Na osnovu člana 17. Zakona o Narodnoj banci Jugoslavije ("Službeni list SRJ", br. 32/93, 41/94 i 61/95), radi sprovođenja odredaba čl. 63. do 65. Zakona o deviznom poslovanju ("Službeni list SRJ", br. 12/95), guverner Narodne banke Jugoslavije donosi
UPUTSTVO
O NAČINU KORIŠĆENjA DEVIZA SA DEVIZNOG RAČUNA ILI DEVIZNE ŠTEDNE KNjIŽICE I NAČINU PRODAJE DEVIZNOG POTRAŽIVANjA PO OSNOVU DRŽANjA DEVIZA NA DEVIZNOM RAČUNU ILI DEVIZNOJ ŠTEDNOJ KNjIŽICI
(Objavljeno u "Sl. listu SRJ", br. 3/96, (i6/96))
I. KORIŠĆENjE DEVIZA SA DEVIZNOG RAČUNA ILI DEVIZNE ŠTEDNE KNjIŽICE
1.
Domaća i strana fizička lica mogu sa svog deviznog računa ili devizne štedne knjižice (u daljem tekstu: devizni račun) podizati efektivni strani novac, čekove i kreditna pisma za putovanje u inostranstvo ili ih koristiti za:
1) plaćanje uvoza robe i usluga koji se vrši u skladu sa saveznim zakonom kojim se reguliše spoljnotrgovinsko poslovanje;
2) kupovinu obveznikca koje glase na stranu valutu;
3) zaveštanja u naučne i humanitarne svrhe u zemlji;
4) plaćanje životnog osiguranja kod organizacija za osiguranje u zemlji.
Plaćanje prema inostranstvu vrši se na osnovu pismenog naloga vlasnika deviznog računa, odnosno ovlašćenog lica - prema rokovima i načinu plaćanja predviđenim Odlukom o načinu vršenja platnog prometa sa inostranstvom ("Službeni list SRJ", br. 20/95).
2.
Devizama na deviznom računu koji glasi na donosioca može da raspolaže svako fizičko lice koje banci podnese štednu knjižicu, odnosno evidencioni karton, a devizama na deviznom računu koji glasi na donosioca uz šifru raspolaže podnosilac štedne knjižice, odnosno evidencionog kartona koji pismeno saopšti šifru.
3.
Devizama na deviznom računu koji glasi na lice pod starateljstvom raspolaže staratelj, a devizama na deviznom računu koji glasi na ime maloletnog lica, do njegovog punoletstva, raspolaže lice koje je odredio ulagač, odnosno jedan od roditelja ako ulagač nije odredio lice koje će raspolagati devizama.
4.
Devizama na deviznom računu verske zajednice, fonda i fondacije, legata, zadužbine, humanitarne organizacije i udruženja građana raspolaže lice čije se ovlašćenje može utvrditi na osnovu podnetog dokumenta (izvod iz pravila ili statuta, pismenog ovlašćenja i sl.).
5.
Na zahtev vlasnika deviznog računa, ovlašćena banka može devize u kojima se vodi devizni račun zameniti u druge devize uz primenu kupoprodajnih kurseva koji važe na dan zamene, a radi plaćanja u inostranstvu, isplate u efektivnom stranom novcu, kao i radi izdavanja čekova i kreditnih pisama za putovanje u inostranstvo.
6.
Domaća fizička lica mogu, bez potvrde ovlašćene banke iznositi u inostranstvo efektivni strani novac i vrednosnice koje glase na stranu valutu u iznosu do 1.000 nemačkih maraka.
Ograničenje na iznos iz stava 1. ove tačke ne odnosi se na plaćanje u inostranstvu: troškova službenog putovanja, troškova bolničkog lečenja, lekova, ortopedskih sprava i drugih pomagala koji se ne proizvode u zemlji, putnih i selidbenih troškova, troškova školovanja, sudskih troškova, troškova kotizacije međunarodnim organizacijama, troškova patenata u inostranstvu, kao i troškova za prenos posmrtnih ostataka iz inostranstva, pogrebnih troškova i troškova održavanja grobalja u inostranstvu.
Strana fizička lica i jugoslovenski građani na privremenom radu u inostranstvu mogu iznositi u inostranstvo efektivni strani novac najviše do iznosa koji su prijavili pri ulasku u zemlju.
Strana fizička lica i jugoslovenski građani na privremenom radu u inostranstvu mogu iznositi i devize sa svog deviznog računa kod ovlašćene banke.
II. PRODAJA DEVIZNOG POTRAŽIVANjA
7.
Domaća i strana fizička lica mogu svoja potraživanja po osnovu držanja deviza na deviznom računu prodati domaćem pravnom ili fizičkom licu preko ovlašćene banke.
Prodavac deviznog potraživanja, odnosno devizne štednje može biti samo vlasnik tog potraživanja. On može, na osnovu posebnog ovlašćenja overenog kod suda, ovlastiti drugo lice da u njegovo ime i za njegov račun proda devizno potraživanje.
Predmet kupoprodaje je devizno potraživanje fizičkog lica, ili njegov deo, koje se vodi na deviznom računu kod ovlašćene banke.
Visina deviznog potraživanja predstavlja stanje devizne štednje u analitičkom knjigovodstvu banke, sa pripisanom kamatom obračunatom do dana prodaje a posle odbitka poreza na tu kamatu.
U slučaju da se vrši prodaja dela deviznog potraživanja, ne vrši se obračun kamate niti se plaća porez na prihod od kamate.
Kao dokaz visine deviznog potraživanja služi devizna štedna knjižica, odnosno izvod po deviznom računu sa overenim saldom, uz prethodno pripisanu kamatu posle odbitka poreza na kamatu.
Kupoprodaja deviznog potraživanja koje potiče iz osnova deponovane devizne štednje može se vršiti samo u okviru iste banke bez obzira na to da li je kupac fizičko ili pravno lice.
Za usluge izvršene po osnovu kupoprodaje deviznog potraživanja banka može naplatiti naknadu, čiju visinu samostalno utvrđuje. Naknada se može naplatiti od kupca ili prodavca zavisno od postignutog dogovora obeju strana, što se naznačuje u pismenoj izjavi prodavca na osnovu koje se vrši kupoprodaja deviznog potraživanja.
8.
Kada je kupac fizičko lice, kupoprodaja deviznog potraživanja se vrši na osnovu pismene izjave vlasnika - prodavca o prodaji deviznog potraživanja drugom fizičkom licu. Pismena izjava se prethodno mora overiti kod suda.
Na osnovu pismene izjave vlasnika - prodavca deviznog potraživanja, ovlašćena banka preduzima sledeće:
1) prenosi devizno potraživanje na štednu knjižicu ili devizni račun kupca (na novootvorenu ili već postojeću štednu knjižicu, odnosno devizni račun);
2) na zahtev kupca, a u skladu sa svojom poslovnom politikom, može izdati hartiju od vrednosti ili sopstvenu akciju koja glasi na devize;
3) sprovodi postupak gašenja štedne knjižice ili deviznog računa prodavca, odnosno smanjuje potraživanje za deo izvršene prodaje deviznog potraživanja.
Kupac i prodavac se sami dogovaraju o uslovima kupoprodaje deviznog potraživanja - o ceni, rokovima i načinu plaćanja, kao i drugim uslovima. Banka ne može uticati na uslove pod kojima je izvršena prodaja.
Banka mora obezbediti i sprovoditi neophodnu knjigovodstvenu evidenciju kako bi devizna štednja koja je bila predmet kupoprodaje zadržala svojstva koja je imala pre izvršene prodaje (da li garanciju daje država ili banka, da li je deponovana kod Narodne banke Jugoslavije i dr.).
9.
Kada je kupac pravno lice ili preduzetnik, kupoprodaja deviznog potraživanja se vrši na osnovu ugovora koji se zaključuje na osnovu potvrđenog stanja deviznog potraživanja na samoj deviznoj knjižici ili izvoda po osnovu deviznog računa i koji se i overava kod nadležnog suda.
Cenu po kojoj se kupuje devizno potraživanje, rok i način plaćanja, kao i druge uslove kupoprodaje, ugovorne strane samostalno utvrđuju.
Pravno lice može devizno potraživanje koje je predmet kupoprodaje platiti prodavcu - fizičkom licu u skladu sa ugovorenim uslovima, i to na sledeći način: uplatom dinarske protivvrednosti sa svog žiro-računa u korist dinarske štedne knjižice, ustupanjem sopstvenih akcija prodavcu, robom, uslugama i nepokretnom imovinom, prebijanjem dugovanja i potraživanja između kupca i prodavca, kao i na drugi način.
Pravno lice - kupac može kupljenim deviznim potraživanjem plaćati svoje obaveze prema banci kod koje se vodi to potraživanje samo na osnovu dogovora postignutog sa tom bankom.
Na osnovu overenog kupoprodajnog ugovora, banka sprovodi sledeći postupak:
1) kupljeno devizno potraživanje koje potiče iz deponovane devizne štednje banka odobrava podračunu deviznog računa pravnog lica, odnosno preduzetnika u okviru spstvene banke; to potraživanje ne ulazi u deviznu poziciju pravnog lica, odnosno preduzetnika i ne postoji obaveza izdvajanja dela tog deviznog priliva na račun Narodne banke Jugoslavije;
2) kupljeno devizno potraživanje koje ne potiče iz deponovane devizne štednje banka prenosi na redovan devizni račun pravnog lica, odnosno preduzetnika koji se vodi kod iste ili neke druge banke; to potraživanje ulazi u deviznu poziciju pravnog lica, odnosno preduzetnika, ali ne podleže obavezi izdvajanja njegovog dela za račun Narodne banke Jugoslavije;
3) banka istovremeno gasi deviznu štednu knjižicu ili devizni račun prodavca, odnosno vrši izmenu stanja deviznog potraživanja ako je izvršena prodaja dela tog potraživanja.
Pravno lice - kupac kupljenim deviznim potraživanjem raspolaže u skladu sa važećim propisima.
10.
Jednom kupljeno devizno potraživanje nalazi se u slobodnom prometu i domaća fizička lica ga mogu dalje prodavati i kupovati na isti način i pod istim uslovima pod kojima je izvršena prvobitna kupoprodaja tog potraživanja.
11.
Kod ugovora o poklonu ili ustupanju deviznog potraživanja domaćem fizičkom ili pravnom licu banka sprovodi isti postupak kao i kod ugovora o kupoprodaji deviznog potraživanja.
III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
12.
Do donošenja saveznog zakona kojim se uređuje izmirivanje obaveza po deponovanoj deviznoj štednji, ovlašćene banke vrše isplatu deponovane devizne štednje prema Odluci Narodne banke Jugoslavije o uslovima i načinu naplate dela devizne štednje građana koja je deponovana kod Narodne banke Jugoslavije ("Službeni list SRJ", br. 10/95).
13. Pravo kupca u pogledu raspolaganja deviznim potraživanjem koje potiče iz deponovane devizne štednje reguliše se odlukom iz tačke 12. ovog uputstva, kao i drugim važećim propisima.
14. Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".