Na osnovu člana 60. stav 2. i člana 63. stav 4. Zakona o veterinarstvu ("Službeni glasnik RS", broj 91/05),
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, donosi
PRAVILNIK
O UTVRĐIVANjU MERA ZA RANO OTKRIVANjE, DIJAGNOSTIKU, SPREČAVANjE ŠIRENjA, SUZBIJANjE I ISKORENjIVANjE ZARAZNE BOLESTI KLASIČNE KUGE SVINjA, KAO I NAČINU NjIHOVOG SPROVOĐENjA
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 102 od 7. decembra 2009)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom utvrđuju se mere za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti klasične kuge svinja, kao i način njihovog sprovođenja.
Član 2.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
1) gazdinstvo je svaki objekat i prostor gde se stalno ili privremeno drže ili uzgajaju svinje, osim klanica, prevoznih sredstava i ograđenih područja u kojima se uzgajaju i mogu loviti divlje svinje, a veličina i struktura ograđenog područja je takva da nije moguće sprovesti mere iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika;
2) divlje svinje jesu svinje koje se ne uzgajaju ili ne drže na gazdinstvu;
3) Dijagnostički priručnik je priručnik za dijagnostikovanje klasične kuge svinja iz Priloga VI - Dijagnostički priručnik, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo;
4) žarište je pojava jednog ili više slučajeva klasične kuge svinja na gazdinstvu;
5) inficirano područje je deo teritorije Republike Srbije gde se nakon potvrde jednog ili više slučajeva klasične kuge svinja kod divljih svinja, mere za iskorenjivanje bolesti sprovode u skladu sa čl. 15. ili 16. ovog pravilnika;
6) kontaktno gazdinstvo je gazdinstvo na koje se mogao preneti virus klasične kuge svinja zbog blizine zaraženog gazdinstva (lokacije), kretanja ljudi, svinja, vozila ili na drugi način;
7) marker vakcina je vakcina koja izaziva stvaranje specifičnih antitela koja se na osnovu laboratorijskih testova sprovedenih u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom, mogu razlikovati od antitela nastalih prirodnom infekcijom ili vakcinacijom konvencionalnim vakcinama;
8) metapopulacija divljih svinja je bilo koja grupa ili podgrupa divljih svinja koja ima ograničene kontakte sa drugim grupama ili podgrupama divljih svinja;
9) nadležno telo je ministarstvo nadležno za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo);
10) Nacionalna referentna laboratorija je laboratorija čiji osnivač je Republika Srbija koja je ovlašćena da vrši dijagnostička ispitivanja na klasičnu kugu svinja;
11) područje (region) je deo teritorije Republike Srbije, površine najmanje 2000 km 2 koje uključuje najmanje jedan upravni okrug;
12) područje sa velikom gustinom svinja je geografsko područje poluprečnika od 10 km oko gazdinstva sa svinjama sumnjivim ili zaraženim virusom klasične kuge svinja, u kome je gustina svinja veća od 800 svinja po km 2. Navedeno gazdinstvo je smešteno ili u području (regionu) u kome je gustina svinja koje se drže u gazdinstvu veća od 300 svinja po km 2 ili se nalazi na udaljenosti manjoj od 20 km od takvog regiona;
13) pomije jesu otpaci ili ostaci hrane iz restorana, drugih ugostiteljskih objekata ili kuhinja, uključujući industrijske kuhinje i kuhinje na gazdinstvima;
14) prijemčiva populacija divljih svinja je deo populacije divljih svinja koje su podložne infekciji virusom klasične kuge svinja jer nemaju izgrađen imunitet protiv virusa klasične kuge svinja;
15) primarno žarište je pojava klasične kuge svinja koja nije epizootiološki povezana sa prethodnim izbijanjem te bolesti u istom regionu (području);
16) primarni slučaj klasične kuge svinja kod divljih svinja je bilo koji slučaj klasične kuge svinja kod divljih svinja koji je potvrđen na području gde nisu na snazi mere za iskorenjivanje bolesti u skladu sa čl. 15. ili 16. ovog pravilnika;
17) proizvodna jedinica (podjedinica) jeste deo gazdinstva koji je samostalna epizootiološka celina, a koja se određuje na osnovu geografskog položaja i/ili organizacije proizvodnje i gde se grupa svinja drži tako da često dolaze u direktan ili indirektan muđusobni kontakt, ali su svinje odvojene od drugih svinja sa istog gazdinstva;
18) svinje jesu životinje iz familije Suidae, u koju su svrstane domaće i divlje svinje;
19) svinja sumnjiva da je zaražena virusom klasične kuge svinja je svinja ili leš svinje, koji pokazuju kliničke znake bolesti ili karakteristične post-mortalne promene ili reakcije na laboratorijske analize, sprovedene u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom, koje ukazuju na moguće prisusustvo bolesti klasične kuge svinja;
20) sekundarno žarište je pojava klasične kuge svinja koja je epizootiološki povezana sa prethodnim izbijanjem te bolesti u istom području;
21) službena potvrda bolesti je potvrda zarazne bolesti klasične kuge svinja od strane Ministarstva, a na osnovu dobijenog pozitivnog laboratorijskog rezultata;
22) slučaj klasične kuge svinja (svinja zaražena virusom klasične kuge svinja) je svinja ili leš svinje, kod kojih su zvanično potvrđeni klinički znaci bolesti ili karakteristične post-mortalne promene ili kod kojih je prisustvo bolesti zvanično potvrđeno na osnovu laboratorijskih ispitivanja sprovedenih u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom;
23) Savet za veterinarstvo je savet koji osniva ministar nadležan za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: ministar), u skladu sa zakonom kojim se uređuje veterinarstvo.
II. PRIJAVLjIVANjE KLASIČNE KUGE SVINjA
Član 3.
Svaka sumnja na pojavu i pojava klasične kuge svinja mora obavezno i bez odlaganja da se prijavi Ministarstvu.
U slučaju kada je potvrđena pojava klasične kuge svinja, Ministarstvo dostavlja Međunarodnoj organizaciji za zdravstvenu zaštitu zdravlja životinja (u daljem tekstu: OIE), Evropskoj komisiji, zemljama u okruženju i drugim zainteresovanim državama informacije koje sadrže elemente iz Priloga I - Prijava klasične kuge svinja i druge epizootiološke informacije koje se dostavljaju OIE i Evropskoj komisiji u slučaju kada je potvrđena pojava klasične kuge svinja, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo, i:
1) prijavljuje bolest i dostavlja relevantne podatke uključujući i podatke o:
- izbijanju klasične kuge svinja koje je potvrđeno na gazdinstvu;
- slučaju klasične kuge svinja koji je potvrđen u klanici ili transportnom sredstvu;
- primarnoj pojavi klasične kuge svinja kod divljih svinja;
- rezultatima epizootiološkog uviđaja sprovedenog u skladu sa članom 8. ovog pravilnika;
2) prosleđuje podatke o novim potvrđenim slučajevima klasične kuge svinja kod divljih svinja na zaraženom području.
III. MERE U SLUČAJU SUMNjE NA POJAVU KLASIČNE KUGE SVINjA NA GAZDINSTVU
Član 4.
Kada se na gazdinstvu nalazi jedna ili više svinja sumnjivih da su zaražene virusom klasične kuge svinja, veterinarski inspektor, bez odlaganja, vrši epizootiološki uviđaj u skladu sa članom 8. ovog pravilnika, stavlja gazdinstvo pod nadzor i naređuje sledeće mere:
1) popis svih svinja na gazdinstvu prema kategorijama i broju bolesnih, uginulih ili svinja sumnjivih da su zaražene virusom klasične kuge svinja u svakoj kategoriji, kontrolu sprovedenih vakcinacija protiv klasične kuge svinja, obeležavanja i prometa svinja u poslednjih 12 meseci. Popis svinja mora biti redovno ažuriran, kako bi se uzele u obzir novorođene i uginule svinje u periodu dok traje sumnja na klasičnu kugu svinja na gazdinstvu, a podaci iz popisa moraju biti dostupni na zahtev veterinarskog inspektora i provereni tokom svake službene kontrole i nadzora;
2) ograničavanje kretanja svinja na gazdinstvu tako da svinje moraju biti zadržane u svojim boksovima ili izdvojene na izolovanom mestu u objektu;
3) zabranu prometa svinja sa i na gazdinstvo, a ako je potrebno i zabranu stavljanja u promet drugih životinja sa gazdinstva;
4) zabranu iznošenja leševa uginulih svinja osim u slučaju pisanog naloga veterinarskog inspektora;
5) zabranu stavljanja u promet mesa i drugih proizvoda od svinja, semena, jajnih ćelija i embriona svinja, stočne hrane, otpadaka i opreme, kojom se može širiti virus klasične kuge svinja, osim u slučaju pisanog naloga veterinarskog inspektora;
6) zabranu kretanja ljudi sa i na gazdinstvo bez pisanog odobrenja veterinarskog inspektora;
7) zabranu kretanja vozila sa i na gazdinstvo bez pisanog odobrenja veterinarskog inspektora;
8) postavljanje dezinfekcionih barijera na ulazu i izlazu iz objekata u kojima se drže svinje i na ulazu i izlazu sa gazdinstva. Svaka osoba koja ulazi ili izlazi sa gazdinstva mora da sprovede odgovarajuće biosigurnosne mere koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične kuge svinja. Pored toga sva transportna sredstva moraju da budu dezinfikovana pre izlaska sa gazdinstva.
U slučaju nepovoljne epizootiološke situacije, a naročito na području sa velikom gustinom svinja, veterinarski inspektor može da:
1) naredi sprovođenje mera iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika na gazdinstvu iz stava 1. ovog člana, a ako to uslovi dozvoljavaju može da ograniči primenu ovih mera samo na svinje koje su sumnjive da su zaražene virusom klasične kuge svinja i samo na deo gazdinstva gde se one drže, pod uslovom da su te svinje smeštene, držane i hranjene potpuno odvojeno od drugih svinja na gazdinstvu. Nakon uništavanja svinja, biće uzet dovoljan broj uzoraka da se potvrdi ili isključi prisutnost virusa klasične kuge svinja, na način propisan Dijagnostičkim priručnikom;
2) privremeno uspostavi kontrolnu zonu oko gazdinstva iz stava 1. ovog člana, u kojoj će se sprovoditi odgovarajuće mere iz stava 1. ovog člana.
Mere iz stava 1. ovog člana sprovode se dok se sumnja na klasičnu kugu svinja ne isključi.
IV. MERE KOJE SE SPROVODE U SLUČAJU POTVRDE KLASIČNE KUGE SVINjA NA GAZDINSTVU
Član 5.
Ako je klasična kuga svinja službeno potvrđena na gazdinstvu, veterinarski inspektor, pored vršenja epizootiološkog uviđaja i drugih mera iz člana 4. stav 1. ovog pravilnika na zaraženom gazdinstvu naređuje sprovođenje sledećih mera:
1) ubijanje (eutanaziju) svih svinja na zaraženom gazdinstvu, bez odlaganja, pod nadzorom veterinarske inspekcije, na način koji obezbeđuje da se tokom uništavanja i prevoza leševa i materijala spreči širenje virusa klasične kuge svinja;
2) uzimanje dovoljnog broja uzoraka od uništenih svinja u skladu sa odredbama Dijagnostičkog priručnika, kako bi se utvrdio način unošenja virusa klasične kuge svinja na gazdinstvo i odredilo koliko je dugo virus bio prisutan na gazdinstvu pre nego što je ova bolest prijavljena;
3) neškodljivo uklanjanje leševa uginulih i uništenih svinja, pod nadzorom veterinarske inspekcije;
4) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod nadzorom veterinarske inspekcije proizvoda, sirovina i otpadaka poreklom od svinja koje su zaklane u periodu između verovatnog unosa virusa klasične kuge svinja na gazdinstvo i početka sprovođenja naređenih mera;
5) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod nadzorom veterinarske inspekcije semena, jajnih ćelija i embriona svinja, koji su bili uzeti u periodu između verovatnog unosa virusa klasične kuge svinja na gazdinstvo i početka sprovođenja naređenih mera, na način da se spreči širenje virusa klasične kuge svinja;
6) obradu svih materija i otpadaka koji su mogli biti kontaminirani (npr. hrane za životinje), na način da se uništi virus klasične kuge svinja;
7) uništavanje pod nazorom veterinarske inspekcije svih materijala koji se koriste za jednokratnu upotrebu koji su mogli biti kontaminirani, a posebno onih koji se koriste pri klanju;
8) čišćenje i dezinfekciju objekata u kojima su svinje držane, vozila kojima je vršen prevoz, opreme, stelje i stajnjaka u skladu sa članom 12. ovog pravilnika, a nakon što su svinje neškodljivo uklonjene.
U slučaju primarnog izbijanja klasične kuge svinja izvršiće se genetska tipizacija izolovanog virusa klasične kuge svinja u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom.
Ako je izbijanje klasične kuge svinja potvrđeno u zoološkom vrtu, laboratoriji, nacionalnom parku ili lovištu gde se drže divlje svinje ili ograđenom odgajalištu gde se svinje drže u naučne svrhe ili u svrhu očuvanja retkih rasa, Ministarstvo može da dozvoli odstupanja od mera iz stava 1. tač. 1) i 5) ovog člana, uz uslov da nisu ugroženi interesi Republike Srbije i da o tome obavesti Evropsku komisiju.
V. MERE KOJE SE SPROVODE U SLUČAJU POTVRDE KLASIČNE KUGE SVINjA NA GAZDINSTVU KOJE IMA RAZLIČITE PROIZVODNE JEDINICE
Član 6.
Ako je klasična kuga svinja potvrđena na gazdinstvu koje ima dve ili više odvojenih proizvodnih jedinica, Ministarstvo može da, u cilju omogućavanja završetka turnusa tova, dozvoli odstupanje od mere propisane u članu 5. stav 1. tačka 1) ovog pravilnika na proizvodnoj jedinici na kojoj se nalaze zdrave svinje, pod uslovom da je utvrđeno da su struktura, veličina, udaljenost između proizvodnih jedinica i postupci proizvodnje takvi da je u proizvodnoj jedinici osigurano potpuno odvojeno držanje i ishrana i da je onemogućeno širenje virusa iz jedne u drugu proizvodnu jedinicu.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo izrađuje detaljan plan postupanja uzimajući u obzir sve mere za sprečavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja.
VI. MERE KOJE SE SPROVODE NA KONTAKTNIM GAZDINSTVIMA
Član 7.
Kada veterinarski inspektor opravdano sumnja ili utvrdi na osnovu epizootiološkog uviđaja da postoji sumnja na pojavu klasične kuge svinja na kontaktnim gazdinstvima i ako to epizootiološka situacija zahteva, narediće sprovođenje mera iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika i uzimanje dovoljnog broja uzoraka od uništenih svinja, kako bi se potvrdilo ili isključilo prisustvo virusa klasične kuge svinja na kontaktnom gazdinstvu.
Najvažniji kriterijumi i faktori rizika koji se uzimaju u obzir pri sprovođenju mera iz člana 5. stav 1. tačka 1) ovog pravilnika na kontaktnim gazdinstvima propisani su u Prilogu II - Najvažniji kriterijumi i faktori rizika koje treba uzeti u obzir kod donošenja odluke o ubijanju svinja na kontaktnim gazdinstvima, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Odredbe člana 4. ovog pravilnika moraju da se sprovode na kontaktnim gazdinstvima sve dok se sumnja na klasičnu kugu svinja ne isključi.
VII. EPIZOOTIOLOŠKI UVIAJ
Član 8.
Epizootiološki uviđaj vrši se kada postoji sumnja na pojavu klasične kuge svinja na osnovu epizootiološkog upitnika koji je sastavni deo Nacionalnog plana za iskorenjivanje klasične kuge svinja (u daljem tekstu: Krizni plan) iz člana 20. ovog pravilnika.
Epizootiološki uviđaj obavezno obuhvata sledeće podatke:
1) vremenski period, tokom koga je virus klasične kuge svinja mogao biti prisutan na gazdinstvu pre nego što je ova bolest prijavljena ili pre nego što je postavljena sumnja na bolest;
2) mogući izvor klasične kuge svinja na gazdinstvu i utvrđivanje svih ostalih gazdinstava, gde su se svinje mogle zaraziti iz istog izvora;
3) kretanje ljudi, vozila, svinja, leševa, semena, proizvoda od svinja ili bilo kog drugog materijala, kojim se virus može preneti sa ili na gazdinstvo.
Ako se prilikom epizootiološkog uviđaja utvrdi da bi klasična kuga svinja mogla da se proširi sa ili na gazdinstva koja se nalaze na području drugih država, o tome se obaveštavaju te države.
VIII. ZARAŽENO I UGROŽENO PODRUČJE
Član 9.
Nakon službenog potvrđivanja klasične kuge svinja na gazdinstvu Ministarstvo određuje granice zaraženog i ugroženog područja.
Granice zaraženog područja određuju se u krugu poluprečnika od najmanje 3 km oko mesta izbijanja bolesti. Zaraženo područje nalazi se u okviru ugroženog područja u krugu poluprečnika najmanje 10 km oko mesta izbijanja bolesti.
Kod određivanja granica zaraženog i ugroženog područja uzimaju se u obzir:
1) rezultati epizootiološkog uviđaja;
2) geografske karakteristike, naročito prirodne ili veštačke granice;
3) položaj i međusobna udaljenost gazdinstava;
4) podaci o prometu i trgovini svinjama i podaci o postojećim klanicama;
5) sredstva i osoblje kojima se raspolaže za kontrolu prometa svinja unutar područja, naročito ukoliko uginule ili uništene svinje moraju biti uklonjene sa gazdinstva sa kojeg potiču.
Ako zaraženo i/ili ugroženo područje uključuje deo teritorije drugih država, granice zaraženog i ugroženog područja određuju se u saradnji sa nadležnim organima tih država.
Kako bi se obezbedila dobra informisanost unutar i van zaraženog i ugroženog područja o naređenim merama iz čl. 10. i 11. ovog pravilnika i omogućilo njihovo sprovođenje, postavljaju se vidljivi znaci i upozoravajući natpisi i koriste sredstva javnog informisanja.
IDž. MERE KOJE SE SPROVODE NA ZARAŽENOM PODRUČJU
Član 10.
Na zaraženom području sprovode se sledeće mere:
1) popis svih gazdinstava na kojima se drže i uzgajaju svinje u što kraćem roku, vakcinacija svih nevakcinisanih svinja, kao i svinja kod kojih je od poslednje vakcinacije prošlo više od šest meseci, obeležavanje i registracija svih neobeleženih svinja, nakon čega, u roku od sedam dana, veterinarski inspektor mora da izvrši nadzor svih gazdinstava u zaraženom području kako bi klinički pregledao svinje i proverio registar svinja na gazdinstvima, sprovedenu vakcinaciju i obeležavanje svinja;
2) zabrana premeštanja i prometa svinja, osim u posebnim slučajevima kod premeštanja u skladu sa odredbama stava 1. tačka 6) ovog člana. Izuzetno, veterinarski inspektor može da odobri provoz svinja putem - saobraćajnicom ili železnicom kroz zaraženo područje, pod uslovom da se provoz obavlja bez zaustavljanja i istovarivanja životinja. Odobrenje se daje za svinje namenjene za klanje koje dolaze izvan zaraženog područja i koje se šalju na klanje bez odlaganja u klanicu koja se nalazi u zaraženom području;
3) čišćenje i dezinfikcija, što je pre moguće nakon kontaminacije, kamiona i drugih prevoznih sredstava i opreme, korišćenih za prevoz svinja ili drugih životinja ili materijala koji je mogao biti zaražen (leševi, stočna hrana, stajnjak i sl.) u skladu sa odredbama člana 12. ovog pravilnika. Nijedno prevozno sredstvo koje je bilo korišćeno za prevoz svinja ne sme da napusti zaraženo područje, a da prethodno nije očišćeno, dezinfikovano i pregledano, odnosno dobilo odobrenje od strane veterinarskog inspektora;
4) zabrana ulaza i izlaza drugih domaćih životinja na i sa gazdinstva bez odobrenja veterinarskog inspektora;
5) prijava, bez odlaganja, svake uginule ili bolesne svinje na gazdinstvu veterinarskom inspektoru, koji naređuje sprovođenje odgovarajućih ispitivanja u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom;
6) zabrana premeštanja svinja sa gazdinstva na kome se drže dok ne istekne najmanje 30 dana od sprovedenog čišćenja i prve dezinfekcije zaraženih gazdinstava, odnosno najmanje 15 dana od sprovedene vakcinacije na tom gazdinstvu. Nakon isteka perioda od 30 dana, Ministarstvo može da odobri premeštanje svinja sa gazdinstva pod uslovima iz stava 2. ovog člana i to samo za direktan prevoz:
- u klanicu, na hitno klanje ako je moguće unutar zaraženog ili ugroženog područja,
- u objekat za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mesto gde se svinje odmah uništavaju, a njihovi leševi neškodljivo uklanjaju pod nadzorom veterinarskog inspektora,
- u druge objekte unutar zaraženog područja, u posebnim slučajevima;
7) zabrana prometa semena, jajnih ćelija i embriona svinja sa gazdinstava unutar zaraženog područja;
8) obavezno sprovođenje odgovarajućih biosigurnosnih mera koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične kuge svinja od strane svake osobe koja ulazi ili izlazi sa gazdinstva.
Ako su mere iz stava 1. ovog člana na snazi duže od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, a kao posledica tih mera je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, na zahtev vlasnika životinja, Ministarstvo može da odobri otpremanje svinja sa gazdinstva iz zaraženog područja, direktno u objekte i da primeni mere iz stava 1. tačka 6) ovog člana pod sledećim uslovima:
1) da su sve svinje klinički pregledane, uz merenje telesne temperature i da je obavljena kontrola registra, sprovedenih vakcinacija u poslednjih 12 meseci i brojeva ušnih markica svih svinja na gazdinstvu;
2) da prilikom pregleda i kontrole iz tačke 1) ovog stava nisu utvrđeni nikakvi klinički znaci klasične kuge svinja, da su sve svinje obeležene na propisan način, da su sve svinje vakcinisane i da je od poslednje vakcinacije prošlo ne manje od 15 dana i ne više od šest meseci;
3) da se svinje otpremaju u prevoznim sredstvima koja je zapečatio veterinarski inspektor;
4) da su prevozna sredstva i oprema odmah nakon prevoza svinja očišćena i dezinfikovana u skladu sa članom 12. ovog pravilnika;
5) da je od svinja koje treba da budu zaklane ili ubijene uzet dovoljan broj uzoraka, u cilju potvrđivanja ili isključivanja prisustva virusa klasične kuge svinja na gazdinstvu.
Kada se svinje prevoze u klanicu potrebno je da:
1) veterinarski inspektor na klanici bude obavešten o upućivanju svinja u klanicu i da po njihovom prispeću u klanicu o tome obavesti veterinarskog inspektora koji je odobrio upućivanje svinja na klanje;
2) se dopremljene svinje po dolasku u klanicu drže i kolju odvojeno od drugih svinja;
3) veterinarski inspektor na klanici tokom pregleda obrati posebnu pažnju na kliničke znake karakteristične za klasičnu kugu svinja;
4) se sveže meso svinja koje se stavlja u promet preradi u istom objektu ili da se pošalje na preradu u drugi objekat koji za to odredi Ministarstvo. Pošiljka mesa koja se šalje u drugi objekat biće zapečaćena pre stavljanja u promet i ostati zapečaćena tokom prevoza.
Mere na zaraženom području ostaju na snazi sve dok se na zaraženim gazdinstvima ne sprovede čišćenje i prva dezinfekcija i klinički pregled svinja, a po potrebi i laboratorijska ispitivanja životinja.
Klinički pregled svinja iz stava 4. ovog člana, kontrola sprovedenih vakcinacija i obeležavanja izvršiće se 30 dana nakon sprovedenog čišćenja i prve dezinfekcije na zaraženim gazdinstvima.
Dž. MERE NA UGROŽENOM PODRUČJU
Član 11.
Na ugroženom području sprovode se sledeće mere:
1) popis svih gazdinstava;
2) vakcinacija svih nevakcinisanih svinja, kao i svinja kod kojih je od poslednje vakcinacije prošlo više od šest meseci;
3) obeležavanje i registracija svih neobeleženih svinja;
4) zabrana kretanja i prevoza svinja javnim i privatnim putevima, osim uz odobrenje Ministarstva koje se može dati za svinje koje se provoze putem ili železnicom kroz ugroženo područje, pod uslovom da se provoz obavlja bez zaustavljanja i istovara životinja, kao i za svinje koje potiču izvan ugroženog područja a upućene su na neodložno (hitno) klanje u klanicu koja se nalazi na ugroženom području;
5) čišćenje i dezinfekcija kamiona i drugih prevoznih sredstava i opreme koja je korišćena pri prevozu svinja ili drugih životinja ili materijala koji je mogao biti zaražen virusom klasične kuge svinja (npr. leševi, hrana za životinje, stajnjak) što je moguće pre nakon kontaminacije. Prevozna sredstva, korišćena za prevoz svinja ne mogu napustiti ugroženo područje ukoliko nisu prethodno očišćena i dezinfikovana;
6) zabrana ulaza i izlaza na i sa gazdinstva svim životinjama tokom prvih sedam dana od određivanja granica ugroženog područja, bez odobrenja veterinarskog inspektora;
7) prijava, bez odlaganja, svake uginule ili obolele svinje i sprovođenje odgovarajućih mera u skladu sa ovim pravilnikom;
8) zabrana stavljanja u promet svinja sa gazdinstva najmanje 21 dan od sprovedenog čišćenja i završne dezinfekcije zaraženih gazdinstava, odnosno 15 dana od sprovedene vakcinacije svinja. Nakon isteka perioda od 21 dana, Ministarstvo može da odobri premeštanje svinja sa gazdinstva pod uslovima iz člana 10. stav 2. ovog pravilnika, i to samo za direktan prevoz:
- na hitno klanje u klanicu koju je odredilo Ministarstvo, ako je moguće unutar zaraženog ili ugroženog područja,
- u objekat za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mesto, gde se svinje odmah ubijaju na human način, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom,
- u posebnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja.
Ako se svinje prevoze u klanicu, po nalogu veterinarskog inspektora, a uz odgovarajuću dokumentaciju, izuzetno od odredbi člana 10. stav 2. tačka 5) i člana 10. stav 3. ovog pravilnika, meso mora da se obeleži tako da se zna da potiče od tih svinja zbog njegove kasnije upotrebe i odredišta;
9) zabrana prometa semena, jajnih ćelija i embriona svinja sa gazdinstava unutar ugroženog područja;
10) odgovarajuće biosigurnosne mere koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične kuge svinja od strane osoba koje ulaze ili izlaze sa gazdinstva.
Ako se mere iz stava 1. ovog člana sprovode duže od 30 dana zbog novih slučajeva izbijanja bolesti, a kao posledica toga je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, Ministarstvo može, na osnovu zahteva vlasnika životinja, a u skladu sa članom 10. stav 2. ovog pravilnika, da odobri otpremanje svinja sa gazdinstva unutar ugroženog područja, i to:
1) na hitno klanje u klanicu koju je odredilo Ministarstvo i koja se nalazi ako je moguće unutar zaraženog ili ugroženog područja;
2) u objekat za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mesto, gde se svinje odmah uništavaju, a njihovi leševi neškodljivo uklanjaju pod nadzorom veterinarskog inspektora,
3) u druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja, u posebnim slučajevima.
Mere na ugroženom području ostaju na snazi sve dok se na zaraženim gazdinstvima ne sprovede čišćenje i prva dezinfekcija i klinički pregled svinja na ugroženom području, a po potrebi i laboratorijska ispitivanja životinja.
Klinički pregled svinja iz stava 4. ovog člana, kontrola sprovedenih vakcinacija i obeležavanja izvršiće se posle 20 dana od sprovedenog čišćenja i prve dezinfekcije na zaraženim gazdinstvima.
DžI. ČIŠĆENjE I DEZINFEKCIJA
Član 12.
Čišćenje i dezinfekcija sprovode se pod nadzorom veterinarskog inspektora i prema njegovim instrukcijama, upotrebom odobrenog dezinfekcionog sredstva u određenoj koncentraciji i na način propisan u Prilogu III - Principi i postupci čišćenja i dezinfekcije, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
DžII. PONOVNO UVOĐENjE SVINjA NA GAZDINSTVO NAKON PRESTANKA BOLESTI
Član 13.
Ponovno uvođenje svinja na gazdinstvo na kome je potvrđena klasična kuga svinja može se izvršiti pod uslovima iz člana 10. stav 4. ovog pravilnika u zavisnosti od načina držanja svinja na gazdinstvu pri čemu moraju da budu ispunjeni sledeći uslovi:
1) da svinje potiču sa gazdinstava na kojima nije bilo slučajeva klasične kuge svinja u poslednjih šest meseci i da na njima, u tom periodu, nisu sprovedene nikakve mere suzbijanja ove bolesti;
2) da su svinje obeležene na propisan način;
3) da su svinje vakcinisane protiv klasične kuge svinja pri čemu period od sprovedene vakcinacije ne sme biti manji od 15 dana ni duži od šest meseci.
DžIII. MERE KOJE SE SPROVODE U SLUČAJU SUMNjE NA POJAVU I POTVRDE KLASIČNE KUGE SVINjA U KLANICI ILI PREVOZNOM SREDSTVU
Član 14.
Kod sumnje na pojavu klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu veterinarski inspektor, bez odlaganja, vrši epizootiološki uviđaj i naređuje druge mere, kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na pojavu klasične kuge svinja.
U slučaju sumnje na pojavu klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu svinje će odmah biti izolovane i stavljene pod nadzor dok rezultati ispitivanja ne budu poznati.
Kada se potvrdi pojava klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu izvršiće se:
1) uništavanje, bez odlaganja, svih prijemčivih životinja u klanici ili prevoznom sredstvu;
2) neškodljivo uklanjanje leševa, trupova, unutrašnjih organa i klaničnog i životinjskog otpada poreklom od potencijalno zaraženih životinja, pod nadzorom veterinarskog inspektora;
3) čišćenje i dezinfekcija objekata, opreme i vozila pod nadzorom veterinarskog inspektora;
4) epizootiološki uviđaj;
5) genetska tipizacija izolovanog virusa klasične kuge svinja;
6) sprovođenje mera iz ovog pravilnika na gazdinstvu sa koga potiču zaražene svinje ili trupovi, kao i na drugim kontaktnim gazdinstvima;
7) zabrana dopremanja svinja na klanje ili stavljanje u promet do isteka perioda od 24 sata nakon čišćenja i dezinfekcije.
DžIV. MERE KOJE SE SPROVODE U SLUČAJU SUMNjE NA POJAVU I POTVRDE KLASIČNE KUGE SVINjA KOD DIVLjIH SVINjA
Član 15.
Kod sumnje na pojavu klasične kuge svinja kod divljih svinja veterinarski inspektor, bez odlaganja, vrši epizootiološki uviđaj i naređuje druge mere, kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na pojavu klasične kuge svinja.
Veterinarski inspektor informiše vlasnike svinja i lovce o sumnji na pojavu klasične kuge svinja kod divljih svinja.
Nakon potvrde primarnog slučaja klasične kuge svinja kod divljih svinja ministar će zatražiti od Saveta za veterinarstvo da:
1) prouči epizootološku situaciju i da preporuke za određivanje inficiranog područja u skladu sa odredbama iz člana 16. stav 1. tačka 2) ovog pravilnika;
2) pomogne da se utvrde odgovarajuće mere, osim mera iz st. 4) i 5) ovog člana koje treba sprovesti u inficiranom području, koje mogu da uključe obustavljanje lova i zabranu prihranjivanja divljih svinja;
3) pomogne u izradi plana za iskorenjivanje klasične kuge svinja kod divljih svinja;
4) pomogne u vršenju analize sprovedenih mera na terenu.
Ministarstvo određuje granice inficiranog područja i naređuje da se na tom području sprovedu sledeće mere:
1) popis svih kategorija svinja na gazdinstvima na tom području uz redovno ažuriranje od strane vlasnika i kontrolu od strane veterinarskog inspektora;
2) vakcinacija i obeležavanje na propisan način;
3) držanje svinja na gazdinstvima na način koji obezbeđuje sprečavanje direktnog ili indirektnog kontakta sa divljim svinjama;
4) zabrana ulaza i izlaza svinja na i sa gazdinstva bez odobrenja veterinarskog inspektora;
5) stavljanje dezinfekcionih barijera na ulazu i izlazu iz objekata na kojima se drže svinje i na ulazu i izlazu sa gazdinstva;
6) odgovarajuće higijenske i biosigurnosne mere od strane osoba koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama, kako bi se smanjila opasnost od širenja virusa klasične kuge svinja, a koje mogu uključiti i privremenu zabranu ulaza na gazdinstvo na kome se uzgajaju svinje tim osobama;
7) ispitivanje na gazdinstvu svih uginulih i svinja koje pokazuju kliničke znake klasične kuge svinja;
8) zabrana unošenja na gazdinstvo organa ili tkiva odstreljene ili uginule divlje svinje, kao i pribora ili opreme koji je mogao biti kontaminiran virusom klasične kuge svinja;
9) pregled odstreljenih ili uginulih divljih svinja na inficiranom području u prisustvu veterinarskog inspektora i njihovo ispitivanje na klasičnu kugu svinja;
10) neškodljivo uklanjanje trupova divljih svinja kod kojih je utvrđena klasična kuga svinja pod nadzorom veterinarskog inspektora;
11) zabrana stavljanja u promet divljih svinja i mesa poreklom od divljih svinja koji potiču iz inficiranog područja i njihovo neškodljivo uklanjanje pod nadzorom veterinarskog inspektora;
12) neškodljivo uklanjanje delova divljih svinja koji nisu namenjeni za ishranu ljudi pod nadzorom veterinarskog inspektora;
13) genetska tipizacija izolovanog virusa klasične kuge svinja.
Izuzetno od stava 4. tačka 11) ovog člana, Ministarstvo može da odobri da se pod nadzorom veterinarskog inspektora stavi u promet meso od divljih svinja ako postoje odgovarajući uslovi skladištenja do dobijanja laboratorijskog rezultata i ako su rezultati laboratorijskog ispitivanja negativni.
Ako se klasična kuga svinja pojavi kod divljih svinja u pograničnom području Republike Srbije, pri određivanju mera koje su neophodne za sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorenjivanje klasične kuge svinja Ministarstvo sarađuje sa nadležnom službom susedne države.
DžV. PLAN ISKORENjIVANjA KLASIČNE KUGE SVINjA KOD DIVLjIH SVINjA
Član 16.
Nakon utvrđivanja klasične kuge svinja kod divljih svinja, Ministarstvo izrađuje pisani plan mera za iskorenjivanje klasične kuge svinja kod divljih svinja i na gazdinstvima na inficiranom području (u daljem tekstu: Plan) koji sadrži podatke o:
1) rezultatima epizootiološkog uviđaja iz člana 15. stav 1. ovog pravilnika;
2) inficiranom području, geografskoj rasprostranjenosti klasične kuge svinja, broju divljih svinja na zaraženom području, prirodnim ili veštačkim barijerama za kretanje divljih svinja;
3) organizovanju i angažovanju biologa, lovaca i lovačkih i veterinarskih organizacija;
4) medijskoj kampanji i informisanju nadležnih tela i službi;
5) načinu određivanja broja i lokacija meta-populacija divljih svinja u i oko zaraženog područja;
6) približnom broju meta-populacija divljih svinja i njihovoj veličini u i oko inficiranog područja;
7) raširenosti klasične kuge svinja u populaciji divljih svinja i o laboratorijskim i drugim ispitivanjima odstreljenih ili uginulih divljih svinja i epizootiološkim istraživanjem i učestalosti ove bolesti kod pojedinih starosnih grupa divljih svinja;
8) merama za smanjenje opasnosti od širenja klasične kuge svinja zbog kretanja i/ili kontakta između meta-populacija divljih svinja, koje mogu uključivati i zabranu lova;
9) merama za smanjenje veličine prijemčive populacije divljih svinja, a naročito prasadi;
10) uslovima koje moraju da ispunjavaju lovci, kako bi se sprečilo širenje klasične kuge svinja;
11) postupcima uklanjanja odstreljenih i uginulih divljih svinja;
12) epizootiološkom uviđaju koji je sproveden pri odstrelu ili uginuću divljih svinja sa sledećim podacima iz epizootiološkog upitnika:
- geografskom području gde je divlja svinja pronađena mrtva ili odstreljena,
- datumu kada je divlja svinja pronađena odstreljena ili mrtva,
- osobi koja je divlju svinju odstrelila ili našla mrtvu,
- starosti i polu divlje svinje,
- simptomima pre odstrela, ako je divlja svinja bila odstreljena,
- stanju leša, ako je divlja svinja nađena mrtva,
- laboratorijskim nalazima;
13) programima nadzora i merama za sprečavanje unošenja virusa klasične kuge svinja na gazdinstva u inficiranom području i ako je potrebno u njegovoj okolini, uključujući prevoz i stavljanje u promet životinja unutar, izvan i u inficirano područje, a ove mere moraju najmanje da uključe zabranu stavljanja svinja, njihovog semena, embriona ili jajnih ćelija u promet izvan inficiranog područja;
14) kriterijumima na osnovu kojih se ukida sprovođenje mera za iskorenjivanje klasične kuge svinja u inficiranom području i mera koje se primenjuju na gazdinstvima u tom području;
15) nadležnom telu zaduženom za nadzor i koordinaciju rada jedinica unutar tela odgovornih za sprovođenje Plana;
16) načinu na koji će Savet za veterinarstvo redovno pratiti rezultate sprovođenja Plana;
17) monitoringu na klasičnu kugu svinja koji će početi da se sprovodi po isteku perioda od 12 meseci od poslednjeg potvrđenog slučaja klasične kuge svinja kod divljih svinja na zaraženom području i trajati najmanje 12 meseci i koji će obuhvatiti mere koje se sprovode u skladu sa tač. 7), 11) i 12) ovog člana.
DžVI. DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI I BIO-SIGURNOSNE MERE
Član 17.
Referentne laboratorije za klasičnu kugu svinja iz Priloga IV - Referentne laboratorije za klasičnu kugu svinja u Republici Srbiji i njihovi zadaci, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo, ovlašćene su za dijagnostikovanje klasične kuge svinja.
Referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja može primeniti i modifikovane laboratorijske testove iz Dijagnostičkog priručnika ili druge testove pod uslovom da ti testovi imaju istu osetljivost i specifičnost kao i testovi opisani u Dijagnostičkom priručniku.
Nacionalna referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja odgovorna je za ujednačavanje standarda i dijagnostičkih postupaka referentne laboratorije iz stava 2. ovog člana.
Nacionalna referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja ostvaruje stručnu saradnju sa referentnom laboratorijom EU.
Dijagnostički postupci, uzorkovanje i laboratorijsko ispitivanje u svrhu otkrivanja prisustva klasične kuge svinja sprovode se u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom.
Dijagnostički priručnik sadrži:
1) minimalne bio-sigurnosne zahteve i standarde kvaliteta koje moraju da obezbede referentne laboratorije za dijagnostiku klasične kuge svinja i uslove za prevoz uzoraka;
2) kriterijume i postupke koji moraju da budu ispunjeni tokom kliničkih i postmortalnih pregleda koji se sprovode u svrhu potvrđivanja ili isključivanja prisutnosti klasične kuge svinja;
3) kriterijume i postupke koji treba da se poštuju prilikom uzimanja uzoraka od živih svinja ili njihovih leševa u cilju laboratorijskih ispitivanja na klasičnu kugu svinja, uključujući način uzorkovanja za serološka ili virusološka ispitivanja;
4) laboratorijske testove za dijagnostiku klasične kuge svinja, uključujući:
- testove za diferencijalnu dijagnostiku virusa klasične kuge svinja i drugih pestivirusa,
- kriterijume za procenu rezultata laboratorijskih testova;
5) laboratorijske tehnike za genetsku tipizaciju izolata virusa klasične kuge svinja.
Rukovanje ispitivanim materijalom, korišćenje virusa klasične kuge svinja, njegovog genoma, antigena i vakcina u cilju istraživanja, dijagnostike ili proizvodnje bioloških sredstava može da se vrši samo u objektima i laboratorijama ovlašćenim od Ministarstva.
DžVII. VAKCINACIJA PROTIV KLASIČNE KUGE SVINjA
Član 18.
Klasična kuga svinja sprečava se i suzbija stalnim održavanjem imuniteta svinja protiv klasične kuge svinja na svim gazdinstvima na kojima se drže i uzgajaju svinje tokom cele godine, vakcinacijom svih svinja vakcinom od atenuiranog K-soja virusa, prema uputstvu proizvođača vakcine, tako što se vrše:
1) prve vakcinacije prasadi starosti od 45 do 60 dana najkasnije 15 dana pre stavljanja u promet;
2) vakcinacije nazimica i krmača najkasnije 15 dana pre svakog pripusta;
3) vakcinacije svih nerastova dva puta godišnje u razmaku od šest meseci.
Svinje koje se izvode na zajedničku ispašu, kao i divlje svinje u ograđenim odgajalištima moraju biti vakcinisane jedanput godišnje i to najkasnije 15 dana pre puštanja na ispašu.
Ministarstvo može da odobri prestanak vakcinacije na gazdinstvima koja poseduju rešenje o ispunjenosti veterinarsko-sanitarnih uslova za držanje svinja (u daljem tekstu: farme) pod uslovima da:
1) na teritoriji Republike Srbije nije ustanovljen nijedan slučaj klasične kuge svinja u poslednjih 12 meseci;
2) farma ima zatvoren ciklus proizvodnje svinja;
3) farma ima registrovanu veterinarsku službu za potrebe sopstvenog stočarstva;
4) je na farmi obezbeđeno sprovođenje higijenskih i bio-sigurnosnih mera;
5) farma poseduje plan mera koje će sprovoditi u cilju sprečavanja pojave klasične kuge svinja izrađen u saradnji sa epizootiološkom službom.
Ministarstvo može da odobri sprovođenje vakcinacije svinja primenom marker vakcine na farmama sa zatvorenim ciklusom proizvodnje svinja, ako su obezbeđeni odgovarajući dijagnostikumi kojima može da se razlikuje vakcinalni titar protiv marker vakcine od vakcinalnog titra protiv konvencionalne vakcine ili divljeg soja virusa.
Vakcina protiv klasične kuge svinja mora da bude proizvedena u skladu sa poslednjim izdanjem OIE - Manual of Standards for Diagnostic Tests and Vaccines.
DžVIII. VAKCINACIJA DIVLjIH SVINjA
Član 19.
U slučaju službene potvrde prisustva klasične kuge svinja kod divljih svinja ili u cilju sprečavanja pojave klasične kuge svinja kod divljih svinja, Ministarstvo može da sprovede vakcinaciju divljih svinja i tada izrađuje plan vakcinacije, koji naročito sadrži podatke o:
1) epizootiološkoj situaciji koja zahteva hitnu vakcinaciju;
2) veličini i granicama geografskog područja na kome je potrebno sprovesti vakcinaciju;
3) tipu vakcine koja će se koristiti i postupku vakcinacije;
4) posebnim merama koje treba sprovesti u slučaju vakcinacije prasadi;
5) očekivanom trajanju kampanje vakcinacije;
6) približnom broju divljih svinja koje treba vakcinisati;
7) merama koje treba preduzeti kako bi se izbeglo narušavanje populacije divljih svinja;
8) merama koje treba preduzeti kako bi se izbegla mogućnost širenja vakcinalnog virusa na svinje na gazdinstvu, ukoliko postoji takva mogućnost;
9) očekivanim rezultatima i parametrima koji govore o uspešnosti sprovedene vakcinacije;
10) nadležnoj službi koja koordinira sprovođenje vakcinacije;
11) načinu na koji će se razmenjivati informacije;
12) drugim poslovima koji se preduzimaju pri sprovođenju vakcinacije.
Plan hitne vakcinacije može se sačiniti tako da se prilagođava razvoju situacije.
DžIDž. KRIZNI PLAN
Član 20.
Ministarstvo donosi Krizni plan koji sadrži mere koje se sprovode u slučaju pojave klasične kuge svinja i koji određuje način na koji će se obezbediti pristup objektima, opremi, osoblju i drugom materijalu neophodnom za brzo i efikasno iskorenjivanje bolesti.
Krizni plan sadrži precizan broj doza vakcine neophodne za vakcinaciju i upravne okruge na kojima se nalaze područja sa velikom gustinom svinja, kako bi se u tim upravnim okruzima obezbedio najviši nivo informisanosti o opasnosti od izbijanja klasične kuge svinja i spremnosti u slučaju izbijanja ove bolesti.
Sadržina Kriznog plana mora da bude u skladu sa Prilogom V - Sadržina Kriznog plana, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Krizni plan može da se izmeni ili dopuni u zavisnosti od razvoja situacije.
Ministarstvo ažurira Krizni plan svake pete godine.
DžDž. CENTAR ZA SUZBIJANjE KLASIČNE KUGE SVINjA
Član 21.
U slučaju izbijanja klasične kuge svinja ministar obrazuje krizni centar koji ima područne jedinice koje se organizuju za teritoriju upravnog okruga ili opštine.
Da bi se obezbedio najviši stepen spremnosti u slučaju iz stava 1. ovog člana, Savet za veterinarstvo u skladu sa zakonom pruža stručnu pomoć u vezi sa:
1) epizootiološkim uviđajem;
2) uzorkovanjem, laboratorijskom dijagnostikom i tumačenjem rezultata laboratorijskih ispitivanja;
3) sprovođenjem mera suzbijanja i iskorenjivanja bolesti.
Krizni centar koordinira rad područnih jedinica, prati postupke koji se sprovode u cilju suzbijanja i iskorenjivanja klasične kuge svinja i odgovoran je za:
1) definisanje mera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorenjivanje klasične kuge svinja iz Kriznog plana;
2) brzo i efikasno sprovođenja mera iz tačke 1) ovog stava;
3) raspored lica i sredstava u zaražena i ugrožena područja;
4) blagovremeno dostavljanje podataka Ministarstvu;
5) uspostavljanje stalne komunikacije sa referentnim laboratorijima, područnim jedinicama i službama za sanaciju terena;
6) saradnju sa sredstvima javnog informisanja;
7) saradnju sa policijom i vojskom Srbije.
Krizni centar mora na raspolaganju da ima osoblje, objekte i opremu, uključujući potrebne sisteme za komunikaciju, jasno i efikasano uspostavljen sistem upravljanja i odgovornosti, kako bi se osigurala hitna primena mera suzbijanja i iskorenjivanja klasične kuge svinja propisanih ovim pravilnikom.
Podaci o osoblju, objektima, opremi, načinu upravljanja i odgovornosti kriznog centra čine sadržinu Kriznog plana.
DžDžI. UPOTREBA POMIJA
Član 22.
Da bi se sprečila pojava klasične kuge svinja zabranjena je upotreba pomija u ishrani svinja, uključujući i pomije iz zdravstvenih ustanova i međunarodnog transporta.
Pomije iz međunarodnih prevoznih sredstava, kao što su brodovi, autobusi, automobili i avioni, prikupljaju se i neškodljivo uklanjaju pod nadzorom veterinarskog inspektora.
Na gazdinstvima na kojima se drži manje od 10 svinja, dozvoljena je ishrana svinja pomijama, ukoliko su termički obrađene pri temperaturi od 90 oS u trajanju od najmanje 60 minuta.
Član 23.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o merama za suzbijanje i iskorenjivanje klasične kuge svinja ("Službeni list SFRJ", broj 6/88).
Član 24.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Broj 110-00-00193/2009-09
U Beogradu, 3. decembra 2009. godine
Ministar, dr Saša Dragin, s.r.
Prilog
PRIJAVLjIVANjE KLASIČNE KUGE SVINjA I DRUGE EPIZOOTIOLOŠKE INFORMACIJE KOJE SE DOSTAVLjAJU OIE I EVROPSKOJ KOMISIJI U SLUČAJU KADA JE POTVRĐENA POJAVA KLASIČNE KUGE SVINjA
U roku od 24 sata od potvrde svakog primarnog izbijanja klasične kuge svinja na gazdinstvu, primarne pojave ove bolesti kod divljih svinja ili utvrđivanja slučaja ove bolesti na klanici ili tokom prevoza, Ministarstvo obaveštava OIE i Evropsku komisiju i dostavlja sledeće podatke:
1) datum prijave bolesti;
2) vreme prijave;
3) naziv mesta i opština;
4) naziv bolesti, odnosno da se radi o bolesti klasične kuge svinja;
5) broj izbijanja ili slučajeva bolesti;
6) datum postavljanja sumnje na bolest;
7) datum potvrđivanja bolesti;
8) metode korišćene za potvrđivanje bolesti;
9) da li je prisutnost bolesti potvrđena kod divljih svinja, svinja na gazdinstvu, klanici ili prevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mestu;
10) geografski položaj mesta gde je potvrđeno izbijanje ili pojava klasične kuge svinja;
11) mere suzbijanja i iskorenjivanja koje su primenjene.
U slučaju primarnog izbijanja bolesti ili pojave bolesti na gazdinstvu, u klanici ili prevoznom sredstvu osim podataka iz stava 1. ovog priloga Ministarstvo dostavlja i podatke o:
1) broju prijemčivih svinja svih kategorija;
2) broju uginulih svinja svih kategorija;
3) broju obolelih svinja za svaku kategoriju i broju svinja kod kojih je potvrđena klasična kuga svinja;
4) broju ubijenih svinja;
5) broju neškodljivo uklonjenih svinja;
6) udaljenosti zaraženog gazdinstva od prvog susednog gazdinstva gde se drže svinje;
7) lokaciji gazdinstva sa kojih zaražene svinje ili leševi potiču, ako je klasična kuga svinja potvrđena u klanici ili prevoznom sredstvu.
U slučaju sekundarnog/sledećeg izbijanja klasične kuge svinja Ministarstvo dostavlja OIE i Evropskoj komisiji podatke iz st. 1. i 2. ovog priloga, prvog radnog dana svake nedelje.
Osim podataka iz st. 1, 2. i 3. ovog priloga, Ministarstvo dostavlja, u najkraćem roku, OIE i Evropskoj komisiji i državama članicama EU, pisani izveštaj koji sadrži:
1) datum kada su svinje na gazdinstvu, klanici ili prevoznom sredstvu uništene i neškodljivo uklonjene;
2) rezultate ispitivanja uzoraka uzetih od uništenih svinja;
3) podatke o broju uništenih i neškodljivo uklonjenih svinja, broju svinja koje će biti kasnije zaklane i datumu do kada će biti zaklane, u slučaju primene odstupanja iz člana 6. stav 1. ovog pravilnika;
4) sve podatke o mogućem ili utvrđenom izvoru bolesti;
5) podatke o genotipu virusa koji je uzrokovao izbijanje ili pojavu klasične kuge svinja u slučaju primarnog izbijanja klasične kuge svinja ili pojave klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu.
Kada su na kontaktnim gazdinstvima ili na gazdinstvima na kojima su se nalazile životinje za koje se sumnja da su zaražene virusom klasične kuge svinja, svinje neškodljivo uklonjene, izveštaj iz stava 4. ovog priloga sadrži i podatke o:
1) datumu uništavanja svinja i broju svinja, po kategorijama, koje su bile uništene na svakom gazdinstvu;
2) epizootiološkoj povezanosti između izbijanja ili pojave klasične kuge svinja i svakog kontaktnog gazdinstva ili razlozima koji su doveli do sumnje na klasičnu kugu svinja na svakom sumnjivom gazdinstvu;
3) rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka uzetih od uništenih svinja na gazdinstvu.
Ako svinje na kontaktnim gazdinstvima nisu uništene, Ministarstvo navodi razloge za donošenje takve odluke.