ZAKON
O OSNOVAMA SISTEMA DRŽAVNE UPRAVE I O SAVEZNOM IZVRŠNOM VEĆU I SAVEZNIM ORGANIMA UPRAVE
(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 23/78, 58/79, 21/82, 18/85, 37/88, 18/89, 40/89, 72/89, 42/90, 44/90, 74/90, 35/91 i "Službeni list SRJ", br. 1/92, 31/93 i 50/93)
Član 1. do 10.
(Prestali da važe)
Član 11.
Radnici u organima uprave imaju pravo i dužnost da budu obaveštavani o radu i izvršavanju zadataka i poslova iz delokruga organa, programu rada i njegovom izvršavanju, kao i o drugim značajnijim pitanjima iz delokruga organa uprave.
Član 12. do 15.
(Prestali da važe)
Član 16.
Prava, obaveze i odgovornosti radnika u radnim zajednicama organa uprave, način sticanja dohotka i radni odnosi radnika u tim zajednicama, kao i njihova samoupravna prava, dužnosti i odgovornosti i njihovo samoupravno organizovanje, uređuju se zakonom.
Radnici u radnoj zajednici organa uprave ostvaruju svoja samoupravna prava, dužnosti i odgovornosti, saglasno samoupravnom opštem aktu radne zajednice, shodno odredbama Zakona o udruženom radu, ako zakonom nije drukčije određeno.
Zakonom se utvrđuju slučajevi u kojima priroda delatnosti organa uprave dozvoljava da se pitanja iz stava 1. ovog člana uređuju i samoupravnim sporazumom, odnosno ugovorom radne zajednice i izvršnog organa i samoupravnim opštim aktima radne zajednice.
Član 17.
Radnici u radnoj zajednici koja obavlja poslove za organe uprave stiču dohodak radne zajednice shodno načelima slobodne razmene rada, u skladu sa zakonom, odnosno odlukom opštinske skupštine donetom na osnovu zakona, a kad to priroda delatnosti tih organa dozvoljava - i samoupravnim sporazumom, odnosno ugovorom zaključenim između radne zajednice i tih organa.
Radnici u radnoj zajednici iz stava 1. ovog člana stiču, u okviru dohotka radne zajednice, sredstva za lične dohotke i za zajedničku potrošnju, a kad je samoupravnim sporazumom, odnosno ugovorom predviđeno, u skladu sa zakonom - i sredstva za proširenje materijalne osnove rada radne zajednice.
Radnici u radnoj zajednici stiču dohodak radne zajednice iz sredstava za rad kojima raspolažu organi uprave za koje ona obavlja te poslove.
Radnici iz stava 1. ovog člana imaju i druga samoupravna prava u skladu sa prirodom poslova koje obavljaju i društvenom i političkom odgovornošću organa za koje obavljaju poslove - za ostvarivanje njihovih funkcija i zadataka.
Međusobna prava, obaveze i odgovornosti radnika u radnim zajednicama koje obavljaju poslove za organe uprave i organa za koje obavljaju te poslove uređuju se samoupravnim sporazumom, odnosno ugovorom u skladu sa zakonom.
Radnici u radnim zajednicama koje vrše poslove za organe uprave raspodeljuju sredstva za lične dohotke shodno odredbama Zakona o udruženom radu kojima se uređuje raspodela sredstava za lične dohotke radnika, ako zakonom nije drukčije određeno.
Na radne zajednice iz stava 1. ovog člana ne mogu se prenositi prava, ovlašćenja i odgovornosti organa uprave za koje one vrše poslove.
Član 18. do 86.
(Prestali su da važe)
V OSNOVI ORGANIZACIJE ORGANA UPRAVE
2. Unapređivanje rada i uslovi za rad organa uprave
Član 87.
Izvršni organ i organi uprave dužni su da preduzimaju mere za unapređivanje rada organa uprave i njihovu tehnološku modernizaciju, za unapređivanje i racionalizaciju unutrašnje organizacije organa uprave i za stručno i drugo potrebno obrazovanje i usavršavanje i ideološko-političko obrazovanje radnika u tim organima.
Član 88.
U organu uprave može raditi radnik koji ima potrebnu stručnu spremu i koji je stručno osposobljen za vršenje određenih poslova u organu uprave, a koji ispunjava i posebne uslove potrebne za obavljanje određenih poslova u organu uprave, što se utvrđuje opštim aktom o sistematizaciji zadataka i poslova.
Član 89.
Radnici u organima uprave imaju pravo i dužnost da se u toku rada, stalnim upotpunjavanjem svojih stručnih znanja i sistematskim razvijanjem svojih stručnih sposobnosti, usavršavaju radi uspešnog vršenja poverenih im zadataka i poslova.
Organ uprave je dužan da utvrdi program stručnog usavršavanja radnika u skladu sa svojim zadacima i poslovima i način ostvarivanja tog programa, kao i da obezbedi uslove za njegovo ostvarivanje.
Član 90.
Prilikom izbora radnika za rad u organima uprave vodi se posebno računa o:
1) potrebi obezbeđenja kadrova sa odgovarajućim stručnim i drugim kvalitetima od značaja za rad u organu uprave;
2) doslednoj primeni instituta konkursa kao demokratskog oblika prijema radnika na rad u organe uprave;
3) stalnom podizanju nivoa stručne osposobljenosti radnika u organu uprave, u skladu sa društvenim potrebama i zahtevima koji proizilaze iz društvenog razvoja i savremenih naučnih i stručnih dostignuća;
4) podmlađivanju sastava stručnih radnika primanjem pripravnika i mladih radnika i stvaranjem uslova za njihov stručni razvoj;
5) stvaranju uslova za stalnu i organizovanu razmenu stručnih radnika između organa uprave društveno-političkih zajednica, organizacija udruženog rada, kao i naučnih i stručnih organizacija.
Član 91.
U organu uprave ne može raditi lice koje je osuđeno za krivično delo protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i bezbednosti SFRJ, protiv samoupravljanja, službene dužnosti i društvene svojine, na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, kao i lice osuđeno za drugo krivično delo izvršeno sa umišljajem ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine.
Zabrana vršenja poslova iz stava 1. ovog člana u slučaju osude na kaznu zatvora do pet godina traje pet godina, a u slučaju osude na kaznu zatvora preko pet godina - deset godina, od dana izdržane, oproštene ili zastarele kazne.
3. Opšti akti o organizaciji i radu i o sistematizaciji zadataka i poslova
Član 92.
Unutrašnja organizacija i sistematizacija zadataka i poslova u organima uprave utvrđuje se tako da se obezbedi, naročito:
1) efikasno ostvarivanje zadataka, racionalna organizacija rada i uspešno rukovođenje organom i ostvarivanje odgovornosti;
2) ostvarivanje pune saradnje organa uprave sa drugim organima;
3) grupisanje zadataka i poslova u skladu sa prirodom zadataka i poslova organa uprave i načinom njihovog vršenja;
4) što potpunije objedinjavanje zajedničkih i opštih poslova radi njihovog racionalnog vršenja i korišćenja usluga zajedničkih službi za potrebe svih ili pojedinih organa uprave.
Član 93.
Opšti akt o organizaciji i radu organa uprave i opšti akt o sistematizaciji zadataka i poslova u organima uprave moraju biti u saglasnosti sa nadležnostima i delokrugom organa, kao i sa opštim načelima o unutrašnjoj organizaciji organa uprave, koja propisuje organ utvrđen zakonom, odnosno odlukom opštinske skupštine u skladu sa ustavom, odnosno statutom.
Opšte akte o organizaciji i radu organa uprave i opšte akte o sistematizaciji zadataka i poslova u organu uprave donosi funkcioner koji rukovodi organom uprave, u saglasnosti sa izvršnim organom.
Član 94.
Opštim aktom o organizaciji i radu organa uprave utvrđuju se naročito: organizacione jedinice i njihov delokrug, način rukovođenja, programiranja i izvršavanja zadataka i poslova, kao i ovlašćenja i odgovornosti radnika u vršenju zadataka i poslova.
Opštim aktom o sistematizaciji zadataka i poslova u organu uprave utvrđuju se naročito:
1) ukupan broj radnika potrebnih za vršenje zadataka i poslova;
2) naziv i raspored zadataka i poslova po organizacionim jedinicama, koje su utvrđene opštim aktom o organizaciji i radu, sa opisom poslova za svakog radnika ili grupu radnika i potrebnim uslovima za rad na odnosnim zadacima i poslovima;
3) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uslovi za prijem pripravnika.
Zadaci i poslovi u opštem aktu o sistematizaciji grupišu se prema njihovoj vrsti, obimu i stepenu složenosti, odgovornosti i drugim uslovima za njihovo vršenje.
Član 95.
Zadaci i poslovi utvrđeni opštim aktom o sistematizaciji osnov su za imenovanje, odnosno postavljenje rukovodećih radnika u organu uprave i za prijem na rad radnika i raspoređivanje na zadatke i poslove i usmeravanje kadrovske politike i za stručno osposobljavanje i usavršavanje radnika.
Član 96.
Radi usklađenog utvrđivanja uslova za vršenje zadataka i poslova iste vrste u organima uprave, u opštim aktima o sistematizaciji zadataka i poslova organa uprave određuju se, u skladu sa zakonom, prema vrsti i složenosti odnosnih zadataka i poslova i drugim karakteristikama tih zadataka i poslova, jedinstveni nazivi za grupe zadataka i poslova iste vrste, kao i jedinstveni zahtevi u pogledu vrste i stepena stručne spreme i drugih uslova potrebnih za njihovo vršenje.
Nomenklaturu naziva, zahteva i uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje izvršni organ, ako zakonom nije drukčije određeno.
Član 97. do 288.
(Prestali da važe)
VI STICANjE, UTVRĐIVANjE I RASPOREĐIVANjE DOHOTKA I RASPODELA SREDSTAVA ZA LIČNE DOHOTKE I ZA ZAJEDNIČKU POTROŠNjU RADNIKA U RADNIM ZAJEDNICAMA SAVEZNIH ORGANA UPRAVE I SAVEZNIH ORGANIZACIJA
1. Sticanje, utvrđivanje i raspoređivanje dohotka
Član 289.
Radnici u radnim zajednicama saveznih organa uprave i saveznih organizacija stiču i utvrđuju dohodak na način utvrđen ovim zakonom.
Radna zajednica raspoređuje dohodak na sredstva za ličnu i sredstva za zajedničku potrošnju, u skladu sa ovim zakonom i samoupravnim opštim aktima radne zajednice.
Sredstva iz stava 2. ovog člana raspoređuju se finansijskim planom, a njihova konačna raspodela vrši se završnim računom.
Finansijski plan i završni račun donose se po pribavljenom mišljenju funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Ako funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom oceni da se raspoređivanjem sredstava po finansijskom planu ili raspodelom sredstava po završnom računu mogu prouzrokovati veći poremećaji ili teže posledice u funkcionisanju organa, odnosno organizacije kojom rukovodi, upozoriće na to radnu zajednicu i predložiće joj da preispita svoju odluku. Ako radna zajednica ne prihvati upozorenje funkcionera koji rukovodi organom, odnosno organizacijom, funkcioner ima pravo i dužnost da zadrži od izvršenja doneti finansijski plan, odnosno završni račun i da o tome odmah obavesti Savezno izvršno veće.
Odluka Saveznog izvršnog veća je konačna.
Ako Savezno izvršno veće ne donese odluku o spornom pitanju u roku od 30 dana, finansijski plan, odnosno završni račun može se izvršiti.
Član 290.
Neutrošena sredstva za materijalne troškove do kojih je došlo zalaganjem radnika, uštedom ili na drugi način, mogu se u celini ili delimično preneti u dohodak radne zajednice. Odluku o tome donosi Savezno izvršno veće, u skladu sa odlukom Skupštine SFRJ.
Član 290a
Sredstva za bruto lične dohotke čine sredstva za čiste lične dohotke i sredstva za poreze i doprinose iz bruto ličnog dohotka radnika i pripravnika, kao i druga sredstva koja se stiču na ime ličnog dohotka.
Pod bruto ličnim dohocima podrazumevaju se:
- sredstva koja se stiču po osnovu tekućeg rada i naknade koje se stiču po tom osnovu;
- sredstva koja se stiču po osnovu upravljanja i privređivanja društvenim sredstvima i naknade koje se stiču po tom osnovu.
Iz bruto ličnih dohodaka iz stava 2. ovog člana obezbeđuju se sredstva za zadovoljavanje zajedničkih potreba u skladu sa zakonom, kao i za zadovoljavanje potreba zajedničke potrošnje, koja se koriste za neposrednu potrošnju radnika u skladu sa ovim zakonom.
Porezi i doprinosi iz stava 1. ovog člana ne mogu biti veći od poreza i doprinosa koje iz bruto ličnih dohodaka plaćaju radnici zaposleni u organima uprave u republici, odnosno autonomnoj pokrajini u kojoj radnici organa federacije trajno obavljaju svoje poslove i zadatke.
Član 290b
Sredstva za lične dohotke radnika stiču se zavisno od: složenosti zadataka i poslova, odgovornosti u radu, obima i kvaliteta izvršenih zadataka i poslova i uslova za izvršavanje zadataka i poslova.
Složenost zadataka i poslova utvrđuje se zavisno od vrste i značaja posla, potrebnog znanja i radnog iskustva.
Prema vrsti i značaju utvrđuju se sledeće grupe zadataka i poslova:
1) normativno-pravni i studijsko-analitički;
2) upravno-nadzorni;
3) upravni, stručni, informatički i dokumentacioni;
4) stručno-operativni;
5) operativno-tehnički, finansijsko-materijalni i kancelarijski;
6) manipulativni zadaci i poslovi.
Prema složenosti, zadaci i poslovi u okviru pojedinih grupa mogu biti najsloženiji, složeni, manje složeni, jednostavni i najjednostavniji.
Član 290v
Savezna vlada utvrđuje zadatke i poslove koji čine sadržaj grupa iz člana 290b. ovog zakona, vrednosti tih zadataka i poslova, jedinstvene nazive zadataka i poslova i uslove za njihovo izvršavanje, kao i visinu zarade pripravnika.
Član 290g
Osnovicu za obračun zarada radnika predstavlja zvaničan podatak objavljen u službenom glasilu republike članice na čijoj teritoriji se nalazi sedište saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, koji služi kao osnov za utvrđivanje zarada, odnosno ukupnog iznosa sredstava za neto-zarade zaposlenih u republici članici.
Osnovicu iz stava 1. ovog člana Savezna vlada može umanjiti do 20%, zavisno od bilansnih mogućnosti saveznog budžeta i priliva sredstava u savezni budžet.
Način utvrđivanja i isplatu zarada radnika utvrđuje Savezna vlada.
Član 290d
Za određene zadatke i poslove pilota-letača i letačkog osoblja i za zadatke i poslove saveznih vazduhoplovnih inspektora-letača osnovica za obračun sredstava za lične dohotke i sredstava za naknade za rad u vazduhoplovu (letački dodatak) utvrđuje se prema prosečno ostvarenim ličnim dohocima i naknadi za rad u vazduhoplovu (letačkom dodatku) izvršilaca takvih zadataka i poslova u organizacijama udruženog rada na teritoriji SFRJ u prethodnom mesecu.
Za zadatke i poslove kontrolora letenja, kao i za određene zadatke i poslove u Tehničkoj i Meteorološkoj službi i Službi veze u Saveznoj upravi za kontrolu letenja, osnovica za obračun sredstava za lične dohotke utvrđuje se u odgovarajućem procentu od prosečno ostvarenih ličnih dohodaka pilota-letača, bez naknade za rad u vazduhoplovu (letački dodatak) u organizacijama udruženog rada na teritoriji SFRJ u prethodnom mesecu.
Savezno izvršno veće utvrđuje zadatke i poslove i procent iz stava 2. ovog člana.
Član 290đ
(Brisan)
Član 290e
Radnici i rukovodeći radnici u saveznim organima uprave, odnosno saveznim organizacijama stiču sredstva za neposrednu zajedničku potrošnju, kao deo bruto ličnih dohodaka, u visini prosečno ostvarenih sredstava koja su za te namene izdvojena iz dohotka organizacija udruženog rada po radniku po periodičnom obračunu januar-jun, odnosno završnom računu u privredi SFRJ.
Član 290ž
Radnici i rukovodeći radnici u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije stiču sredstva za zajedničku potrošnju po jednom izvršiocu, i to: deo za zadovoljavanje potreba zajedničke potrošnje u radnoj zajednici koji se koristi za neposrednu potrošnju radnika, deo za zajedničku potrošnju radnika za potrebe stambene izgradnje i deo za ostale namene, u visini prosečno ostvarenih sredstava za zajedničku potrošnju koja su za te namene izdvojena iz dohotka organizacija udruženog rada po radniku u prethodnoj godini u privredi SFRJ.
U iznos sredstava za stambenu izgradnju iz stava 1. ovog člana ne ulaze sredstva koja radna zajednica saveznog organa izdvaja u fond zajedničke potrošnje za te namene, a koja stiče iz budžeta federacije po osnovu ličnih dohodaka za te namene.
Pod sredstvima neposredne zajedničke potrošnje iz stava 1. ovog člana podrazumevaju se sredstva za zajedničku potrošnju radnika koja radnici neposredno troše za potrebe svog životnog standarda, kao što su: regres za godišnji odmor, solidarna pomoć, otpremnine, jubilarne nagrade i dr., a ne podrazumevaju se sredstva za zajedničku potrošnju za stambenu izgradnju i izdaci za investiciona ulaganja u objekte i opremu društvenog standarda.
Član 291.
Sredstva za lične dohotke i za ostala primanja predsednika i članova Saveznog izvršnog veća, kao i drugih funkcionera u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje imenuje Skupština SFRJ, utvrđuju se prema osnovama i merilima koje ustanovljava Skupština SFRJ.
Sredstva za lične dohotke funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom i njegovog zamenika i rukovodećih radnika u saveznim organima uprave, odnosno saveznim organizacijama koje postavlja Savezno izvršno veće, utvrđuju se prema osnovima i merilima koje ustanovljava Savezno izvršno veće.
Osnovi i merila iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuju se u skladu sa društveno utvrđenim osnovima i merilima koji važe za organe federacije.
Pri utvrđivanju ličnog dohotka funkcionera iz stava 1. i funkcionera i rukovodećih radnika iz stava 2. ovog člana vodiće se računa o oceni iz člana 136. stav 1. ovog zakona.
2. Raspodela sredstava za bruto lične dohotke
Član 292.
Do konačnog utvrđivanja ličnog dohotka, radnici u radnim zajednicama saveznih organa uprave i saveznih organizacija utvrđuju i isplaćuju akontaciju ličnog dohotka.
Ako se privremeni obračun ličnog dohotka vrši u vremenu dužem od 30 dana, do konačnog utvrđivanja ličnog dohotka radnik se isplaćuje, pored mesečne akontacije ličnog dohotka, i akontacija ličnog dohotka po privremenom obračunu.
Lični dohodak po završenom računu i akontacija ličnog dohotka po privremenom obračunu pripada radniku na osnovu rezultata rada koji je ostvario u periodu za koji se vrši obračun. Ocenu rezultata rada radnika utvrđuje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom u skladu sa zakonom. Kod privremenog obračuna i završnog računa uzimaju se u obzir i iznosi koje je radnik u odnosnom periodu primio po osnovu mesečne akontacije ličnog dohotka.
Mesečnu akontaciju ličnog dohotka radnika utvrđuje radna zajednica u saglasnosti sa funkcionerom koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, a zavisno od vrste, složenosti, obima i značaja poslova koje radnik treba da obavi, kao i odgovornosti i drugih uslova rada pod kojima se ti poslovi obavljaju.
Član 292a
Ako se između radne zajednice saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije i funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom ne postigne saglasnost u pogledu mesečne akontacije ličnog dohotka radnika, radna zajednica je dužna da razmotri svoju odluku o tome i da o rezultatu ponovnog razmatranja obavesti funkcionera. Ako se ni u ponovljenoj odluci radne zajednice ne postigne saglasnost sa funkcionerom, funkcioner je dužan da sporno pitanje iznese pred Savezno izvršno veće.
Odluka Saveznog izvršnog veća obavezna je za radnu zajednicu i funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 293.
(Brisan)
3. Naknade i otpremnina
Član 294.
Radniku koji kreativnim radom, inovacijom, racionalizacijom ili drugim vidom stvaralaštva ili vanrednim doprinosom u izvršavanju zadataka i poslova saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije u znatnijoj meri doprinese rezultatima rada ili unapređenju rada organa, odnosno organizacije, može se dodeliti odgovarajuća naknada.
Naknada se isplaćuje na teret namenskih sredstava saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, na osnovu odluke funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Radna zajednica može isplaćivati posebne naknade iz sredstava za lične dohotke radnicima u slučajevima predviđenim odredbom stava 1. ovog člana.
Odluku o naknadi iz stava 3. ovog člana donosi radna zajednica, po prethodno pribavljenom mišljenju funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 295.
(Brisan)
Član 296.
Radnik u radnoj zajednici kome prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju ima pravo na otpremninu u visini trostrukog iznosa prosečnog mesečnog ličnog dohotka po radniku u privredi SFRJ utvrđenog u prethodna tri meseca, odnosno u privredi republike, odnosno u privredi autonomne pokrajine u kojoj je sedište područnog organa, odnosno područne organizacione jedinice saveznog organa, odnosno savezne organizacije, ako je to za radnika povoljnije.
Član 297.
Rešenje o iznosu mesečne akontacije ličnog dohotka i akontacije ličnog dohotka po privremenom obračunu, kao i o konačnom utvrđivanju ličnog dohotka po završnom računu, izdaje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Protiv rešenja iz stava 1. ovog člana radnik može podneti prigovor radnoj zajednici, u roku od osam dana od dana prijema rešenja.
Radna zajednica odlučuje o prigovoru u saglasnosti sa funkcionerom koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
4. Zajemčeni lični dohodak
Član 298.
Svakom radniku u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, po osnovu rada, zajemčuje se lični dohodak najmanje u visini koja obezbeđuje njegovu materijalnu i socijalnu sigurnost, u slučaju u kome na osnovu svog doprinosa i rezultata rada radne zajednice kao celine ostvari lični dohodak manji od zajemčenog ličnog dohotka utvrđenog samoupravnim opštim aktom radne zajednice, u skladu sa ovim zakonom.
Ako radnik po privremenom obračunu koji sledi posle isplate zajemčenog ličnog dohotka, sve do konačnog utvrđivanja ličnog dohotka završnim računom, na osnovu svog radnog doprinosa i rezultata rada organa, odnosno organizacije kao celine, ostvari veći lični dohodak od zajemčenog ličnog dohotka iz stava 1. ovog člana, odbija mu se ranije isplaćena razlika do visine zajemčenog ličnog dohotka, s tim što ne može primiti niži lični dohodak od zajemčenog ličnog dohotka.
Član 299.
Visina zajemčenog ličnog dohotka radnika utvrđuje se u odgovarajućem procentu propisanom zakonom republike, odnosno autonomne pokrajine u kojoj je sedište saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, odnosno područnog organa, odnosno područne organizacione jedinice saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije.
Član 300.
Zajemčeni lični dohodak pripada radniku srazmerno vremenu koje je proveo na radu, a isplaćuje se u rokovima za isplatu mesečnih akontacija ličnih dohodaka utvrđenim samoupravnim opštim aktima.
Kao vreme provedeno na radu u smislu stava 1. ovog člana smatra se:
1) vreme provedeno na radu;
2) vreme godišnjeg odmora i praznika;
3) drugi vidovi odsustvovanja radnika s rada s pravom na naknadu ličnog dohotka na osnovu samoupravnog opšteg akta i zakona.
5. Lični dohodak funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom i njegovog zamenika i lični dohodak rukovodećih radnika koje postavlja Savezno izvršno veće
Član 301.
Lični dohodak funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom i njegovog zamenika i lične dohotke rukovodećih radnika koje postavlja Savezno izvršno veće određuje organ nadležan za njegovo imenovanje, odnosno postavljenje.
6. Raspodela sredstava za zajedničku potrošnju
Član 302.
Radnici u radnoj zajednici organa uprave, polazeći od principa solidarnosti, bliže utvrđuju namene, uslove i način korišćenja sredstava za zajedničku potrošnju, u skladu sa utvrđenim osnovima i merilima, a naročito: za stambenu izgradnju; za stručno obrazovanje i usavršavanje; za delimično pokriće troškova društvene ishrane; za delimično pokriće troškova odmora i rekreacije radnika; za pomoć porodici umrlog radnika, kao i za druge potrebe zajedničke potrošnje.
Novčana sredstva za zajedničku potrošnju vode se na posebnom računu u okviru fonda zajedničke potrošnje radne zajednice.
Član 303.
O korišćenju sredstava za zajedničku potrošnju za namene iz člana 302. ovog zakona odlučuje radna zajednica u skladu sa osnovima i merilima koji su utvrđeni u samoupravnom opštem aktu u skladu sa zakonom.
Za zakonito korišćenje sredstava za zajedničku potrošnju, u okviru finansijskog plana, odgovoran je funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 304.
Novčana sredstva za zajedničku potrošnju radna zajednica saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije može udružiti sa odgovarajućim sredstvima drugih radnih zajednica saveznih organa uprave i saveznih organizacija, drugih organa federacije i organa i drugih društveno-političkih zajednica, kao i organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, radi zajedničkog korišćenja. Odnosi koji nastaju ovakvim udruživanjem sredstava uređuju se ugovorom između radnih zajednica tih organa, odnosno organizacija.
Ugovorom zaključenim između radnih zajednica organa, organizacija i zajednica iz stava 1. ovog člana može se utvrditi zajedničko korišćenje nepokretnih i pokretnih stvari društvenog standarda iz fonda radne zajednice saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije.
VII NAČIN OSTVARIVANjA SAMOUPRAVNIH PRAVA, OBAVEZA I ODGOVORNOSTI RADNIKA U RADNIM ZAJEDNICAMA SAVEZNIH ORGANA UPRAVE I SAVEZNIH ORGANIZACIJA I RADNI ODNOSI TIH RADNIKA
1. Način ostvarivanja samoupravnih prava, obaveza i odgovornosti
radnika
Član 305.
Radnici u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji čine, po pravilu, jednu radnu zajednicu.
Svoja pojedina samoupravna prava, radnici u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije mogu ostvarivati i u radnoj jedinici, na zboru radnika te jedinice.
Radna jedinica, u smislu ovog zakona, može biti organizaciona jedinica, više organizacionih jedinica čiji su poslovi međusobno povezani, ili područni organ, ako saveznim zakonom nije drukčije određeno.
U saveznim organima uprave i saveznim organizacijama u kojima zbog malog broja radnika nije moguće ostvarivanje samoupravnih prava, obaveza i odgovornosti radnika na način predviđen ovim zakonom, ostvarivanje tih prava, obaveza i odgovornosti utvrđuje se samoupravnim sporazumom ili ugovorom zaključenim između radne zajednice tih organa, odnosno organizacija i Saveznog izvršnog veća.
Član 306.
Savet radne zajednice u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, može se obrazovati u radnoj zajednici koja ima više od trideset radnika. Ako radnu zajednicu čini manje od trideset radnika, funkcije saveta radne zajednice obavljaju svi radnici u radnoj zajednici.
Savet radne zajednice u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji sačinjavaju delegati svih radnih jedinica.
U savetu radne zajednice mora biti zastupljena svaka radna jedinica najmanje sa jednim delegatom.
U savet radne zajednice delegati se biraju srazmerno broju radnika radne jedinice.
Član 307.
Delegati izabrani u savet radne zajednice odgovaraju za svoj rad radnoj zajednici i radnim jedinicama koje su ih delegirale.
Delegati u savetu radne zajednice ne mogu se birati na vreme duže od dve godine.
Niko ne može biti biran u savet radne zajednice više od dva puta uzastopno.
U savet radne zajednice u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji ne može biti biran funkcioner koji rukovodi organom, odnosno organizacijom, ni njegov zamenik, kao ni rukovodeći radnici.
Izbor delegata u savet radne zajednice vrši se neposredno, tajnim glasanjem.
Delegat u savetu radne zajednice i savet radne zajednice u celini, mogu biti opozvani i pre isteka roka za koji su izabrani.
Član 308.
Delegati u savet radne zajednice biraju se i opozivaju na način i po postupku utvrđenim statutom radne zajednice, u skladu sa zakonom.
Član 309.
Savet radne zajednice u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji naročito:
1) utvrđuje predloge samoupravnih opštih akata i drugih akata o kojima odlučuju radnici u radnoj zajednici, kao i predlog finansijskog plana i završnog računa sredstava za ličnu potrošnju i sredstava za zajedničku potrošnju;
2) odlučuje o zaključivanju društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma kada je za to ovlašćen od radne zajednice;
3) donosi druge samoupravne opšte akte za koje je ovlašćen statutom radne zajednice;
4) izvršava odluke radnika usvojene na zborovima, referendumom ili na drugi način;
5) bira predsednika saveta iz reda delegata i obrazuje svoja radna tela i druge organe, imenuje i razrešava njihove članove;
6) ostvaruje saradnju sa delegacijama obrazovanim u radnoj zajednici;
7) donosi poslovnik o svom radu;
8) vrši i druge zadatke i poslove koje mu poveri radna zajednica.
Član 309a
Svoja pojedina samoupravna prava radnici u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije mogu ostvarivati i putem delegata u savetu radne jedinice.
Samoupravnim opštim aktom radne zajednice, u okviru određenih prava radne zajednice, utvrđuju se prava, dužnosti i odgovornosti saveta radne zajednice.
Savet radne zajednice može se obrazovati u radnoj jedinici koja ima više od 30 radnika.
Član 310.
Radna zajednica u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji obrazuje svoje delegacije radi organizovanog učešća u radu skupština društveno-političkih zajednica i skupština samoupravnih interesnih zajednica, u skladu sa ustavom i zakonom.
Savet radne zajednice i funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, dužni su da obezbeđuju uslove za rad delegacija i delegata.
Član 311.
(Brisan)
Član 312.
Samoupravnim sporazumom zaključenim između radnih zajednica saveznih organa uprave i saveznih organizacija mogu se, u skladu sa statutom radne zajednice i društvenim dogovorom, urediti pojedina pitanja od zajedničkog interesa za radnike u tim organima, odnosno organizacijama.
Samoupravni sporazum smatra se usvojenim u radnoj zajednici kad ga prihvati većina svih radnika radne zajednice.
Član 313.
Samoupravnim opštim aktima radnici u radnoj zajednici saveznog organa uprave i savezne organizacije uređuju međusobna prava, obaveze i odgovornosti, u skladu sa zakonom i statutom radne zajednice.
Sa predlozima samoupravnih opštih akata savet radne zajednice upoznaje funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Samoupravni opšti akti radne zajednice donose se većinom glasova radnika radne zajednice.
Samoupravni opšti akti objavljuju se na način kojim se obezbeđuje da svaki radnik bude upoznat sa ovim aktima.
Član 314.
Savet radne zajednice i drugi organi i tela radne zajednice saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije dužni su da na odgovarajući način obezbede ostvarivanje uvida radnicima radne zajednice u odgovarajuće podatke, akta i materijale koji se pripremaju, kao i u odluke koje su usvojene u radnoj zajednici.
Radnik u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, u ostvarivanju samoupravljanja, ima pravo da bude redovno informisan o programima i planovima rada saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije u kojoj radi i programima i planovima rada radne zajednice i njenih organa i tela, kao i o načinu njihovog izvršavanja; stanju sredstava za lične dohotke i zajedničku potrošnju i korišćenju tih sredstava; pitanjima od značaja za organizaciju rada i svim drugim pitanjima od interesa za samoupravno odlučivanje i samoupravnu kontrolu.
Način ostvarivanja načela javnosti rada radne zajednice i obezbeđivanja informisanosti radnika u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, uređuje se statutom radne zajednice.
Član 315.
Radnik u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije ima pravo da pokreće inicijativu za razmatranje svih pitanja iz okvira prava, obaveza i odgovornosti radne zajednice i za odlučivanje o tim pitanjima, kao i da daje predloge i mišljenja o pitanjima od značaja za rad i unapređenje rada saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije u kojoj radi i za razvoj samoupravljanja u radnoj zajednici.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, kao i njegov zamenik, dužni su u rukovođenju tim organom, odnosno tom organizacijom da doprinose ostvarivanju i razvijanju samoupravljanja radnika u radnoj zajednici tog organa, odnosno te organizacije.
Član 316.
Radnici u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije imaju pravo i dužnost da ostvaruju samoupravnu kontrolu u pitanjima koja su od interesa za njihov društveno-ekonomski položaj, i to neposredno, preko saveta radne zajednice i preko posebnog organa samoupravne kontrole u radnoj zajednici.
Samoupravna kontrola sprovodi se u oblasti samoupravnih prava radnika radne zajednice saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, a odnosi se naročito na: sprovođenje samoupravnih opštih akata radne zajednice i drugih odluka radne zajednice i njenih organa; ostvarivanje samoupravnih prava i obaveza radnika; odgovorno i društveno-ekonomski celishodno korišćenje društvenih sredstava kojima raspolaže radna zajednica; ostvarivanje načela raspodele prema radu; informisanje radnika o pitanjima od interesa za odlučivanje i samoupravnu kontrolu; ostvarivanje i zaštitu prava radnika u međusobnim odnosima u radu, kao i u pogledu ostvarivanja drugih samoupravnih prava, obaveza i odgovornosti radnika.
Radnik u radnoj zajednici, savet radne zajednice i organ samoupravne kontrole dužni su da o uočenim pojavama i svom mišljenju obaveste radnike u radnoj zajednici i funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, kao i da sarađuju sa organima društvenog nadzora i da o toj saradnji obaveštavaju radnike u radnoj zajednici.
Izbor organa samoupravne kontrole u radnoj zajednici vrši se pod uslovima, na način i po postupku koji su predviđeni ovim zakonom za izbor saveta radne zajednice.
2. Zasnivanje radnog odnosa
Član 317.
Prilikom izbora radnika na rad u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, vodi se posebno računa o:
1) potrebi obezbeđivanja kadrova sa odgovarajućim stručnim i drugim kvalitetima;
2) sistematskom podmlađivanju sastava stručnih radnika naročito primanjem pripravnika i mlađih radnika i stvaranjem uslova za njihov stručni razvoj;
3) potrebi stalnog organizovanijeg kretanja stručnih radnika od saveznih organa uprave i saveznih organizacija do organa uprave u republikama, autonomnim pokrajinama i opštinama i organizacijama udruženog rada, kao i naučnih i stručnih ustanova, i obratno;
4) zastupljenosti kadrova iz republika i autonomnih pokrajina, kao i naroda i narodnosti Jugoslavije.
Savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija staraće se o obezbeđivanju materijalnih uslova za ostvarivanje načela iz stava 1. ovog člana.
Član 318.
Radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji može zasnovati lice koje ispunjava sledeće opšte uslove:
1) da je državljanin SFRJ;
2) da je punoletno;
3) da je zdravstveno sposobno za vršenje zadataka i poslova u organu, odnosno organizaciji;
4) da se protiv njega ne vodi krivični postupak.
Izuzetno od odredbe stava 1. tačka 2) ovog člana, radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji može zasnovati i lice koje je navršilo 15 godina života za vršenje poslova određenih samoupravnim opštim aktom radne zajednice.
Radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji može zasnovati strani državljanin ili lice bez državljanstva samo po odobrenju organa koji odredi Savezno izvršno veće.
Član 319.
Zasnivanje radnog odnosa u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji za vršenje zadataka i poslova iz osnovne delatnosti, kao i za vršenje drugih zadataka i poslova za koje se to odredi aktom o sistematizaciji zadataka i poslova, vrši se na osnovu javnog konkursa, a za ostale zadatke i poslove - na osnovu javnog oglasa.
Na osnovu javnog konkursa, odnosno javnog oglasa iz stava 1. ovog člana zasniva se i radni odnos na određeno vreme.
Izuzetno, bez javnog konkursa, odnosno javnog oglasa zasniva se radni odnos na određeno vreme do tri meseca, ako zbog hitnosti potrebe nije moguće sprovesti javni konkurs, odnosno postupak javnog oglašavanja, kao i radni odnos za vršenje sezonskih poslova sa radnikom koji je u odnosnom saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji obavljao iste poslove u prethodnoj sezoni.
Član 320.
Savezno izvršno veće može propisati da se za vršenje pojedinih zadataka i poslova u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji zasniva radni odnos i bez javnog konkursa, ako to zahtevaju priroda vršenja zadataka i poslova ili odgovornosti za izvršavanje poslova ili drugi posebni uslovi rada.
Član 321.
Javni konkurs sprovodi konkursna komisija.
Konkursnu komisiju obrazuje radna zajednica.
Za rukovodeće radnike koje postavlja Savezno izvršno veće, za koje je to predviđeno propisom Veća ili aktom o sistematizaciji zadataka i poslova, konkursnu komisiju obrazuje Savezno izvršno veće.
U radu konkursne komisije, koju po odredbi stava 3. ovog člana obrazuje Savezno izvršno veće, kao njeni članovi učestvuju i funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom ili lice koje on ovlasti, predstavnik radne zajednice i predstavnik organizacije sindikata iz odnosnog saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije.
Konkursna komisija je samostalna u radu.
Član 322.
Javni konkurs se obavezno objavljuje u "Službenom listu SFRJ", a može se objaviti i u službenim glasilima republika i autonomnih pokrajina i u više dnevnih listova.
Oglas o konkursu sadrži opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa i rok za podnošenje prijava. Ako je zasnivanje radnog odnosa uslovljeno probnim radom, oglas treba da sadrži podatke i o tome.
U oglasu o konkursu istovremeno se navodi mesto i dan kad će konkursna komisija razmatrati konkursne prijave i sačiniti predlog za izbor prijavljenih kandidata.
Rok za podnošenje prijave na konkurs ne može biti kraći od 15 dana ni duži od tri meseca, računajući od dana objavljivanja konkursa.
Član 323.
Konkursna komisija je dužna da razmotri podnesene prijave i utvrdi redosled u listu kandidata prema uslovima koje pojedini kandidati ispunjavaju.
Rad konkursne komisije je javan.
Konkursna komisija vodi zapisnik o svom radu.
Prisutni kandidati mogu dati primedbe na rad konkursne komisije i na utvrđeni redosled u listi kandidata.
Konkursna komisija je dužna da stavljene primedbe unese u zapisnik.
Član 324.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, vrši izbor kandidata predloženih na listi kandidata koju utvrdi konkursna komisija, a za rukovodeće radnike, za koje je to predviđeno propisom Saveznog izvršnog veća ili aktom o sistematizaciji zadataka i poslova, izbor između predloženih kandidata vrši Savezno izvršno veće, na predlog funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, odnosno Savezno izvršno veće, može odrediti da se u postupku izbora kandidata za određene zadatke i poslove provere stručne i druge sposobnosti kandidata, kao i njihovi drugi kvaliteti.
Ako se odredi da će se u postupku izbora kandidata vršiti provera njihovih stručnih i drugih sposobnosti i kvaliteta, to će se naznačiti u oglasu o konkursu.
Član 325.
O izvršenom izboru pismeno se obaveštavaju svi kandidati koji su učestvovali na konkursu, i to u roku od 30 dana od dana kada je konkursna komisija utvrdila listu kandidata.
Kandidat koji smatra da postupak u vezi sa konkursom nije sproveden u skladu sa zakonom ili da je izabran kandidat koji ne ispunjava uslove, može u roku od osam dana od dana dostavljanja obaveštenja o izvršenom izboru izjaviti žalbu Saveznom izvršnom veću, odnosno telu koje ono odredi, čija je odluka konačna.
Član 326.
Oglašavanje uslova za zasnivanje radnog odnosa koji se ne zasniva na osnovu javnog konkursa, vrši se na način kojim se obezbeđuje javnost oglašavanja.
Po isteku roka određenog u javnom oglasu, funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom vrši izbor iz reda prijavljenih kandidata. O izvršenom izboru funkcioner pismeno obaveštava sve kandidate u roku od 30 dana od dana izvršenog izbora.
Kandidat koji smatra da postupak u vezi sa izborom nije sproveden u skladu sa zakonom ili da je izabran kandidat koji ne ispunjava uslove, može u roku od osam dana od dana dostavljanja obaveštenja o izvršenom izboru podneti prigovor funkcioneru koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 327.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom donosi rešenje kojim se utvrđuje da je kandidat zasnovao radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, određuje kad radnik treba da počne da radi i raspoređuje radnika na zadatke i poslove. U rešenju se označava i visina mesečne akontacije ličnog dohotka radnika, koju je utvrdila radna zajednica u saglasnosti sa funkcionerom koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Ako se zasnivanje radnog odnosa vrši na osnovu konkursa, odnosno javnog oglasa, rešenje po stavu 1. ovog člana donosi se posle isteka roka predviđenog za podnošenje žalbe, odnosno prigovora od strane kandidata koji su učestvovali na konkursu, odnosno koji su se prijavili na osnovu javnog oglasa, odnosno po donošenju rešenja povodom žalbe ili prigovora.
Član 328.
Radni odnos se zasniva za vreme čije trajanje nije unapred određeno (radni odnos na neodređeno vreme).
Radni odnos se može zasnovati i za vreme čije je trajanje unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) u slučajevima određenim samoupravnim opštim aktom radne zajednice, a naročito:
1) kad izvršenje određenog posla traje određeno vreme;
2) kad se privremeno poveća obim zadataka i poslova saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije;
3) kad treba zameniti privremeno odsutnog radnika (koji je na odsluženju vojnog roka, na bolovanju i sl.);
4) kad se, u skladu sa prirodom delatnosti saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, ukaže potreba da se privremeno angažuje radnik posebne stručnosti;
5) kad u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji ne postoje uslovi da se pripravnik, po završenom pripravničkom stažu i položenom stručnom ispitu, rasporedi na odgovarajuće zadatke i poslove.
Izuzetno, u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu radni odnos na određeno vreme može se zasnovati ako se ukaže potreba da se za određene zadatke i poslove angažuje radnik odgovarajuće stručnosti van stalnog sastava Saveznog sekretarijata za inostrane poslove.
O zasnivanju radnog odnosa na određeno vreme odlučuje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Radnik koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme ima sva prava, obaveze i odgovornosti kao i radnici koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vreme, a prava koja se utvrđuju prema doprinosu u radu ili dužini radnog vremena - zavisno od tog doprinosa i dužine radnog vremena.
Član 329.
Savezno izvršno veće određuje zadatke i poslove u pojedinim saveznim organima uprave i saveznim organizacijama na koje se primenjuje načelo ponovnog postavljenja radnika posle isteka vremena od četiri godine rada na tim zadacima i poslovima.
Savezno izvršno veće može utvrditi i druge posebne uslove za vršenje pojedinih zadataka i poslova u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama na kojima se obavljaju zadaci i poslovi od posebnog značaja, i to u pogledu zasnivanja radnih odnosa, obaveze ponovnog postavljanja radnika po isteku četiri godine rada, načina vršenja odnosnih zadataka i poslova i vršenja nadzora nad radom radnika na tim zadacima i poslovima.
3. Rad na osnovu ugovora
Član 330.
Vršenje privremenih i povremenih poslova iz delokruga saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije može se ugovorom poveriti licu s kojim se ne zasniva radni odnos.
Privremenim, odnosno povremenim poslovima u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se naročito poslovi koji se, s obzirom na njihovo vršenje, ne obavljaju kao stalan i neprekidan rad, nego traju određeno kraće vreme ili potreba za vršenjem tih poslova nastaje s vremena na vreme.
Radnim odnosom ne smatra se vršenje zadataka i poslova iz st. 1. i 2. ovog člana koji traju duže od 30, a najviše do 60 radnih dana u toku jedne kalendarske godine.
Savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija ne može zaključiti ugovor u smislu stava 1. ovog člana s licem koje radi u tom organu, odnosno organizaciji.
Savezno izvršno veće propisuje koji se poslovi mogu obavljati na način iz stava 2. ovog člana.
4. Svečana izjava
Član 331.
Funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama i njihovi zamenici i rukovodeći radnici koje postavlja Savezno izvršno veće u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama i stručnim i drugim službama koje osniva Savezno izvršno veće, kao i drugi radnici na određenim zadacima i poslovima u tim organima, odnosno organizacijama, odnosno stručnim službama koje odredi Savezno izvršno veće, pre stupanja na dužnost daju svečanu izjavu.
Funkcioneri i rukovodeći radnici koje postavlja Savezno izvršno veće daju svečanu izjavu pred predsednikom Saveznog izvršnog veća, a drugi radnici pred funkcionerom koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom ili stručnom službom.
Tekst svečane izjave utvrđuje Savezno izvršno veće.
5. Stručno obrazovanje radnika
Član 332.
Za vršenje zadataka i poslova u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji mora se predvideti odgovarajuća stručna sprema radnika.
Član 333.
U toku pripravničkog staža pripravnik se nalazi na stručnoj obuci, u okviru koje se, po utvrđenom programu i pod nadzorom, stručno osposobljava za obavljanje odgovarajućih zadataka i poslova.
Pripravnički staž za pripravnike sa visokom školskom spremom ne može biti duži od dve godine, za pripravnike sa višom školskom spremom - duži od jedne godine, a za pripravnike sa srednjom školskom spremom - duži od šest meseci.
Izuzetno, u pojedinim saveznim organima uprave i saveznim organizacijama, pripravnički staž za pojedine stručno-tehničke poslove za pripravnike sa višom školskom spremom može trajati i do dve godine, a za pripravnike sa srednjom školskom spremom - do jedne godine.
Član 334.
Posle uspešno završenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita, pripravnik se raspoređuje bez javnog konkursa u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji u kojoj se nalazio na stručnoj obuci, ako postoje uslovi za zasnivanje radnog odnosa predviđeni u aktu o sistematizaciji zadataka i poslova.
Član 335.
Pri smanjivanju broja radnika u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, ne može se smanjivati sistematizacijom predviđen broj pripravnika, ako je taj broj popunjen pripravnicima na stručnoj obuci u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji.
Ako u toku pripravničkog staža savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija bude ukinuta, pripravniku će se omogućiti da u drugom saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji završi svoj pripravnički staž i polaže stručni ispit.
Član 336.
Pripravniku koji u propisanom roku ne položi stručni ispit prestaje radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji.
Član 337.
Radniku koji je zasnovao radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji uz uslov da položi stručni ispit ili dopunski ispit u određenom roku, prestaje radni odnos ako taj ispit ne položi.
Radnik koji zasniva radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, ako ima određeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju koje je utvrđeno propisom Saveznog izvršnog veća, nije dužan da polaže stručni ispit ni dopunski ispit, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Član 338.
Savezno izvršno veće utvrđuje načelne stavove u pogledu stručnog obrazovanja radnika u saveznim organima uprave, odnosno saveznim organizacijama.
Savezno izvršno veće uređuje određena pitanja stručnog obrazovanja radnika koja su od zajedničkog interesa za određene ili za sve savezne organe uprave i savezne organizacije.
Član 339.
Stručno obrazovanje radnika u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama vrši se po programu koji, po pribavljenom mišljenju funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, utvrđuje radna zajednica u skladu sa značajem i prirodom poslova predviđenih aktom o sistematizaciji zadataka i poslova.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom dužan je da, u skladu sa propisima Saveznog izvršnog veća, donese propise o stručnoj spremi i stručnom obrazovanju radnika. Ove propise funkcioner donosi po pribavljenom mišljenju radne zajednice.
6. Radno vreme
Član 340.
Radno vreme u saveznom organu uprave i saveznoj organizaciji traje 42 časa u sedmici.
Sedmično radno vreme može se rasporediti u najmanje pet radnih dana u sedmici.
Savezno izvršno veće utvrđuje raspored radnog vremena u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama i može uređivati i druga pitanja u vezi sa radnim vremenom - obavezu i način vođenja evidencije dolaska na rad i odlaska sa rada, kao i utvrditi uslove za rad duži od punog radnog vremena i sl.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama u kojima se zbog prirode zadataka i poslova radi u smenama i kad priroda zadataka i poslova zahteva drukčiji raspored radnog vremena, raspored radnog vremena određuje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 341.
U saveznim organima uprave i saveznim organizacijama u kojima je uvedena petodnevna radna sedmica, srazmerno će se povećati dnevno radno vreme radnika koji radi sa skraćenim radnim vremenom. Izuzetno, radnici koja zbog hranjenja ili negovanja deteta ima pravo na četvoročasovno radno vreme, neće se povećati skraćeno dnevno radno vreme ni u petodnevnoj radnoj sedmici.
Član 342.
Rad duži od punog radnog vremena u saveznim organima uprave, odnosno saveznim organizacijama može se uvesti kad to zahtevaju vanredne okolnosti ili kad se samo na taj način može izvršiti zadatak koji neodložno treba obaviti u određenom danu, odnosno roku.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, bliže utvrđuje slučajeve i uslove pod kojima se može uvoditi rad duži od punog radnog vremena.
Rad duži od punog radnog vremena može trajati samo onoliko koliko je neophodno da se otklone uzroci zbog kojih je uveden.
Član 343.
Savezno izvršno veće može odrediti u kojim se slučajevima i kod kojih saveznih organa uprave, odnosno saveznih organizacija može uvoditi rad duži od punog radnog vremena.
7. Odmori i odsustva
Član 344.
Odmor radnika u toku dnevnog rada sa jednokratnim radnim vremenom u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama iznosi 30 minuta. Ovaj odmor ne može biti određen ni na početku niti na završetku radnog vremena.
Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje dvanaest časova neprekidno.
Član 345.
Radnik ima pravo na odmor u dane praznika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u dane praznika republike na čijoj se teritoriji nalazi sedište saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije u kojoj radnik radi, a koji su kao dani odmora određeni zakonom.
Član 346.
Radnik u saveznom organu uprave i saveznoj organizaciji ima pravo na godišnji odmor u toku jedne kalendarske godine u trajanju od najmanje 18, a najviše 30 radnih dana.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, radnicima koji rade na poslovima opasnim po život ili štetnim po zdravlje (rad sa eksplozivnim materijama, laboratorijsko ispitivanje opasnih ili nepoznatih materija i
sl.) i radnicima koji su navršili 30 godina radnog staža (muškarci),
odnosno 25 godina (žene), a koji su svojim radom dali veći doprinos rezultatima rada organa, odnosno organizacije, samoupravnim opštim aktom radne zajednice može se odrediti godišnji odmor u trajanju do 36 radnih dana.
Radnicima diplomatskih i konzularnih predstavništava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu, koji rade u zemljama sa posebno teškim klimatskim i drugim uslovima, može se odrediti godišnji odmor u trajanju do 60 dana.
Pravo na godišnji odmor radnik stiče posle šest meseci neprekidnog rada.
Član 347.
Ako radnik nije iskoristio godišnji odmor pre prestanka rada u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, ili pre premeštaja, vreme koje je radnik neprekidno proveo u istoj kalendarskoj godini kod drugog organa, organizacije udruženog rada, ili druge samoupravne organizacije i zajednice, odnosno udruženja, uračunava se u vreme rada potrebno za sticanje prava na godišnji odmor, ako između prestanka rada i zasnivanja radnog odnosa radnika u radnoj zajednici saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije nije prošlo više od šest radnih dana.
Član 348.
Dužina trajanja godišnjeg odmora utvrđuje se zavisno od uslova rada (težina i složenost rada), radnog staža radnika i drugog vremena koje se po zakonu izjednačuje sa radnim stažom.
Prilikom određivanja dužine trajanja godišnjeg odmora, uzimaju se u obzir i rezultati rada koje radnik ostvaruje na radnom mestu, kao i posebni socijalni uslovi pod kojima radnik živi.
Dužinu trajanja godišnjeg odmora radnika određuje radna zajednica.
Član 349.
Vreme za koje radnik odsustvuje s rada po bilo kom osnovu, a koje se priznaje u radni staž, ne računa se u godišnji odmor.
Ako se radnik razboli u toku korišćenja godišnjeg odmora, vreme odobrenog bolovanja ne uračunava se u godišnji odmor.
Član 350.
Godišnji odmor koristi se, po pravilu, u neprekidnom trajanju. Na zahtev radnika može se korišćenje godišnjeg odmora odobriti u dva približno jednaka dela.
Radnik koji je započeo korišćenje godišnjeg odmora krajem kalendarske godine, nastavlja korišćenje godišnjeg odmora bez prekida i u narednoj kalendarskoj godini.
Izuzetno, radnik može godišnji odmor koristiti u narednoj godini u slučajevima utvrđenim samoupravnim opštim aktom radne zajednice, s tim da se godišnji odmor može koristiti najdocnije do kraja juna naredne godine.
Član 351.
Raspored korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, polazeći od potreba zadataka i poslova i potrebe radnika.
Radnik mora biti obavešten o danu početka korišćenja godišnjeg odmora najdocnije na 30 dana pre početka korišćenja godišnjeg odmora.
Član 352.
Radniku se može odobriti da uz naknadu ličnog dohotka odsustvuje sa rada do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, naročito prilikom stupanja u brak, polaganja stručnih ispita, selidbe i porođaja člana uže porodice.
U slučaju smrti člana uže porodice radnik ima pravo, pored odsustvovanja sa rada u slučajevima iz stava 1. ovog člana, da odsustvuje sa rada uz naknadu ličnog dohotka u trajanju još sedam radnih dana.
Radniku se može odobriti da uz naknadu ličnog dohotka odsustvuje sa rada određeno vreme radi stručnog obrazovanja koje je predviđeno programom stručnog obrazovanja, a najduže do 30 dana.
Odobrenje za odsustvovanje prema odredbi st. 1. i 2. ovog člana daje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, a odobrenje za odsustvovanje prema odredbi stava 3. ovog člana - funkcioner po pribavljenom mišljenju radne zajednice.
Član 353.
Radnica u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji ostvaruje svoje pravo na porodiljsko odsustvo, skraćeno radno vreme i raspored korišćenja tog vremena saglasno zakonu republike, odnosno autonomne pokrajine na čijoj se teritoriji nalazi sedište saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, njegovog područnog organa, odnosno područne organizacione jedinice u kojoj radnica radi.
Član 354.
Naknada ličnog dohotka koja radniku pripada za vreme korišćenja godišnjeg odmora i odmora u dane praznika i odsustvovanja u smislu člana 352. ovog zakona, isplaćuje se u visini prosečnog ličnog dohotka ostvarenog za poslednja tri meseca.
Član 355.
Radniku se može odobriti da, pod uslovima određenim samoupravnim opštim aktom radne zajednice, odsustvuje sa rada bez naknade ličnog dohotka do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini, a u slučaju stručnog obrazovanja - najduže jednu godinu.
Član 356.
Radniku u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji čiji je bračni drug kao radnik u Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove na radu u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u inostranstv, radni odnos miruje u odnosnom organu, odnosno organizaciji za sve vreme dok je sa svojim bračnim drugom u inostranstvu.
Član 357.
Za vreme odsustvovanja sa rada bez naknade ličnog dohotka, odnosno odsustvovanja sa rada bez krivice radnika (odsluženje vojnog roka, odlazak na rad u inostranstvo u okviru međunarodne tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje i dr.), prava i obaveze radnika miruju, ako za pojedina prava i obaveze zakonom, odnosno samoupravnim opštim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno.
8. Raspoređivanje radnika
Član 358.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, može odlučiti da se radnik u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji rasporedi na drugi zadatak, odnosno posao, koji odgovara njegovoj stručnoj spremi, u skladu sa kriterijumima utvrđenim aktom o sistematizaciji zadataka i poslova.
Radni odnos u saveznom organu uprave ili saveznoj organizaciji može se zasnovati bez javnog konkursa, odnosno javnog oglasa i sa radnikom iz drugog saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije odnosno društvenog preduzeća i radne organizacije društvenih delatnosti ako se o tome sporazumeju funkcioneri koji rukovode tim saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom odnosno funkcioner koji rukovodi tim saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom i nadležni organ u tim preduzećima, odnosno organizacijama i ako na to pristane radnik.
U slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, odlučuje.
Član 359.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, po pribavljenom mišljenju radne zajednice može, kad to potrebe službe zahtevaju, privremeno rasporediti radnika, uz njegovu saglasnost, na zadatke i poslove za koje se traži niža stručna sprema od one koju radnik ima i kraće radno iskustvo predviđeno za obavljanje zadataka i poslova koje je radnik ranije obavljao - dok traju te potrebe, a najduže za šest meseci.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na lični dohodak koji bi ostvario da je radio na zadacima i poslovima na koje je bio raspoređen, ako je to za njega povoljnije.
Član 360.
Ako potrebe saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije zahtevaju, funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom može, po pribavljenom mišljenju radne zajednice, rasporediti radnika na druge zadatke i poslove u istom organu, odnosno organizaciji koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu.
Samoupravnim opštim aktom radne zajednice utvrđuju se slučajevi i uslovi pod kojima radnik može da se rasporedi na druge zadatke i poslove.
Član 361.
Premeštaj radnika na rad iz jednog mesta u drugo mesto vrši se uz pristanak radnika, ako u skladu sa prirodom delatnosti saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije zakonom nije drukčije određeno.
Član 361a
Na osnovu sporazuma između funkcionera koji rukovodi saveznom organom uprave, odnosno saveznom organizacijom i funkcionera koji rukovodi nadležnom organu uprave u republici, odnosno autonomnoj pokrajini, radnik može, uz njegov pristanak, biti upućen na rad na određeno vreme u organ uprave u toj republici, odnosno autonomnoj pokrajini.
Prava i obaveze iz radnog odnosa radnik iz stava 1. ovog člana ostvaruje u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji iz koje se upućuje na rad.
Sporazumom funkcionera iz stava 1. ovog člana uređuje se u kom organu radnik ostvaruje lični dohodak i odgovarajuće naknade.
Po prestanku rada iz stava 1. ovog člana radnik ima pravo da se vrati na rad u isti savezni organ uprave, odnosno saveznu organizaciju i da bude raspoređen na zadatke i poslove koje je obavljao pre upućivanja na rad ili na zadatke i poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, u roku od 30 dana od dana prestanka rada u organu uprave u republici, odnosno autonomnoj pokrajini.
Član 362.
Ako radnik ne obavlja na odgovarajući način zadatke i poslove, funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom može radnika rasporediti, bez njegovog pristanka, na druge zadatke i poslove u istom organu, odnosno organizaciji koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, ako su ti zadaci i poslovi utvrđeni aktom o sistematizaciji zadataka i poslova.
Rešenje o raspoređivanju radnika u slučaju iz stava 1. ovog člana donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, po pribavljenom mišljenju posebne komisije za ocenu rada odnosnog radnika, koju obrazuje taj funkcioner, po pribavljenom mišljenju radne zajednice.
Članovi komisije moraju imati najmanje isti stepen stručne spreme kao radnik iz stava 1. ovog člana.
Protiv rešenja o raspoređivanju u slučaju iz stava 1. ovog člana radnik može izjaviti žalbu Saveznom izvršnom veću.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Radniku iz stava 1. ovog člana prestaje radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji ako ne prihvati da izvršava zadatke i poslove na koje je raspoređen ili ako u tom organu, odnosno organizaciji nema upražnjenih zadataka i poslova koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi na koje bi taj radnik mogao biti raspoređen.
9. Zaštita žena, omladine i invalida
Član 363.
Zaštita žena, omladine i invalida zaposlenih u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama, ostvaruje se saglasno zakonu republike, odnosno autonomne pokrajine na čijoj se teritoriji nalazi sedište saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, područnog organa, odnosno područne organizacione jedinice.
10. Zaštita na radu
Član 364.
Sredstva za organizovanje zaštite na radu obezbeđuju se u predračunu saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, na osnovu mišljenja radne zajednice, određuje način sprovođenja i organizovanja zaštite na radu i prava, dužnosti i odgovornosti radnika na radu i prava, dužnosti i odgovornosti radnika u vezi sa zaštitom na radu, saglasno zakonu republike, odnosno autonomne pokrajine na čijoj se teritoriji nalazi sedište saveznog organa uprave, savezne organizacije, područnog organa, odnosno područne organizacione jedinice.
11. Odgovornost radnika
Disciplinska odgovornost radnika
Član 365.
Radnik u saveznom organu uprave, odnosno u saveznoj organizaciji disciplinski je odgovoran za povredu radne dužnosti.
Član 366.
Krivična odgovornost i odgovornost radnika za privredne prestupe i prekršaje ne isključuje disciplinsku odgovornost radnika, ako ista radnja predstavlja i povredu radne dužnosti.
Član 367.
Povreda radne dužnosti može biti teža ili lakša.
Težom povredom radne dužnosti, u smislu ovog zakona, smatraju se naročito:
1) neizvršavanje ili nesavesno i nemarno izvršavanje poverenih zadataka i poslova;
2) zloupotrebe ili prekoračenja ovlašćenja;
3) odavanje državne, vojne, službene i poslovne tajne, odnosno povrede propisa o čuvanju tih tajni;
4) izvršavanje radnje koja predstavlja krivično delo izvršeno na radu ili u vezi s radom ili kojim se, zbog netačnih pobuda pod kojima je izvršeno, teže povredi usled saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije;
5) nedavanje podataka ili davanje netačnih podataka državnim organima, organizacijama udruženog rada, samoupravnim i drugim organizacijama i zajednicama, društvenim organizacijama, udruženjima i građanima, ako je davanje podataka predviđeno zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona;
6) sprečavanje organizacija, zajednica, udruženja i građana iz tačke 5. ovog stava da koriste svoja prava da podnesu zahteve, žalbe i druge podneske;
7) prouzrokovanje veće materijalne štete saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, ako je ona učinjena iz nehata;
8) vršenje poslova koji su nespojivi sa zadacima i poslovima radnika i prirodom delatnosti i specifičnosti poslova;
9) rukovođenje političkim ubeđenjima i njihovo izražavanje i zastupanje u vršenju poslova i zadataka iz člana 101a. stav 2. ovog zakona;
10) neopravdani izostanak s posla duži od tri dana uzastopno;
11) učestano vršenje lakših povreda radne dužnosti.
Samoupravnim opštim aktom radne zajednice određuje se šta se smatra lakšom povredom radne dužnosti.
Član 368.
Za povredu radne dužnosti mogu se izreći sledeće mere:
1) opomena;
2) javna opomena;
3) raspored na druge zadatke i poslove u trajanju od jednog do šest meseci;
4) novčana kazna;
5) prestanak radnog odnosa.
Opomena se saopštava radniku kome je izrečena, a o izricanju javne opomene obaveštava se i radna zajednica.
Radnik kome je izrečena mera rasporeda na druge zadatke i poslove, raspoređuje se na druge zadatke i poslove u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Novčana kazna može se izreći u iznosu od 10% od mesečne akontacije ličnog dohotka radnika, s tim da ukupan zbir mesečnih kazni u jednom mesecu ne može preći iznos od 20% od mesečne akontacije ličnog dohotka radnika.
Sredstva naplaćena od novčanih kazni radnika unose se u budžet federacije.
Mere iz stava 1. tač. 3), 4) i 5) ovog člana mogu se izreći samo za težu povredu radne dužnosti.
Član 369.
Pri izricanju mere za povredu radne dužnosti uzimaju se u obzir naročito: težina povrede i njene posledice; stepen odgovornosti radnika; uslovi pod kojima je povreda učinjena; raniji rad i ponašanje radnika; značaj delatnosti i druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricanje mere.
Član 370.
Mere za teže povrede radne dužnosti izriče disciplinska komisija u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, a za lakše povrede radne dužnosti - funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, ako saveznim zakonom nije drukčije određeno.
Disciplinsku komisiju obrazuje radna zajednica saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, ako zakonom nije drukčije određeno.
Samoupravnim opštim aktom radne zajednice određuju se sastav i način rada disciplinske komisije.
Član 371.
Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti radnika zbog teže povrede radne dužnosti podnosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Predlog može podneti javni tužilac ako je u pitanju povreda radne dužnosti utvrđena u toku krivičnog postupka.
Inicijativu za podnošenje predloga za pokretanje postupka iz stava 1. ovog člana može pokrenuti radna zajednica, organ samoupravne kontrole, organizacija sindikata u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji i rukovodilac organizacione jedinice u kojoj radnik radi.
Član 372.
Protiv rešenja funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, kojim je izrečena mera zbog lakše povrede radne dužnosti, može se izjaviti žalba drugostepenoj disciplinskoj komisiji, koja se obrazuje pri Saveznom izvršnom veću. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Rešenje doneseno po žalbi je konačno.
Protiv odluke disciplinske komisije, kojom je izrečena mera zbog teže povrede radne dužnosti, može se izjaviti žalba komisiji iz stava 1. ovog člana.
Žalba iz stava 3. ovog člana izjavljuje se u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Žalbu može izjaviti i sindikat.
Član 373.
Drugostepena disciplinska komisija rešava u sednici.
Drugostepena disciplinska komisija sastoji se od predsednika i četiri člana. Predsednik komisije ima zamenika.
Predsednika komisije i dva člana i njihove zamenike imenuje Savezno izvršno veće, a dva člana komisije i njihove zamenike delegira radna zajednica saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije u kojoj radi radnik koji je podneo žalbu.
Član 374.
Generalni sekretar Saveznog izvršnog veća obezbeđuje vršenje stručnih i administrativnih poslova za potrebe drugostepene disciplinske komisije.
Član 375.
Postupak za utvrđivanje odgovornosti radnika zbog povrede radne dužnosti je hitan.
Član 376.
Radniku mora biti dostavljen predlog za pokretanje postupka pred disciplinskom komisijom.
Radnik mora biti saslušan pred disciplinskom komisijom i mora mu se omogućiti odbrana.
O pokretanju postupka pred disciplinskom komisijom mora biti obavešten sindikat.
Član 377.
Postupak za utvrđivanje odgovornosti radnika zbog povrede radne dužnosti je javan.
Izuzetno, javnost se može isključiti ako se na pretresu razmatraju dokumenti i podaci koji predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu.
Na zahtev, odnosno uz pristanak radnika sindikat ga može zastupati u postupku pred disciplinskom komisijom.
Član 378.
Postupak za utvrđivanje odgovornosti radnika za povredu radne dužnosti ne može se pokrenuti ni voditi kad istekne šest meseci od dana kada je povreda izvršena, ako zakonom nije drukčije određeno. Ako povreda predstavlja krivično delo, rok zastarelosti teče od dana saznanja za povredu i učinioca, ako zakonom nije drukčije određeno.
Član 379.
Ako radnik u roku od jedne godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izrečena mera zbog lakše povrede radne dužnosti, odnosno u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti odluke kojom je izrečena mera zbog teže povrede radne dužnosti ne učini novu povredu radne dužnosti - izrečena mera se briše iz službene evidencije.
Član 380.
Postupak zbog teže povrede radne dužnosti sprovodi se shodno načelima krivičnog postupka.
Član 381.
Rukovodeći radnici u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje postavlja Savezno izvršno veće odgovaraju disciplinski Saveznom izvršnom veću, shodno odredbama ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti radnika.
Savezno izvršno veće utvrđuje način shodne primene odredbe ovog zakona navedenih u stavu 1. ovog člana.
Član 382.
Radnik može biti privremeno udaljen sa zadataka i poslova i raspoređen na druge zadatke i poslove ili privremeno udaljen iz saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije:
1) ako bude zatečen u vršenju teže povrede radne dužnosti;
2) ako je protiv njega pokrenut postupak zbog povrede radne dužnosti za koju se može izreći mera raspoređivanja na zadatke i poslove ili mera prestanka radnog odnosa;
3) ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi s radom;
4) u drugim slučajevima kad je to neophodno da bi se sprečilo ponavljanje vršenja povreda radne dužnosti, odnosno krivičnog dela.
Član 383.
Radnik će biti privremeno udaljen iz saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije ako je zbog krivičnog dela stavljen u pritvor.
Za vreme udaljenja iz saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije radniku pripada naknada ličnog dohotka u visini utvrđenoj samoupravnim opštim aktom radne zajednice ili odlukom Saveznog izvršnog veća, koja ne može biti manja od jedne trećine prosečne akontacije ličnog dohotka za poslednja tri meseca pre udaljenja, a ako radnik izdržava porodicu, naknada ne može biti manja od jedne polovine prosečne akontacije ličnog dohotka za poslednja tri meseca pre udaljenja.
Ako krivični postupak protiv radnika bude obustavljen pravosnažnom sudskom odlukom ili ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda, radniku za vreme udaljenja iz saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije pripada pun iznos akontacije ličnog dohotka koji bi za to vreme ostvario prema osnovima i merilima koji su utvrđeni za zadatke i poslove koje je obavljao, uključujući i iznos ličnog dohotka koji je trebalo da ostvari po završnom računu.
Rešenje o udaljenju donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 384.
Udaljenje radnika po odredbama čl. 382. i 383. ovog zakona može trajati najduže do odluke o utvrđivanju odgovornosti zbog povrede radne dužnosti ili do odluke suda o krivičnoj odgovornosti.
Materijalna odgovornost radnika
Član 385.
Postojanje štete koju radnik u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, na radu ili u vezi sa radom pričini organu, odnosno organizaciji, građaninu, organizaciji udruženog rada, drugoj samoupravnoj organizaciji ili zajednici ili drugom licu, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala, utvrđuje posebna komisija koju obrazuje funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Član 386.
Iz opravdanih razloga radnik se može delimično ili u celini osloboditi plaćanja naknade štete koju je na radu ili u vezi sa radom prouzrokovao saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji u kojoj radi, kao i iznosa koji je federacija isplatila trećim licima po osnovu odgovornosti za naknadu štete koju im je radnik u saveznom organu, odnosno saveznoj organizaciji pričinio.
Rešenje o oslobađanju od naknade štete iz stava 1. ovog člana donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, po pribavljenom mišljenju radne zajednice.
Radnik se ne može osloboditi plaćanja naknade štete ako je štetu učinio namerno.
Ako radnik ne naknadi utvrđenu štetu, postupak za naknadu štete pokrenuće se pred nadležnim sudom.
Član 387.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, ima pravo da od saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije zahteva naknadu štete, po opštim načelima o odgovornosti za štetu.
Ako savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija u propisanom rok ne naknadi štetu, radnik ima pravo da naknadu štete zahteva pred sudom udruženog rada.
12. Prestanak radnog odnosa
Član 388.
Radniku prestaje radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji:
1) ako pismeno izjavi da ne želi da radi u tom organu, odnosno organizaciji;
2) po osnovu sporazuma u pismenom obliku između radnika i saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije;
3) ako odbije da vrši zadatke i poslove na koje se raspoređuje, a koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu (član 360);
4) ako odbije da radi na drugim odgovarajućim zadacima i poslovima na koje je raspoređen zbog toga što na zadovoljavajući način nije obavljao određene zadatke i poslove (član 362. st. 1. i 6);
5) na osnovu pravosnažne odluke disciplinske komisije kojom mu je izrečena mera prestanka radnog odnosa;
6) ako su se stekli uslovi iz člana 91. st. 1. i 2. ovog zakona - danom dostavljanja pravnosnažne presude kojom je radnik osuđen na kaznu zatvora dužu od šest meseci;
7) ako su se stekli uslovi iz člana 101a. ovog zakona.
RAdniku može prestati radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji ako je prilikom stupanja u radni odnos prećutao ili dao neistinite podatke, a ti su podaci bitni za izvršavanje poslova, odnosno zadataka radi kojih je zasnovao radni odnos.
U slučaju iz tač. 1), 3) i 4) stava 1. ovog člana, radnik se razrešava po isteku vremena za koje ima pravo i dužnost da ostane na radu.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom može odlučiti da radnik prestane da radi i pre isteka vremena za koje je imao pravo i bio dužan da ostane na radu. U tom slučaju radnik ima sva prava iz radnog odnosa do isteka vremena za koje bi imao pravo i dužnost da ostane na radu.
Samoupravnim opštim aktom radne zajednice utvrđuje se koliko vremena radnik ima pravo i dužnost da ostane na radu u slučajevima iz tač. 1),
3) i 4) stava 1. ovog člana, s tim da na radu ne može da ostane duže od
šest meseci.
Radniku koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme prestaje radni odnos danom izvršenja zadataka i poslova, istekom određenog roka ili danom povratka odsutnog radnika.
Član 389.
U toku vremena u kome je radnik dužan da ostane na radu u smislu člana 388. ovog zakona, radnik ima pravo da odsustvuje sa rada da bi našao novo zaposlenje, a vreme i dužina vremena za koje radnik može biti odsutan sa rada utvrđuje se samoupravnim opštim aktom radne zajednice.
Vreme iz stava 1. ovog člana ne može biti kraće od 10 časova nedeljno. Radnik za to vreme ima pravo na naknadu ličnog dohotka koja odgovara ličnom dohotku koji bi primao da je za to vreme bio na radu.
Član 390.
Radniku prestaje radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji po sili zakona kad navrši 40 godina staža osiguranja (muškarac), odnosno 35 godina staža osiguranja (žena) ili kad navrši 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina života (žena) i najmanje 20 godina staža osiguranja.
Radnik - žena može, na osnovu pismenog zahteva, ostati u radnom odnosu i posle ispunjenja uslova iz stava 1. ovog člana, a najviše do navršenih 40 godina staža osiguranja ili do navršenih 65 godina života i 20 godina staža osiguranja.
Radniku koji uslov iz stava 1. ovog člana ispuni od 1. januara do 30. juna tekuće godine, prestaje radni odnos 30. juna, a radniku koji taj uslov ispuni od 1. jula do 31. decembra - prestaje radni odnos 31. decembra tekuće godine.
Odredbe st. 1. do 3. ovog člana odnose se i na funkcionere u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje postavlja Savezno izvršno veće i rukovodeće radnike koje postavlja Savezno izvršno veće.
Član 391.
Radniku prestaje radni odnos po sili zakona ako mu je, po odredbama zakona, odnosno po pravnosnažnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da vrši određene poslove, odnosno zadatke, a ne može mu se obezbediti vršenje drugih poslova, odnosno zadataka - danom dostavljanja pravnosnažne odluke saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji.
Radniku prestaje radni odnos ako zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan duže od šest meseci danom stupanja na izdržavanje kazne.
Radniku prestaje radni odnos ako mu bude izrečena mera bezbednosti, vaspitna ili zaštitna mera u trajanju dužem od šest meseci i zbog toga mora da bude odsutan sa rada - danom početka primenjivanja takve mere.
Član 392.
Savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija dužna je da radniku, danom prestanka radnog odnosa, vrati uredno popunjenu radnu knjižicu.
Savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija dužna je da svaki prestanak radnog odnosa radnika prijavi nadležnoj organizaciji za zapošljavanje, najdocnije u roku od pet dana od dana donošenja odluke o prestanku rada, odnosno od dana kada je radnik saopštio da istupa iz organa, odnosno organizacije.
13. Prava radnika u slučaju ukidanja zadataka i poslova i ukidanja
organa
Član 393.
Ako su opštim aktima o organizaciji i radu i o sistematizaciji zadataka i poslova u saveznim organima uprave, odnosno saveznim organizacijama ukinuti pojedini zadaci i poslovi zbog smanjenja njihovog obima, radnici koji su radili na odnosnim zadacima i poslovima rasporediće se na druge zadatke i poslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, u istom ili drugom saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, ako se o tome sporazumeju funkcioneri koji rukovode tim organima, odnosno organizacijama.
Ako se radnici iz stava 1. ovog člana ne mogu rasporediti na zadatke i poslove u istom saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, niti na zadatke i poslove u drugom saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, oni ostaju neraspoređeni.
Prava iz radnog odnosa radnici iz stava 2. ovog člana ostvaruju u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji u kojoj su do tada radili, na način i pod uslovima koji su propisani za radnike ukinutih saveznih organa uprave, odnosno saveznih organizacija
Radnicima iz stava 2. ovog člana mogu se, dok su neraspoređeni, poveravati određeni poslovi u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji u kojoj ostvaruju prava iz radnog odnosa, koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu.
Član 394.
Ako se ukine savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija, odluku o raspoređivanju funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, njegovog zamenika i rukovodećih radnika koje je postavilo Savezno izvršno veće - donosi Savezno izvršno veće.
Savezni organi uprave, odnosno savezne organizacije, u čiji delokrug prelaze poslovi ukinutog saveznog organa uprave, odnosno savezne organizacije, preuzeće radnike koji su radili u tim organima, odnosno organizacijama na dan donošenja akta o ukidanju tih organa, odnosno organizacija. Preuzimanje radnika vrši se istovremeno sa preuzimanjem odnosnih poslova.
Radnicima koji ne budu preuzeti, odnosno raspoređeni u smislu stava 2. ovog člana, prestaće radni odnos u skladu sa odredbama ovog zakona. Radni odnos će prestati i radnicima koji budu preuzeti, ali ne budu raspoređeni u skladu sa novim aktom o sistematizaciji zadataka i poslova.
Radnici iz stava 3. ovog člana ostvaruju svoja prava kod organa, odnosno službe koju odredi Savezno izvršno veće.
Za radnike iz stava 3. ovog člana koji imaju do 15 godina radnog staža otkazni rok iznosi jednu godinu, a za radnike sa dužim stažom - dve godine.
Savezno izvršno veće ili organ koji ono ovlasti može radnike na koje se odnose odredbe st. 1. do 5. ovog člana rasporediti na rad u savezne organe uprave, savezne organizacije i stručne i druge službe Veća, na zadatke i poslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi. Ako radnik ne prihvati ponuđene zadatke i poslove, prestaje mu radni odnos.
Član 394a
Radnici iz čl. 393. i 394. Zakona imaju pravo na naknadu ličnog dohotka u visini njihovog ličnog dohotka ostvarenog u poslednjem mesecu u kome su ostali neraspoređeni. Tim radnicima pripadaju povećanja naknade ličnog dohotka srazmerno povećanju koje važi za radnike raspoređene na zadatke i poslove, kao i druga lična primanja utvrđena za radnike u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama.
Član 394b
Savezni organ uprave, odnosno savezna organizacija u kojoj radnik ne može da se rasporedi, može radi ostvarivanja prava na penziju da mu dokupi staž koji nedostaje za sticanje starosne penzije, u smislu člana
21. Zakona o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja,
ali najviše do pet godina, pod uslovom i na način utvrđen samoupravnim opštim aktom samoupravne interesne zajednice penzijskog i invalidskog osiguranja ili drugog oblika organizovanja, u skladu sa zakonom.
Član 394v
Radnik koji ne može da se rasporedi, a koji se sa saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom pismeno sporazume da mu prestane radni odnos u tom organu, odnosno organizaciji, ima pravo na otpremninu u visini od 24 prosečna mesečna lična dohotka koja je ostvario u poslednja tri meseca pre ostvarivanja prava na otpremninu.
Radnik ima pravo na otpremninu, u smislu stava 1. ovog člana, pod uslovima da ta sredstva upotrebi za:
1) osnivanje, odnosno ulaganje sredstava u preduzeće, radnju, poljoprivredno gazdinstvo i dr.;
2) ulaganje sredstava u drugu organizaciju koja posluje sredstvima u društvenoj svojini radi stvaranja uslova za njegovo zapošljavanje.
Prava iz stava 1. ovog člana ne pripadaju radniku koji je ispunio uslove za ostvarivanje prava na penziju u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Smatra se da je radnik kome je isplaćena otpremnina u smislu stava 1. ovog člana ostvario pravo na rad za period od dvostruko više meseci u odnosu na broj meseci za koje mu je isplaćena otpremnina, pa mu za taj period organizacija nadležna za zapošljavanje neće posredovati u zapošljavanju u organizaciji koja posluje sredstvima u društvenoj svojini.
Radnik ostvaruje pravo na otpremninu, u smislu stava 1. ovog člana, danom utvrđenim u sporazumu o prestanku radnog odnosa.
Član 394g
Funkcionerima i rukovodećim radnicima koje postavlja Savezno izvršno veće iz člana 249. Zakona i radnicima iz čl. 394. i 395. Zakona, ako ne može da se obezbedi ni jedno od prava utvrđenih u čl. 394b. i 394v. ovog zakona, prestaje radni odnos u rokovima, na način i pod uslovima predviđenim u čl. 249, 394. i 395. Zakona.
Član 394d
Sredstva potrebna za ostvarivanje prava iz čl. 394b. i 394v. ovog zakona obezbeđuju se u budžetu federacije.
14. Radnici na raspolaganju
Član 395.
Radnik u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, kad to zahtevaju naročite potrebe službe, može biti stavljen na raspolaganje rešenjem Saveznog izvršnog veća, na predlog funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom.
Radnik iz stava 1. ovog člana može biti na raspolaganju dok ne bude raspoređen na druge zadatke i poslove ili dok ne zasnuje radni odnos u drugom organu, odnosno organizaciji, ili dok mu ne prestane radni odnos po drugom osnovu, ali najduže dve godine. Ako radnik za to vreme ne zasnuje radni odnos u drugom organu ili organizaciji, prestaje mu radni odnos u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji.
Radnik ima pravo, dok se nalazi na raspolaganju, na naknadu ličnog dohotka u visini njegovog ličnog dohotka ostvarenog u poslednjem mesecu u kome je stavljen na raspolaganje. Tom radniku pripadaju povećanja naknade ličnog dohotka srazmerno povećanju koje važi za radnike raspoređene na zadatke i poslove, kao i druga lična primanja utvrđena za radnike u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama.
Vreme provedeno na raspolaganju smatra se kao vreme provedeno na radu.
Radnici iz stava 1. ovog člana ostvaruju prava iz rada i po osnovu rada u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji ili stručnoj službi Saveznog izvršnog veća koju odredi Savezno izvršno veće.
Za radnike na raspolaganju primenjuju se odredbe čl. 394b. i 394v. ovog zakona.
Član 396.
Radnici koji su ostali neraspoređeni i radnici koji su stavljeni na raspolaganje imaju, pod jednakim uslovima, prvenstvo pri zasnivanju radnog odnosa u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama, bez obzira da li se popunjavanje vrši na osnovu javnog konkursa ili javnog oglasa.
Savezno izvršno veće ili organ koji ono ovlasti može, po pribavljenom mišljenju funkcionera koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, radnike iz stava 1. ovog člana rasporediti bez konkursa, odnosno javnog oglasa na zadatke i poslove u saveznom organu uprave, odnosno saveznoj organizaciji, koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu.
Savezno izvršno veće ili organ koji ono ovlasti može, pod uslovima iz stava 2. ovog člana, radnike koji su stavljeni na raspolaganje privremeno raspoređivati u savezne organe uprave, odnosno savezne organizacije na zadatke i poslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu.
Radniku koji ne prihvati raspoređivanje u smislu stava 2. ovog člana, odnosno koji odbije da radi na zadacima i poslovima iz stava 3. ovog člana, prestaje radni odnos.
15. Zaštita prava radnika
Član 397.
Radnik ima pravo prigovora protiv svakog rešenja kojim se odlučuje o njegovim pravima i dužnostima u vezi sa radnim odnosom.
Prigovor se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rešenja, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Organ koji je doneo rešenje protiv koga je prigovor podnesen dužan je da razmotri navode u prigovoru i da donese rešenje.
Ako je rešenje doneo funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave, odnosno saveznom organizacijom, o prigovoru će se prethodno pribaviti mišljenje radne zajednice, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Rešenje koje se donosi povodom podnesenog prigovora konačno je.
Protiv konačnih odluka donetih od strane samoupravnih i drugih organa, radnik ima pravo i na zaštitu svojih samoupravnih prava pred sudovima udruženog rada, drugim samoupravnim organima i sudovima, u skladu sa zakonom.
16. Ostale odredbe
Član 398.
Svoja prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa koji nisu uređeni ovim zakonom radnici u radnim zajednicama saveznih organa uprave i saveznih organizacija ostvaruju shodno republičkom, odnosno pokrajinskom zakonu o radnim odnosima koji se primenjuje na teritoriji na kojoj se nalazi sedište saveznog organa uprave, savezne organizacije, područnog organa, odnosno područne organizacione jedinice u kojoj ti radnici rade.
Član 399. do 414.
(Prestali su da važe)
IDž PRIMENjIVANjE ODREDABA OVOG ZAKONA NA ODREĐENE ORGANE, SLUŽBE I ORGANIZACIJE U FEDERACIJI
Član 415.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na obezbeđivanje javnosti u radu saveznih organa uprave (čl. 175. do 177) i ostvarivanje načela ravnopravnosti jezika i pisama naroda i narodnosti Jugoslavije u radu saveznih organa uprave (čl. 178. do 181) shodno se primenjuju na Savezni sud, Savezno javno tužilaštvo, Saveznog društvenog pravobranioca samoupravljanja, Savezno javno pravobranilaštvo, Savezno veće za prekršaje, Službu društvenog knjigovodstva Jugoslavije i druge samoupravne organizacije koje vrše poslove od interesa za ostvarivanje funkcija federacije, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odredbe ovog zakona o pravima, obavezama i odgovornostima radnika u saveznim organima uprave (čl. 289. do 398) i o sredstvima za rad saveznih organa uprave i saveznih organizacija (čl. 399. do 414), odredbe o sticanju, utvrđivanju i raspoređivanju dohotka i raspodeli sredstava za lične dohotke i za zajedničku potrošnju (čl. 290a. do 290ž. i član 292a), odredbe o postavljanju funkcionera i rukovodećih radnika koje postavlja Savezno izvršno veće na osnovu javnog konkursa (čl. 32. do 37), odredbe o prestanku radnog odnosa sa pravom na penziju (čl. 46. do 53) i odredbe o dokupu staža i jednokratnoj pomoći - otpremnini (čl. 394a. do 394d), shodno se primenjuju na radnike u organima, službama i organizacijama iz stava 1. ovog člana, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odredbe ovog zakona navedene u st. 1. i 2. ovog člana, kao i odredbe o izboru i imenovanju funkcionera koje bira i imenuje Skupština SFRJ (čl. 193. i 237), odredbe o saveznim savetnicima u Saveznom izvršnom veću i odredbe o rukovodećim radnicima u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje postavlja Savezno izvršno veće (čl. 239. do 249), odredbe o prestanku radnog odnosa sa pravom na penziju (čl. 46 do 53) i odredbe o dokupu staža i jednokratnoj pomoći (otpremnini) - (čl. 394a. do 394d), shodno se primenjuju i na savezne savetnike u Skupštini SFRJ i Predsedništvu SFRJ i rukovodeće radnike i druge radnike u stručnim i drugim službama Skupštine SFRJ, Predsedništva SFRJ i Saveznog izvršnog veća, saglasno potrebama i uslovima rada tih organa i službi.
Aktom o organizaciji i radu stručnih i drugih službi Skupštine SFRJ, Predsedništva SFRJ i Saveznog izvršnog veća uređuje se način shodne primene odredaba navedenih u stavu 3. ovog člana na te službe.
Član 416.
Odredbe ovog zakona primenjuju se i na radnike u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu.
Ovlašćuje se Savezno izvršno veće da donese propise o načinu obezbeđivanja sredstava za rad diplomatskih i konzularnih predstavništava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Član 417.
Odredbe ovog zakona o aktima o organizaciji i radu i o sistematizaciji zadataka i poslova (čl. 92. do 96) primenjuju se i na Savezno veće za prekršaje, s tim što ove opšte akte donosi Savezno veće za prekršaje, u saglasnosti sa Saveznim izvršnim većem, a po pribavljenom mišljenju radne zajednice Saveznog veća za prekršaje.
Član 418.
Odredbe ovog zakona o opštim aktima o organizaciji i radu i o sistematizaciji zadataka i poslova (čl. 92. do 96) ne primenjuju se na Savezni sekretarijat za narodnu odbranu.
Odredbe ovog zakona o postavljenju i razrešenju radnika u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje postavlja Savezno izvršno veće (čl. 236. do 249) ne primenjuju se na vojna i građanska lica koja se nalaze na rukovodećim položajima u Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu, vojnim jedinicama i vojnim ustanovama Jugoslovenske narodne armije.
Prava, obaveze i odgovornosti vojnih i građanskih lica na službi u Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu, vojnim jedinicama i vojnim ustanovama i raspolaganje, korišćenje i upravljanje sredstvima Jugoslovenske narodne armije, uređuju se posebnim zakonom.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na savezne organe uprave i savezne organizacije u sastavu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu.
Dž PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 419. do 420.
(Prestali su da važe)
Član 421.
Radnici koji su se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekli na radu u saveznim organima uprave, saveznim organizacijama i službama Saveznog izvršnog veća, a koji nemaju položen stručni ispit, odnosno dopunski ispit za zadatke i poslove koje obavljaju, dužni su da taj ispit polože u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu propisa o stručnoj spremi i stručnom obrazovanju radnika u saveznom organu uprave, saveznoj organizaciji, odnosno službi Veća.
Član 421a
Radnici iz člana 421. ovog zakona koji nisu položili stručni, odnosno dopunski ispit za zadatke i poslove koje obavljaju, dužni su da taj ispit polože u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Radniku koji u roku iz stava 1. ovog člana ne položi stručni, odnosno dopunski ispit, prestaje radni odnos po sili zakona.
Član 422.
Pod stručnom spremom, u smislu člana 88. ovog zakona, podrazumeva se i stručna sprema koja je po dosadašnjim propisima priznata radnicima koji su se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekli u saveznim organima uprave, saveznim organizacijama i službama Saveznog izvršnog veća.
Radnici koji su se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekli u saveznim organima uprave, saveznim organizacijama i službama Saveznog izvršnog veća na zadacima i poslovima za koje nemaju potrebnu školsku spremu, ali su dugogodišnjim radom dokazali stručnu osposobljenost za obavljanje tih zadataka i poslova, mogu ostati na tim zadacima i poslovima.
Savezno izvršno veće propisuje uslove i način utvrđivanja stručne sposobnosti u smislu stava 2. ovog člana, kao i organe nadležne za utvrđivanje te sposobnosti.
Član 423.
Ovaj član je prestao da važi.
Član 424.
Savezno izvršno veće utvrdiće do 31. decembra 1979. godine opšta načela o unutrašnjoj organizaciji saveznih organa uprave i saveznih organizacija, u skladu sa članom 93. ovog zakona.
Funkcioneri koji rukovode saveznim organima uprave i saveznim organizacijama dužni su da donesu opšte akte o organizaciji i radu i opšte akte o sistematizaciji zadataka i poslova tih organa i organizacija, u skladu sa odredbama ovog zakona, u roku od tri meseca od dana utvrđivanja opštih načela iz stava 1. ovog člana, i da ih dostave na saglasnost Saveznom izvršnom veću.
Član 425.
Odredbe člana 390. ovog zakona o prestanku radnog odnosa po sili zakona primenjivaće se od 1. januara 1979. godine.
Radnicima u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koji do
31. decembra 1978. godine ispune uslove iz člana 390. stav 1. ovog
zakona radni odnos prestaje 30. juna 1979. godine.
Odredbe stava 2. ovog člana primenjivaće se i na funkcionere u saveznim organima uprave i saveznim organizacijama koje postavlja Savezno izvršno veće i rukovodeće radnike koje postavlja Savezno izvršno veće.
Član 425a
Radnik kome je priznat staž osiguranja sa uvećanim trajanjem može ostati u radnom odnosu do 30. juna 1986. godine i posle završenih 40 godina staža osiguranja, a najduže do navršenih 60 godina života.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, radnik raspoređen na zadatke i poslove inspektora - letača saobraćajne i poslovne avijacije koji je navršio 40 godina staža osiguranja može da ostane u radnom odnosu najduže do navršenih 60 godina života, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog organa o njegovoj psihofizičkoj sposobnosti za dalje obavljanje tih zadataka i poslova.
Odredba stava 2. ovog člana primenjuje se do 31. decembra 1988. godine.
Član 426.
Odredbe člana 17. ovog zakona primenjivaće se na radne zajednice koje vrše poslove za savezne organe uprave i savezne organizacije od 1. januara 1980. godine.
Član 426a
Odredba člana 17. ovog zakona koja se odnosi na poseban dodatak primenjivaće se od 1. jula 1986. godine.
U roku iz stava 1. ovog člana, društvenim dogovorom, zaključenim na osnovu člana 311. ovog zakona, utvrdiće se i zajednički kriterijumi za sticanje i raspoređivanje dohotka koji se stiče zbog prirode vršenja zadataka i poslova i zbog posebnih uslova rada opasnih za život i zdravlje radnika, dok se to štetno dejstvo ili opasnost ne otkloni.
Član 426b
Odredbe ovog zakona koje se odnose na sticanje, utvrđivanje i raspoređivanje dohotka i raspodelu sredstava za lične dohotke i za zajedničku potrošnju radnika u radnim zajednicama saveznih organa uprave i saveznih organizacija primenjivaće se od dana stupanja na snagu propisa Saveznog izvršnog veća iz člana 18. ovog zakona najkasnije od 1. oktobra 1989. godine.
Član 427.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe:
1) Zakon o Saveznom izvršnom veću ("Službeni list SFRJ", br. 21/74);
2) Zakon o saveznim organima uprave, saveznim savetima i saveznim organizacijama ("Službeni list SFRJ", br. 21/67, 50/69 i 25/70);
3) Zakon o saveznoj upravi ("Službeni list SFRJ", br. 7/65);
4) Osnovni zakon o sredstvima za rad organa uprave ("Službeni list SFRJ", br. 46/64, 57/65 i 1/67);
5) Zakon o društvenom dogovaranju i samoupravnom sporazumevanju o raspodeli dohotka i ličnih dohodaka u organima federacije ("Službeni list SFRJ", br. 40/73);
6) Zakon o primanju pripravnika u savezne organe ("Službeni list SFRJ", br. 27/69).
Član 428.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ".