Na osnovu člana 22. stav 2. Zakona o imovini Savezne Republike Jugoslavije ("Službeni list SRJ", br. 41/93 i 24/94), savezni ministar za odbranu, u saglasnosti sa Saveznom vladom, propisuje
PRAVILNIK
O NAČINU I KRITERIJUMIMA ZA DAVANjE STANOVA U ZAKUP I DODELjIVANjE STAMBENIH ZAJMOVA ZA REŠAVANjE STAMBENIH PITANjA ZAPOSLENIH U VOJSCI JUGOSLAVIJE
(Objavljen u "Sl. listu SRJ", br. 45/95, 28/96, 56/96, 58/96, 42/97, 60/2000)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom uređuju se način i kriterijumi za davanje stanova u zakup i dodeljivanje stambenih zajmova (u daljem tekstu: zajam) za rešavanje stambenih pitanja zaposlenih u Vojsci Jugoslavije.
Zaposlenim u Vojsci Jugoslavije, u smislu ovog pravilnika, smatraju se: profesionalni oficiri, profesionalni podoficiri i civilna lica za službi u Vojsci Jugoslavije (u daljem tekstu: profesionalni pripadnici Vojske) kao i profesionalni pripadnici Vojske koji vrše vojne i druge dužnosti u Saveznom ministarstvu za odbranu (u daljem tekstu: Ministarstvo), državnim organima ili organizacijama, raspoređeni aktom nadležnog starešine.
Stanovima, u smislu ovog pravilnika, smatraju se stanovi koji su za potrebe Vojske Jugoslavije (u daljem tekstu: Vojska) pribavljeni izgradnjom, kupovinom ili po drugom osnovu, ili dobijeni pretvaranjem zajedničkih i poslovnih prostorija u stambenim zgradama u posebne stambene jedinice ili u stambene prostorije koje se mogu pripojiti susednom stanu i stanovi u svojini drugog pravnog lica na koje su Ministarstvo i Vojska ugovorom stekli pravo korišćenja.
Član 2.
Evidenciju o rešavanju stambenih pitanja davanjem stanova u zakup iz člana 1. stav 3. ovog pravilnika ili dodelom zajmova vode vojne komande garnizona, koje, po propisu ili po naređenju, vrše funkciju komande garnizona, odnosno stambenog organa tih komandi (u daljem tekstu: stambeni organi garnizona).
Način vođenja evidencije iz stava 1. ovog člana, kao i način i rokove za podnošenje odgovarajućih izveštaja utvrđuje funkcioner u Ministarstvu koga odredi savezni ministar za odbranu.
Član 3.
Odluku o davanju stanova u zakup i dodeljivanju zajmova, zavisno od broja molbi za davanje stanova, broja molbi za zajam i sredstava obezbeđenih za zajam, stambenih problema, broja raspoloživih stanova i potreba za određenom strukturom stanova, na predlog stambene komisije garnizona, za svaki garnizon, za svaku godinu ili u okviru tekuće godine, donosi komandant armije, odnosno komandant ratne mornarice, a u garnizonu Beograd - načelnik Generalštaba Vojske, odnosno starešina koga on ovlasti.
Odlukom iz stava 1. ovog člana nadležni starešina određuje koliko će stanova dati u zakup i koliko dodeliti zajmova po grupama, podgrupama i strukturi.
Ako u pojedinim garnizonima nema dovoljno stanova koji se mogu dati u zakup, a ima ih u drugim bližim garnizonima, odnosno mestima, starešina iz stava 1. ovog člana može odlučiti da se licima kojima molba za davanje stana u zakup nije rešena daju stanovi u zakup u tim garnizonima, odnosno mestima ako s tim mestima postoje dobre veze sredstvima javnog saobraćaja ili ako je organizovan prevoz vojnim vozilima.
Načelnik Generalštaba Vojske, ako nastanu organizacijsko-formacijske promene Vojske, nadležnosti i ovlašćenja iz ovog člana može preneti na starešinu Generalštaba Vojske.
Član 4.
Stanovi pribavljeni izgradnjom, kupovinom ili po drugom osnovu daju se u zakup najdocnije tri meseca pre isteka roka koji je ugovorom između investitora i izvođača, odnosno kupca i prodavca određen za završetak izgradnje, odnosno primopredaju stanova.
Stanovi dobijeni pretvaranjem zajedničkih prostorija u posebne stambene jedinice ili u stambene prostorije koje se mogu pripojiti susednom stanu daju se u zakup najdocnije 30 dana pre isteka roka koji je ugovorom između investitora i izvođača određen za završetak radova na pretvaranju zajedničke prostorije u stan.
Stanovi u svojini drugog pravnog lica na koje su Ministarstvo i Vojska ugovorom stekli pravo korišćenja daju se u zakup u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora.
Stanovi iz kojih se iseljavaju dotadašnji zakupci ili nosioci stanarskog prava daju se u zakup najdocnije tri dana od dana kad postanu useljivi, odnosno kad se dovedu u stanje predviđeno kategorizacijom i standardom za upotrebu stanova.
II. DAVANjE STANOVA U ZAKUP NA NEODREĐENO VREME
1. Opšti kriterijumi
Član 5.
Stan u zakup na neodređeno vreme (u daljem tekstu: stan u zakup) može se dati:
1) profesionalnom pripadniku Vojske, ako ima najmanje 15 godina službe u Vojsci ili 20 i više godina penzijskog staža, od čega najmanje 10 godina u Vojsci;
2) penzionisanom profesionalnom pripadniku Vojske, ako je do prestanka službe podneo molbu za rešavanje stambenog pitanja, koja je zaključkom stambenog organa prihvaćena a nije rešena do prestanka službe, bez obzira na broj godina provedenih u službi;
3) članu porodičnog domaćinstva poginulog ili umrlog lica iz tač. 1. i 2. ovog stava, bez obzira na broj godina koje je poginulo, odnosno umrlo lice provelo u službi.
Radnim stažom u Vojsci smatra se i radni staž ostvaren u Ministarstvu, kao i na poslovima odbrane zemlje.
Član 6.
Licu iz člana 5. ovog pravilnika može se dati u zakup u mestu službovanja, a ako je primljeno u službu van prebivališta ili je u toku službe premeštano - i van mesta službovanja ako:
1) to lice, odnosno njegov bračni drug ili maloletni član njegovog porodičnog domaćinstva nema na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SRJ) stan sa stanarskim pravom, odnosno stan u zakup ili stan u svojini, odnosno ako nije otuđilo stan u svojini ili faktički nije u mogućnosti da koristi stan koji je van teritorije SRJ;
2) kao nosilac stanarskog prava ili zakupac koristi stan iz stambenog fonda Vojske po strukturi manji od stana koji mu pripada po odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika, a želi da mu se da stan u zakup na ime razlike između površine stana koji mu pripada i stana koji koristi ili da mu se da stan u zakup koji mu po strukturi pripada, s tim da stan koji koristi vrati stambenom organu komande garnizona na čijem se području stan nalazi;
3) kao nosilac stanarskog prava ili zakupac koristi stan na koji Vojska ima pravo korišćenja, a koji je u svojini drugog pravnog lica ili u svojini građana, po strukturi manji od stana koji mu pripada po odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika, a želi da mu se da stan u zakup na ime razlike između površine stana koji mu pripada i stana koji koristi;
4) ima stan u svojini ili je otuđilo stan u svojini po strukturi manji od stana koji mu pripada po odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika, a želi da mu se da stan u zakup na ime razlike između površine stana koji mu pripada i stana u svojini, odnosno stana koji je otuđilo;
5) ima stan u svojini po strukturi manji od stana koji mu pripada po odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika, a želi da mu se da stan u zakup koji mu po strukturi pripada, s tim da ugovorom o razmeni vlasništva stan u svojini iz koga se iseljava prenese u fond Vojske, radi dodele drugom licu iz člana 5. ovog pravilnika.
Licu iz člana 5. ovog pravilnika, pod uslovima iz stava 1. tač. 2. do 4. ovog člana, može da se na ime razlike u strukturi i površini između stana koji mu pripada i stana koji koristi dati u zakup druga stambena jedinica u mestu u kome se nalazi stan koji koristi, ako svoje stambeno pitanje ne želi da rešava korišćenjem zajma. Površina druge stambene jedinice ne može biti veća od razlike u površini između stana koji mu pripada i stana koji koristi.
Licu iz člana 5. ovog pravilnika, pod uslovima iz stava 1. tačka 5. ovog člana, može se dati u zakup koji mu po strukturi pripada ako u mestu u kome se nalazi stan koji prenosi u fond Vojske postoji potreba za takvom strukturom stana radi rešavanja stambenog pitanja drugog lica iz člana 5. ovog pravilnika.
Član 7.
Molbe lica iz člana 5. ovog pravilnika stambeni organ garnizona razvrstava:
1) u I grupu - molbe lica koja ispunjavaju uslove iz člana 6. stav 1. tačka 1. ovog pravilnika. Faktička nemogućnost korišćenja stana van teritorije SRJ zasniva se na izjavi podnosioca molbe koju je overio nadležni organ i odricanja od daljeg prava na taj stan, kao i na potvrdama o prebivalištu na teritoriji SRJ za podnosioca molbe i sve članove njegovog porodičnog domaćinstva;
2) u II grupu - molbe lica koja ispunjavaju uslove iz člana 6. stav 1. tačka 2. ovog pravilnika, a žele da im se da u zakup stan koji im pripada, uz obavezu da vrate stan koji imaju na korišćenju, kao i molbe lica koja ispunjavaju uslove iz člana 6. stav 1. tačka 3. ovog pravilnika ako se obezbedi da Vojska posle iseljenja podnosioca molbe iz stana i dalje ima pravo korišćenja tog stana;
3) u III grupu - molbe lica koja ispunjavaju uslove iz člana 6. stav 1. tač. 2. ili 3. ili 4. ovog pravilnika, a žele da im se da stan u zakup na ime razlike između površine stana koji im pripada i stana koji koriste, kao i molbe lica iz člana 6. stav 1. tačka 5. ovog pravilnika.
Molbe lica iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana razvrstavaju se u odgovarajuće podgrupe, zavisno od strukture stana koji se koristi i strukture stana koji im pripada.
Član 8.
Za molbe razvrstane u jednu od grupa iz člana 7. ovog pravilnika određuje se staž, i to:
1) za molbe iz I grupe - od dana kad podnosilac molbe ispunjava uslove propisane za tu grupu, osim za molbe lica koje je dalo izjavu o faktičkoj nemogućnosti korišćenja stana, za koje se staž računa od dana davanja izjave o nemogućnosti korišćenja stana ili od dana faktičke nemogućnosti korišćenja stana ako se taj dan može utvrditi na osnovu opštepoznatih činjenica ili drugih dokaza. Staž molbe na osnovu izjave o faktičkoj nemogućnosti korišćenja stana koji se nalazi na teritoriji republika koje su se izdvojile iz Jugoslavije ne može biti određen ranije od: 25. juna 1991. godine - za stanove u garnizonima na teritoriji Slovenije, 22. septembra 1991. godine - za stanove u garnizonima na teritoriji Hrvatske, 15. februara 1992. godine - za stanove u garnizonima na teritoriji Makedonije i 6. aprila 1992. godine - za stanove u garnizonima na teritoriji BiH;
2) za molbe iz II ili III grupe - od dana kad je podnosilac molbe, po bilo kom osnovu u smislu ovog pravilnika (unapređenje u čin, broj dece i sl.), stekao pravo na stan veći od strukturi od stana koji ima na korišćenju.
Prilikom određivanja staža molbi po odredbama stava 1. ovog člana, pored radnog staža koje je lice iz člana 5. ovog pravilnika ostvarilo u Ministarstvu ili Vojsci, računa se i radni staž koje je ostvarilo van Ministarstva ili Vojske.
2. Red prvenstva
Član 9.
U skladu sa odlukom iz člana 3. ovog pravilnika o davanju stana u zakup licima čije su molbe iz člana 7. ovog pravilnika razvrstane u I grupu, zavisno od strukture stana koji im pripada, prvenstvo ima:
1) član porodičnog domaćinstva lica iz člana 5. tač. 1. i 2. ovog pravilnika čija je smrt nastupila kao neposredna posledica izvršavanja borbenog zadatka ili izvršavanja profesionalnih vojnih zadataka na obuci, vežbi ili logorovanju;
2) lice iz člana 5. tač. 1. i 2. ovog pravilnika koje je usled ranjavanja, povrede ili bolesti, kao neposrednih posledica izvršavanja borbenog zadatka ili rešenja profesionalnih vojnih zadataka na obuci, vežbi ili logorovanju, postalo vojni invalid I, II ili III kategorije invalidnosti;
3) lice iz člana 5. tač. 1. i 2. ovog pravilnika čiji je član porodičnog domaćinstva izgubio život u izvršavanju borbenih zadataka ili u vršenju profesionalnih vojnih zadataka na obuci, vežbi ili logorovanju.
Preostali stanovi daju se prema dužini staža molbe. Sa istim stažom, prvenstvo u davanju stana u zakup ima:
1) lice koje je teže obolelo ili ima teže obolelog člana porodičnog domaćinstva, a bolest prema nalazu, oceni i mišljenju nadležne vojnolekarske komisije utiče na red prvenstva za davanje stana;
2) lice koje vrši specifičnu vojnu službu;
3) lice koje je izvršavalo ili izvršava borbene zadatke, a pod istim uslovima - lice sa dužim učešćem, o čemu potvrdu izdaje starešina po položaju komandanta korpusa, njemu ravnom ili višem položaju u jedinici, odnosno ustanovi u kojoj je lice na službi;
4) lice koje ima duži penzijski staž ostvaren u Vojsci;
5) lice koje je posle premeštaja ili odlaska u inostranstvo, u roku od 60 dana od dana prijema dužnosti, stambenom organu garnizona predalo stan koji je koristilo po osnovu zakupa ili stanarskog prava, osim lica sa stanom van teritorije SRJ koje ima potvrdu o predaji tog stana posle datuma navedenih u članu 8. stav 1. tačka 1. ovog pravilnika;
6) lice koje je vojni invalid IV do VI kategorije, a invalidnost je nastala kao neposredna posledica vršenja profesionalne vojne službe;
7) lice koje je na službi u garnizonima za koje je odlukom nadležnog starešine određeno da se služba u njima obavlja pod otežanim uslovima;
8) lice sa većim brojem članova porodičnog domaćinstva.
Izuzetno od odredaba stava 2. ovog člana, licu iz člana 5. tačka 2. ovog pravilnika, kao i članovima porodičnog domaćinstva lica iz člana 5. tačka 1. ovog pravilnika koje je umrlo, odnosno poginulo, a čija smrt nije nastupila kao neposredna posledica izvršavanja borbenog zadatka ili profesionalne vojne službe, čekanje na stan smanjuje se za jednu godinu u odnosu na ostala lica.
Član 10.
U skladu sa odlukom iz člana 3. ovog pravilnika o davanju stana u zakup licima čije su molbe iz člana 7. ovog pravilnika razvrstane u II i III grupu u okviru iste podgrupe, prvenstvo imaju lica iz člana 9. stav 1. tač. 1. do 3. ovog pravilnika, zatim lica sa dužim stažom molbe, a ako u tom pogledu imaju iste uslove - lice s većom razlikom površine stana koji im pripada i stana koji koriste.
Pod istim uslovima iz stava 1. ovog člana prioritet imaju lica iz člana 9. stav 2. tačka 1. ovog pravilnika, a zatim lica s većim brojem članova porodičnog domaćinstva ili sa decom različitog pola ili starijeg uzrasta.
Član 11.
Zajedničke prostorije koje se mogu pretvoriti u posebne stambene jedinice, a za koje nisu obezbeđena sredstva za pretvaranje u stan iz člana 1. stav 3. ovog pravilnika, mogu se dati u zakup licima čije su molbe za rešavanje stambenog pitanja po odredbama ovog pravilnika razvrstane u I, II ili III grupu molbi po strukturi i površini stana, uz obavezu da svojim sredstvima pretvore zajedničke prostorije u stan.
Između lica iz stava 1. ovog člana prednost se daje licu čija je molba razvrstana u I, zatim u II, pa u III grupu molbi, a između lica čije su molbe razvrstane u istu grupu, prednost se daje po prioritet propisanom ovim pravilnikom.
Član 12.
Zajednička prostorija koja se u stambenu prostoriju može pretvoriti pripajanjem susednom stanu može se dati u zakup korisniku susednog stana čija je molba za rešavanje stambenog pitanja po odredbama ovog pravilnika prihvaćena i razvrstana u II ili III grupu molbi ako zbir površine stana i prostorije koja se pripaja ne prelazi propisanu površinu stana koji mu pripada po odredbama ovog pravilnika.
Izuzetno, licu iz stava 1. ovog člana može se dati prostorija i ako zbir površine stana i prostorije koja se pripaja prelazi propisanu površinu stana koji mu pripada, ali ne više od razlike površine stana koji mu pripada, uvećanog za pola sobe i stana koji ima, pod uslovom da se ta prostorija može pripojiti samo uz stan tog lica.
Između dva ili više lica iz st. 1. i 2. ovog člana prednost se daje licu koje svojim sredstvima želi da zajedničku prostoriju pretvori u stambenu prostoriju, a pod istim uslovima - po prioritetu propisanom ovim pravilnikom.
Rešenje o dodeli zajedničke prostorije koja se može pretvoriti u stambenu prostoriju samo pripajanjem susednom stanu, bez donošenja odluke nadležnog starešine iz člana 3. ovog pravilnika, neposredno donosi nadležni stambeni organ komande garnizona, uz prethodno donesenu odluku nadležne vojne ustanove da je u građevinsko-tehničkom smislu takvo pripajanje moguće.
Član 13.
Nosiocu stanarskog prava odnosno zakupcu stana na neodređeno vreme može se, na njegov zahtev dati manji stan u zakup u garnizonu ako ustupa po strukturi i površini veći stan Vojske (za jednu ili više soba i najmanje 16 m2 površine) i ako je takav stan potreban komandi garnizona. Odluku o promeni stana po ovom osnovu donosi starešina iz člana 3. stav 1. ovog pravilnika.
Član 14.
U slučaju razvoda braka, razvedeni bračni drugovi mogu stan sa stanarskim pravom ili stan u zakup na neodređeno vreme, koji su koristili pre razvoda braka, predati davaocu stana na korišćenje, s tim da im se, umesto tog stana, daju dva manja stana u zakup, ukupne površine koja nije veća od maksimalno propisane površine za strukturu stana koji se predaje davaocu stana, pod uslovom da se o tome zaključi poravnanje pred nadležnim sudom.
Lice kome je Vojska obavezna da obezbedi stan, a koje ne reši svoje stambeno pitanje na način iz stava 1. ovog člana, već po pravnosnažnosti odluke nadležnog suda, i pored učešća umešača, izgubi svojstvo nosioca stanarskog prava ili zakupca stana na neodređeno vreme, može komandi garnizona podneti molbu za dodelu stana u zakup ili davanje zajma, koja će se rešavati po odredbama ovog pravilnika, sa stažom od dana pravnosnažnosti sudske odluke, odnosno odluke nadležnog organa o nužnosti iseljenja iz stana zbog faktičke nemogućnosti korišćenja stana.
Stambeni organ garnizona dužan je da licu koje je po osnovu razvoda braka, po odluci nadležnog suda, ostalo jedini nosilac stanarskog prava ili zakupac stana ponudi odgovarajući manji stan koji zadovoljava njegove potrebe i potrebe članova njegovog porodičnog domaćinstva.
Razvedeno lice iz stava 2. ovog člana dužno je da o pokretanju postupka pred nadležnim sudom radi određivanja nosioca stanarskog prava ili zakupca stana pismeno obavesti stambeni organ garnizona da bi se obezbedilo da u tom postupku, u svojstvu umešača, učestvuje lice koje je ovlastio nadležni vojni pravobranilac.
Razvedeno lice iz st. 1. i 2. ovog člana kod koga naknadno nastupe novi uslovi (unapređenje u čin, sticanje višeg stepena stručne spreme, uvećanje porodice, premeštaj), stambeno pitanje može ponovo rešavati po odredbama ovog pravilnika samo podnošenjem molbe za dodelu zajma.
Član 15.
Između dva ili više nosilaca stanarskog prava, odnosno zakupca stanova, na pismeni zahtev nosilaca stanarskog prava, odnosno zakupaca stanova ili na predlog stambenog organa garnizona, stanovi se zamenjuju na osnovu pismeno zaključenog ugovora o zameni stanova, na koji daju saglasnost davaoci stanova na korišćenje. Pre zaključenja ugovora o zameni stanova, stambeni organ garnizona dužan je da pribavi mišljenje nadležnog vojnog pravobranioca.
Davaocem na korišćenje stana Vojske, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se stambeni organ garnizona.
Član 16.
Na pismeni zahtev nosioca stanarskog prava ili zakupca stana Vojske da stan zameni s licem koje je nosilac stanarskog prava ili zakupac stana na neodređeno vreme koji nije u stambenom fondu Vojske, davalac na korišćenje stana Vojske će odbiti da da saglasnost ako to lice ne obezbedi prenos prava korišćenja tog stana na Vojsku (kad za to Vojska ima interesa) ili ako postoji mogućnost da se tom licu po bilo kom osnovu kasnije dodeli stan Vojske.
Davalac na korišćenje stana Vojske odbiće davanje saglasnosti za zamenu stana i kad nosilac stanarskog prava ili zakupac na stan Vojske zamenom ne rešava konačno stambeno pitanje u garnizonu u kome je na službi, odnosno u garnizonu u kome ima nerešenu molbu za rešavanje stambenog pitanja.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, davalac stana na korišćenje će saglasnost za zamenu stana dati ako oceni da za takvu zamenu postoji poseban interes Vojske.
Odbijanje davanja saglasnosti mora biti pismeno obrazloženo. Lice iz st. 1. i 2. ovog člana mora, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, da bude obavešteno da se odbija davanje saglasnosti za zamenu stana ili da će mu se u roku od šest meseci obezbediti stan koji odgovara stanu u koji zamenom želi da se useli.
III. DODELjIVANjE ZAJMOVA
Član 17.
Licu iz člana 5. ovog pravilnika može se dodeliti zajam pod uslovima iz člana 6. stav 1. tač. 1. do 5. ovog pravilnika ako svoje stambeno pitanje ne želi da rešava davanjem stana u zakup.
Zajam se može dodeliti i licu iz člana 5. ovog pravilnika koje:
1) kao nosilac stanarskog prava ili zakupac stana koristi stan Vojske koji se, prema odluci nadležnog organa, ne može otkupiti;
2) koristi neuslovan stan Vojske ili neuslovan stan u svojini građana.
Član 18.
Lice iz člana 17. ovog pravilnika može učestvovati u rešavanju svojih stambenih potreba ličnim sredstvima ili sredstvima drugog fizičkog, odnosno pravnog lica.
Pod uslovima iz stava 1. ovog člana, licu iz člana 17. ovog pravilnika molba za dodelu zajma izuzima se iz reda prvenstva i zajam se dodeljuje vanredno ako je učešće veće od 50% od iznosa sredstava koja se tom licu mogu odobriti po osnovu prava na zajam.
Molba lica iz člana 17. ovog pravilnika može se izuzeti iz reda prvenstva i zajam vanredno dodeliti ako je učešće manje od iznosa utvrđenog u stavu 2. ovog člana, ali ne manje od 30% od iznosa sredstava koja se tom licu mogu odobriti po osnovu prava na zajam, o čemu odluku donosi starešina iz člana 3. ovog pravilnika.
Rešenje o vanrednoj dodeli zajma pod uslovima iz stava 2. ovog člana, bez donošenja odluke nadležnog starešine iz člana 3. ovog pravilnika, neposredno donosi nadležni stambeni organ komande garnizona.
Izuzetno, ako postoji poseban interes Vojske, zajam iz stava 2. ovog člana može se odobriti i licu pre navršenih godina službe iz člana 5. tačka 1. ovog pravilnika, s tim da se prilikom zaključenja ugovora o davanju zajma posebno regulišu uslovi za raskid ugovora i povraćaj datih sredstava u revalorizovanom iznosu u slučaju da tom licu prestane služba u smislu člana 80. stav 2. ovog pravilnika.
Rešenje o dodeli zajma iz stava 5. ovog člana donosi, na predlog nadležne organizacione jedinice Generalštaba Vojske, odnosno Ministarstva, funkcioner organizacione jedinice Ministarstva za poslove iz oblasti stambenog obezbeđivanja profesionalnih pripadnika Vojske.
Učešće iz st. 2. i 3. ovog člana može biti u novčanim sredstvima (ličnim ili po osnovu udruživanja), u materijalnim sredstvima (građevinsko zemljište, započeti stambeni objekat, građevinski materijal i slično) ili odricanje prava na utvrđenu strukturu, odnosno kvadraturu stana.
Član 19.
Lice iz člana 5. tačka 1. ovog pravilnika može učestvovati u rešavanju svojih stambenih potreba ličnim sredstvima obezbeđenim namenskom štednjom kod ovlašćene banke (u daljem tekstu: banka).
Namenskom štednjom iz stava 1. ovog člana smatra se štednja novčanih sredstava lica izdvajanjem određenog procenta od redovne mesečne zarade preko nadležnog računovodstvenog centra ili neposrednom uplatom određenog novčanog iznosa kod banke.
Lice koje, na način iz stava 1. ovog člana, obezbedi više od 50% sredstava od vrednosti pripadajućeg stana ima pravo na vanredno davanje stana u zakup, ili odobrenje zajma pod uslovima propisanim u članu 6. i članu 18. st. 2. i 5. ovog pravilnika.
Organizaciona jedinica Ministarstva nadležna za poslove vojnog građevinarstva će, na osnovu dostavljenih mesečnih, odnosno tromesečnih izveštaja banke o visini uplaćenih sredstava, a radi zaštite njihove realne vrednosti, mesečno odnosno tromesečno preračunavati te iznose u stambenu površinu izraženu u kvadratnim metrima, na osnovu poslednje objavljene prosečno ugovorene cene izgradnje stanova po kvadratnom metru na opštini na čijoj se teritoriji nalazi sedište Ministarstva.
Na zahtev lica iz stava 1. ovog člana, nadležna organizaciona jedinica Ministarstva iz stava 4. ovog člana izdaje potvrdu o visini uplaćenog iznosa, odnosno ostvarenog prava na određenu kvadraturu otplaćenog dela stana za davanje stana u zakup ili odobrenje zajma iz stava 3. ovog člana.
Način obavljanja poslova u vezi sa ostvarivanjem prava na rešavanje stambenog pitanja lica iz stava 1. ovog člana po osnovu štednje propisuje funkcioner koji rukovodi nadležnom organizacionom jedinicom Ministarstva.
Član 20.
Zajam se dodeljuje:
1) radi pribavljanja stana ili porodične stambene zgrade (u daljem tekstu: stan) izgradnjom ili kupovinom u garnizonu, odnosno mestu službovanja, a, izuzetno, i van mesta službovanja - samo licu koje je primljeno u službu van prebivališta ili koje je premešteno;
2) radi poboljšanja uslova stanovanja rekonstrukcijom, sanacijom, modernizacijom ili adaptacijom stana.
Zajam iz stava 1. tačka 2. ovog člana može se dodeliti licu iz člana 17. stav 1. ovog pravilnika pod uslovima iz člana 6. tač. 2. do 4. ovog pravilnika ako se odrekne prava na zajam za pribavljanje stana na ime razlike stambene površine stana koji mu pripada i stana koji koristi.
Član 21.
Izrazi iz člana 20. ovog pravilnika imaju sledeća značenja:
1) izgradnjom se smatra: izvođenje građevinskih, građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova i radova na opremanju stana; dogradnja kojom se proširuje korisna stambena površina; izvođenje radova na započetom a nedovršenom stanu i na nedovršenom stanu pribavljenom sredstvima zajma, prema projektnoj dokumentaciji koju je odobrio nadležni organ;
2) kupovinom se smatra pribavljanje stana ili dela stana od pravnog ili fizičkog lica;
3) rekonstrukcijom se smatra izvođenje radova na izmeni dotrajale instalacije i opreme, kao i na zameni dotrajalih, oštećenih ili uništenih delova konstrukcije, čime se instalacije, oprema i delovi stana dovode u funkciju i na nivo sigurnosti za stanovanje;
4) sanacijom se smatra izvođenje radova kojima se sprečavaju ili otklanjaju oštećenja koja mogu nastati ili su nastala usled elementarnih nepogoda (zemljotresa, klizišta, poplava i dr.);
5) modernizacijom se smatra izvođenje radova na osavremenjivanju uslova za stanovanje (ugrađivanje i montaža savremenih instalacija i opreme, obrada fasade, krova i unutrašnjih zidova savremenim materijalom i dr.);
6) adaptacijom se smatra izvođenje radova kojima se menjaju unutrašnji raspored i namenska upotreba stambenih prostorija.
Član 22.
Molbe se razvrstavaju u grupe, a staž molbi se određuje i prioritet u dodeljivanju zajmova licima iz člana 17. stav 1. ovog pravilnika utvrđuje po odredbama čl. 7. do 10. ovog pravilnika.
Molbe lica iz člana 17. stav 2. ovog pravilnika razvrstavaju se u IV grupu i staž se određuje od dana podnošenja molbe, a staž molbe lica koje koristi neuslovan stan - od dana kad je konačnim rešenjem nadležnog organa stan proglašen neuslovnim. Zajam se dodeljuje prema dužini staža molbe.
IV KRITERIJUMI ZA ODREĐIVANjE STRUKTURE I POVRŠINE STANA PRILIKOM DAVANjA STANA U ZAKUP I DODELjIVANjA ZAJMA
Član 23.
Prilikom odlučivanja o tome kakav stan se po strukturi i veličini može dati u zakup ili za koju strukturu stana se može dodeliti zajam uzimaju se u obzir: podnosilac molbe, njegov bračni drug i deca (rođena u braku, vanbračna, pastorčad i usvojena) koja s podnosiocem molbe žive u zajedničkom porodičnom domaćinstvu ako po osnovu radnog odnosa ili na drugi način nisu rešila svoje stambeno pitanje; roditelji podnosioca molbe, odnosno roditelja njegovog bračnog druga ako ih podnosilac izdržava, ako žive s njim u porodičnom domaćinstvu i ako na teritoriji SRJ i republika koje su se izdvojile iz Jugoslavije nisu otuđili stan u svojini, odnosno ako nemaju stan u svojini, stan sa stanarskim pravom ili u zakupu koji mogu da koriste za stanovanje.
Prilikom odlučivanja o strukturi stana, uzimaju se u obzir i čin, odnosno stručna sprema podnosioca molbe.
Struktura pripadajućeg stana, koji je pribavljen do donošenja propisa o potrebi sredstava za pribavljanje stanova za potrebe Vojske, utvrđuje se prema građevinskoj strukturi (broj stambenih prostorija), nezavisno od ukupne površine stana i pojedinih prostorija.
Član 24.
U skladu sa uslovima iz člana 23. ovog pravilnika, profesionalnom oficiru, odnosno profesionalnom podoficiru određuje se stan sledeće strukture:
-----------------------------------------------------------------------------
Broj članova porodice Grupa i struktura stana
-------------------------------------
I grupa II grupa III grupa
-----------------------------------------------------------------------------
1) samac - samica jednosoban jednoiposoban dvosoban
2) lice sa bračnim drugom bez dece jednoiposoban dvosoban dvoiposoban
3) lice sa bračnim drugom i jednim dvoiposoban trosoban troiposoban
detetom
4) lice sa bračnim drugom i dvoje dece trosoban troiposoban četvoroiposoban
5) lice sa bračnim drugom i troje dece troiposoban četvorosoban četvoroiposoban
6) lice sa bračnim drugom i četvoro i četvorosoban četvoroiposoban četvoroiposoban
više dece i veći
-----------------------------------------------------------------------------
Prvu grupu čine profesionalni vojnici zaključno sa činom kapetana I klase.
Drugu grupu čine profesionalni vojnici čina majora do čina pukovnika zaključno.
Treću grupu čine profesionalni vojnici čina generala i admirala.
Član 25.
U skladu sa uslovima iz člana 23. ovog pravilnika, civilnom licu u Vojsci određuje se stan sledeće strukture:
----------------------------------------------------------------------------
Broj članova porodice Grupa i struktura stana
------------------------------------
I grupa II grupa III grupa
----------------------------------------------------------------------------
1) samac - samica garsonjera jednosoban jednosoban
2) lice sa bračnim drugom bez dece jednosoban jednosoban jednoiposoban
3) lice sa bračnim drugom i jednim jednoiposoban dvosoban dvoiposoban
detetom
4) lice sa bračnim drugom i dvoje dece dvosoban dvoiposoban trosoban
5) lice sa bračnim drugom i troje dece trosoban troiposoban troiposoban
6) lice sa bračnim drugom i četvoro i troiposoban četvorosoban četvoroipo-
više dece soban
----------------------------------------------------------------------------
Prvu grupu čine nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici.
Drugu grupu čine lica sa srednjom i višom stručnom spremom, kvalifikovani i visokokvalifikovani radnici.
Treću grupu čine lica s visokom stručnom spremom.
Veći stan za pola sobe, odnosno za jednu sobu od stana koji je predviđen u stavu 1. člana 24. i stavu 1. ovog člana, ako nema odgovarajućeg slobodnog stana i ako stambene mogućnosti to dopuštaju, može se dati licu koje se nalazi na posebnoj dužnosti u Vojsci ili u Ministarstvu.
Posebnu dužnosti iz stava 2. ovog člana utvrđuje savezni ministar za odbranu.
Član 26.
Struktura stana predviđena odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika uvećava se za pola sobe ako se roditelji uzimaju u obzir prilikom odlučivanja o strukturi stana. Po ovom osnovu se ne može uvećavati struktura stana licu kome po odredbama ovog pravilnika pripada, i to:
1) samcu ili licu s bračnim drugom bez dece - jednoiposoban i veći stan;
2) licu s bračnim drugim i jednim detetom ili dvoje dece - dvoiposoban i veći stan;
3) licu s bračnim drugom i troje ili više dece - troiposoban i veći stan.
Stan manji od stana koji se daje u zakup po odredbama stava 1. ovog člana 24. i stava 1. člana 25. ovog pravilnika, kao i člana 18. stav 7. ovog pravilnika može se dati licu iz člana 5. ovog pravilnika koje do donošenja odluke nadležnog starešine iz člana 3. ovog pravilnika pismeno izjavi da kao konačno rešenje prihvata stan manje strukture. Rešenje stambenog pitanja ovog lica neće se smatrati konačnim ako u toku službe po nekom drugom osnovu stekne pravo na dodelu po strukturi većeg stana od stana koga se odreklo. Staž molbe ovom licu utvrđuje se od dana sticanja prava na stan veći od stana koga se odreklo.
Član 27.
Licu koje nema bračnog druga a ima jedno dete ili više dece s kojima živi u porodičnom domaćinstvu utvrđuje se za pola sobe manji stan od stana kakav bi mu, da ima bračnog druga, pripadao po odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika, ako je to trosoban ili veći stan.
Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na lice kome je bračni drug poginuo, odnosno umro. Tom licu se struktura stana utvrđuje kao da ima bračnog druga.
Članovima porodičnog domaćinstva lica iz st. 1. i 2. ovog člana (deca i roditelji) i člana 23. stav 1. ovog pravilnika, ako to lice pogine ili umre, utvrđuje se za jednu sobu manji stan od stana koji bi mu pripadao po odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
Član 28.
Licu iz člana 17. stav 2. tačka 1. ovog pravilnika koje je nosilac stanarskog prava ili zakupac stana Vojske koji se po posebnoj odluci nadležnog organa ne može otkupiti, a dodeljen mu je po osnovu službe u Ministarstvu ili u Vojsci, može se dodeliti zajam za stan koji je po strukturi isti kao stan koji koristi, ali najviše do strukture stana utvrđene odredbama čl. 24. i 25. ovog pravilnika.
Član 29.
Površina stana koja se može dati licu u zakup, a koja služi i kao osnov za izračunavanje najvećeg iznosa zajma i izračunavanje najveće moguće površine druge stambene jedinice, uključujući i redukovanu površinu lođa i balkona, najviše iznosi: za garsonjeru do 35 m2, za jednosoban stan do 45 m2, za jednoiposoban stan do 55 m2, za dvosoban stan do 64 m2, za dvoiposoban stan do 76 m2, za trosoban stan do 85 m2, za troiposoban stan do 96 m2, za četvorosoban stan do 105 m2, za četvoroiposoban stan do 115 m2, kao i za petosoban stan do 138 m2 i petoiposoban stan do 150 m2, saglasno odredbama člana 25. st. 2. i 3. ovog pravilnika.
Pod površinom stana koji se koristi za potrebe iz stava 1. ovog člana podrazumeva se stvarna površina stana koji se koristi, uključujući i redukovanu površinu lođa i balkona.
V UTVRĐIVANjE IZNOSA ZAJMA
Član 30.
Iznos zajma utvrđuje se prema poslednjoj objavljenoj prosečnoj ugovorenoj ceni izgradnje stanova po kvadratnom metru na teritoriji opštine na kojoj se pribavlja stan koji korisniku zajma pripada po odredbama ovog pravilnika, a ako nema tih podataka - prema podacima za teritoriju grada, republike članice, odnosno SRJ.
Član 31.
Iznos duga po zajmu dobija se kad se iznos iz člana 30. ovog pravilnika pomnoži brojem kvadratnih metara stana, a zatim umanji na ime:
1) uplaćenog doprinosa za stambenu izgradnju - po 0,5% za svaku godinu radnog staža zajmoprimca i njegovog bračnog druga, odnosno radnog staža umrlog bračnog druga, ako zajmoprimac nije sklopio novi brak, ali najviše do 30% iznosa odobrenog zajma;
2) troškova pribavljanja i troškova uređenja građevinskog zemljišta, ali najviše do 40% iznosa odobrenog zajma.
Član 32.
Ako korisnik zajma ili član njegovog porodičnog domaćinstva ima status ratnog vojnog invalida I do IV kategorije, iznos duga po zajmu utvrđen po odredbama člana 31. ovog pravilnika se dodatno umanjuje srazmerno stepenu invaliditeta, i to:
1) sa 100% invaliditeta, kad je za redovan život potrebna nega i pomoć od strane drugog lica - 50%;
2) sa 100% invaliditeta - 40%;
3) sa 90% invaliditeta - 30%;
4) sa 80% invaliditeta - 20%.
Pravo na dodatno umanjenje iznosa duga po zajmu od 50% imaju i lica čiji je član porodičnog domaćinstva poginuo pri izvršavanju borbenog zadatka.
VI. POSTUPAK ZA REŠAVANjE STAMBENOG PITANjA
Član 33.
1. Podnošenje molbe
Lice iz čl. 5. i 17. ovog pravilnika molbu za davanje stana u zakup i dodelu zajma (u daljem tekstu: molba) podnosi, na propisanom obrascu, stambenom organu garnizona na čijoj mu se teritoriji rešava stambeno pitanje.
Molba se podnosi preko starešine vojne jedinice, odnosno vojne ustanove na položaju komandanta samostalnog bataljona (diviziona) i komandanta puka i njima radnog ili višeg položaja, za koji je formacijom predviđen čin potpukovnika ili viši čin, a za lica na radu van organskog sastava Vojske - preko nadležne organizacione jedinice Ministarstva, odnosno Generalštaba Vojske koja ta lica vodi u evidenciji.
Starešina iz stava 2. ovog člana sravnjuje podatke iz molbe s podacima koji se vode u službenoj evidenciji i, ako su tačni, overava ih, a molbu, sa spisima i mišljenjem, dostavlja nadležnom stambenom organu garnizona.
Ako od podnošenja molbe iz stava 1. ovog člana do njenog rešenja, odnosno do useljenja u stan ili dodele zajma nastupe promene koje su od uticaja na dobijanje stana ili zajma, red prvenstva ili strukturu stana (prestanak službe, odnosno radnog odnosa, premeštaj, promena broja članova porodičnog domaćinstva, sticanje stana u svojini ili u svojstvu zakupca stana i sl.), lice koje je podnelo molbu i njegov pretpostavljeni starešina dužni su da odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana nastanka tih promena, o njima pismeno obaveste nadležni stambeni organ garnizona, a taj organ, ako je u pitanju lice kome je dodela zajma odobrena a zajam još nije dodeljen - banku koja po donesenom rešenju o odobrenju zajma dodeljuje zajam.
Za tačnost podataka navedenih u molbi odgovaraju podnosilac molbe i starešine iz st. 2. i 4. ovog člana.
Član 34.
Lice iz člana 1. stav 1. ovog pravilnika može molbu za rešavanje stambenog pitanja, saglasno odredbama člana 33. ovog pravilnika, podneti najdocnije do prestanka službe u Vojsci, a članovi porodičnog domaćinstva tih lica koja su poginula, odnosno umrla - u roku od dve godine posle njihove smrti.
Član 35.
Stambeni organ garnizona ili drugi nadležni organ dužan je da po podnesenoj molbi odmah, a najdocnije u roku od 30 dana od dana njenog prijema, donese zaključak kojim se utvrđuju pravo na rešavanje stambenog pitanja i struktura, odnosno površina stana i određuju grupa u koju je molba razvrstana i vreme od kad se računa staž molbe.
Stambeni organ garnizona će rešenjem odbiti molbu ako u toku postupka utvrdi da podnosilac molbe ne ispunjava uslove propisane ovim pravilnikom.
U zaključku iz stava 1. i rešenju iz stava 2. ovog člana daje se pouka o pravu žalbe.
2. Podnošenje žalbe
Član 36.
Protiv zaključka, odnosno rešenja iz člana 35. ovog pravilnika može se podneti žalba u roku od osam dana od dana prijema zaključka, odnosno rešenja.
Žalba se, preko jedinice, odnosno ustanove u kojoj je lice na službi i stambenog organa garnizona, podnosi pretpostavljenom starešini stambenog organa koji je doneo zaključak, odnosno rešenje iz člana 35. ovog pravilnika.
Stambeni organ garnizona dužan je da žalbu, u roku od tri dana od dana njenog prijema, zajedno sa spisima dostavi starešini iz stava 2. ovog člana.
Starešina iz stava 2. ovog člana dužan je da u roku od 30 dana od dana prijema žalbe donese rešenje po žalbi, saglasno Zakonu o opštem upravnom postupku, koje je konačno u upravnom postupku.
3. Nadležnost komisija i organa
Član 37.
Stambene komisije rešenjem daju u zakup stanove, stanove tipa hotelskog smeštaja i stanove u krugu internata i odlučuju o odobrenju zajma iz sredstava obezbeđenih za tu namenu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, stanove daju u zakup i starešine vojnih jedinica, odnosno vojnih ustanova, i to:
1) stanove koji se nalaze u krugu kasarni, aerodroma, poligona ili drugih vojnih objekata - starešine vojnih jedinica, odnosno vojnih ustanova koje te objekte koriste i njima upravljaju;
2) stanove u garnizonu u kome se nalazi samo četa (baterija) ili druga vojna jedinica, odnosno vojna ustanova istog ranga - starešina te jedinice, odnosno ustanove;
3) stanove koji su do 10 km udaljeni od graničnih karaula a ne nalaze se u mestu u kome postoji komanda garnizona - komandant graničnog bataljona ili starešina odgovarajuće jedinice na čijoj se teritoriji nalaze ti stanovi.
Član 38.
Stambenu komisiju garnizona obrazuje komandant garnizona.
Stambenu komisiju u garnizonu Beograd obrazuje načelnik Generalštaba Vojske, odnosno starešina koga on ovlasti.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, komandant armije, odnosno komandant ratne mornarice može za davanje stanova u zakup i odobravanje zajmova na teritoriji armije, odnosno ratne mornarice obrazovati jednu stambenu komisiju, odnosno međugarnizonsku stambenu komisiju za više garnizona.
Stambena komisija može imati od tri do devet članova. Svakom članu komisije određuje se zamenik.
Za članove stambene komisije imenuju se profesionalni pripadnici Vojske iz sastava vojnih jedinica, odnosno vojnih ustanova u odnosnom garnizonu, proporcionalno ukupnom broju profesionalnih pripadnika Vojske u tim jedinicama i ustanovama. Jedan od članova komisije je iz sastava stambenog organa garnizona.
Član 39.
Za rešavanje po žalbama protiv prvostepenih rešenja o davanju stanova u zakup i odluka (rešenja) o odobrenju zajma, starešina iz člana 3. ovog pravilnika obrazuje višu stambenu komisiju, koja može imati od tri do 11 članova, s tim što se svakom članu komisije određuje zamenik. Po potrebi, na teritoriji armije, odnosno ratne mornarice može se obrazovati i više tih komisija.
Za članove više stambene komisije imenuju se profesionalni pripadnici Vojske, po pravilu, iz sastava vojnih jedinica, odnosno vojnih ustanova garnizona u kome se nalazi komanda koja je obrazuje.
Član 40.
Članovi stambenih komisija i viših stambenih komisija imenuju se na dve godine, s tim što se polovina sastava komisije menja početkom svake godine. Aktom o imenovanju komisije određuju se predsednik komisije i njegov zamenik.
Stambena komisija donosi poslovnik o svom radu. Poslovnik odobrava starešina koji je obrazovao komisiju.
Član 41.
Stambena komisija donosi odluku većinom glasova. Na sednicama stambene komisije moraju biti prisutni:
1) svi članovi - ako se komisija sastoji od tri člana;
2) dve trećine članova - ako se komisija sastoji od pet ili više članova.
Odsutnog člana komisije može zameniti samo lice koje je naredbom nadležnog starešine određeno za njegovog zamenika.
Na sednicama komisije vodi se zapisnik, u koji se obavezno unose broj prisutnih članova, pitanja o kojima se raspravlja i odluke koje se donose.
Zapisnik potpisuju svi prisutni članovi komisije i zapisničar.
Član 42.
Stambena komisija garnizona rešenjem daje stan u zakup i odobrava zajam iz sredstava obezbeđenih za tu namenu za tekuću godinu.
Stambeni organ garnizona dužan je da pre svake podele stanova i odobravanja zajmova, preko komande vojne jedinice, odnosno vojne ustanove u kojoj je lice na službi ili na drugi pogodan način, proveri tačnost navoda u molbi za stan, odnosno zajam, utvrdi promene koje su nastale kod podnosioca molbe i na osnovu toga ustanovi pravo na davanje stana u zakup ili dodelu zajma i odredi strukturu i površinu stana.
Ako podnosilac molbe, kao dokaz iz stava 2. ovog člana, ne dostavi potrebna dokumenta ni posle naknadnog zahteva stambenog organa garnizona, molba tog lica se neće razmatrati do naredne podele stanova, odnosno odobravanja zajmova.
Izvodi iz donesenih rešenja, kao posebni pregledi, dostavljaju se vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u garnizonu radi obaveštavanja lica kojima se stan daje u zakup ili odobrava zajam i upoznavanja drugih zainteresovanih lica.
Pregled izvoda iz donesenih rešenja sadrži: broj rešenja, prezime, ime i čin, odnosno stručnu spremu lica kome se daje stan u zakup, odnosno odobrava zajam, broj i uzrast dece, osnov za prvenstvo pri davanju stana, odnosno odobrenju zajma, eventualnu bolest članova porodice, staž molbe i strukturu stana, kao i veličinu i bližu oznaku dodeljenog stana. U pregledu se daje i saopštenje o: ukupnom broju molbi za stan, odnosno zajam i strukturi i površini stanova, bližim kriterijumima kojima su se starešina iz člana 3. ovog pravilnika i komisija rukovodili pri raspodeli, odnosno davanju ustanovama kojima je pregled dostavljen i drugim potrebnim elementima, s poukom o pravu podnošenja žalbe.
Član 43.
Starešina vojne jedinice, odnosno vojne ustanove dužan je da pregled iz člana 42. stav 5. ovog pravilnika odmah po prijemu istakne na vidno mesto u službenim prostorijama ili da na drugi pogodan način s njim upozna sva zainteresovana lica. Na pregledu izvoda stavlja se datum njegovog isticanja, odnosno upoznavanja zainteresovanih lica. Pregled mora biti dostupan zainteresovanima najmanje 15 dana. O datumu isticanja, odnosno datumu upoznavanja zainteresovanih lica s pregledom komanda vojne jedinice, odnosno vojne ustanove pismeno obaveštava stambeni organ garnizona.
Zainteresovanim licima koja se u vreme isticanja pregleda iz stava 1. ovog člana ne nalaze u vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi, umesto pregleda se, preko stambenog organa garnizona u kome žive, uz dostavnicu šalje obaveštenje gde se mogu upoznati s tim pregledom.
Član 44.
Protiv rešenja o davanju stana u zakup i rešenja o odobrenju zajma može se podneti žalba. Žalbu može podneti lice za koje je rešenje doneseno ili lice kome molba nije rešena ako smatra da rešenje nije doneseno u skladu sa odredbama Zakona o imovini Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Zakon) i ovog pravilnika.
Žalba iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od 15 dana od dana upoznavanja s pregledom, odnosno od dana prijema obaveštenja iz člana 43. ovog pravilnika. Žalba se, preko jedinice, odnosno ustanove u kojoj je lice na službi i prvostepene stambene komisije, podnosi višoj stambenoj komisiji.
Član 45.
Prvostepena stambena komisija može usvojiti uloženu žalbu i svoje rešenje zameniti novim ako utvrdi da su prvobitnim rešenjem povređene odredbe Zakona i ovog pravilnika ili je može odbaciti ako utvrdi da je neblagovremena ili da je podnelo neovlašćeno lice i da donese drugo rešenje saglasno Zakonu o opštem upravnom postupku.
Protiv rešenja iz stava 1. ovog člana može se podneti žalba višoj stambenoj komisiji u roku i na način koji su propisani članom 44. ovog pravilnika.
Prvostepena stambena komisija je dužna da žalbu iz stava 2. ovog člana, sa stambenim dosijeom podnosioca žalbe i lica na koje se žalba odnosi, dostavi odmah višoj stambenoj komisiji.
Član 46.
Viša stambena komisija, kad rešava po žalbi, svojim rešenjem:
1) odbacuje žalbu ako utvrdi da je neblagovremena ili da je podnelo neovlašćeno lice, a to je propustila da učini prvostepena stambena komisija;
2) odbija žalbu ako utvrdi da nisu povređene odredbe Zakona i ovog pravilnika;
3) poništava prvostepeno rešenje i predmet vraća na ponovni postupak, dajući uputstvo za njegovo rešavanje u novom postupku;
4) donosi i drugo rešenje po žalbama saglasno Zakonu o opštem upravnom postupku.
Viša stambena komisija može po pravu nadzora da poništi prvostepeno rešenje ako je doneseno suprotno odredbama Zakona i ovog pravilnika i da predmet vrati prvostepenoj stambenoj komisiji na ponovni postupak i odluku.
Primedbe i uputstva više stambene komisije su obavezni.
Viša stambena komisija je dužna da po žalbi odluči što pre, a najdocnije u roku od 60 dana od dana podnošenja žalbe.
Član 47.
Rešenje prvostepene stambene komisije protiv koga nije uložena žalba, odnosno rešenje više stambene komisije iz člana 46. ovog pravilnika postaje konačno.
Član 48.
Lice koje ne želi da prihvati rešavanje stambenog pitanja po konačnom rešenju dužno je da o tome pismeno obavesti stambeni organ garnizona, u roku od sedam dana od dana prijema rešenja.
Licu iz stava 1. ovog člana molba za odobrenje zajma ne može se ponovo razmatrati u okviru sredstava obezbeđenih za tekuću godinu. Njegova molba zadržava utvrđeni staž.
Član 49.
Ako se utvrdi da je konačan zaključak o pravu na rešavanje stambenog pitanja, odnosno konačno rešenje o davanju stana u zakup ili odobrenju zajma doneseno na osnovu neistinitih činjenica ili dokaza, ili ako se utvrdi da bi na osnovu činjenica koje su postojale u vreme donošenja zaključka, odnosno rešenja ili koje su nastale posle njegovog donošenja a pre useljenja u stan ili dodele zajma trebalo doneti drukčiji zaključak, odnosno rešenje, donosilac tih odluka će ih, po službenoj dužnosti ili po zahtevu zainteresovanog lica, poništiti ili zameniti novim odlukama u roku od jedne godine od dana saznanja za te činjenice, a najdocnije u roku od tri godina od dana useljenja u stan, odnosno od dana dodele zajma po osnovu rešenja o odobrenju zajma.
Zaključak, odnosno rešenje iz stava 1. ovog člana poništava ili menja organ koji ga je doneo.
Protiv zaključka, odnosno rešenja iz stava 1. ovog člana može koje je doneo prvostepeni organ može se podneti žalba nadležnom drugostepenom organu.
4. Zaključenje ugovora o zakupu stana
Član 50.
Pravo na useljenje u stan stiče se zaključenjem ugovora o zakupu stana.
Ugovor o zakupu stana zaključuje se između lica kome je stan dat u zakup i vojne ustanove nadležne za upravljanje stambenim fondom Vojske (u daljem tekstu: vojna ustanova), a na osnovu konačnog rešenja o dodeli stana.
Član 51.
Ugovor o zakupu stana sadrži naročito:
1) podatke o ugovornim stranama;
2) naznačenje rešenja o davanju stana u zakup;
3) podatke o stanu koji je predmet zakupa (zgrada, ulica, sprat, broj stana, broj prostorija, površina);
4) visinu i iznos zakupnine i način i rokove plaćanja;
5) trajanje zakupa;
6) imena lica koja će koristiti stan;
7) odredbe o međusobnim obavezama ugovornih strana u vezi s korišćenjem i održavanjem stana, zajedničkih prostorija i uređaja u zgradi i korišćenjem zemljišta koje služi za redovnu upotrebu zgrade, kao i o iznosu i načinu plaćanja naknade za korišćenje zemljišta, ako se, pored zakupnine plaća i naknada;
8) odredbe o korišćenju drugih prostorija koje se ne smatraju stanom, a date su na korišćenje zajedno sa stanom;
9) uslove i rokove za otkaz ugovora;
10) mesto i datum zaključenja ugovora i potpis ugovornih strana.
Pismeni ugovor o zakupu stana zaključuje se u pet primeraka.
Član 52.
Lice kome je stan dat u zakup ne može ga izdavati drugim licima u podzakup ili koristiti u druge svrhe osim za stanovanje, ako ovim pravilnikom nije drukčije propisano.
Član 53.
Lice kome je stan dat u zakup dužno je da se useli u stan u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora o zakupu stana, a ako se ne useli u stan u navedenom roku, smatraće se da je odustalo od useljenja i taj stan će se izdati drugom lice po redu prvenstva propisanom odredbama ovog pravilnika.
Ako lice iz stava 1. ovog člana iz službenih i drugih objektivnih razloga nije bilo u mogućnosti da se useli u stan u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora o zakupu stana, rok se može produžiti za osam dana od dana prestanka tih razloga. Potvrdu o postojanju razloga za produženje roka izdaje pretpostavljeni starešina iz člana 33. stav 2. ovog pravilnika.
Član 54.
Lice kome je stan dat u zakup dužno je da plaća zakupninu za korišćenje stana, uvećanu za troškove amortizacije nameštaja ako je stan namešten. Lice koje svojim sredstvima adaptira stan ne plaća zakupninu za iznos uloženih sredstava, a najviše do ukupnog iznosa stvarnih troškova koje je odobrila vojna ustanova.
Lice iz stava 1. ovog člana dužno je da kao i ostali stanari u zgradi plaća odgovarajući deo naknade za korišćenje zajedničkih prostorija i instalacija u zgradi (zajedničko svetlo, voda, lift i sl.), troškove grejanja, troškove tekućeg održavanja, komunalne troškove i doprinose (naknadu za zemljište i dr.) i druge troškove koji nisu uračunati u zakupninu, a koji padaju na teret svih korisnika stanova bez obzira na osnov korišćenja stana.
5. Primopredaja stana
Član 55.
Po prestanku osnova po kome se stan u zakupu koristi, odnosno po isteku ugovora o zakupu stana, zakupac je dužan da stan oslobodi od lica i stvari i da ga preda vojnoj ustanovi u roku od 30 dana od dana prestanka osnova korišćenja, u stanju u kome ga je primio, pri čemu se uzimaju u obzir promene do kojih je došlo usled redovne upotrebe stana.
Ako zakupac prilikom iseljenja iz stana ne izvrši sve potrebne opravke u stanu i ne dovede stan u ispravno stanje, vojna ustanova će utvrđene nedostatke otkloniti o njegovom trošku.
Ako se zakupac i vojna ustanova ne sporazumeju u pogledu stanja u kome se stan nalazi, svaka strana može tražiti da se stanje utvrdi u postupku obezbeđenja dokaza kod nadležnog suda.
Neposredna primopredaja stana između starog i novog zakupca može se izvršiti posredovanjem predstavnika vojne ustanove na licu mesta u stanu, gde se zapisnički konstatuje u kakvom se stanju stan nalazi, odnosno koji će se radovi izvršiti na teret Vojske, a koje radove treba da otkloni stari zakupac u propisanom roku, odnosno novi zakupac u slučaju njihovog međusobnog sporazuma.
6. Postupak posle donošenja odluke (rešenja) o odobrenju zajma
Član 56.
Stambeni organ garnizona dostavlja konačna i pravnosnažna rešenja za lica kojima je odobren zajam iz sredstava obezbeđenih za tekuću godinu, zajedno s molbama i pratećom dokumentacijom, komandi armije, odnosno ratne mornarice, a za garnizon Beograd - načelniku Generalštaba Vojske, odnosno starešini koga on ovlasti.
Komanda armije, odnosno ratne mornarice, a za garnizon Beograd načelnik Generalštaba Vojske, odnosno starešina koga on ovlasti, sačinjava jedinstvenu rang-listu lica kojima je odobren zajam za sve garnizone na teritoriji u njenoj nadležnosti, koju dostavlja na realizaciju banci.
Član 57.
Banka obaveštava lice kome je na osnovu rešenja odobren zajam da u roku od 15 dana od dana uručenja poziva dostavi dokumentaciju potrebnu za zaključenje ugovora o dodeli zajma.
Ako lice kome je odobren zajam u roku iz stava 1. ovog člana ne dostavi predviđenu dokumentaciju i od banke ne traži da mu se taj rok produžava, smatraće se da je odustalo od dodele zajma, o čemu banka, uz vraćanje rešenja o odobrenju zajma i ostale dokumentacije, obaveštava nadležnu komandu armije, odnosno ratne mornarice, a za garnizon Beograd - načelnika Generalštaba Vojske, odnosno starešinu koga on ovlasti.
Član 58.
Iznos zajma utvrđuje se ugovorom između banke i korisnika zajma, po osnovu ugovora o pribavljanju stana, odnosno predmeru i predračunu radova u projektu, a najviše do vrednosti stana koji, po strukturi i površini, tom licu pripada po odredbama ovog pravilnika.
Član 59.
Najveći iznos zajma za izgradnju ili kupovinu stana jednak je proizvodu površine stana iz člana 29. stav 1. ovog pravilnika i prosečne ugovorene cene izgradnje stanova iz člana 30. ovog pravilnika.
Najveći iznos zajma koji se može dodeliti licu koje koristi stan manji od stana koji mu pripada jednak je proizvodu razlike u kvadraturi između površine stana koji mu pripada i stana koji koristi i prosečne ugovorene cene izgradnje stanova iz člana 30. ovog pravilnika.
U prosečnu cenu izgradnje, u smislu odredaba ovog člana, uračunavaju se i troškovi izrade, odnosno nabavke tehničke dokumentacije.
Prosečne ugovorene cene izgradnje za potrebe Vojske pribavlja i objavljuje nadležna organizaciona jedinica Ministarstva za poslove vojnog građevinarstva.
Član 60.
Troškovi iz člana 59. stav 3. ovog pravilnika nadoknađuju se najviše do iznosa za površinu stana koji tražiocu zajma pripada, odnosno za razliku između te površine i površine stana koji ima na korišćenju.
Član 61.
Procenat na ime doprinosa za stambenu izgradnju za koji se umanjuje iznos duga po zajmu saglasno članu 31. tačka 1. ovog pravilnika utvrđuje se na osnovu potvrda o godinama radnog staža za podnosioca molbe i njegovog bračnog druga, koje izdaju nadležni organi koji po službenoj dužnosti vode podatke o godinama radnog staža.
Član 62.
Korisniku zajma za pribavljanje stana izgradnjom koji, zbog povećanja cena građevinskog materijala i usluga, nije izveo sve radove iz predmera i predračuna, može se odobriti dopunski zajam.
Dopunski zajam se može odobriti samo jednom po isteku roka od šest meseci, a najdocnije do isteka roka od 18 meseci od dana zaključenja ugovora o zajmu.
Iznos dopunskog zajma utvrđuje se prema predmeru i predračunu nedovršenih radova, aneksu ugovora ili drugim ispravama o neizvršenim obavezama u vezi sa izgradnjom stana, s tim što ukupan iznos osnovnog i dopunskog zajma ne može biti veći od najvećeg iznosa zajma određenog za tu namenu u vreme rešavanja molbe za dopunski zajam.
Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, zahtev za dopunski zajam se može podneti:
1) najdocnije do isteka roka od 24 meseca od dana zaključenja ugovora o zajmu - u slučajevima izgradnje preko pravnog lica;
2) po isteku roka od 18 meseci, a najdocnije do isteka roka od 21 mesec ako posle 15 meseci od dana zaključenja ugovora o zajmu nastupe objektivne okolnosti koje su uticale na mogućnost podnošenja molbe, i to: a) prirodni događaji koji imaju karakter više sile (požar, poplava, zemljotres i sl.); b) smrt korisnika zajma ili člana njegove uže porodice (bračni drug, deca i roditelji); v) bolest ili povreda korisnika zajma koja zahteva bolničko lečenje ili bolovanje duže od šest meseci.
Član 63.
Molba za dopunski zajam, sa kompletnom dokumentacijom, preko stambenog organa komande garnizona dostavlja se banci.
7. Korišćenje i otplata zajma
Član 64.
Korisnik zajma dužan je da sredstva zajma koristi isključivo za namenu za koju je zajam dodeljen.
Namensko korišćenje zajma kontrolišu:
1) banka - u toku korišćenja zajma, na osnovu dokumentacije o realizaciji sredstava odobrenog zajma;
2) komisija komande garnizona nadležna za teritoriju na kojoj se realizuje zajam, na zahtev banke - pre isplate poslednje tranše zajma, na licu mesta i u prisustvu korisnika zajma, o čemu se sastavlja zapisnik.
Član 65.
Rok za korišćenje sredstava zajma za pribavljanje stana izgradnjom ili kupovinom je 18 meseci, a za poboljšanje uslova stanovanja rekonstrukcijom, sanacijom, modernizacijom ili adaptacijom - devet meseci od dana zaključenja ugovora o zajmu.
Korisnik dopunskog zajma je dužan da sredstva tog zajma iskoristi u roku od šest meseci od dana zaključenja ugovora o dopunskom zajmu.
Član 66.
Zavisno od namene, zajam se koristi na sledeći način:
1) za kupovinu stana - banka, po zahtevu korisnika zajma, uplaćuje kupoprodajnu cenu stana na žiro-račun pravnog, odnosno fizičkog lica od koga stan kupuje, odjednom ili sukcesivno prema uslovima iz ugovora, a najviše do iznosa zajma, o čemu obaveštava korisnika zajma;
2) za izgradnju stana i poboljšanje uslova stanovanja u sopstvenoj režiji - banka, na zahtev korisnika zajma, bezgotovinskim sredstvima plaćanja isplaćuje kupovinu građevinskog materijala (prema profakturi, predračunu i sl.), a do 30% iznosa zajma može gotovinski isplatiti troškove radne snage i izvođenje zanatskih radova.
Uslove i način gotovinske isplate i bezgotovinskog plaćanja odobrenih iznosa zajma, kao i način korišćenja sredstava sopstvenog učešća iz člana 18. stav 7. ovog pravilnika propisuje banka, u skladu s važećim propisima.
Član 67.
Mesečne rate za otplatu zajma usklađuje se u šestomesečnim obračunskim periodima s kretanjem prosečne ugovorene cene izgradnje kvadratnog metra stana iz člana 30. ovog pravilnika, a najviše do visine rasta prosečne mesečne neto-zarade u privredi republike za obračunski period. Podatke radi usklađivanja mesečne otplatne rate nadležni organ Ministarstva iz člana 59. stav 4. ovog pravilnika dostavlja banci u roku od 15 dana od dana objavljivanja podataka o kretanju prosečne ugovorene cene izgradnje kvadratnog metra stana i visini rasta prosečne mesečne neto-zarade u privredi republike za obračunski period.
Aktom kojim se dostavljaju podaci iz stava 1. ovog člana određuje se početak njihove primene radi stavljanja administrativne zabrane.
Rešenje o administrativnoj zabrani banka dostavlja korisniku zajma i obustavnoj blagajni.
Član 68.
Iskorišćeni iznos zajma, po rešenju o administrativnoj zabrani, otplaćuje se prema otplatnom planu banke, u jednakim mesečnim ratama.
Otplata zajma počinje 30 dana posle njegovog iskorišćenja.
Ako korisnik zajma ne iskoristi sva sredstva zajma u određenom roku, otplaćuje se iskorišćeni deo zajma, a isplata neiskorišćenog dela se obustavlja.
Član 69.
Minimalna mesečna rata zajma utvrđuje se tako što se ukupan iznos duga podeli ukupnim brojem meseci u okviru 40 godina kao najdužeg roka otplate zajma za namene iz člana 20. tačka 1. ovog pravilnika ili u okviru 15 godina kao najdužeg roka otplate zajma za namene iz člana 20. tačka 2. ovog pravilnika, s tim što, uz saglasnost korisnika zajma, rok može da bude i kraći i prema njemu se utvrđuje mesečna rata.
Član 70.
Lice kome je odobren zajam dužno je da, u roku od 15 dana od dana poziva banke, zaključi s bankom ugovor o zajmu, kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze. Ako to lice ne zaključi ugovor s bankom u navedenom roku, smatraće se da je odustalo od korišćenja zajma.
Potpis korisnika na ugovoru o zajmu overava se kod nadležnog suda.
Ugovor o zajmu sačinjava se u potrebnom broju primeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po jedan primerak zaključenog ugovora, s tim što banka po jedan primerak dostavlja:
1) stambenom organu koji je doneo rešenje o odobrenju zajma;
2) komandi garnizona na čijoj teritoriji se realizuje zajam, radi kontrole namenskog korišćenja zajma.
Član 71.
Uredna otplata zajma obezbeđuje se uknjižbom založnog prava na nepokretnosti korisnika zajma ili upisom zabeležbe prava reda prvenstva u javne knjige u korist države SRJ - Savezna vlada - Ministarstvo.
Ako se uredna otplata zajma ne može obezbediti na način iz stava 1. ovog člana, obezbeđuje se meničnim pokrićem duga.
Član 72.
Ugovor o zajmu sadrži naročito: iznos, rok vraćanja, odredbu o promenljivosti otplatne rate, obavezu namenskog korišćenja i redovnog otplaćivanja, način obezbeđenja i rok korišćenja zajma i druge elemente značajne za izvršavanje ugovornih obaveza.
Pored elemenata iz stava 1. ovog člana, u ugovor o zajmu unose se i odredbe o izvršavanju preuzetih obaveza banke i korisnika zajma u slučajevima raskida ugovora.
Član 73.
Ugovor o zajmu banka može jednostrano raskinuti:
1) u slučajevima propisanim zakonom;
2) ako se posle zaključenja ugovora ustanovi da je korisnik zajma dao netačne podatke koji su bili značajni za dodelu zajma;
3) ako korisnik zajma stan pribavljen zajmom otuđi pre otplate duga;
4) ako se u postupku kontrole korišćenja zajma utvrdi da se sredstva zajma ne koriste namenski;
5) ako korisnik zajma u propisanom ili ugovorenom roku ne preda stan koji koristi kao nosilac stanarskog prava ili zakupac stana.
O slučajevima iz stava 1. ovog člana banka je dužna da odmah obavesti nadležno vojno pravobranilaštvo i da od njega zatraži mišljenje. Po pribavljenom mišljenju vojnog pravobranilaštva, banka preduzima potrebna pravna sredstva.
Član 74.
Korisnik zajma s kojim se ugovor o zajmu raskida po odredbama člana 73. ovog pravilnika dužan je da banci, u roku od 15 dana od dana raskida ugovora, vrati ukupan iznos revalorizovanog neotplaćenog dela zajma.
Član 75.
Korisnik zajma dužan je da redovno otplaćuje zajam, bez obzira na promenu obustavne blagajne. Korisnik zajma može da otplati i više rata zajma odjednom.
Kad korisnik zajma otplati zajam u celini, banka o tome odmah, a najdocnije u roku od 15 dana od dana otplate, obaveštava nadležnu obustavnu blagajnu.
Član 76.
Po završenoj otplati zajma i ispunjenju ostalih ugovorenih obaveza, banka upućuje nadležnom sudu zahtev za brisanje hipoteke i vraća korisniku zajma dokumentaciju na osnovu koje je zajam dodeljen.
Član 77.
Funkcioner u Ministarstvu koga odredi savezni ministar za odbranu utvrdiće način zaključivanja ugovora o zajmu sa bankom.
VII OSTALE ODREDBE
Član 78.
Lice koje koristi stan Vojske kao nosilac stanarskog prava ili zakupac može deo stana izdati na korišćenje zaposlenom u Ministarstvu i profesionalnom vojniku ili civilnom licu u Vojsci, a, izuzetno, i drugom licu, uz pismenu saglasnost stambenog organa garnizona.
Ako zbog upućivanja na rad u inostranstvu ili zbog premeštaja u drugi garnizon, profesionalni vojnik ili civilno lice u Vojsci, zajedno sa članovima svog porodičnog domaćinstva, stan Vojske koji mu je dodeljen kao nosiocu stanarskog prava ili zakupcu prestane da koristi neprekidno duže od jedne godine, dužno je da o tome obavesti stambeni organ garnizona i da se s njim sporazume o načinu korišćenja stana za to vreme.
Ako stambeni organ garnizona ne prihvati zahtev lica iz stava 2. ovog člana i ne odredi način korišćenja stana u roku od 30 dana od dana ponude, to lice može stan ili deo stana, uz pismenu saglasnost stambenog organa garnizona, dati drugom licu u zakup.
Stan koji je, u smislu odredbe stava 2. ovog člana, stavljen na raspolaganje stambenom organu garnizona do povratka nosioca stanarskog prava ili zakupca stana iz inostranstva, odnosno do rešavanja stambenog pitanja premeštenog profesionalnog vojnika ili civilnog lica u Vojsci, daje se u zakup licu koje može dobiti stan po odredbama ovog pravilnika. Korišćenje stana uređuje se ugovorom između nosioca stanarskog prava ili zakupca stana i stambenog organa garnizona.
Član 79.
Komandant garnizona može nosiocu stanarskog prava ili zakupcu stana Vojske i članovima njegovog porodičnog domaćinstva odobriti da pojedine prostorije u stanu koriste za obavljanje delatnosti ličnim radom, u skladu sa uslovima koje propiše opština na čijoj se teritoriji nalazi stan, a po prethodno pribavljenom mišljenju stanara zgrade u kojoj se stan nalazi.
Član 80.
Ako lice koje koristi stan vojske po osnovu zakupa ili stanarskog prava, ili njegov bračni drugo, stekne u svojinu stan u određenom mestu u istoj opštini ili drugom naselju, dužno je da se sa ostalim korisnicima stana iseli iz stana Vojske i useli u sopstveni stan, ako taj stan odgovara njegovim potrebama i potrebama ostalih korisnika tog stana.
Zakupcu stana kome prestane služba po osnovu njegovog zahteva ili njegovom krivicom pre isteka vremena određenog u članu 5. tačka 1. ovog pravilnika može se otkazati ugovor o zakupu stana.
Zakupac stana koji je pre dana stupanja na snagu ovog pravilnika zaključio ugovor o zakupu stana na neodređeno vreme može otkupiti taj stan posle navršenih godina službe propisanih u članu 5. tačka 1. ovog pravilnika.
Član 81.
Evidencija stanova Vojske, zaključci o prihvaćenim molbama za stan i za odobravanje zajma, potvrde o predaji stanova, ugovori o zakupu stana, ugovori o dodeljivanju zajma, ugovori o otkupu, korišćenju i zameni stanova, kao i druge odluke i akta doneseni po odredbama Zakona i ovog pravilnika podležu materijalno-finansijskoj kontroli koju nadležni organ planira i izvršava, po pravilu, svake godine.
Radi jedinstvenog postupanja stambenih organa i komisija u postupku rešavanja stambenih pitanja profesionalnih pripadnika Vojske, vođenja evidencije o stambenom fondu Vojske i utvrđivanja redosleda za rešavanje stambenih pitanja, saglasno utvrđenim prioritetima prema odredbama ovog pravilnika, nadležne organizacione jedinice Generalštaba izradiće poseban program za automatsku obradu podataka.
Član 82.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na rešavanje stambenih pitanja civilnih lica na službi u vojnim ustanovama iz člana 338. Zakona o Vojsci Jugoslavije ("Službeni list SRJ", br. 43/94).
Član 83.
Listu teških bolesti koje po odredbama ovog pravilnika utiču na red prvenstva za davanje stana propisaće nadležna organizaciona jedinica Generalštaba Vojske.
Ovlašćuje se funkcioner organizacione jedinice Ministarstva koja je nosilac izrade propisa iz oblasti stambenog obezbeđivanja da na zahtev jedinica, odnosno ustanova Vojske dostavljen nadležnim putem daje objašnjenja u vezi s primenom odredaba ovog pravilnika.
Član 83a
Načelnik Generalštaba Vojske može nadležnosti i ovlašćenja starešina organizacionih jedinica odnosno organa propisane ovim pravilnikom da prenese na starešinu ili organizacionu jedinicu Generalštaba Vojske u skladu sa organizacijsko-formacijskim promenama Vojske.
VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 84.
Lice kome je do 30. aprila 1991. godine dodeljen neodgovarajući stan Vojske kao privremeno rešenje i kome do dana stupanja na snagu ovog pravilnika nije rešeno stambeno pitanje prilikom rešavanja stambenog pitanja po osnovu zajma ili zakupa stana smatra se licem bez stana.
Član 85.
Molbe lica podnesene po odredbama Pravilnika o načinu i kriterijumima za rešavanje stambenog pitanja zaposlenih u Saveznom ministarstvu za odbranu i Vojsci Jugoslavije ("Službeni list SRJ", br. 30/94 i "Službeni vojni list", br. 11/94), čiji članovi porodičnog domaćinstva ili samo pojedini članovi nemaju prebivalište na teritoriji SRJ a imaju prebivalište na teritoriji republika koje su se izdvojile iz Jugoslavije, na kojoj su im dati stanovi na korišćenje ili imaju stan u svojini, stavljaju se u mirovanje.
Molbe lica koja na teritoriji republika koje su se izdvojile iz Jugoslavije imaju stan u svojini i mogu da koriste imovinska prava na tom stanu, a njegovi članovi porodičnog domaćinstva imaju prebivalište na teritoriji SRJ, stavljaju se u mirovanje.
Molbe lica iz st. 1. i 2. ovog člana stavljaju se u mirovanje do okončanja deobnog bilansa između bivših republika SFRJ, odnosno do razrešenja pitanja mogućnosti korišćenja stečenih prava na stanovima na teritorijama republika koje su se izdvojile iz Jugoslavije.
Član 86.
Na odluke nadležnih starešina o dodeli zajma po osnovu učešća ličnim sredstvima ili udruživanjem sredstava drugog fizičkog, odnosno pravnog lica, donesene po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog pravilnika, koje nisu realizovane, primenjuju se odredbe ovog pravilnika.
Član 87.
Molbe za davanje stana i zahtevi za dodelu zajma, koji su do dana stupanja na snagu ovog pravilnika prihvaćeni i razvrstani u odgovarajuće grupe, a po kojima nije doneseno rešenje ili koji nisu obuhvaćeni odlukom nadležnog starešine za raspodelu stanova u tekućoj godini, rešavaće se po odredbama ovog pravilnika.
Izvodi iz rešenja i rešenja o ustupanju stana uz obavezu otkupa koja su donesena do dana stupanja na snagu ovog pravilnika zameniće se po službenoj dužnosti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika rešenjima o davanju stana u zakup.
Lica iz stava 1. ovog člana i lica za koja je doneseno rešenje iz stava 2. ovog člana, kao i lica čije su molbe obuhvaćene odlukom nadležnog starešine o raspodeli stanova za tekuću godinu, mogu se izjasniti da svoje stambene potrebe rešavaju na jedan od načina utvrđen odredbama Zakona i ovog pravilnika.
Rešenja o davanju stana u zakup na određeno vreme, koja su donesena do dana stupanja na snagu ovog pravilnika, ostaju na snazi.
Molbe lica za davanje stana u zakup na određeno vreme i molbe lica za davanje stana kao nužnog smeštaja prevode se, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, u molbe lica za dodelu službenog stana.
Član 88.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu i kriterijumima za rešavanje stambenih pitanja zaposlenih u Saveznom ministarstvu za odbranu i Vojsci Jugoslavije ("Službeni list SRJ", br. 30/94 i "Službeni vojni list" br. 11/94).
Član 89.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".