ZAKON
O SUDOVIMA
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 5 od 6. februara 2002)
Glava I
OPŠTE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuje se: osnivanje, organizacija i nadležnost sudova; uslovi i postupak izbora sudije; disciplinska odgovornost; prestanak funkcije i razrešenje sudije; uslovi i postupak izbora, prestanka i razrješenja sudije-porotnika; sastav, izbor, nadležnost i način rada Sudskog savjeta; organizacija rada suda; pravosudna uprava; finansiranje rada sudova i ostala pitanja od značaja za blagovremeno i uredno funkcionisanje sudova.
Sudska vlast
Član 2
Sud je državni organ koji vrši sudsku vlast.
Sudsku funkciju vrši sudija i sudija-porotnik.
Nezavisnost i samostalnost
Član 3
Sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno.
Sudijska funkcija se ne smije vršiti ni pod čijim uticajem.
Niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije.
Obaveznost sudske vlasti
Član 4
Sud je dužan da zakonito, objektivno i blagovremeno odlučuje u pravnoj stvari za koju je nadležan.
Dostupnost sudova i ravnopravnost stranaka
Član 5
Svako ima pravo da se obrati sudu radi ostvarivanja svojih prava.
Svi su jednaki pred sudom.
Javnost
Član 6
Rad suda je javan, izuzev u slučajevima predviđenim zakonom.
Nepristrasnost
Član 7
Svako ima pravo na nepristrasno suđenje u razumnom roku.
Pravo na slučajnog sudiju
Član 8
Svako ima pravo da u njegovoj pravnoj stvari, nezavisno od stranaka i svojstva pravne stvari, sudi sudija određen slučajem.
Izbor sudija i sudija-porotnika
Član 9
Sudiju i sudiju-porotnika bira i razrješava Skupština Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština).
Predlog za izbor, prestanak i razrješenje funkcije sudije i sudije-porotnika utvrđuje Sudski savjet u postupku propisanom ovim zakonom.
Broj sudijskih mjesta i broj sudija-porotnika utvrđuje, za svaki sud, Sudski savjet na predlog ministra pravde na osnovu inicijative predsjednika suda.
Ukoliko ministar pravde ne postupi po inicijativi predsjednika suda u roku od 30 dana, predsjednik suda će dostaviti inicijativu Sudskom savjetu.
Odluka o broju sudija i sudija-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Republike Crne Gore".
Sredstva za rad sudova
Član 10
Sredstva i uslove za rad sudova obezbjeđuje Republika Crna Gora (u daljem tekstu: Republika).
Zarade sudija
Član 11
Sudija ostvaruje pravo na zaradu i druga primanja u skladu sa posebnim zakonom.
Pravo sudija na udruživanje
Član 12
Sudije imaju pravo na profesionalno udruživanje.
Glava II
OSNIVANjE, ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST SUDOVA
Osnivanje sudova
Član 13
Sudovi se osnivaju ovim zakonom.
Sudovi
Član 14
Sudovi su:
1) osnovni sud;
2) viši sud;
3) privredni sud;
4) Apelacioni sud Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Apelacioni sud);
5) Upravni sud Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud);
6) Vrhovni sud Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud).
1. Osnovni sud
Osnivanje
Član 15
Osnovni sudovi su:
1) Osnovni sud u Baru - za teritoriju opštine Bar;
2) Osnovni sud u Beranama - za teritoriju opština Berane i Andrijevica;
3) Osnovni sud u Bijelom Polju - za teritoriju opština Bijelo Polje i Mojkovac;
4) Osnovni sud u Danilovgradu - za teritoriju opštine Danilovgrad;
5) Osnovni sud u Žabljaku - za teritoriju opština Žabljak i Šavnik;
6) Osnovni sud u Kolašinu - za teritoriju opštine Kolašin;
7) Osnovni sud u Kotoru - za teritoriju opština Kotor, Budva i Tivat;
8) Osnovni sud u Nikšiću - za teritoriju opština Nikšić i Plužine;
9) Osnovni sud u Plavu - za teritoriju opštine Plav;
10) Osnovni sud u Pljevljima - za teritoriju opštine Pljevlja;
11) Osnovni sud u Podgorici - za teritoriju Glavnog grada Podgorice;
12) Osnovni sud u Rožajama - za teritoriju opštine Rožaje;
13) Osnovni sud u Ulcinju - za teritoriju opštine Ulcinj;
14) Osnovni sud u Herceg Novom - za teritoriju opštine Herceg Novi;
15) Osnovni sud u Cetinju - za teritoriju Prestonice Cetinje.
Nadležnost
Član 16
Osnovni sud je nadležan:
1) U krivičnim predmetima da:
a) u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, bez obzira na svojstva, zanimanje i položaj lica prema kojem se postupak vodi i bez obzira na to da li je djelo izvršeno u mirnodopskim uslovima, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, ako za pojedina od ovih krivičnih djela nije određena nadležnost drugog suda;
b) u prvom stepenu, sudi za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost osnovnog suda;
c) sprovodi postupak i odlučuje po molbi za brisanje osude, po molbi za prestanak mjera bezbjednosti ili za prestanak pravnih posljedica osude i odlučuje u tim stvarima kad je tu osudu ili mjeru izrekao;
2) U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:
a) u sporovima iz imovinskih, bračnih, porodičnih, ličnopravnih, autorskih i drugih odnosa, izuzev u onim koji su zakonom stavljeni u nadležnost nekog drugog suda;
b) u sporovima povodom ispravke ili odgovora na informaciju sadržanu u sredstvima javnog informisanja i o zahtjevima povodom povrede ličnih prava učinjenih u sredstvima javnog informisanja;
3) U radno pravnim predmetima, da u prvom stepenu sudi sporove:
a) iz radnog odnosa;
b) o zaključenju i primjeni kolektivnih ugovora, kao i sve sporove između poslodavaca i sindikata;
c) o primjeni propisa o štrajku;
d) o izboru i razrješenju organa u preduzećima i drugim pravnim subjektima;
4) U ostalim pravnim stvarima da:
a) u prvom stepenu, rješava vanparnične predmete, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;
b) rješava izvršne stvari i sporove koji nastanu u toku ili povodom izvršnog postupka, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;
c) odlučuje o priznavanju i izvršavanju stranih sudskih odluka, osim onih za koje je nadležan privredni sud;
d) vrši poslove pravne pomoći.
Osnovni sud je nadležan da odlučuje u prvom stepenu i u drugim predmetima, ako zakonom nije određena nadležnost nekog drugog suda.
Osnovni sud vrši i druge poslove određene zakonom.
2. Viši sud
Osnivanje
Član 17
Viši sudovi su:
1) Viši sud u Bijelom Polju - za područja osnovnih sudova u: Bijelom Polju, Beranama, Žabljaku, Kolašinu, Plavu, Pljevljima i Rožajama i
2) Viši sud u Podgorici - za područja osnovnih sudova u: Podgorici, Baru, Danilovgradu, Kotoru, Nikšiću, Ulcinju, Herceg-Novom i Cetinju.
Nadležnost
Član 18
Viši sud u prvom stepenu:
1) sudi u krivičnom postupku o krivičnim djelima za koja je, kao glavna kazna, propisana kazna zatvora preko 10 godina bez obzira na svojstva, zanimanje i položaj lica prema kojem se postupak vodi i bez obzira na to da li je djelo izvršeno u mirnodopskim uslovima, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja i o krivičnim djelima:
- odavanja državne tajne;
- pozivanja na nasilnu promjenu državnog uređenja;
- izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti;
- povrede teritorijalnog suvereniteta;
- udruživanja radi neprijateljske djelatnosti;
- organizovanja grupe i podsticanja na izvršenje genocida i ratnih zločina;
- povrede ugleda Republike;
- povrede ugleda međunarodne organizacije;
- povrede ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti;
- stvaranja monopolističkog položaja;
- kršenja zakona od strane sudije;
- odavanja službene tajne;
- ugrožavanja bezbijednosti leta vazduhoplova;
- neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga;
- ubistva na mah;
- silovanja.
2) sudi o krivičnim djelima za koja je posebnim zakonom određena nadležnost višeg suda;
3) sprovodi postupak i odlučuje o zahtjevu za izdavanje okrivljenih i osuđenih lica.
Viši sud u drugom stepenu odlučuje o žalbama protiv odluka osnovnih sudova.
Viši sud van suđenja:
1) rješava sukobe nadležnosti između osnovnih sudova na svom području;
2) odlučuje o zahtjevu za brisanje osude na osnovu sudske odluke i po molbi za prestanak mjera bezbjednosti ili za prestanak pravnih posljedica osude koja se odnosi na zabranu sticanja određenog prava, ako je osudu ili mjeru izrekao;
3) vrši poslove međunarodne krivično-pravne pomoći;
4) vrši druge poslove određene zakonom.
3. Privredni sud
Osnivanje
Član 19
Privredni sudovi su:
1) Privredni sud u Bijelom Polju - za teritoriju opština: Bijelo Polje, Andrijevica, Berane, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Plav, Pljevlja i Rožaje i
2) Privredni sud u Podgorici - za teritoriju Glavnog grada Podgorice, za teritoriju Prestonice Cetinje i za teritoriju opština: Bar, Budva, Danilovgrad, Kotor, Nikšić, Plužine, Tivat, Ulcinj, Herceg Novi i Šavnik.
Nadležnost
Član 20
Privredni sud sudi u prvom stepenu u sporovima:
1) između domaćih i stranih preduzeća, drugih pravnih lica i preduzetnika (privredni subjekti) iz njihovih privrednopravnih odnosa (koji je nastao u obavljanju djelatnosti stranaka koja je namijenjena sticanju dobiti), kao i u sporovima u kojima su stranke lica koja nijesu privredni subjekti, ali su sa privrednim subjektima u odnosu materijalnog suparničarstva;
2) povodom registracije privrednih subjekata kao i u sporovima iz odnosa na koje se primenjuje statusno (kompanijsko) pravo;
3) povodom prinudnog poravnanja, stečaja i likvidacije privrednih subjekata, bez obzira na svojstvo druge stranke i bez obzira na vrijeme pokretanja spora, ukoliko zakonom nije drukčije određeno;
4) povodom autorskih prava i prava industrijske svojine, između stranaka iz tačke a) ovog stava;
5) o pravima umjetnika, pravima umnožavanja, presnimavanja i puštanja u promet audiovizuelnih djela, kao i u sporovima povodom računarskih programa i njihove upotrebe i prenošenja između stranaka iz tačke a) ovog stava;
6) radi smetanja državine između stranaka iz tačke a) ovog stava;
7) povodom narušavanja konkurencije, zloupotrebe monopolskog i dominantnog položaja na tržištu i zaključenja monopolističkih sporazuma;
8) koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutrašnjim vodama, kao i sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prevozu putnika;
9) koji se odnose na vazduhoplove i u kojima se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prevozu putnika;
10) u drugim pravnim stvarima koje su mu zakonom stavljene u nadležnost.
Privredni sud u prvom stepenu:
1) sudi o privrednim prestupima;
2) vodi postupak prinudnog poravnanja, stečaja i likvidacije;
3) vodi postupak upisa u sudski registar preduzeća i drugih subjekata za koje je zakonom određen;
4) određuje i sprovodi izvršenje i obezbjeđenje kada je izvršnu ispravu donio privredni sud ili arbitraža, odnosno kada vjerodostojna isprava potiče od subjekata iz stava 1 tačka 1) ovog člana, određuje i sprovodi izvršenje i obezbjeđenje na brodovima i vazduhoplovima, bez obzira na svojstva stranaka;
5) odlučuje u vanparničnim postupcima povodom brodova i vazduhoplova;
6) odlučuje o priznanju i izvršenju stranih sudskih odluka koje su donijeli privredni sudovi, kao i stranih arbitražnih odluka.
Privredni sud vrši i druge poslove određene zakonom.
Nezavisno od pravila o mjesnoj nadležnosti, Privredni sud u Podgorici odlučuje o sporovima iz stava 1 tač. 2), 4), 7), 8) i 9) i poslovima iz stava 2 tač. 3) i 6) ovog člana.
4. Apelacioni sud
Osnivanje
Član 21
Apelacioni sud se osniva za teritoriju Republike, sa sjedištem u Podgorici.
Nadležnost
Član 22
Apelacioni sud:
1) odlučuje o žalbama protiv prvostepenih odluka viših sudova, kao i žalbama protiv odluka privrednih sudova;
2) rješava sukobe nadležnosti između: osnovnih sudova sa područja različitih viših sudova; osnovnih i viših sudova; viših sudova; privrednih sudova;
3) vrši i druge poslove određene zakonom.
5. Upravni sud
Osnivanje
Član 23
Upravni sud se osniva za teritoriju Republike, sa sjedištem u Podgorici.
Nadležnost
Član 24
Upravni sud odlučuje:
1) u upravnom sporu o zakonitosti konačnih upravnih akata;
2) o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravosnažnih rješenja u prekršajnom postupku.
Upravni sud vrši i druge poslove određene zakonom.
6. Vrhovni sud
Osnivanje
Član 25
Vrhovni sud je najviši sud u Republici sa sjedištem u Podgorici.
Nadležnost
Član 26
Vrhovni sud:
1) odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv odluka sudova u Republici;
2) odlučuje protiv odluka svoga vijeća, kad je to zakonom određeno;
3) odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti, kad je očigledno da će drugi stvarno nadležni sud lakše sprovesti postupak ili iz drugih važnih razloga;
4) određuje mjesno nadležni sud, kad nije isključena nadležnost sudova u Republici i kad se, na osnovu pravila o mjesnoj nadležnosti, ne može pouzdano odrediti koji je sud u određenoj pravnoj stvari mjesno nadležan;
5) rješava sukobe nadležnosti između sudova raznih vrsta na teritoriji Republike, izuzev kad je određena nadležnost nekog drugog suda;
6) vrši i druge poslove određene zakonom.
O prenošenju mjesne nadležnosti, o određivanju mjesno nadležnog suda i o sukobu nadležnosti, Vrhovni sud odlučuje van rasprave u vijeću od tri sudije.
Opšta sjednica Vrhovnog suda
Član 27
Vrhovni sud u Opštoj sjednici:
1) utvrđuje načelne pravne stavove i načelna pravna mišljenja radi jedinstvene primjene Ustava, zakona i drugih propisa na teritoriji Republike;
2) razmatra pitanja u vezi sa radom sudova, primjenom zakona i drugih propisa i vršenjem sudske vlasti, o čemu, kad ocijeni potrebnim, obavještava Skupštinu;
3) donosi poslovnik o radu sudskih odjeljenja i Opšte sjednice Vrhovnog suda;
4) daje mišljenje o kandidatima za predsjednika i sudije Vrhovnog suda;
5) vrši i druge poslove određene zakonom.
Načelni pravni stav i načelno pravno mišljenje
Član 28
Načelni pravni stav je pravilo o pravnom pitanju od opšteg značaja povodom postupka u pravnim stvarima o kojima odlučuje Vrhovni sud i o pravnim pitanjima od kojih zavisi ravnopravnost pravnih subjekata pred zakonom i poštovanje drugih prava i sloboda zajemčenih Ustavom i međunarodnim ugovorima. Svaki sud može tražiti zauzimanje ili izmjenu načelnog pravnog stava.
Načelno pravno mišljenje daje se o određenom pravnom pitanju koje je nastalo u praksi Vrhovnog suda ili nižih sudova, od kojeg zavisi jedinstvena primjena Ustava i zakona na teritoriji Republike.
Način vođenja evidencije i objavljivanja načelnih pravnih stavova i mišljenja uređuju se Poslovnikom o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda.
7. Sudski dani i evidencija sudske prakse
Sudski dani
Član 29
Sudska funkcija se vrši u sjedištu suda.
Sudska funkcija može se obavljati i van sjedišta suda (sudski dani), radi bržeg i neposrednijeg odlučivanja.
Evidencija sudske prakse
Član 30
U sudovima se vodi evidencija sudske prakse.
Način vođenja evidencije sudske prakse i objavljivanje odluka određuje se Sudskim poslovnikom.
Glava III
USLOVI I POSTUPAK IZBORA SUDIJE
1. Uslovi za izbor sudije
Opšti uslovi
Član 31
Za sudiju može biti birano lice koje:
1) je državljanin Republike Crne Gore ili Savezne Republike Jugoslavije;
2) ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;
3) je diplomirani pravnik;
4) je položilo pravosudni ispit.
Posebni uslovi
Član 32
Za sudiju može biti birano lice koje pored opštih uslova ima radno iskustvo na poslovima pravne struke, i to za sudiju:
- osnovnog suda pet godina;
- privrednog suda šest godina;
- višeg suda osam godina;
- Apelacionog suda i Upravnog suda 10 godina;
- Vrhovnog suda 15 godina.
Uslovi za izbor predsjednika suda
Član 33
Predsjednik suda je sudija.
Lice koje se bira za predsjednika suda istovremeno se bira i za sudiju tog suda.
Predsjednik suda se bira na vrijeme od četiri godine i može biti ponovo biran za predsjednika tog suda.
Predsjednik suda ostaje kao sudija u sudu nakon: isteka vremena na koje je biran, razrješenja funkcije predsjednika suda i podnošenja zahtjeva za prestanak funkcije predsjednika suda.
Na postupak izbora predsjednika suda shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na postupak izbora sudije.
Javno oglašavanje
Član 34
Sudija i predsjednik suda se biraju na osnovu javnog oglašavanja.
O slobodnom mjestu sudije i predsjednika suda Sudski savjet obavještava: za sudiju predsjednik suda, za predsjednika suda predsjednik neposrednog višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda ministar pravde.
Sudski savjet oglašava slobodno mjesto sudije i predsjednika suda u "Službenom listu Republike Crne Gore" i dnevnom listu čiji je osnivač Skupština.
2. Postupak izbora sudije
Postupak po prijavama
Član 35
Prijave kandidata se podnose Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana oglašavanja.
Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.
Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave podnosilac prijave ima pravo prigovora Sudskom savjetu, u roku od tri dana od dana prijema odluke Sudskog savjeta.
Odluka Sudskog savjeta po prigovoru je konačna i protiv nje se ne može voditi sudski spor.
Mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima kandidata
Član 36
Sudski savjet pribavlja mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima za vršenje sudijske funkcije za sve kandidate od:
- organa, preduzeća ili drugih pravnih lica u kojima su kandidati radili;
- sjednice sudija suda u koji se kandidat bira,
i
- sjednice sudija neposredno višeg suda.
Uvid u mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima kandidata
Član 37
Svaki kandidat ima pravo da izvrši uvid u mišljenje o svojim stručnim i radnim kvalitetima kao i stručnim i radnim kvalitetima drugih kandidata i da se o tome pismeno izjasni Sudskom savjetu u roku od tri dana od dana izvršenog uvida.
Razgovor sa kandidatima
Član 38
Sudski savjet organizuje razgovor sa kandidatima koji u njegovom mandatu prvi put konkurišu za izbor sudije.
Utvrđivanje predloga za izbor sudije
Član 39
Sudski savjet utvrđuje predlog za izbor sudije na nejavnoj sjednici.
Sudski savjet dostavlja Skupštini obrazloženi predlog za izbor sudije, koji sadrži onoliko kandidata koliko se bira, sa osnovnim podacima o svim ostalim prijavljenim kandidatima.
Postupak utvrđivanja predloga kandidata za izbor sudije bliže se utvrđuje Poslovnikom Sudskog savjeta.
3. Stupanje na dužnost i položaj sudije
Zakletva i stupanje na dužnost sudije
Član 40
Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve.
Zakletva se, po pravilu, polaže pred Skupštinom na dan izbora, a najkasnije u roku od 30 dana od dana izbora, pred predsjednikom Skupštine ili licem koje on odredi.
Predsjednik i sudije Vrhovnog suda polažu zakletvu pred Skupštinom na dan izbora.
Tekst zakletve
Član 41
Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se čašću da ću sudijsku funkciju vršiti po Ustavu i zakonu".
Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.
Ako sudija odbije da položi zakletvu, smatraće se da nije izabran.
Pravo i dužnost sudije da sudi u sudu u koji je biran
Član 42
Sudija sudi u sudu u koji je izabran.
Sudija može biti privremeno upućen na rad u drugi sud iste ili niže nadležnosti, po svom pristanku, najduže šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, samo ako zbog spriječenosti ili izuzeća sudije ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u sudu u koji se sudija upućuje.
Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi sud donosi predsjednik neposredno višeg suda, a za sudije Vrhovnog suda predsjednik Vrhovnog suda.
Naknade i druge troškove nastale upućivanjem sudije na rad u drugi sud snosi sud u koji se sudija upućuje.
Glava IV
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJE
Disciplinska odgovornost
Član 43
Sudija disciplinski odgovara ako neuredno vrši sudijsku funkciju ili ako vrijeđa ugled sudijske funkcije.
Disciplinska mjera
Član 44
Disciplinska mjera je opomena ili umanjenje plate.
Umanjenje plate se može izreći u visini do 20% u trajanju do šest mjeseci.
Disciplinska odgovornost sudije u vršenju sudijske funkcije
Član 45
Sudija neuredno vrši sudijsku funkciju ako bez opravdanog razloga:
1) ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni;
2) ne zakazuje ročišta ili pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad;
3) kasni na zakazane rasprave ili pretrese;
4) i u drugim slučajevima kada je ovim zakonom predviđeno da određene radnje ili propuštanja sudije predstavljaju neuredno vršenje sudijske funkcije.
Sudija vrijeđa ugled sudijske funkcije naročito ako:
1) dolazi na rad i u kontakt sa strankama u stanju koje nije primjereno vršenju sudijske funkcije (npr. alkoholisano stanje, stanje pod uticajem opojnih droga);
2) na javnim mjestima svojim ponašanjem remeti javni red i mir.
Pokretanje disciplinskog postupka
Član 46
Predlog za utvrđivanje odgovornosti sudije podnosi se Sudskom savjetu.
Predlog za utvrđivanje odgovornosti sudije mogu podnijeti: predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda u roku od 15 dana od dana saznanja za postojanje razloga iz člana 45 ovog zakona, a najkasnije u roku od 60 dana od dana nastanka tih razloga.
Neblagovremeni predlog za utvrđivanje odgovornosti, kao i predlog podnijet od strane neovlašćenog lica Sudski savjet odbacuje.
Sudski savjet blagovremeni i dozvoljeni predlog dostavlja sudiji čija se odgovornost ispituje sa obavještenjem da ima pravo da angažuje branioca.
Disciplinski organ
Član 47
Postupak utvrđivanja odgovornosti sudije sprovodi Disciplinsko vijeće Sudskog savjeta.
Disciplinsko vijeće ima predsjednika i dva člana koje imenuje Sudski savjet iz reda svojih članova.
Izuzeće
Član 48
U organima koji sprovode disciplinski postupak ne mogu učestvovati podnosilac predloga i članovi Sudskog savjeta za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.
O izuzeću člana Sudskog savjeta odlučuje predsjednik Sudskog savjeta, a o njegovom izuzeću Sudski savjet.
Izjašnjenje i izostanak sudije
Član 49
Predlog za pokretanje disciplinskog postupka zastupa podnosilac predloga.
U postupku utvrđivanja odgovornosti, Disciplinsko vijeće će saslušati sudiju čija se odgovornost ispituje.
Disciplinsko vijeće će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su mu neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.
Ako izostane podnosilac predloga, postupak će se obustaviti, a ako se sudija ne odazove pozivu, Disciplinsko vijeće će sprovesti postupak u njegovom odsustvu.
Odluke Disciplinskog vijeća
Član 50
U postupku utvrđivanja odgovornosti sudije, Disciplinsko vijeće može:
1) odbiti predlog kao neosnovan;
2) usvojiti predlog i izreći disciplinsku mjeru, i
3) prekinuti postupak, ukoliko utvrdi da ima elemenata za razrješenje i dostaviti predmet Sudskom savjetu.
Odluke koje donese Disciplinsko vijeće dostavljaju se podnosiocu predloga, sudiji čija se odgovornost ispituje i Sudskom savjetu.
Drugostepeni postupak
Član 51
Protiv odluke Disciplinskog vijeća može se izjaviti prigovor Sudskom savjetu, u roku od osam dana od dana prijema odluke.
Prigovor mogu podnijeti podnosilac predloga i sudija čija se odgovornost ispituje i njegov branilac.
Postupajući po prigovoru, Sudski savjet može:
1) odbaciti prigovor kao neblagovremen ili nedozvoljen;
2) odbiti prigovor kao neosnovan;
3) ukinuti odluku i vratiti Disciplinskom vijeću na ponovni postupak;
4) preinačiti odluku Disciplinskog vijeća.
U radu Sudskog savjeta, kada odlučuje po prigovoru, ne mogu učestvovati članovi Disciplinskog vijeća.
Zastara
Član 52
Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja predloga.
Ukoliko se postupak ne okonča u roku od tri mjeseca, smatra se da je obustavljen.
Glava V
PRESTANAK SUDIJSKE FUNKCIJE I RAZRJEŠENjE
1. Prestanak sudijske funkcije
Osnovi prestanka sudijske funkcije
Član 53
Sudiji prestaje sudijska funkcija u slučajevima utvrđenim Ustavom.
Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije o tome će odmah obavijestiti Sudski savjet: predsjednik suda za sudiju; predsjednik neposredno višeg suda za predsjednika suda i ministar pravde za predsjednika Vrhovnog suda.
O ispunjenju uslova za prestanak sudijske funkcije Sudski savjet obavještava Skupštinu.
Ako Skupština ne donese odluku o prestanku sudijske funkcije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja smatraće se da je istekom tog roka sudiji prestala funkcija.
Sudijska funkcija prestaje na dan donošenja odluke Skupštine o prestanku funkcije ili istekom roka iz stava 4 ovog člana.
2. Razrješenje sudijske funkcije
Razrješenje sudije
Član 54
Sudija se razrješava dužnosti u slučajevima utvrđenim Ustavom.
Obrazloženu inicijativu za razrješenje sudije mogu podnijeti: predsjednik suda u koji je sudija biran, najmanje tri člana Sudskog savjeta, Disciplinsko vijeće, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda i ministar pravde.
Rokovi
Član 55
Inicijativa za razrješenje sudije dostavlja se Sudskom savjetu.
Sudski savjet, u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, odlučuje ima li osnova za vođenje postupka za utvrđivanje predloga za razrješenje.
Sudski savjet inicijativu dostavlja sudiji na koga se inicijativa odnosi.
Sudija ima pravo da se, u roku od osam dana od dana prijema izjasni o inicijativi za njegovo razrješenje.
Formiranje Komisije
Član 56
Sudski savjet će odbaciti inicijativu, ukoliko utvrdi da nema osnova za vođenje postupka ili da je inicijativa podnijeta od neovlašćenog lica.
Ukoliko Sudski savjet utvrdi da ima osnova za vođenje postupka, formiraće komisiju za ispitivanje uslova za razrješenje (u daljem tekstu: komisija).
Sastav Komisije
Član 57
Komisija ima predsjednika i dva člana koje imenuje Sudski savjet iz reda svojih članova, od kojih su najmanje dva člana sudije.
Izuzeće
Član 58
U radu komisije ne mogu učestvovati podnosilac inicijative za razrješenje i oni članovi za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.
O izuzeću člana Sudskog savjeta odlučuje predsjednik Sudskog savjeta, a o njegovom izuzeću Sudski savjet.
Rad Komisije
Član 59
Komisija prikuplja podatke i dokaze od značaja za ispitivanje osnovanosti inicijative.
Sudija čije se razrješenje traži ima pravo da prisustvuje radu komisije.
O svom radu komisija podnosi izvještaj Sudskom savjetu, u roku od 30 dana od dana formiranja komisije.
Primjerak izvještaja komisija dostavlja sudiji čije se razrješenje traži.
Mišljenje o inicijativi
Član 60
Kada je podnijeta inicijativa za razrješenje sudije ili predsjednika Vrhovnog suda zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja sudijske funkcije, Sudski savjet pribavlja mišljenje Opšte sjednice Vrhovnog suda.
Kada je podnijeta inicijativa za razrješenje zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije, Sudski savjet pribavlja mišljenje nadležnog organa.
Rad Sudskog savjeta
Član 61
Sjednici Sudskog savjeta prisustvuje podnosilac inicijative.
Sudija čije se razrješenje traži ima pravo da prisustvuje sjednici Sudskog savjeta.
Sudski savjet donosi odluke na nejavnoj sjednici.
Odluke
Član 62
Kada odlučuje o inicijativi, Sudski savjet može:
1) odbiti inicijativu kao neosnovanu;
2) utvrditi predlog za razrješenje sudije.
Odbrana
Član 63
Sudija čije se razrješenje traži, tokom postupka pred Sudskim savjetom ima pravo na branioca.
Rokovi
Član 64
Podnošenje inicijative za razrješenje zastarijeva po proteku roka od tri godine od dana postojanja razloga za pokretanje postupka za razrješenje sudije.
Predlog za razrješenje sudije se mora dostaviti Skupštini u roku od 90 dana od dana prijema inicijative.
Dostavljanje predloga Skupštini
Član 65
Predlog za razrješenje Sudski savjet dostavlja Skupštini.
Sudija je razriješen sudijske funkcije danom donošenja odluke o njegovom razrješenju.
Poništenje odluke o izboru sudije
Član 66
Skupština će poništiti odluku o izboru sudije, ako se dokaže da sudija u vrijeme izbora nije ispunjavao uslove za izbor.
Svako može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka iz stava 1 ovog člana, a prethodni postupak vodi Sudski savjet.
Sudiji čija je odluka o izboru poništena, funkcija prestaje na dan donošenja odluke o poništenju.
Dejstvo prestanka sudijske funkcije
Član 67
Radnje koje je sudija preduzeo povodom suđenja u pravnim stvarima, kao i odluke koje je donio, ne proizvode pravna dejstva, ako su preduzete, odnosno donešene poslije dana kada mu je, u smislu ovog zakona, prestala sudijska funkcija, odnosno poslije dana kada je privremeno udaljen sa dužnosti.
Radnje koje je preduzeo i odluke koje je donio sudija za koga je odluka o izboru poništena, ništave su.
Privremeno udaljenje
Član 68
Sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se:
1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;
2) protiv njega odredi sprovođenje istrage za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.
Sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon što je Sudski savjet donio odluku o pokretanju postupka za razrješnje.
Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti sudije i predsjednika suda donosi Sudski savjet.
Obavještenje Skupštine
Član 69
Skupština obavještava:
1) sudiju kome je prestala funkcija, koji je razriješen ili čija je odluka o izboru poništena;
2) sud u kome je vršio sudijsku funkciju;
3) Sudski savjet.
Glava VI
SUDIJE-POROTNICI
Uslovi za izbor sudije-porotnika
Član 70
Za sudiju-porotnika može biti birano lice:
1) koje ima poslovnu sposobnost i navršenih 30 godina života;
2) koje je državljanin Republike Crne Gore ili Savezne Republike Jugoslavije.
Za sudiju-porotnika koji učestvuje u postupku prema maloljetnicima, po pravilu, se bira lice koje, pored uslova predviđenih ovim zakonom, ima profesionalno iskustvo u radu sa maloljetnicima, a u privrednom sudu, po pravilu, se bira lice koje ima profesionalno iskustvo u privrednom prometu i poslovanju.
Za sudiju-porotnika ne može biti birano lice koje je:
1) pravnosnažno osuđeno za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili na drugu kaznu za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije sudije-porotnika;
2) član organa političke stranke;
3) sudija, advokat, tužilac ili zamjenik tužioca, poslanik, odbornik, izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnim organima i organima lokalne uprave i službenik Ministarstva unutrašnjih poslova.
Postupak izbora sudije-porotnika
Član 71
Postojanje slobodnog mjesta sudije-porotnika u određenom sudu objavljuje u dnevnom listu "Pobjeda" predsjednik tog suda.
Listu prijavljenih kandidata sačinjava predsjednik tog suda i uz mišljenje sjednice sudija dostavlja je Sudskom savjetu.
Zakletva sudije-porotnika
Član 72
Sudija-porotnik polaže zakletvu, u roku od 30 dana od dana izbora, pred predsjednikom Skupštine ili licem koje predsjednik Skupštine odredi.
Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se svojom čašću da ću sudijsku funkciju vršiti po Ustavu i zakonu".
Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.
Ako sudija-porotnik odbije da položi zakletvu smatraće se da nije izabran.
Organizacija učešća sudije-porotnika u suđenju
Član 73
Bliža pravila o učešću sudija-porotnika u suđenju određuju se Sudskim poslovnikom i godišnjim rasporedom poslova u sudu.
Sudiji-porotniku se mora omogućiti odsustvo sa posla radi učešća u suđenju.
Za učešće u suđenju sudiji-porotniku pripada naknada i nagrada za koju uslove i visinu utvrđuje Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).
Prestanak funkcije sudije-porotnika
Član 74
Sudiji porotniku funkcija prestaje kada navrši 70 godina života.
Ako je protiv sudije-porotnika pokrenuta istraga ili postupak za razrješenje, on ne može vršiti sudijsku funkciju do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka ili do okončanja postupka razrješenja.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na postupak razrješenja i prestanka sudijske funkcije shodno se primjenjuju i na sudije-porotnike, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.
Glava VII
SUDSKI SAVJET
Nadležnost
Član 75
Sudski savjet:
1) utvrđuje predlog za izbor i razrješenje sudija i sudija-porotnika;
2) sprovodi postupak utvrđivanja odgovornosti sudija za neuredan rad i čuvanje ugleda sudijske funkcije;
3) utvrđuje broj sudijskih mjesta i broj sudija-porotnika za svaki sud;
4) određuje način zamjenjivanja predsjednika Sudskog savjeta;
5) donosi Poslovnik Sudskog savjeta;
6) predlaže Vladi posebne razdjele budžeta namijenjenih potrebama sudova;
7) vrši i druge poslove određene zakonom.
Sastav Sudskog savjeta
Član 76
Sudski savjet ima predsjednika i deset članova.
Predsjednik Vrhovnog suda po položaju je predsjednik Sudskog savjeta.
Skupština imenuje deset članova Sudskog savjeta, i to:
- šest iz reda sudija;
- dva iz reda profesora Pravnog fakulteta;
- dva iz reda uglednih pravnih stručnjaka.
Mandat Sudskog savjeta
Član 77
Članove Sudskog savjeta imenuje Skupština na vrijeme od četiri godine i ne mogu ponovo biti imenovani na ovu funkciju nakon isteka ovog mandata.
Mandat člana Sudskog savjeta koji je imenovan na upražnjeno mjesto nastalo prijevremenim okončanjem mandata drugog člana Sudskog savjeta ističe istekom mandata Sudskog savjeta.
Predlog za člana Sudskog savjeta
Član 78
Skupština imenuje članove Sudskog savjeta iz reda sudija na predlog proširene sjednice Vrhovnog suda, iz reda profesora Pravnog fakulteta na predlog Pravnog fakulteta, a iz reda uglednih pravnih stručnjaka na predlog Udruženja pravnika Crne Gore.
Predlog za sudiju člana Sudskog savjeta
Član 79
Predlog kandidata za člana Sudskog savjeta iz reda sudija utvrđuje proširena sjednica Vrhovnog suda, tajnim glasanjem.
U sastav proširene sjednice, pored sudija Vrhovnog suda, ulaze tri sudije Apelacionog suda, jedan sudija Upravnog suda i po dvije sudije viših sudova, na vrijeme od četiri godine.
Prije utvrđivanja predloga za člana Sudskog savjeta iz reda sudija, proširena sjednica Vrhovnog suda će pribaviti od svakog sudije u Republici inicijalni predlog na način koji će obezbijediti tajnost inicijative.
Glasanje za sudiju člana Sudskog savjeta
Član 80
Za predlog za izbor člana Sudskog savjeta iz reda sudija potreban je glas većine sudija proširene sjednice.
Ako je predloženo više kandidata od broja koji se bira, a nije izabran potreban broj, o kandidatima koji nijesu dobili potrebnu većinu, a koji su dobili najveći broj glasova do broja koji se bira, glasa se ponovo dok se ne postigne većina. Ako treći krug glasanja ne uspije, postupak se ponavlja sa novim kandidatima.
Proširena sjednica Vrhovnog suda ne može predložiti Skupštini da se za članove Sudskog savjeta iz reda sudija imenuje više od dva predsjednika suda niti više od jednog sudije iz istog suda.
Prestanak funkcije u Sudskom savjetu
Član 81
Članstvo u Sudskom savjetu prestaje prije isteka vremena na koje je imenovan, ako to sam zatraži ili mu prestane sudijska funkcija. O prestanku funkcije odluku donosi Skupština, na predlog predsjednika Sudskog savjeta.
Način rada i odlučivanja
Član 82
Rad Sudskog savjeta je javan, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.
Za odlučivanje je potrebno prisustvo sedam članova Sudskog savjeta.
Odluke Sudskog savjeta se donose većinom glasova svih njegovih članova javnim glasanjem, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.
Glava VIII
ORGANIZACIJA RADA SUDA
Poslovi organizacije
Član 83
Pod organizacijom rada suda podrazumijeva se: rukovođenje sudom, organizacija sudskih odjeljenja i sjednice svih sudija, organizacija suđenja i poslovi sudske uprave.
1. Predsjednik suda
Rukovođenje
Član 84
Radom suda rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda organizuje rad u sudu, vrši raspored poslova i preuzima mjere radi urednog i blagovremenog izvršavanja poslova u sudu.
Predsjednik suda odgovoran je, u granicama svojih ovlašćenja, za uredno i blagovremeno obavljanje poslova u sudu.
Predsjednik suda donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji suda, uz saglasnost Vlade.
Zamjenjivanje predsjednika suda
Član 85
Predsjednika suda u slučaju odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje sudija tog suda, kojeg određuje sjednica sudija, na predlog predsjednika suda, za svaku kalendarsku godinu.
2. Raspored poslova u sudu
Utvrđivanje godišnjeg rasporeda poslova
Član 86
Godišnji raspored poslova u sudu utvrđuje predsjednik suda, najkasnije do 15. januara za tekuću godinu.
U postupku utvrđivanja predloga godišnjeg rasporeda poslova suda, predsjednik suda je dužan da:
- vodi računa o ravnomjernoj raspodjeli poslova u sudu i specijalizaciji sudija;
- omogući svakom sudiji da se izjasni o predlogu.
Predlog godišnjeg rasporeda poslova razmatra sjednica sudija.
Predsjednik suda je dužan da se pismeno izjasni o predlogu sudije ili sjednice sudija koje nije prihvatio, u roku od osam dana od njihovog dostavljanja.
Sudije ili sjednica sudija mogu obavijestiti predsjednika neposrednog višeg suda o neslaganju sa godišnjim rasporedom poslova.
Izmjena godišnjeg rasporeda poslova
Član 87
Predsjednik suda može promijeniti godišnji raspored poslova u sudu, ako se:
- smanji ili poveća broj sudijskih mjesta u sudu, i
- znatno poveća ili smanji broj ili vrsta predmeta u sudu.
Izmjena godišnjeg rasporeda vrši se tako da u najmanjoj mogućoj mjeri remeti već utvrđeni godišnji raspored poslova u sudu.
Dostavljanje i objavljivanje godišnjeg rasporeda
Član 88
Predsjednik suda dostavlja godišnji raspored poslova i njegove izmjene svim sudijama i ističe ga na oglasnoj tabli suda.
3. Slučajna dodjela predmeta
Dodjela predmeta
Član 89
Predmeti se dodjeljuju u rad bez odlaganja, prema godišnjem rasporedu poslova, metodom slučajne dodjele predmeta koja zavisi isključivo od oznake i broja predmeta.
Sudija vrši sudijsku funkciju u jednoj ili više oblasti prava koja mu je dodijeljena na početku kalendarske godine u okviru godišnjeg rasporeda.
Metode slučajne dodjele predmeta
Član 90
U pojedinoj pravnoj oblasti u koju je raspoređeno dvije ili više sudija, predmet se dodjeljuje sudiji po dnevnom redosljedu podnošenja zahtjeva za pokretanje sudskog postupka, prema azbučnom redu početnih slova prezimena sudija.
Ukoliko je istog dana podnijeto više zahtjeva za pokretanje sudskog postupka za istu pravnu oblast ili kod unaprijed određenih vrsta predmeta u okviru iste pravne oblasti onda se predmeti prvo razvrstavaju po azbučnom redu početnih slova prezimena, odnosno imena stranaka, odnosno učesnika protiv kojih je podnijet procesni akt i dodjeljuje se prema azbučnom redu početnih slova prezimena sudija.
Predmeti upućeni višim sudovima ili Vrhovnom sudu u kojima rješavaju po redovnom ili vanrednom pravnom lijeku se dodjeljuju sudiji po dnevnom redosljedu dospjelih spisa, na način utvrđen u st. 1 i 2 ovog člana.
Slučajna dodjela predmeta propisana Sudskim poslovnikom
Član 91
Metod slučajne dodjele predmeta bliže se određuje Sudskim poslovnikom.
Sudski poslovnik definiše posebno pravila raspoređivanja predmeta u slučaju kada je više zahtjeva za pokretanje sudskog postupka podnijeto protiv iste stranke; kada je više zahtjeva za pokretanje sudskog postupka sa istim faktičkim i pravnim statusom zavedeno istog dana ili u jednom kratkom vremenskom periodu; ili kada bi dodjela novih predmeta sudiji čiji je kalendar popunjen trebalo da se privremeno obustavi ili u drugim sličnim slučajevima.
Posebni slučajevi
Član 92
Predmeti koji su bili dodijeljeni u radu sudiji koji više ne vrši sudijsku funkciju u tom sudu, sudiji koji je spriječen da vrši sudijsku funkciju više od tri mjeseca, sudiji kome je predmet oduzet, kao i u slučaju izuzeća sudije, dodjeljuju se u rad drugim sudijama tog suda u skladu sa dodjelom predmeta iz člana 90 ovog zakona.
Oduzimanje dodijeljenog predmeta
Član 93
Dodijeljeni predmet oduzima se sudiji ili vijeću samo ako se utvrdi da neopravdano ne postupaju u predmetu, zbog izuzeća ili ako je sudija spriječen da vrši sudijsku funkciju više od tri mjeseca.
Predmeti čija je hitna priroda određena zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija, zbog odsutnosti ili spriječenosti, nije u mogućnosti da u istima postupa blagovremeno i u zakonskom roku.
Predmet oduzima predsjednik suda rješenjem.
Rješenje o oduzimanju dostavlja se sudiji ili vijeću kojem je predmet oduzet.
Protiv rješenja o oduzimanju predmeta dozvoljen je prigovor predsjedniku neposredno višeg suda, a protiv rješenja predsjednika Vrhovnog suda, Opštoj sjednici, u roku od tri dana od dana prijema rješenja.
Odluka će se donijeti u roku od dva dana od prijema prigovora.
Prigovor ne zadržava izvršenje rješenja.
Ako se prigovor usvoji, predmet ostaje kod sudije ili vijeća kojem je oduzet.
Pravo uvida u sudski predmet
Član 94
Predsjednik suda ima pravo uvida u predmete u tom sudu povodom:
- predstavke stranke;
- pokretanja postupka za utvrđivanje odgovornosti sudije za neuredan rad i čuvanje ugleda sudske funkcije;
- pokretanja postupka za razrješenje sudije;
- zahtjeva za izuzeće sudije;
- odstupanja od utvrđene raspodjele predmeta;
- oduzimanja predmeta dodijeljenog u rad, i
- u drugim slučajevima kada je, po zakonu, neophodno da izvrši uvid u predmete radi rukovođenja sudom ili poštovanja rokova.
U slučajevima iz stava 1 ovog člana, predsjednik suda može zahtijevati od sudije da mu u pisanoj formi dostavi podatke ili izvještaj o predmetima i razlozima zbog kojih predmeti nijesu završeni u zakonskom ili razumnom roku.
Odgovornost predsjednika suda
Član 95
Predsjednik suda posebno je odgovoran ako:
1) suprotno zakonu mijenja godišnji raspored poslova u sudu;
2) suprotno zakonu dodjeljuje predmete;
3) ne postupa po predstavkama i pritužbama;
4) ne pokrene postupak za razrješenje sudije, a zna ili je morao znati za postojanje razloga za razrješenje.
Zahtjev za pokretanje postupka za razrješenje funkcije predsjednika suda podnosi Sudskom savjetu: predsjednik neposredno višeg suda, najmanje tri člana Sudskog savjeta, predsjednik Vrhovnog suda i ministar pravde.
Na postupak utvrđivanja odgovornosti, prestanka funkcije i razrješenja predsjednika suda shodno se primjenjuju odredbe glave IV i V ovog zakona.
4. Opšta sjednica, sjednica sudija i sudska odjeljenja
Rad Opšte sjednice Vrhovnog suda
Član 96
Opštu sjednicu saziva i njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda, po sopstvenoj inicijativi, na predlog predsjednika odjeljenja ili na predlog suda koji traži zauzimanje ili izmjenu načelnog pravnog stava.
Opšta sjednica punovažno odlučuje ako je prisutno više od polovine sudija Vrhovnog suda.
Odluke Opšte sjednice su punovažno donijete ako se za njih izjasni većina sudija Vrhovnog suda.
Poslovnikom o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda se određuje način rada Opšte sjednice.
Sjednica sudija
Član 97
Sjednicu sudija čine sve sudije tog suda.
Sjednicu sudija saziva i njome rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda je dužan da zakaže sjednicu sudija na zahtjev najmanje jedne trećine svih sudija.
Sjednica sudija radi i odlučuje ako je prisutno najmanje dvije trećine svih sudija suda, a odluka je punovažna ako se za nju izjasni većina svih sudija.
Način rada odjeljenja i sjednica sudija bliže se određuje Sudskim poslovnikom.
Djelokrug rada sjednice sudija
Član 98
Sjednica sudija:
1) daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda i kandidatima za sudije;
2) utvrđuje predlog kandidata za člana proširene sjednice Vrhovnog suda;
3) zauzima pravne stavove u predmetima iz nadležnosti toga suda i daje pravna mišljenja od značaja za sudsku praksu;
4) predlaže promjenu načelnih pravnih stavova i pravnih mišljenja koje je zauzela Opšta sjednica Vrhovnog suda ili odjeljenje Vrhovnog suda;
5) razmatra izvještaje o radu suda;
6) razmatra pitanja od značaja za suđenje, stručno usavršavanje, organizaciju rada suda i vrši druge poslove određene ovim zakonom.
U sudovima u kojima nijesu obrazovana sudska odjeljenja, sjednica sudija, pored poslova određenih ovim zakonom, vrši i poslove sjednice odjeljenja.
Sudska odjeljenja
Član 99
U sudovima se osnivaju sudska odjeljenja u zavisnosti od broja sudija, obima i vrste predmeta, i to u:
1) osnovnom sudu - građansko, krivično, izvršno i drugo;
2) višem sudu - krivično, građansko i drugo;
3) privrednom sudu - odjeljenje za privredne sporove, registarsko i stečajno, odjeljenje za privredne prestupe i odjeljenje za izvršenje i obezbjeđenje i vanparnične stvari;
4) Apelacionom sudu - građansko-privredno i krivično;
5) Upravnom sudu - upravno;
6) Vrhovnom sudu - građansko, krivično, upravno i odjeljenje sudske prakse.
Sastav i djelokrug rada sudskih odjeljenja
Član 100
Sudsko odjeljenje čine sudije i vijeća raspoređeni godišnjim rasporedom.
Sastav sudskih odjeljenja određuje predsjednik suda godišnjim rasporedom.
Sjednice odjeljenja saziva i njima rukovodi predsjednik odjeljenja koji je, po pravilu, sudija sa najdužim radnim iskustvom u sudu u pravnim stvarima iz djelokruga rada odjeljenja.
Sudsko odjeljenje razmatra pravna pitanja iz svog djelokruga i zauzima pravne stavove o pitanjima iz svoje nadležnosti, vrši druge poslove određene ovim zakonom.
Odluke odjeljenja donose se shodno članu 97 ovog zakona.
5. Sudska uprava
Poslovi sudske uprave
Član 101
Sudska uprava obuhvata poslove koji obezbjeđuju pravilan i blagovremen rad i poslovanje suda, a naročito: unutrašnji raspored poslova u sudu; raspoređivanje sudija-porotnika; poslove vezane za vještake i stalne sudske tumače; razmatranje pritužbi i predstavki; upravljanje informacionim sistemom; vođenje propisanih evidencija i izvještaja; rad sudske pisarnice i arhive; finansijsko i materijalno poslovanje; postupanje po depozitima i ovjera dokumenata namijenjenih upotrebi u inostranstvu.
Administrativni ured
Član 102
Administrativni ured osniva se pri Vrhovnom sudu radi profesionalnog obavljanja poslova od zajedničkog interesa za sudove u Republici i administrativno-tehničkih poslova za potrebe Sudskog savjeta.
Kao poslovi od zajedničkog interesa za sudove u Republici smatraju se naročito:
- materijalno-finansijski poslovi;
- poslovi informatike;
- statistički poslovi i poslovi analitike;
- poslovi evidencije, i
- drugi poslovi od zajedničkog interesa.
Rukovođenje Administrativnim uredom
Član 103
Radom Administrativnog ureda rukovodi direktor koga postavlja predsjednik Vrhovnog suda, uz saglasnost Sudskog savjeta.
Glava IDž
PRAVOSUDNA UPRAVA
Nadzor nad sudskom upravom
Član 104
Nadzor nad vršenjem poslova uprave u sudu vrši Ministarstvo pravde.
U vršenju nadzora Ministarstvo pravde ne može preduzimati radnje kojima se utiče na odlučivanje suda u sudskim predmetima.
Dostavljanje podataka Ministarstvu pravde
Član 105
Sudovi će, na zahtjev Ministarstva pravde, dostaviti podatke i obavještenja koja su mu potrebna radi praćenja organizacije i rada sudova i primjene Sudskog poslovnika, kao i radi postupanja po predstavkama i pritužbama građana.
Nadležnost Ministarstva pravde
Član 106
Ministarstvo pravde, preko ovlašćenog službenika, vrši nadzor u sudovima u odnosu na:
1) organizovanje rada u sudovima, u skladu sa Sudskim poslovnikom;
2) postupanje po predstavkama i pritužbama;
3) rad Administrativnog ureda u dijelu poslova koji se odnose na sudsku upravu;
4) rad pisarnice i arhive;
5) naplatu novčanih kazni, troškova krivičnog postupka i oduzete imovinske koristi;
6) postupanje po depozitima;
7) vođenje poslovnih knjiga za novčano i materijalno poslovanje sa strankama;
8) vođenje odgovarajućih - propisanih evidencija;
9) druge poslove vezane za pravilan rad i poslovanje sudske uprave.
Ovlašćeni službenik
Član 107
Za ovlašćenog službenika Ministarstva pravde može biti postavljeno lice koje ispunjava uslove za sudiju višeg suda.
Rad ovlašćenog službenika
Član 108
Ako ovlašćeni službenik, prilikom vršenja nadzora, utvrdi nepravilnosti upozoriće predsjednika suda ili sudiju i ostaviti rok od 15 dana da se utvrđene nepravilnosti otklone.
Zapisnik o izvršenom nadzoru i upozorenje dostaviće se predsjedniku tog suda, neposredno višeg suda, predsjedniku Vrhovnog suda i ministru pravde.
Opšti akti
Član 109
Ministarstvo pravde:
1) donosi Sudski poslovnik kojim se uređuju pitanja određena ovim zakonom, kao i pitanja od značaja za organizovanje rada sudova, po prethodno pribavljenom mišljenju Sudskog savjeta;
2) propisuje uslove postavljanja i djelatnost sudskih tumača;
3) propisuje obrazac, način, postupak i evidenciju izdavanja službenih legitimacija sudijama;
4) određuje orijentaciona mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih zaposlenih u sudu;
5) donosi druge akte od značaja za djelatnost sudova i pravosudnu upravu.
Glava Dž
FINANSIRANjE RADA SUDOVA I FINANSIJSKO-MATERIJALNO POSLOVANjE U SUDU
Finansijska sredstva za rad sudova
Član 110
Sredstva za rad sudova određuju se u posebnom razdjelu budžeta Republike.
Predlog ovog razdjela budžeta utvrđuje Sudski savjet i dostavlja ga Vladi.
Finansijski nalogodavac u sudu
Član 111
Predsjednik suda je finansijski nalogodavac u sudu.
Sudski depozit
Član 112
U sudskom depozitu čuva se: gotov novac, dragocjenosti, hartije od vrijednosti, štedne i uložne knjižice, isprave, druge stvari na osnovu posebne odluke suda (u daljem tekstu: novac i predmeti).
Način prijema, čuvanje, postupanje, izdavanje, kao i postupanje u slučaju proteka roka, novca i predmeta iz stava 1 ovog člana uređuje se Sudskim poslovnikom.
Glava DžI
SLUŽBENICI SUDA
Službenik
Član 113
Sud ima potreban broj stručnih saradnika, pripravnika i drugih službenika.
Na službenike u sudu primjenjuju se propisi o državnim službenicima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Stručni saradnik
Član 114
Za stručnog saradnika u osnovnom, višem i privrednom sudu može se zaposliti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.
Za stručnog saradnika u Apelacionom i Upravnom sudu može se zaposliti diplomirani pravnik koji ispunjava uslove za sudiju osnovnog suda.
Za stručnog saradnika u Vrhovnom sudu može se zaposliti diplomirani pravnik koji ispunjava uslove za sudiju višeg suda.
Sekretar suda
Član 115
Sud može imati sekretara koji ispunjava uslove za stručnog saradnika tog suda.
Sudijski pripravnik
Član 116
Za sudijskog pripravnika može se zaposliti diplomirani pravnik koji ispunjava opšte uslove za zapošljavanje u državnim organima, na vrijeme od dvije godine.
Obuka pripravnika vrši se u skladu sa posebnim programom koji donosi predsjednik suda.
Ako se pripravnik, po ocjenama sjednice sudija, u toku obuke naročito istakao za vršenje sudijskog posla, može mu se produžiti rad i nakon isteka pripravničkog staža još za jednu godinu, ako položi pravosudni ispit u roku od tri mjeseca.
Volonter
Član 117
Sud može primati na praksu bez naknade i diplomirane pravnike, radi stručnog osposobljavanja.
O prijemu lica iz stava 1 ovog člana odlučuje predsjednik suda.
Administrativni službenik
Član 118
Za rad na administrativnim poslovima u sudu može biti zaposleno lice koje ima završen četvrti stepen stručne spreme, a za upravitelja sudske pisarnice završen pravni fakultet.
Ostali službenici
Član 119
Načela za unutrašnju organizaciju, grupe poslova i sadržaj tih poslova, druga službena zvanja i uslove za vršenje poslova sudske uprave utvrđuje Vlada.
Glava DžII
ODNOS IZMEĐU SUDOVA, SUDOVA I DRUGIH ORGANA I SUDA I STRANAKA
Odnos između sudova
Član 120
Niži sudovi su dužni višim sudovima dati tražene podatke i obavještenja koja su im potrebna radi praćenja i proučavanja sudske prakse i organizacione i stručne kontrole rada sudova, zbog čega viši sudovi mogu vršiti neposredan uvid u rad nižih sudova.
Poštovanje dostojanstva stranaka u sudskoj zgradi i u toku sudskih postupaka
Član 121
Zaposleni u sudu dužni su da se prema svim strankama u sudskim postupcima i ostalim građanima koji se nalaze u sudskoj zgradi ili prisustvuju izvođenju pojedinih radnji u toku sudskog postupka odnose sa poštovanjem.
Stranke i ostali građani čije je dostojanstvo povrijeđeno od lica iz stava 1 ovog člana, imaju pravo da se pisanom predstavkom obrate predsjedniku suda.
Pravo na razgledanje spisa
Član 122
Sud je dužan da omogući strankama i njihovim zastupnicima razgledanje, prepisivanje i kopiranje sudskih spisa odmah po obraćanju, a najkasnije u roku od tri dana.
Stranka ili drugo lice kojem je uskraćeno pravo na razgledanje spisa, ima pravo da se predstavkom obrati predsjedniku suda, koji je dužan da u roku iz stava 1 ovog člana odluči da se spisi stave na uvid.
Pravila o prostorijama u kojima se razgledaju spisi, o troškovima prepisivanja i kopiranja spisa, kao i obavezama službenika u sudu, određuju se Sudskim poslovnikom.
Odnos suda prema javnosti
Član 123
Informacije o radu suda daje predsjednik suda ili lice koje on ovlasti.
Informacije koje bi mogle uticati na vođenje sudskog postupka ne mogu se davati sredstvima javnog informisanja.
Davanje podataka iz stava 2 ovog člana smatra se povredom ugleda sudijske funkcije.
Sudska policija
Član 124
Obezbjeđenje uslova za nesmetan rad sudova, održavanje reda, zaštite lica i imovine, dostavu i izvršenje i druge poslove određene zakonom vrši sudska policija.
Djelokrug i način rada, organizacija, ovlašćenja i druga pitanja od značaja za rad sudske policije urediće se zakonom.
Sudijska toga
Član 125
Sudija sudi u sudijskoj togi.
Izgled sudijske toge i pravila nošenja utvrđuju se Sudskim poslovnikom.
Odnos suda i stranaka
Član 126
Odnos suda i stranaka bliže se uređuje Sudskim poslovnikom.
Glava DžIII
SUDSKI SPISI
Pojam
Član 127
Sudski spis čini skup pismena predmeta vezanih za sudski postupak i obuhvaćen popisom spisa.
Označavanje, vođenje i čuvanje spisa
Član 128
Odgovornost za čuvanje sudskih spisa u pojedinim fazama sudskih postupaka uređuje se Sudskim poslovnikom.
Način označavanja sudskih spisa uređuje se Sudskim poslovnikom i mora biti jednoobrazan za sve sudove određene vrste i stepena u Republici. Za označavanje spisa se, po pravilu, koristi kombinacija slova i brojeva.
Sudskim poslovnikom se određuju upisne knjige i elektronski oblici upisivanja spisa kao i podaci koji se u knjigama, odnosno u elektronskom načinu vođenja spisa, moraju evidentirati.
Predsjednik suda je odgovoran za tačnost i urednost označavanja, vođenja i čuvanja spisa, knjiga i elektronske evidencije.
Obnavljanje spisa
Član 129
Ako se spisi predmeta u cjelosti ili djelimično izgube, unište ili oštete tako da se više ne mogu upotrijebiti, pokreće se postupak za obnavljanje spisa.
Obnavljanje spisa se sprovodi po pravilima vanparničnog postupka, shodnom primjenom odredaba koje uređuju poništaj isprava.
Postupak obnavljanja spisa pokreće sud po službenoj dužnosti, kad se spisi odnose na postupak koji još nije pravosnažno okončan.
Ako je postupak na koji se odnose spisi pravosnažno okončan, postupak obnavljanja spisa pokreće stranka ili drugo lice koje ima pravni interes za obnavljanje spisa. Ovaj postupak se ne može pokrenuti poslije isteka vremena za čuvanje spisa u arhivi.
Postupak obnavljanja spisa vodi sudija pojedinac ili predsjednik vijeća koji je vodio prvostepeni postupak na koji se spisi odnose, a ako taj sudija više nije sudija tog suda, predsjednik suda određuje sudiju koji će voditi postupak obnavljanja spisa.
U postupku obnavljanja spisa primjenjuju se pravila o dokazivanju propisana pravilima onog sudskog postupka koji je vođen u predmetu čije spise treba obnoviti, ali je sud uvijek ovlašćen da, radi obnavljanja spisa, upotrijebi prepise spisa koji se nalaze kod stranaka, suda ili trećih lica, podatke iz upisanih knjiga i izjave svedoka, vještaka i drugih učesnika u postupku čiji se spisi obnavljaju.
Kada se obnavljaju spisi postupka koji je u toku, sud će nastojati da obnovi sve spise, a kad se obnavljaju spisi postupka koji je pravosnažno okončan, sud će se ograničiti na spise koji su od bitnog značaja za postupak i za pravne interese stranaka ili drugih lica.
Glava DžIV
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 130
Predmete primljene do stupanja na snagu ovog zakona dovršiće sudovi nadležni po dosadašnjim propisima.
Ako, poslije stupanja na snagu ovog zakona, prvostepena odluka bude ukinuta od višeg suda, takvi predmeti ustupiće se sudu nadležnom po ovom zakonu.
Član 131
Osnovni, viši, privredni i Vrhovni sud nastavljaju sa radom u okviru nadležnosti utvrđene ovim zakonom.
Član 132
Apelacioni i Upravni sud počeće sa radom najkasnije do 1. jula 2004. godine u okviru nadležnosti utvrđene ovim zakonom.
Do početka rada sudova iz stava 1 ovog člana, po predmetima iz njihove nadležnosti postupaće sudovi nadležni po Zakonu o sudovima ("Službeni list RCG", br. 20/95).
Sudovi iz stava 1 ovog člana najkasnije u roku od tri mjeseca od početka rada, preuzeće arhivu, dokumentaciju i dr. za predmete iz svoje nadležnosti.
Član 133
Organizacija sudova iz člana 132 stav 1 ovog zakona izvršiće se u skladu sa ovim zakonom do 1. juna 2003. godine.
Raspored predmeta u skladu sa odredbama čl. 89 i 93 ovog zakona vršiće se nakon 30 dana od dana stupanja na snagu Sudskog poslovnika.
Član 134
Imenovanje članova Sudskog savjeta po odredbama ovog zakona izvršiće se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 135
Izbor sudija u skladu sa ovim zakonom vršiće se nakon konstituisanja Sudskog savjeta.
Do konstituisanja Sudskog savjeta postupak izbora sudija vršiće se u skladu sa Zakonom o sudovima ("Službeni list RCG", br. 20/95).
Član 136
Predsjednik suda izabran u skladu sa Zakonom o sudovima ("Službeni list RCG", br. 20/95) ostaje na funkciji do isteka mandata na koji je izabran.
Član 137
Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz člana 124 stav 2 ovog zakona primjenjivaće se propisi o sudskoj straži.
Član 138
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o sudovima ("Službeni list RCG", broj 20/95), izuzev odredbi za koje je predviđeno da će se primjenjivati do roka određenog ovim zakonom.
Član 139
Ovaj zakon stupa na snagu petnaestog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".