
podudarnosti trouglova i
primenjivati ih
- znati šta su krug, kružna
linija i njihovi elementi (centar,
poluprečnik, tetiva, luk), znati
šta su tangenta i sečica kruga i
umeti da ih konstruiše
- znati šta je simetrala duži
(ugla), znati njeno svojstvo i
umeti da ga dokaže;
- konstruisati opisani (upisani)
krug datog trougla
- konstruisati visine trougla i
znati da se seku u jednoj tački
(ortocentru)
- znati šta je srednja linija
trougla i njeno svojstvo
- znati šta je težišna duž
trougla i svojstvo težišta
- znati osnovne relacije u
jednakokrakom i jednakostraničnom
trouglu i primenjivati ih
- razlikovati vrste četvorouglova
- znati osnovne stavove o trapezu
i paralelogramu, umeti da ih
dokaže i primenjivati ih
- znati osobine specijalnih
paralelograma, umeti da ih dokaže
i primenjivati ih
- izvoditi jednostavne
konstrukcije trougla i
četvorougla
- znati šta je konveksan
mnogougao; umeti da dokaže i
primeni formule za: izračunavanje
broja dijagonala, zbir unutrašnjih
uglova, zbir spoljašnjih uglova
konveksnog mnogougla
- znati šta su periferijski i
centralni ugao kruga nad istim
lukom i vezu između njih
- znati definiciju i osobine
pravilnih mnogouglova
- Sticanje osnovnih znanja - znati površinu i zapreminu - Obrtna površ, valjak, kupa - Raditi ulazni test
o obrtnim telima valjka i kupe - Površina valjka (npr. po zadacima iz
- umeti da izračuna površinu i - Površina kupe zbirke pripremnih
zapreminu valjka i kupe - Zapremina valjka zadataka za prijemni
- znati površinu i zapreminu tela - Zapremina kupe ispit, samo sa
dobijenog rotacijom nekog - Površina zarubljene kupe izvariranim podacima)
poligona - Zapremina zarubljene kupe - Razvijati tačnost i
- umeti da izračuna površinu i - Sfera i lopta, površina istrajnost u radu
zapreminu tela dobijenog sfere - Razvijati tačnost i
rotacijom nekog poligona - Zapremina lopte istrajnost u radu
- umeti da odredi odnose površina - Tela upisana u loptu - Za obradu
i zapremina lopte i tela upisanog - Tela opisana oko lopte preporučenih sadržaja
(opisanog) oko lopte predlaže se 18 časova
- Sticanje osnovnih znanja - znati osobine sva tri proizvoda - Primena vektora na - Insistirati na
o vektorima vektora određivanje površina i preciznosti i
- znati operacije sa vektorima, zapremina rogljastih tela urednosti
ugao između dva vektora - Za obradu
- umeti da primeni vektore za preporučenih sadržaja
određivanje površina i zapremina predlaže se 8 časova
- Sticanje osnovnih znanja - znati da primeni formule - Predmet proučavanja - Insistirati na
iz analitičke geometrije - znati oblike jednačine prave analitičke geometrije potpunom razumevanju i
- znati uslov paralelnosti i - Rastojanje između dve tačke, efikasnoj primeni
normalnosti dve prave deoba duži u datom odnosu, znanja
- umeti da izračuna ugao između koordinate težišta - Za obradu
dve prave - Površina trougla, preporučenih sadržaja
- znati uslov dodira prave i paralelograma, četvorougla predlaže se 24 časa
elipse - Razni oblici jednačine prave
- znati da odredi tangentu elipse - Jednačina prave kroz jednu i
- umeti da rešava složenije dve tačke
zadatke - Segmentni oblik
- znati uslov dodira prave i - Ugao između dve prave
hiperbole - Normalan oblik jednačine
- znati da odredi tangentu prave
hiperbole - Rastojanje tačke od prave
- znati uslov dodira prave i - Jednačina i osobine elipse
parabole - Prava i elipsa. Uslov dodira
- umeti da primeni na složenije - Jednačina tangente na elipsu
zadatke (presek dve krive - Jednačina i osobine
: 91;: II reda) hiperbole
- Prava i hiperbola, asimptote
- Tangenta hiperbole, uslov
dodira
- Jednačina i osobine parabole
- Prava i parabola
- Tangenta parabole
- Krive II reda

UVOD U ANALIZU (izborni predmet)
1. CILjEVI:
- Dobijanje temeljnih teoretskih znanja
- Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
- Razvijanje sistematičnosti i urednosti u radu
- Dobijanje znanja potrebnih za rešavanje problema i simulaciju procesa rada
- Osposobljavanje za planiranje rada i preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje
- Formiranje osnova za nastavak obrazovanja
- Formiranje matematičke kulture koja podrazumeva svest o univerzalnosti i primeni matematike i matematičkog načina mišljenja
2. PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA
- Matematika za četvrti razred, autori Milutin Obradović, Dušan Georgijević
- Veneova zbirka za prvi razred, zbirka Krug, autor Živorad Ivanović, Srđan Ognjanović
3. CILjEVI, ISHODI I PREPORUČENI SADRŽAJI PREDMETA PO RAZREDIMA

Razred: četvrti - IZBORNI PREDMET
Godišnji fond časova: 62 časa


CILjEVI ISHODI PREPORUČENI SADRŽAJI I TEME PREPORUČENO UPUTSTVO
Po završetku četvrtog ZA OSTVARIVANjE PROGRAMA
razreda učenik će:
- Sticanje osnovnih - znati razlike i - Pojam i osnovna pravila - Insistirati na
znanja iz prepoznaje kombinatorike preciznosti i
kombinatorike varijacije, - Varijacije bez ponavljanja istrajnosti
permutacije i - Varijacije sa ponavljanjem - Za obradu preporučenih
kombinacije - Permutacije bez ponavljanja sadržaja predlaže se 8
- umeti da rešava - Permutacije sa ponavljanjem časova
zadatke - Kombinacije bez ponavljanja
- Sticanje osnovnih - znati osobine - Binomni koeficijentiosobine - Insistirati na
znanja o binomnom binomnih - Binomni obrazac preciznosti i
obrascu koeficijenata i istrajnosti
primenjuje ih u - Za obradu preporučenih
rešavanju zadataka sadržaja predlaže se 8
- umeti da primeni časova
binomnu formulu
- Sticanje osnovnih - umeti da primeni - Pojam slučajnog događaja. - Insistirati na
znanja iz verovatnoće znanje iz Algebra događaja razumevanju i primeni
kombinatorike i - Statistička definicija - Za obradu preporučenih
problema verovatnoće verovatnoće sadržaja predlaže se 14
- Osnovna svojstva verovatnoće časova
- Klasična definicija
verovatnoće
- Uslovna verovatnoća, zavisni
i nezavisni događaji
- Bajesova formulatotalna
verovatnoća
- Sticanje osnovnih - znati tablicu - Pojam izvoda, priraštaj - Insistirati na
znanja o funkcijama izvoda funkcije preciznosti, tačnosti,
- umeti da nađe izvod - Izvod elementarnih funkcija sistematičnosti i
složene funkcije - Izvod složene funkcije urednosti u radu
- Za obradu preporučenih
sadržaja predlaže se 7
časova
- Sticanje osnovnih - znati metodu zamene - Pojam primitivne funkcije i - Insistirati na
znanja o integralima i parcijalne neodređenog integrala preciznosti, tačnosti,
integracije - Osobine neodređenog integrala sistematičnosti i
- umeti da primeni Tablica osnovnih integrala urednosti u radu
metodu zamene i - Metode zamene - Za obradu preporučenih
parcijalne integracije - Metoda parcijalne integracije sadržaja predlaže se 9
časova
- Sticanje osnovnih - znati integraciju - Integral racionalne funkcije - Insistirati na
znanja o racionalne funkcije - Pojam diferencijalne preciznosti i urednosti
diferencijalnim - umeti da prepozna i jednačine I reda - Za obradu preporučenih
jednačinama rešava tipove - Rešavanje diferencijalnih sadržaja predlaže se 7
diferencijalnih jednačina časova
jednačina
- Isticanje osnovnih - znati osobine - Definicija i egzistencija - Insistirati na
znanja o određenom određenog integrala određenog integrala razumevanju određenog
integralu - umeti da primeni - Osobine određenog integrala integrala
određeni integral na - Njutn-Lajbnicova formula - Za obradu preporučenih
izračunavanje površine - Neke primene određenog sadržaja predlaže se 9
i zapremina integralakvadratura, kubatura časova

IZMENE
Na osnovu člana 93. stav 4. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03 - ispravka, 58/04, 62/04 - ispravka i 101/05 - dr. zakon),
Ministar prosvete i sporta donosi
Pravilnik o dopuni Pravilnika o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar
Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku RS - Prosvetni glasnik", br. 8/2006 od 7.7.2006. godine.

Član 1.

U Pravilniku o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar ("Prosvetni glasnik", br. 13/04 i 12/05) posle nastavnog plana i programa ogleda dodaje se Program završnog ispita za ogledni obrazovni profil autoelektričar, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Član 2.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".

Broj 110-00-3869/06-02

U Beogradu, 3. jula 2006. godine

Ministar

dr Slobodan Vuksanović, s.r.

PROGRAM ZAVRŠNOG ISPITA ZA OGLEDNI OBRAZOVNI PROFIL AUTOELEKTRIČAR

CILj ZAVRŠNOG ISPITA

Završnim ispitom proveravaju se stečene stručne kompetencije (u daljem tekstu kompetencije) učenika po završenom obrazovanju za obrazovni profil autoelektričar - ogled.

Lista kompetencija, kao i znanja i veština koje ih omogućuju sastavni je deo oglednog nastavnog plana i programa za ovaj obrazovni profil. U tabeli su date stručne kompetencije za ovaj obrazovni profil.


kompetencija AUTOELEKTRIČAR - ogled
A servisiranje neispravnog dela-sklopa u električnim sistemima vozila
na osnovu naloga
B servisiranje neispravnog dela-sklopa u elektronskim sistemima vozila
na osnovu naloga

OPŠTI I POSEBNI USLOVI ZA POLAGANjE ZAVRŠNOG ISPITA
Učenik može da polaže završni ispit ako je uspešno završio tri razreda škole po programu ogleda za ovaj obrazovni profil.
Učenik može da polaže završni ispit u skladu sa Zakonom.
ORGANIZACIJA ZAVRŠNOG ISPITA
U okviru završnog ispita za ovaj obrazovni profil učenik izvršava dva radna zadatka kojima se proveravaju dve propisane kompetencije.
Završni ispit se sprovodi u školi, proizvodnim pogonima i radionicama (školskim ili u sklopu zanatskih radnji) gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao u toku svog školovanja. Završni ispit za učenika može trajati najviše dva dana.
Ispitna komisija daje ocenu o stečenosti propisanih kompetencija. Komisija ima tri člana i tri zamenika. Komisiju čine:
" dva nastavnika stručnih predmeta za obrazovni profil, od kojih je jedan predsednik komisije i
" predstavnik poslodavaca - majstor u datoj oblasti.
Predstavnika poslodavaca predlaže Unija poslodavaca Srbije u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, odgovarajućim poslovnim udruženjima i Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centrom za stručno i umetničko obrazovanje (u daljem tekstu Centar). Bazu podataka o članovima ispitnih komisija vodi Centar.
Za svakog učenika direktor škole imenuje mentora. Mentor je nastavnik stručnih predmeta koji je obučavao učenika u toku školovanja. On pomaže učeniku u pripremama za polaganje teorijskog i praktičnog dela završnog ispita.
RADNI ZADACI
Za svaku propisanu kompetenciju utvrđuje se lista radnih zadataka.
Listu radnih zadataka za proveru kompetencija priprema Centar. Svaki radni zadatak je standardizovan.
Od standardizovanih radnih zadataka, sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za završni ispit. Broj kombinacija mora biti za 10% veći od broja učenika koji polaže završni ispit u jednoj školi.
Listu radnih zadataka i listu kombinacija za sva zanimanja, Centar dostavlja školama.
Učenik koji je završio treći razred, koji ispunjava posebne uslove i koji je prijavio polaganje završnog ispita, stiče pravo da izvlači odgovarajuću kombinaciju radnih zadataka. U okviru perioda planiranog programom ogleda za pripremu i polaganje završnog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za sve predviđene radne zadatke, obezbeđujući dodatne uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.
OCENjIVANjE ZAVRŠNOG ISPITA
Završni ispit se obavlja kroz dva radna zadatka. Uspeh na završnom ispitu zavisi od ukupnog broja bodova koje je učenik stekao izvršavanjem svih propisanih radnih zadataka.
Svaki radni zadatak može se oceniti sa najviše 100 bodova.
Elementi svakog radnog zadatka su:
1. Priprema za izradu radnog zadatka (pisani tekst)
2. Urednost na radu
3. Izrada radnog zadatka
3.1 Tehnološki proces izrade tj. redosled operacija
3.2 Očekivano vreme za izradu
3.3 Parametri kvaliteta
Elementi radnog zadatka i njihovo ocenjivanje
1. Priprema za izradu radnog zadatka
Po izboru kombinacije radnih zadataka za završni ispit, učenik priprema teorijski deo završnog ispita u pisanoj formi koji mora da sadrži samo:
- osnovne podatke o mašinama, uređajima i opremi neophodnim za izvođenje radnog zadatka;
- opis postupka izrade radnog zadatka.
Ovaj kratak pisani deo završnog ispita predstavlja samo osnovnu informaciju o radnom zadatku i zato učeniku donosi najviše 10 bodova. Učenik ga priprema u školi na konsultacijama, koristeći postojeće udžbenike ili materijale za učenje kao i uz pomoć instruktora odnosno majstora na radnim mestima gde je ostvarivan praktičan deo nastave. Ovaj tekst učenik predaje u tri primerka predsedniku komisije 24 sata pre praktične izrade završnog ispita i sastavni je deo zapisnika o završnom ispitu.
2. Urednost pri radu
Jedan od osnovnih zahteva svih oglednih nastavnih programa bio je razviti kod učenika svest o obavezi poštovanja higijenskih normi, mera zaštite na radu, mera protivpožarne zaštite ali i zaštite životne sredine.
U skladu sa tim, komisija na završnom ispitu ocenjuje kod učenika:
- pripremu za rad (propisana odeća i obuća, lična higijena za rad na radnom mestu);
- urednost radnog mesta - pripremu (sav pribor, alat, mašine, uređaji pripremljeni na radnom mestu i drugo) i u kom stanju ga ostavlja po završenom radnom zadatku;
- poštovanje normi higijene pri radu;
- sprovođenje mera zaštite na radu;
- poštovanje važećih propisa u oblasti zaštite životne sredine za dati delokrug rada;
- urednost radnog mesta na kraju zadatka.
Ispitna komisija ocenjuje poštovanje svih ovih pravila po vrstama, a u skladu sa samim radnim zadatkom. Poštovanje svih ovih normi učeniku donosi 20 bodova.
3. Izrada radnog zadatka
U ukupnoj oceni završnog ispita sama izrada radnog zadatka nosi najviše 70 bodova, koji su strukturirani na sledeći način:
3.1. Tehnološki proces izrade (redosled operacija)
Svaki radni zadatak ima svoj redosled radnih operacija. Komisija prati sve faze u toku izvođenja radnog zadatka i ocenjuje ih. Dobra organizacija i pravilan rad učeniku donosi najviše 22 boda.
3.2 Očekivano vreme za izradu
Potrebno je definisati najpribližnije vreme izrade radnog zadatka. Ako učenik izvede radni zadatak u tom roku može da dobije najviše 20 bodova. Ukoliko je vreme izrade duže od predviđenog, broj bodova se proporcionalno smanjuje.
3.3 Parametri kvaliteta
Za svaki radni zadatak definišu se parametri kvaliteta. Komisija ocenjuje svaki od propisanih parametara. U ovom delu završnog ispita učenik može da ostvari najviše 28 bodova.
Vođenje zapisnika
Svaki član ispitne komisije unosi svoje ocene u obrazac zapisnika koji sadrži standarde za dati radni zadatak. Obrasce zapisnika priprema Centar i dostavlja ih svim školama u kojima se sprovodi ogled.
Na osnovu pojedinačnog ocenjivanja svakog člana, komisija utvrđuje prosečan broj bodova za svaki radni zadatak i taj podatak unosi u Zbirni obrazac za ocenjivanje radnog zadatka na završnom ispitu, koji je sastavni deo Zapisnika o polaganju završnog ispita.
Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na završnom ispitu jednak je zbiru prosečno postignutih bodova na svim radnim zadacima.
Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

UKUPAN BROJ BODOVA USPEH
1 radni zadatak 2 radna zadatka 3 radna zadatka
do 50 do 100 do 150 nedovoljan (1)
51 - 63 101 - 126 151 - 189 dovoljan (2)
64 - 75 127 - 150 190 - 225 dobar (3)
76 - 87 151 - 174 226 - 260 vrlo dobar (4)
88 - 100 175 - 200 261 - 300 odličan (5)

Uspeh učenika na završnom ispitu izražava se ocenom: "postigao /la ______________ uspeh".
DIPLOMA I UVERENjE
Učenik koji je položio završni ispit, stiče pravo na izdavanje Diplome o stečenom srednjem obrazovanju.
Uz Diplomu škola učeniku izdaje Uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa ogleda za obrazovni profil. Uverenje sadrži podatke o:
- školi koja je izdala uverenje;
- nastavnom planu i programu ogleda za obrazovni profil;
- ostvarenim ishodima stručnog obrazovanja;
- postignutom uspehu tokom školovanja i na završnom ispitu.
IZMENE
Na osnovu člana 93. stav 4. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03 - ispravka, 58/04, 62/04 - ispravka, 79/05 - dr. zakon i 101/05 - dr. zakon) i člana 17. stav 4. i člana 24. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05 i 71/05 - ispravka),
Ministar prosvete i sporta donosi
Pravilnik o dopuni Pravilnika o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar
Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku RS - Prosvetni glasnik", br. 3/2007 od 30.4.2007. godine.
Član 1.
U Pravilniku o nastavnom planu i programu ogleda za obrazovne profile elektrotehničar za elektroniku na vozilima i autoelektričar ("Prosvetni glasnik", br. 13/04, 12/05 i 8/06), posle Programa završnog ispita za ogledni obrazovni profil autoelektričar, dodaje se Program maturskog ispita za ogledni obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Član 2.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".
Broj 110-00-3869/06-02
U Beogradu, 20. aprila 2007. godine
Ministar
dr Slobodan Vuksanović, s.r.
PROGRAM MATURSKOG ISPITA ZA OGLEDNI OBRAZOVNI PROFIL ELEKTROTEHNIČAR ZA ELEKTRONIKU NA VOZILIMA
CILj MATURSKOG ISPITA
Maturskim ispitom proverava se da li je učenik, po uspešno završenom obrazovanju za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima, stekao programom propisana znanja, veštine i glavne stručne kompetencije za zanimanja za koja se školovao u okviru obrazovnog profila po programu ogleda.
STRUKTURA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit za učenike koji su se školovali po oglednom programu za obrazovni profil elektrotehničar za elektroniku na vozilima sastoji se od tri nezavisna ispita:
- ispit iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine (u daljem tekstu: maternji jezik);
- ispit za proveru stručno-teorijskih znanja;
- maturski praktični rad.
PREDUSLOVI ZA POLAGANjE MATURSKOG ISPITA
Učenik polaže maturski ispit u skladu sa Zakonom. Maturski ispit može da polaže učenik koji je uspešno završio četiri razreda srednje škole po programu ogleda za ovaj obrazovni profil.
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za stručno i umetničko obrazovanje (u daljem tekstu: Centar) u priručniku o polaganju maturskog ispita za ovaj obrazovni profil (u daljem tekstu: priručnik):
- određuje posebne preduslove za polaganje maturskog ispita;
- utvrđuje listu tema za pismeni ispit iz maternjeg jezika, sa uputstvima za organizaciju ispita i ocenjivanje;
- priprema zbirku zadataka za završni test provere stručno-teorijskih znanja sa uputstvima za strukturiranje testa i njegovo ocenjivanje;
- priprema listu standardizovanih radnih zadataka i kombinacija za maturski praktični rad i liste za ocenjivanje sa uputstvima za organizaciju i realizaciju ispita.
Jedinstvenu listu tema određuju nastavnici maternjeg jezika iz svih škola u kojima se ostvaruje ogled za dati obrazovni profil.
Zbirku zadataka za završni test i praktične radne zadatke pripremaju nastavnici stručnih predmeta iz svih škola u kojima se ostvaruje ogled, u saradnji sa Centrom.
Centar dostavlja priručnik svakoj školi koja ostvaruje nastavni plan i program ogleda.
Priručnik se može dopunjavati svake školske godine.
ORGANIZACIJA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao.
Za svakog učenika direktor škole određuje mentora. Mentor je nastavnik stručnih predmeta i koji je obučavao učenika u toku školovanja. On pomaže učeniku u pripremama za polaganje testa za proveru stručno-teorijskih znanja i maturskog praktičnog rada.
U okviru perioda planiranog programom ogleda za pripremu i polaganje maturskog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za polaganje ispita, obezbeđujući dodatne uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.
Maturski ispit za učenika može da traje najviše pet dana. U istom danu učenik može da polaže samo jedan deo maturskog ispita.
Za svaki deo maturskog ispita direktor škole imenuje stručnu ispitnu komisiju, koju čine tri člana i tri zamenika.
Svaki deo maturskog ispita se ocenjuje i na osnovu tih ocena utvrđuje se opšti uspeh na maturskom ispitu.
Ispit iz maternjeg jezika
Cilj ispita iz maternjeg jezika je provera jezičke pismenosti, poznavanja književnosti kao i opšte kulture.
Ispit se polaže pismeno i traje tri sata.
Na pismenom ispitu iz maternjeg jezika učenik obrađuje jednu od četiri ponuđene teme, koje utvrđuje ispitni odbor škole, na predlog stručnog veća nastavnika maternjeg jezika, sa jedinstvene liste tema objavljene u Priručniku.
Ocenu pisanog rada utvrđuje ispitna komisija na osnovu pojedinačnih ocena svakog člana ispitne komisije.
Ispit za proveru stručno-teorijskih znanja
Cilj ovog dela maturskog ispita je provera stručno-teorijskih znanja neophodnih za obavljanje poslova i zadataka za čije se izvršenje učenik osposobljava tokom školovanja. Ova znanja stiču se kroz sledeće predmete:
- Motori SUS i motorna vozila;
- Električni i elektronski sistemi na vozilima.
Ispit se polaže pismeno, rešavanjem testa za proveru stručno-teorijskih znanja, koji se sastoji od 50 pitanja, a vrednuje se sa ukupno 100 bodova. Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

Ukupan broj bodova ostvaren na testu USPEH
do 50 nedovoljan (1)
51 - 63 dovoljan (2)
64 - 75 dobar (3)
76 - 87 vrlo dobar (4)
88 - 100 odličan (5)

Test priprema Centar, na osnovu zbirke zadataka za završni test.
Komisiju za pregled testova čine tri nastavnika stručnih predmeta.
Maturski praktični rad
Cilj maturskog praktičnog rada je provera glavnih stručnih kompetencija propisanih oglednim nastavnim planom i programom za ovaj obrazovni profil:
- provera ispravnosti i opravka instalacije i električnih uređaja na vozilima;
- dijagnostika ispravnosti i opravka sistema kontrole rada benzinskog i dizel motora;
- dijagnostika ispravnosti i opravka sistema stabilnosti, zaštite i komfora vozila.
Maturski praktični rad sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao u toku svog školovanja.
Ocenu o stečenim propisanim kompetencijama daje ispitna komisija. Komisiju čine tri člana i tri zamenika, koje imenuje direktor škole. Komisiju čine:
- dva nastavnika stručnih predmeta za obrazovni profil, od kojih je jedan predsednik komisije i
- predstavnik poslodavaca - stručnjak u datoj oblasti koga predlaže Unija poslodavaca Srbije u saradnji sa odgovarajućim poslovnim udruženjima, Privrednom komorom Srbije i Centrom. Bazu podataka o članovima ispitnih komisija vodi Centar.
Na maturskom praktičnom radu učenik izvršava tri radna zadatka. Broj radnih zadataka odgovara broju propisanih glavnih stručnih kompetencija, a svaka kompetencija proverava se jednim radnim zadatkom.
Od standardizovanih radnih zadataka sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za maturski praktični rad. Broj kombinacija mora biti za 10% veći od broja učenika koji polažu maturski ispit u jednoj školi.
Učenik ima pravo da izvlači kombinaciju radnih zadataka.
Elementi koji se vrednuju kod svakog radnog radnog zadatka su:
1. priprema za izradu radnog zadatka (pisani tekst);
2. urednost na radu;
3. izrada radnog zadatka:
3.1. redosled operacija, odnosno tehnološki proces izrade;
3.2. očekivano vreme za izradu;
3.3. parametri kvaliteta.
Svaki radni zadatak može da se oceni sa najviše 100 bodova. Uspeh na maturskom praktičnom radu zavisi od ukupnog broja bodova koje je učenik stekao izvršavanjem svih propisanih radnih zadataka.
Svaki član ispitne komisije unosi ocene u svoj obrazac za ocenjivanje, koji sadrži standarde za dati radni zadatak.
Na osnovu pojedinačnog ocenjivanja svih članova, komisija utvrđuje prosečan broj bodova za svaki radni zadatak i taj podatak unosi u zbirni obrazac za ocenjivanje radnih zadataka na maturskom praktičnom radu, koji je sastavni deo zapisnika o polaganju maturskog ispita.
Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na maturskom praktičnom radu, jednak je zbiru postignutih bodova na svim radnim zadacima. Ukupan broj bodova prevodi se u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

UKUPAN BROJ BODOVA USPEH
3 radna zadatka
do 150 nedovoljan (1)
151 - 189 dovoljan (2)
190 - 225 dobar (3)
226 - 260 vrlo dobar (4)
261 - 300 odličan (5)

DIPLOMA I UVERENjE
Učenik koji je položio maturski ispit, stiče pravo na izdavanje diplome o stečenom srednjem obrazovanju za odgovarajući obrazovni profil.
Uz diplomu učenik dobija i uverenje o položenim ispitima u okvir savladanog programa ogleda za obrazovni profil.