Na osnovu člana 2. stav 2. Uredbe o utvrđivanju ratne štete prouzrokovane agresijom snaga NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju ("Službeni list SRJ", br. 19/99 i 27/99), Savezna vlada donosi
ODLUKU
O NAČINU UTVRĐIVANjA RATNE ŠTETE PROUZROKOVANE AGRESIJOM SNAGA NATO NA SAVEZNU REPUBLIKU JUGOSLAVIJU
(Objavljena u "Sl. listu SRJ", br. 34 od 7. maja 1999; 40/99, 41/99, 55/99, 68/99 I 36/2000)
I. OSNOVNE ODREDBE
1.
Ovom odlukom uređuje se način utvrđivanja (popisom i procenom) ratne štete prouzrokovane agresijom snaga NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju (u daljem tekstu: ratna šteta).
2.
Ratna šteta utvrđuje se u naturalnim i vrednosnim pokazateljima, po teritorijama (za opštine, gradove, republike članice i Saveznu Republiku Jugoslaviju), po sredstvima i dobrima, za fizička i pravna lica.
3.
Ratna materijalna (imovinska) šteta utvrđuje se kao: direktna (neposredna) šteta, indirektna (posredna) šteta i šteta zbog gubitka života, povrede telesnog integriteta i zdravlja ljudi. Sastavni deo ratne štete su i rashodi, odnosno troškovi prouzrokovani ratnim dejstvima (ratni rashodi).
Direktna ratna šteta je šteta koja je neposredno nanesena sredstvu ili dobru i izražava se u novčanom iznosu potrebnom za njegovo dovođenje u prvobitno stanje.
Direktna ratna šteta na sredstvima i dobrima utvrđuje se na: a) osnovnim sredstvima (zemljište, objekti, oprema, dugogodišnji zasadi, stočni fond, šume, divljač i dr.); b) na obrtnim sredstvima (sirovine, reprodukcioni materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, tekuća poljoprivredna proizvodnja, gotovi proizvodi, trgovačka roba i dr.); v) na nepokretnim kulturnim dobrima; g) na pokretnim kulturnim dobrima; d) na životnoj sredini; đ) na zaštićenim prirodnim dobrima i biodiverzitetu; e) na dobrima u domaćinstvu (putnička prevozna sredstva, nameštaj i dr.).
Indirektna ratna šteta utvrđuje se za izgubljeni dohodak zbog smanjenog obima obavljanja delatnosti u zemlji i inostranstvu izazvanog ratnim dejstvima (usled fizičkog gubitka kapaciteta, umanjenja prometa, nepokrivenog dela fiksnih troškova i dr.), kao i zbog izgubljenog prirasta pojedinog privrednog dobra u određenom periodu. Indirektna (posredna) ratna šteta utvrđuje se i za neostvareni dohodak za period nakon prestanka ratnog stanja i to najduže pet godina od dana prestanka ratnog stanja. Indirektna ratna šteta na kulturnim i prirodnim dobrima utvrđuje se ako se njihovim korišćenjem ostvaruje dobit.
Materijalna ratna šteta zbog gubitka života, povrede telesnog integriteta i oštećenja zdravlja izražava se u sumi novca koju bi to lice privredilo, u troškovima lečenja i sahrane, novčanoj renti za izgubljeno izdržavanje lica koje bi poginuli građanin izdržavao, iznosu zarade izgubljene zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja i drugim troškovima.
Ratna šteta zbog gubitka života, povrede telesnog integriteta i zdravlja ljudi utvrđuje se za građane Savezne Republike Jugoslavije, kao i strane građane sa prebivalištem, odnosno boravištem u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Ta šteta se utvrđuje i za lica koja su umrla od rane, povrede ili bolesti prouzrokovane ratnim dejstvima, u roku od godinu dana od dana prestanka ratnog stanja, kao i za lica koja su umrla ili obolela od posledica zagađivanja životne sredine opasnim, štetnim i radioaktivnim materijama, dok traju posledice zagađivanja životne sredine.
4.
Nematerijalna (neimovinska) ratna šteta zbog gubitka života bliskog lica, povrede telesnog integriteta i zdravlja ljudi, slobode i časti, izražava se u pravičnoj novčanoj naknadi za pretrpljeni fizički bol, strah, kao i duševni bol zbog smrti bliskog lica, umanjenja životne aktivnosti i povrede slobode i časti.
Nematerijalna ratna šteta koju su pretrpeli građani utvrđuje se u slučaju:
a) pogibije ili nestanka ili teškog invaliditeta bračnog druga, deteta ili roditelja;
b) kad su licu nanesene teške telesne povrede, koje za posledicu imaju trajnu ili privremenu nemogućnost korišćenja ili ograničenu mogućnost korišćenja nekog telesnog organa, ekstremiteta ili funkcije ili trajnu ili privremenu naruženost;
v) kad su licu oduzeta, oštećena ili uništena ekonomska dobra čime je znatno ugrožena egzistencija tog lica i njegovog bračnog druga, dece ili roditelja u slučajevima kad mu nije bila dostupna pomoć nadležnih institucija;
g) u drugim slučajevima povrede prava ličnosti izazvanim ratnim dejstvima u kojima bi naknada nematerijalne štete bila opravdana.
5.
Ratni rashodi prouzrokovani ratnim dejstvima odnose se na: troškove odbrane, troškove zbrinjavanja stanovništva i izbeglica, na dugove i finansijske obaveze u vezi sa ratnim stanjem, troškove utvrđivanja ratne štete, kao i druge specifične troškove.
II. NAČIN UTVRĐIVANjA RATNE ŠTETE
6.
Ratna šteta se utvrđuje na osnovu prijave oštećenog (državni organ, organ lokalne samouprave, pravno ili fizičko lice) nadležnoj komisiji.
U slučaju odsutnosti ili smrti oštećenog prijavu može podneti svako lice koje ima saznanja o šteti.
Nadležna komisija može utvrđivati ratnu štetu i po službenoj dužnosti.
7.
Prijava ratne štete za oštećena ili uništena sredstva i dobra podnosi se nadležnoj komisiji u teritorijalnim jedinicama u kojima se ta sredstva i dobra nalaze, nezavisno od sedišta, prebivališta ili boravišta vlasnika imovine.
8.
Prijava ratne štete zbog gubitka života i povrede telesnog integriteta i zdravlja ljudi podnosi se nadležnoj komisiji u opštini u kojoj je lice koje je izgubilo život, odnosno povređeno lice imalo, odnosno ima prebivalište nezavisno od toga gde je nastupila smrt lica, odnosno povreda telesnog integriteta i zdravlja.
Prijavu ratne štete zbog gubitka života i povrede telesnog integriteta i zdravlja pripadnika Vojske Jugoslavije podnosi nadležni organ Vojske Jugoslavije.
Prijavu ratne štete zbog gubitka života i povrede telesnog integriteta i zdravlja pripadnika ministarstva unutrašnjih poslova podnosi nadležni organ tog ministarstva.
9.
Prijava ratne štete podnosi se na obrascima P-01 i P-02 koji su odštampani u prilogu 1 ove odluke i čine njen sastavni deo.
10.
Prijava za utvrđivanje ratne štete podnosi se najkasnije u roku od četiri meseca od dana prestanka ratnog stanja, izuzev za ratnu štetu učinjenu životnoj sredini, kada se prijava podnosi u roku od četiri meseca od dana saznanja za posledice zagađivanja životne sredine.
Ako oštećeni zbog vršenja vojne dužnosti ili dužnosti od značaja za odbranu i bezbednost zemlje, bolesti ili drugog opravdanog razloga nije bio u mogućnosti da podnese prijavu za utvrđivanje ratne štete u roku iz stava 1. ove tačke, prijavu može podneti najkasnije do utvrđivanja zbirnog izveštaja o ratnoj šteti u republici članici.
11.
Ratna šteta utvrđuje se komisijski, neposrednim pregledom ili uvidom, kao i na osnovu podataka i dokumentacije datih od strane podnosioca prijave, odnosno oštećenog i druge raspoložive dokumentacije.
Za oštećena ili uništena sredstva i dobra, treba, po mogućnosti, kao dokaze pribaviti foto dokumentaciju sa karakterističnim fotografijama ratnih razaranja i datumom snimka i drugo.
12.
Ratna šteta utvrđuje se na obrascima za popis i procenu ratne štete koji su odštampani u prilogu 1 ove odluke i čine njen sastavni deo.
Obrasci iz stava 1. ove tačke popunjavaju se u tri primerka, od kojih se jedan predaje podnosiocu prijave, odnosno oštećenom, jedan ostaje nadležnoj komisiji, a jedan služi za utvrđivanje zbirnog izveštaja o ratnoj šteti.
Za popunu obrazaca iz stava 1. ove tačke koriste se standardi koji su odštampani u prilozima od 2 do 6 ove odluke i čine njen sastavni deo.
13.
Na popis ratne štete nadležne komisije podnosilac prijave, odnosno oštećeni ima pravo prigovora toj komisiji samo u slučaju ako je komisija propustila da popiše neku od šteta koja bitno utiče na konačni rezultat procene.
Prigovor iz stava 1. ove tačke podnosi se najkasnije u roku od osam dana od dana prijema primerka obrasca o utvrđenoj ratnog šteti.
O prigovoru odlučuje komisija koja je utvrdila ratnu štetu.
14.
Savezna ministarstva, drugi savezni organi i savezne organizacije obezbeđuju podatke, utvrđuju i iskazuju rashode nastale zbog ratnih dejstava i vrše druge poslove iz svog delokruga od značaja za utvrđivanje ratne štete.
Savezni zavod za statistiku obrađuje podatke o popisu i proceni ratnih šteta za potrebe Savezne komisije za utvrđivanje ratne štete.
15.
Sredstvo ili dobro za koje se utvrdi da se ne može popravkom dovesti u prvobitno stanje, ili su troškovi popravke toliko visoki da se ona ne isplati, smatra se uništenim.
16.
Prilikom utvrđivanja direktne ratne štete za uništeno sredstvo ili dobro polazi se od nove nabavne vrednosti uništenog sredstva ili dobra umanjene za amortizaciju (osim za sredstva koja se saglasno zakonu izuzimaju od obaveze obračuna amortizacije) i za vrednost preostalog upotrebljivog materijala i opreme.
Radi utvrđivanja direktno ratne štete za svako oštećeno sredstvo i dobro izrađuje se predračun troškova po pozicijama, odnosno po vrstama radova koje treba izvesti na oštećenom objektu, opremi, drugom sredstvu ili dobru radi njihovog dovođenja u prvobitno stanje.
Direktna ratna šteta obuhvata i troškove hitnih intervencija, raščišćavanja ruševina, i dr.
Ako stepen oštećenja objekta to zahteva, za potrebe utvrđivanja visine štete izrađuje se i tehnička dokumentacija na nivou idejnog projekta u skladu sa propisima o građenju.
Odredba stava 2. ove tačke odnosi se i na oštećenja ili uništenja komponenata životne sredine, a posebno zaštićenih prirodnih dobara i biodiverziteta.
17.
Za uništena nepokretna i pokretna kulturna dobra ratna šteta se utvrđuje u visini troškova izgradnje identičnog nepokretnog kulturnog dobra, odnosno u visini tržišne cene pokretnog kulturnog dobra.
18.
Ratna šteta učinjena životnoj sredini utvrđuje se za sve komponente životne sredine dok traju svi oblici i posledice zagađivanja prouzrokovani ratnim dejstvima, kao i mere i aktivnosti dovođenja životne sredine u prvobitno stanje.
19.
Visina nematerijalne ratne štete zbog gubitka života bliskog lica, povrede telesnog integriteta i zdravlja ljudi, slobode i časti procenjuje se imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a naročito jačinu fizičkog i duševnog bola i straha i njihovo trajanje, kao i značaj povređenog dobra, polazeći od prakse sudova SR Jugoslavije u dosuđivanju naknade za ovu štetu.
20.
Ako nadležna komisija nađe da je to potrebno, umesto procena na svakom sredstvu ili dobru pojedinačno može se izvršiti globalna procena ratne štete.
Globalna procena ratne štete vrši se, po pravilu, samo za sredstva i dobra fizičkih lica, i to za: stambene i druge vrste zgrada, dugogodišnje zasade, šume, tekuću poljoprivrednu proizvodnju, kao i za dobra u domaćinstvima (nameštaj, aparati, poljoprivredne mašine i drugi predmeti).
U slučajevima globalne procene ratna šteta se mora popisati u naturalnom obliku za svako oštećeno i uništeno sredstvo, odnosno dobro.
21.
Vrednost ratne štete utvrđuje se po cenama na dan procene ratne štete i izražava u novim dinarima. Utvrđena vrednost ratne štete preračunava se po srednjem kursu SAD dolara na dan procene.
22.
Za utvrđivanje ratne štete koriste se cene koje prati statistika, cene koje koriste organizacije za osiguranje, cene odgovarajućih preduzeća i ustanova, odnosno tržišne cene.
23.
Izveštaj o utvrđenoj ratnoj šteti sastoji se iz analitičkog i dokumentacionog dela.
U analitičkom delu izveštaja daju se osnovne karakteristike i svodni prikaz ratnih šteta, gubici života i zdravlja ljudi, gubici infrastrukturnih kapaciteta, gubici kulturnih dobara, štete nanesene životnoj sredini i prirodnim dobrima i dr.
Dokumentacioni deo izveštaja sadrži detaljne podatke - dokumentaciju o svim štetama (obrasce, pomoćne obrasce, proračune, dodatnu dokumentaciju i zbirne tabele o štetama).
Podaci iz stava 3. ove tačke dostavljaju se i na magnetnim medijima.
III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
24.
Komisije republika članica dužne su da dostave Saveznoj komisiji za utvrđivanje ratne štete zbirni izveštaj o utvrđivanju ratne štete, u roku od petnaest meseci od dana prestanka ratnog stanja.
Izveštaj iz stava 1. ove tačke za ratnu štetu učinjenu životnoj sredini dostavlja se i svakih šest meseci dok traju posledice zagađivanja životne sredine.
Savezna komisija za utvrđivanje ratne štete može i pre isteka roka iz stava 1. ove tačke zatražiti dostavljanje izveštaja o učinjenoj ratnog šteti za određeni vremenski period.
25.
Popis i procena ratne štete koja je utvrđena do dana stupanja na snagu ove odluke utvrdiće se u skladu sa ovom odlukom.
26.
Odredbe ove odluke o načinu utvrđivanja ratne štete shodno se primenjuju i u postupku utvrđivanja ratne štete koja je pričinjena Vojsci Jugoslavije.
26a.
Delokrug, organizaciju i način rada komisija za utvrđivanje ratne štete i stručnih grupa, obrazovanih u republikama članicama i jedinicama lokalne samouprave, bliže uređuje komisija za utvrđivanje ratne štete republike članice.
27.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".
OBRASCI ZA PRIJAVU RATNE ŠTETE
Šifra obrasca Naziv obrasca
Obrazac P-01 Prijava ratne štete za fizičko lice
Obrazac P-02 Prijava ratne štete za pravno lice
OBRASCI ZA POPIS I PROCENU RATNE ŠTETE
Šifra obrasca Naziv obrasca
Obrazac G-01 Gubitak života
Obrazac G-02 Povreda telesnog integriteta i zdravlja
Obrazac Š-01 Štete na građevinskom objektu
Obrazac Š-01/1 Globalna procena štete na zgradama fizičkih lica
Obrazac Š-02 Štete na opremi pravnih lica
Obrazac Š-03 Štete na ostalim sredstvima i dobrima
Obrazac Š-03/1 Globalna procena šteta na nameštaju i drugim predmetima
u domaćinstvima
Obrazac Š-04 Štete na nepokretnim kulturnim dobrima (objekti)
Obrazac Š-05 Štete na pokretnim kulturnim dobrima (predmeti)
Obrazac Š-06 Štete na ostalim sredstvima, troškovi i indirektne
štete pravnih lica
Obrazac Š-07 Zbirni pregled procenjenih šteta pravnih lica
Obrazac Š-08 Prosečne cene za procenu šteta
Obrazac Š-POM Obračun troškova za opravku oštećenog sredstva i
utvrđivanje vrednosti spasenog materijala
Obrazac Š-ŽS-1 Štete učinjene životnoj sredini
Obrazac Š-ŽS-2 Štete na zaštićenim prirodnim dobrima i biodiverzitetu
RATNA ŠTETA Obrazac P 0 1
Redni broj ovlašćene komisije
Redni broj prijave
PRIJAVA RATNE ŠTETE
za fizičko lice
Podaci o oštećenom licu:
Ime (očevo ime) i prezime
JMBG
Adresa stanovanja:
Mesto stanovanja:
Mesto nastanka štete:
Ulica i kućni broj
Mesto (naselje)
Opština
VRSTE ŠTETA KOJE SE PRIJAVLjUJU:
Gubitak života 1
Povreda telesnog integriteta i zdravlja 2
Štete na građevinskim objektima 3
Štete na opremi 4
Štete na ostalim sredstvima i dobrima 5
Štete na nepokretnim kulturnim dobrima 6
Štete na pokretnim kulturnim dobrima 7
Ostale štete izazvani ratnim dejstvima 8
Indirektne štete 9
Štete učinjene životnoj sredini 10
Štete na zaštićenim prirodnim dobrima i biodiverzitetu 11
(zaokružuju se sve vrste šteta koje se prijavljuju)
Podnosilac prijave:
a) ..................... b) .......................
Ime i prezime ovlašćenog Ime i prezime fizičkog lica
lica u pravnom licu JMBG
M.P. ..........................
Adresa i mesto stanovanja
U .....................
dan mesec godina
RATNA ŠTETA Obrazac: P 0 2
Redni broj ovlašćene komisije:
Redni broj prijave
PRIJAVA RATNE ŠTETE
za pravno lice
Podaci o pravnom licu:
Naziv odnosno firma
Matični broj jedinstvenog registra
Sedište i adresa:
Mesto:
Mesto nastanka štete:
Ulica i kućni broj
Mesto (naselje)
Opština
VRSTE ŠTETA KOJE SE PRIJAVLjUJU:
Štete na građevinskim objektima 1
Štete na opremi 2
Štete na ostalim sredstvima i dobrima 3
Štete na nepokretnim kulturnim dobrima 4
Štete na pokretnim kulturnim dobrima 5
Ostale štete izazvani ratnim dejstvima 6
Indirektne štete 7
Štete učinjene životnoj sredini 8
Štete na zaštićenim prirodnim dobrima i biodiverzitetu 9
(zaokružuju se sve vrste šteta koje se prijavljuju)
M.P. ......................
Ime i prezime i potpis
ovlašćenog lica
U .....................
dan mesec godina
RATNA ŠTETA Obrazac: G-01
Redni broj ovlašćene komisije:
G 0 1
Redni broj prijave
GUBITAK ŽIVOTA
Mesto (naselje)
Opština
Republika
1. Prezime, očevo ime i ime žrtve
Matični broj
2. Pol
Muški 1
Ženski 2
3. Datum rođenja: dan mesec godina
4. Mesto rođenja:
Mesto (naselje)
Opština
Republika
5. Nacionalnost
srpska 1
crnogorska 2
jugoslovenska 3
albanska 4
mađarska 5
druga (navesti)
6. Veroispovest
pravoslavna 1
katolička 2
muslimanska 3
druga (navesti)
7. Zanimanje
8. Mesto stalnog stanovanja (prebivalište):
Mesto (naselje)
Opština
Republika
9. Mesto boravka za vreme ratnih razaranja:
Mesto (naselje)
Opština
Republika
10. Datum smrti: dan mesec godina
11. Mesto gde je žrtva izgubila život:
Mesto (naselje)
Opština
Republika
12. a) Opis okolnosti pod kojim je žrtva izgubila život:
b) Način na koji je žrtva izgubila život:
U bombardovanju 1
Direktnom upotrebnom vatrenog oružja 2
Direktnom upotrebom hladnog oružja 3
Od eksplozija ostavljenih bombi, granata, mina i sl. 4
U ratnim dejstvima 5
Usled požara 6
Ostalo
13. a) Da li je žrtva u vreme stradanja bila
Ranjenik 1
Zarobljenik 2
Ostalo
b) Kategorija žrtve:
Civil 1
Pripadnik VJ 2
Pripadnik MUP 3
Pripadnik civilne zaštite 4
Ostalo
14. Postupak sa lešom:
a) Navesti sudbinu leša
masakriran 1
spaljen 2
Ostalo
b) Da li je leš sudsko-medicinski obrađen?
da 1
ne 2
15. Izvršilac zločina:
NATO 1
Takozvana OVK 2
Ostalo
16. Radni status žrtve:
Zaposlen 1
Preduzetnik 2
Poljoprivrednik 3
Nezaposlen 4
Penzioner 5
Domaćica 6
Učenik, student 7
Ostalo 8
17. Školska sprema žrtve
Bez školske spreme 1
Osnovno obrazovanje 2
Srednje obrazovanje 3
Više obrazovanje 4
Visoko obrazovanje 5
Nepoznato 6
18. a) Broj članova uže porodice pre stradanja
b) Preživeli članovi uže porodice žrtve-broj
----------------------------------------------------------------
Prezime i ime Godine Srodstvo sa Adresa (mesto, ulica i
starosti žrtvom kućni broj)
----------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
v) Lica koje je žrtva izdržavala - broj
----------------------------------------------------------------
Prezime i ime Godine Srodstvo sa Adresa (mesto, ulica i
starosti žrtvom kućni broj)
----------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
19. Upisati nazive dokumenata kojima se dokazuje smrt žrtva i od
koga su izdati (potvrda o smrti, izvod iz matične knjige umrlih i dr.).
Ako ne postoje dokumenti o smrti žrtve upisati imena i adrese svedoka ako
postoje.
Upisati dokumenta kojima se dokazuje odnos sa žrtvom i od koga su izdati
(izvod iz matične knjige venčanih za supruge, izvod iz matične knjige
rođenih za roditelje i decu).
20. Procenjena šteta (u hilj. din.):
Materijalna šteta
Nematerijalna šteta
Ukupna šteta
Članovi komisije:
1. ...................
2. ...................
3. ...................
U ............................
dan mesec godina
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA G-01
Ovaj obrazac popunjava se pojedinačno za svaku žrtvu, tj. za svako civilno ili vojno lice koje je izgubilo život (poginulo, ubijeno ili umrlo) usled ratnih dejstava.
Ovaj obrazac se popunjava pojedinačno i za svako lice koje je od rane, povrede ili bolesti proizrokovane ratnim okolnostima umrlo u roku od jedne godine od dana prestanka ratnih dejstava, kao i za lice koje je umrlo od posledica zagađivanja životne sredine opasnim štetnim i radioaktivnim materijama dok traju posledice zagađivanja životne sredine.
Mesto (naselje), opština i republika
Na liniji se upisuje puni naziv mesta (naselja), opštine i republike u kome je popunjen obrazac.
1. Prezime, očevo ime i ime žrtve
Na liniji se upisuje puno prezime i ime žrtve, pod kojim se vodi u matičnim knjigama, ličnoj karti i drugim javnim ispravama; dakle bez ikakvog skraćivanja ili upisivanja nadimka i slično tome.
Takođe, i ime oca žrtve se upisuje bez skraćivanja (ako je pravo ime oca Jovan ne treba upisati Jova i sl.).
U slučaju da je žrtva novorođenče koje nije dobilo ime treba upisati: "sin" ili "kći" i prezime i ime oca ili majke (npr. "sin Pere Perića", "kći Milice Simić" itd.)
U kućice kod naznake "Matični broj" upisati tačan matični broj žrtve.
2. Pol
Za žrtvu muškog pola upisuje se: "muški", a za žrtvu ženskog pola: "ženski".
3. Datum rođenja
Godina rođenja žrtve se upisuje brojem na predviđenoj liniji (npr. 1942, 1954. itd.).
Ako davalac podatka ne zna kalendarsku godinu rođenja žrtve i ne postoji neki njen lični dokument iz kojeg bi bio preuzet ovaj podatak, onda će se, na osnovu izjave starosti žrtve (npr. 66 godina), izračunati koje godine je žrtva rođena, pa upisati tako izračunata godina rođenja.
4. Mesto rođenja
Na predviđenim linijama treba upisati tačne i potpune nazive: mesta (naselja), opštine i republike gde je žrtva rođena, i to prema teritorijalnoj podeli koja je bila na snazi u momentu započetog ratnog razaranja.
Ukoliko davalac podatka ne zna u kojoj opštini se nalazi mesto rođenja žrtve, treba se pored naziva mesta rođenja upisati i naziv nekog većeg ili poznatijeg mesta u čijoj se blizini nalazi mesto rođenja tog lica (npr. Ralja kod Beograd i sl.).
U slučaju da je žrtva rođena u inostranstvu upisuje se naziv mesta rođenja, a umesto naziva republike treba upisati naziv strane države u kojoj je žrtva rođena.
5. Nacionalnost
Upisuje se nacionalnost, odnosno nacionalna pripadnost žrtve prema izjavi lica koje daje podatke.
6. Veroispovest
Upisuje se veroispovest žrtve prema izjavi lica koje daje podatke (npr. pravoslavna, katolička, protestantska, islamska, judaistička i sl.).
7. Zanimanje
Upisuje se naziv zanimanja koje je žrtva obavljala neposredno pre započetog ratnog razaranja.
Ako je žrtva bila AKTIVNO LICE upisuje se precizan naziv zanimanja (npr. ne upisivati umetnik, već operski pevač; ne službenik, već tehnički sekretar i sl.).
Ako je žrtva bila penzioner, upisuje se PENZIONER.
Ako žrtva nikad nije radila, ali se samostalno izdržavala od nekih redovnih prihoda (prihodi od izdavanja stana, od zakupa imanja ili neke druge nekretnine, autorskih prava) upisuje se naziv VRSTE LIČNIH PRIHODA.
Ako je žrtva bila IZDRŽAVANO LICE upisuje se dete (za dete predškolskog uzrasta i dete mlađe od 15 godine koje ne pohađa školu), učenik, student, domaćica, nesposoban za rad i sl.
8. Mesto stalnog stanovanja (prebivališta)
Mesto stalnog stanovanja (kao i opština i republika u kojima se to mesto nalazi) treba, po pravilu, da bude isto sa mestom (naseljem) popisa, opštinom i republikom čiji su nazivi već upisani, kao sastavni deo adresiranih i identifikacionih podataka u zaglavlju obrasca.
9. Mesto boravka za vreme ratnog razaranja
Pod mestom boravka u vreme ratnog razaranja podrazumeva se mesto (naselje) u kome je lice privremeno boravilo zbog ratnih okolnosti, ratnog rasporeda i sl.
10. Datum smrti
Datum smrti, odnosno dan, mesec i godina smrti žrtve treba upisivati precizno i čitko na sledeći način: 25. 03. 1999. i sl.
11. Mesto gde je žrtva izgubila život
Ako je lice izgubilo život u samom mestu u kome je stalno živelo ili na široj teritoriji tog mesta upisuje se isti naziv mesta, opštine i republike koji su upisani kod pitanja br. 8. Odgovori na pitanja 8. i 9. mogu se razlikovati u slučaju da se radi o gubljenju života van mesta prebivališta (npr. poginuli učesnik oružanih akcija).
12. Opis okolnosti pod kojima je žrtva izgubila život i način na koji je žrtva izgubila život
a) Na linijama za opis okolnosti pod kojima je žrtva izgubila život treba dati sažet i što tačniji opis okolnosti pod kojim je žrtva izgubila život;
b) Pod "načinom na koji je žrtva izgubila život" podrazumeva se onaj način koji je neposredno uzrokovao smrtni ishod (spaljivanjem, u toku bombardovanja i sl.).
13. a) Da li je žrtva u vreme stradanja bila:
b) Kategorija žrtve
Kod ovih pitanja se zaokružuju odgovarajući odgovori (brojevi).
14. Postupak sa lešom
a) Ukoliko je odgovor negativan daje se informacija o tome šta se dogodilo sa žrtvom.
b) Ako je leš sudsko-medicinski obrađen zaokružuje se broj 1, a u suprotnom broj 2.
15. Izvršilac zločina
Kod ovog pitanja zaokružiti odgovarajući odgovor (broj) ili navesti naziv oružane formacije koja nije navedena.
16. Radni status žrtve:
17. Školska sprema žrtve
Kod pitanja 16. i 17. zaokružuju se odgovarajući odgovori (brojevi)
18. Broj članova uže porodice pre stradanja, preživeli članovi uže porodice žrtve i lica koja je žrtva izdržavala.
a) upisuje se broj članova uže porodice pre stradanja,
b) upisuje se broj preživelih članova uže porodice kojoj je pripadala žrtva, a u tabelu se unose bliži podaci o ovim licima.
v) upisuje se broj lica koja je žrtva izdržavala, a u tabelu se unose bliži podaci o ovim licima.
Članovima uže porodice smatraju se bračni drug, deca rođena u braku ili van braka, usvojena deca, pastorčad, roditelji, očuh, maćeha i usvojioci.
Licima u smislu tačka v) smatraju se lica koja je poginuli izdržavao.
19. Uz obrazac treba priložiti dokumenta koja se navedu u okviru rubrike.
20. Procenjena šteta
U ovoj rubrici iskazuju se procenjena materijalna i nematerijalna, kao i ukupna šteta nastala usled gubitka života određenog lica.
Materijalna šteta utvrđuje se u visini sume novca koju bi to lice privredilo, visini troškova lečenja od zadobijenih povreda, zarade izgubljene zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja umrlog lica, troškovi sahrane umrlog, kao i novčane rente zbog gubitka izdržavanja lica koja je poginuli građanin izdržavao.
Nematerijalna šteta utvrđuje se u visini novčane naknade za pretrpljene duševne bolove zbog smrti bliskog lica.
Ukupna šteta dobija se sabiranjem iznosa utvrđene materijalne i nematerijalne štete.
RATNA ŠTETA Obrazac: G-02
Redni broj ovlašćene komisije:
G 0 2
Redni broj prijave
POVREDA TELESNOG INTEGRITETA I ZDRAVLjA
(Nestale i preživele žrtve ratnih dejstava)
Mesto (naselje)
Opština
Republika
1. Prezime, očevo ime i ime žrtve
Matični broj
2. Pol
Muški 1
Ženski 2
3. Datum rođenja: Dan mesec godina
4. Mesto rođenja:
Mesto (naselje)
Opština
Republika
5. Nacionalnost
srpska 1
crnogorska 2
jugoslovenska 3
albanska 4
mađarska 5
druga
6. Veroispovest
pravoslavna 1
katolička 2
muslimanska 3
druga ................
7. Zanimanje
8. Mesto stalnog stanovanja (prebivalište):
Mesto (naselje)
Opština
Republika
9. Da li se žrtva vodi kao nestala:
da 1
ne 2
10. Datum najvećeg stradanja:
Mesto (naselje)
Opština
Republika
12. Opis telesne povrede:
13. Karakter telesne povrede:
Lakša 1
Teža 2
14. a) Da li je nastupio trajni invaliditet:
da 1 ne 2
Ako je nastupio trajni invaliditet navesti procenat invaliditeta:
b) Da li je nastupila potpuna ili delimična nesposobnost za rad:
Potpuna da ne
Delimična da ne
15. Način na koji je žrtva stradala:
U bombardovanju 1
Direktnom upotrebom vatrenog oružja 2
Direktnom upotrebom hladnog oružja 3
Od eksplozije ostavljenih bombi, granata, mina i sl. 4
U ratnim dejstvima 5
Usled požara 6
Ostalo
16.a) Da li je žrtva u vreme stradanja bila
Ranjenik 1
Zarobljenik 2
Ostalo 3
b) Kategorija žrtve:
Civil 1
Pripadnik VJ 2
Pripadnik MUP 3
Pripadnik civilne zaštite 4
Ostalo
17. Izvršilac zločina:
NATO 1
Takozvana OVK 2
Ostalo 3
18. Radni status žrtve:
Zaposlen 1
Preduzetnik 2
Poljoprivrednik 3
Nezaposlen 4
Penzioner 5
Domaćica 6
Učenik, student 7
Ostalo 8
19. Školska sprema žrtve
Bez školske spreme 1
Osnovno obrazovanje 2
Srednje obrazovanje 3
Više obrazovanje 4
Visoko obrazovanje 5
Nepoznato 6
20. Lica koje je nestalo lice izdržavalo - broj .....
----------------------------------------------------------------
Prezime i ime Godine Srodstvo sa Adresa (mesto, ulica i
starosti žrtvom kućni broj)
----------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------
21. Upisati nazive dokumenata kojima se dokazuje povreda jednog lica,
invaliditet i nesposobnost za rad i od koga su izdati (potvrda o
povređivanju, medicinska dokumentacija, procena invaliditeta). Ako
ne postoje dokumenti o povredi upisati imena i adrese svedoka ako
postoje.
Upisati dokumenta kojima se dokazuje odnos sa žrtvom i od koga su izdati
(izvod iz matične knjige venčanih, izvod iz matične knjige rođenih za
roditelje i decu).
22. Procenjena šteta (u hilj. din.):
Materijalna šteta ...
Nematerijalna šteta ...
Ukupna šteta ...
Članovi komisije:
1. ...................
2. ...................
3. ...................
U ............................
Dan mesec godina
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA G-02
Ovaj obrazac popunjava se pojedinačno za svako civilno ili vojno lice koje je usled ratnog delovanja pretrpelo ranjavanje, povredu ili je obolelo, kao i za svako lice koje se vodi kao nestalo.
Mesto (naselje), opština i republika
Na liniji se upisuje puni naziv mesta (naselja), opštine i republike u kome je popunjen obrazac.
1. Prezime, očevo ime i ime žrtve
Na liniji se upisuje puno prezime i ime žrtve, pod kojim se vodi u matičnim knjigama, ličnoj karti i drugim javnim ispravama; dakle bez ikakvog skraćivanja ili upisivanja nadimka i slično tome.
Takođe, i ime oca žrtve se upisuje bez skraćivanja (ako je pravo ime oca Jovan ne treba upisati Jova i sl.).
U slučaju da je žrtva novorođenče koje nije dobilo ime treba upisati: "sin" ili "kći" i prezime i ime oca ili majke (npr. "sin Pere Perića", "kći Milice Simić" itd.).
U kućice kod naznake "Matični broj" upisati tačan matični broj žrtve.
2. Pol
Za žrtvu muškog pola upisuje se: "muški", a za žrtvu ženskog pola: "ženski".
3. Datum rođenja
Godina rođenja žrtve se upisuje brojem na predviđenoj liniji (npr. 1942, 1954. itd.).
Ako davalac podatka ne zna kalendarsku godinu rođenja žrtve i ne postoji neki njen lični dokument iz kojeg bi bio preuzet ovaj podatak, onda će se, na osnovu izjave o starosti žrtve (npr. 66 godina), izračunati koje godine je žrtva rođena, pa upisati tako izračunata godina rođenja.
4. Mesto rođenja
Na predviđenim linijama treba upisati tačne i potpune nazive: mesta (naselja), opštine i republike gde je žrtva rođena, i to prema teritorijalnoj podeli koja je bila na snazi u momentu započetog ratnog razaranja.
Ukoliko davalac podatka ne zna u kojoj opštini se nalazi mesto rođenja žrtve, treba se pored naziva mesta rođenja upisati i naziv nekog većeg ili poznatijeg mesta u čijoj se blizini nalazi mesto rođenja tog lica (npr. Ralja kod Beograda i sl.).
U slučaju da je žrtva rođena u inostranstvu upisuje se naziv mesta rođenja, a umesto naziva republike treba upisati naziv strane države u kojoj je žrtva rođena.
5. Nacionalnost
Upisuje se nacionalnost, odnosno nacionalna pripadnost žrtve prema izjavi lica koje daje podatke.
6. Veroispovest
Upisuje se veroispovest žrtve prema izjavi lica koje daje podatke (npr. pravoslavna, katolička, protestantska, islamska, judaistička i sl.).
7. Zanimanje
Upisuje se naziv zanimanja koje je žrtva obavljala neposredno pre započetog ratnog razaranja.
Ako je žrtva bila AKTIVNO LICE upisuje se precizan naziv zanimanja (npr. ne upisivati umetnik, već operski pevač; ne službenik, već tehnički sekretar i sl.).
Ako je žrtva bila penzioner, upisuje se PENZIONER.
Ako žrtva nikad nije radila, ali se samostalno izdržavala od nekih redovnih prihoda (prihodi od izdavanja stana, od zakupa imanja ili neke druge nekretnine, autorskih prava) upisuje se naziv VRSTE LIČNIH PRIHODA.
Ako je žrtva bila IZDRŽAVANO LICE upisuje se dete (za dete predškolskog uzrasta i dete mlađe od 15 godine koje ne pohađa školu), učenik, student, domaćica, nesposoban za rad i sl.
8. Mesto stalnog stanovanja (prebivalište)
Mesto stalnog stanovanja (kao i opština i republika u kojima se to mesto nalazi) treba, po pravilu, da bude isto sa mestom (naseljem) popisa, opštinom i republikom čiji su nazivi već upisani, kao sastavni deo adresnih i identifikacionih podataka u zaglavlju obrasca.
9. Da li se žrtva vodi kao nestala
Ovde treba zaokružiti odgovarajući odgovor
10. Datum najvećeg stradanja
Ako se radi o nestalom licu treba upisati datum njegovog nestanka, a ako se radi o preživeloj žrtvi upisuje se datum najizrazitijeg stradanja žrtve.
11. Mesto (naselje) najvećeg stradanja
Upisuje se naziv mesta, opštine i republike stradanja žrtve.
12. Opis telesne povrede
Odgovor se daje detaljnim opisom telesne povrede.
13. Karakter telesne povrede
14. Da li je nastupio trajni invaliditet i da li je nastupila potpuna ili delimična nesposobnost za rad
15. Način na koji je žrtva stradala
16. Da li žrtva u vreme stradanja bila:
Kod pitanja od broja 13. do broja 16. se zaokružuju odgovarajući odgovori.
17. Izvršilac zločina
Kod ovog pitanja zaokružiti odgovarajući odgovor (broj) ili navesti naziv oružane formacije koja nije navedena.
18. Radni status žrtve
Kod ovog pitanja se zaokružuju odgovarajući odgovori (brojevi).
19. Školska sprema žrtve
Kod ovog pitanja se zaokružuju odgovarajući odgovori (brojevi).
20. Na ovo pitanje se odgovara ako se obrazac popunjava za nestalo lice. Upisuje se broj lica koja je nestalo lice izdržavalo ili redovno pomagalo, a u tabelu se unose bliži podaci o ovim licima.
21. Uz obrazac treba priložiti dokumenta koja se navedu u okviru rubrike.
22. Procenjena šteta
a) Za lice koje je usled ratnog delovanja pretrpelo ranjavanje, povredu ili je obolelo, materijalna šteta se utvrđuje u visini troškova lečenja povređenog ili obolelog lica, zarade izgubljene zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja i novčane rente u slučaju ako povređeni zbog putne ili delimične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno uvećane ili su mogućnosti njegovog daljeg napredovanja uništene ili smanjene.
Nematerijalna šteta utvrđuje se u visini pravične novčane naknade za pretrpljene fizičke i duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti i naruženosti. U slučaju naročito teškog invaliditeta jednog lica, u iznos nematerijalne štete uračunava se i pravična novčana naknada bračnom drugu, deci i roditeljima tog lica za njihove duševne bolove.
Ukupna šteta dobija se sabiranjem iznosa utvrđene materijalne i nematerijalne štete.
b) Za nestalo lice, materijalna šteta se utvrđuje u visini novčane rente zbog gubitka izdržavanja lica koje je nestalo lice izdržavalo.
Nematerijalna šteta se utvrđuje u visini pravične novčane naknade za duševne bolove bračnog druga, dece i roditelja nestalnog lica.
Ukupna šteta dobija se sabiranjem iznosa utvrđene materijalne i nematerijalne štete.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-01
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 1
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
<ŠTETE NA GRAĐEVINSKOM OBJEKTU>
Pravno lice 1
Fizičko lice 2
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Naziv organizacije - zajednice......................
Ime i prezime vlasnika..............................
b) Matični broj jedinstvenog registra
organizacije-zajednice
Redni broj jedinice u njenom sastavu
v) Vrsta organizacije..................................
g) Opština.............................................
d) Delatnost (šifra prema JKD)
2. Vreme nastanka štete
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
PODACI O OBJEKTU
3. LOKACIJA OBJEKTA
Opština
Mesto (naselje)
Ulica i br.
4. NAZIV I ŠIFRA OBJEKTA
(Iz Nomenklature objekata, a za objekte u svojini građana iz uputstva
za ovaj obrazac. Za objekte u izgradnji date su šifre 1910, 1920)
5. SVOJINA OBJEKTA
Društvena 1
Privatna 2
Zadružna 3
Mešovita 4
Državna 5
6. GODINA IZGRADNjE OBJEKTA
7. GRAĐEVINSKA VELIČINA OBJEKTA
Jedinica mere
Ukupna veličina
Veličina oštećenog dela
Upisuje se veličina oštećenog dela ili ukupna veličina
uništenog objekta.
8. OŠTEĆENjE OBJEKTA
Oštećen 1
Uništen 2
9. KATEGORIJA OŠTEĆENjA OBJEKTA
(prepiše se broj kategorije sa objekta)
10. KONSTRUKCIJA OBJEKTA
Skeletna konstrukcija 1
Tvrdi materijal 2
Slabi materijal 3
11. STANOVI - ukupno
Broj stanova
Bruto površina u m2
Broj domaćinstava u stanovima
Broj lica u stanovima
12. OŠTEĆENI STANOVI
Broj stanova
Bruto površina u m2
Broj domaćinstava u stanu
Broj lica u stanovima
13. POVRŠINA POSLOVNOG PROSTORA u m2 Ukupno............
14. IZNOS ŠTETE NA OBJEKTU u hilj. din. Oštećeno...........
(Podatak iz obračuna procene štete - tačka 8)
PROCENA ŠTETE
Za uništeni ili oštećeni objekt
1. Građevinska veličina uništenog objekta (pit. 7 iz ovog obrasca)
2. Cena po jedinici mere, u hilj. din.
3. Nova vrednost uništenog objekta (1 dž 2) u hilj. din.
4. Iznos amortizacije (pitanje 3 dž %/100) u hilj. din.
5. Sadašnja vrednost uništenog objekta (3-4) u hilj. din.
6. Troškovi opravke oštećenog objekta, u hilj. din. (iz obrasca Š-POM)
7. Vrednost spašenog materijala, u hilj. din. (iz obrasca Š-POM)
8. Iznos štete (za uništeni objekat 5-7+9; za oštećeni objekat 6-7+9)
9. Troškovi raščišćavanja ruševina (iz obrasca Š-pom, dodaje se na ukupnu štetu
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-01
Obrazac Š-01 služi za popis i procenu nastalih šteta na svim objektima, osim za objekte koji su proglašeni kulturnim dobrima, a za koje se popis i procena štete vrše na obrascu Š-04.
Na pitanja u obrascu odgovara se na tri načina: upisivanjem odgovora na za to predviđenoj liniji; zaokruživanjem broja, odnosno šifre pored tačnog odgovora i upisivanjem cifarskih podataka u za to predviđena šifarska polja.
Pravilno upisan podatak je, na primer: /././95/ ili 7/2/5/0.
Obrazac se popunjava u tri primerka.
Zaglavlje obrasca
U gornjem levom uglu upisuje se naziv uzroka štete za koju se vrši procena, a koji je naveden u poglavlju Opis osnovnih pojmova i uzroka štete, tačka 39.
Redni broj obrasca upisuje se za svaki izdvojeni - uništeni ili oštećeni građevinski objekat. Za jednu organizaciju ili naselje ne mogu se naći dva obrasca sa istim rednim brojem.
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Za organizaciju upisuje se ceo naziv firme, uveden u sudski registar. Za ostale organizacije i zajednice navodi se puni naziv koji je uveden u odgovarajući poseban registar, odnosno u akt o njihovom osnivanju.
Ako se obrazac popunjava za objekte fizičkih lica, navodi se ime i prezime vlasnika.
b) U šifarska polja upisuje se matični broj pod kojim se vodi ta organizacija u Jedinstvenom registru preduzeća, organizacija i zajednica. Ako se šteta evidentira za jedinicu u sastavu organizacije - zajednice, pored matičnog broja upisuje se i redni broj te jedinice pod kojim se ona vodi u pomenutom registru.
v) U šifarska polja upisuje se oblik u kome je organizacija organizovana i registrovana u sudski registar. U Prilogu br. 2 navedene su sve vrste organizacija i oblici udruživanja, pa se iz tog spiska prenosi odgovarajuća šifra u za to predviđena šifarska polja.
g) Upisuje se opština sedišta pravnog lica i delatnost prema kojoj je razvrstana prema Jedinstvenoj klasifikaciji delatnosti.
2. Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg dejstva).
Podaci o objektu
3. Lokacija objekta
Upisuje se naziv opštine, a u šifarska polja unosi se šifra opštine. Zatim se upisuje naziv mesta (naselja) i odgovarajuća šifra. Za zgrade se upisuju još i ulica i broj. Sve šifre za lokaciju objekta obezbeđuje statistika.
4. Naziv i šifra objekta
Za objekte svih pravnih lica upisuje se naziv objekta prema Nomenklaturi sredstava i drugih dobara (Prilog br. 3). Na primer "silos" ili "staje za krupnu i sitnu stoku" i sl. U šifarska polja upisuje se šifra iz Nomenklature koja je u prvom primeru pod brojem 1540, a u drugom pod 1610.
Od objekata u svojini fizičkih lica evidentira se i procenjuje šteta na sledećim zgradama:
1810 Stambene zgrade m2
1814 Vikend-kuće m2
1610 Staje za krupnu i sitnu stoku m2
1550 Zgrade za smeštaj poljoprivrednih proizvoda i oruđa m2
1755 Ugostiteljske radnje m2
1771 Zanatske radnje m2
1799 Zgrade za druge poslovne namene m2
1899 Šupe, garaže, ostale zgrade, masivne ograde i podgrade m2
1060 Bunari i cisterne za vodu m2
Šifra za stambenu zgradu upisuje se ako polovinu površine zgrade ili više čine stanovi. Garaža koju koriste stanari nije poslovni prostor.
5. Svojina objekta
Odgovor se daje za društvenu, privatnu, zadružnu, mešovitu i državnu svojinu.
Odgovor "svojina građana i građansko pravnih lica" daje se kako za objekte na kojima postoji pravo svojine građana tako i za objekte u svojini crkve i drugih građanskih pravnih lica.
6. Godina izgradnje
Upisuje se godina završetka izgradnje objekta prema dozvoli za upotrebu objekta ili prema izjavi vlasnika ili drugih lica, a u krajnjem slučaju - prema oceni procenitelja šteta. Za objekte u izgradnji upisuje se godina u kojoj se šteta desila. Za objekte na kojima su vršene veće rekonstrukcije, opravke i dogradnje upisuje se godina u kojoj su izvršeni ti radovi.
7. Građevinska veličina objekta
Na predviđenu liniju upisuje se jedinica mere kojom se izražava veličina objekta, iz Nomenklature date u Prilogu 3, a u šifarska polja upisuje se podatak o veličini objekta.
Ukupna veličina zgrade iskazuje se u m2 bruto površine.
Kao veličina oštećenog dela upisuje se veličina oštećenog dela za oštećene objekte, a veličina celog objekta za uništene objekte u m2 bruto površine.
Za poljoprivredne objekte, kao što su svinjci, živinarnici, staje za konje i goveda i dr. obuhvata se površina pod krovom, a ne uzimaju se ograđeni prostori koji nisu pod krovom.
Za objekte u izgradnji upisuje se veličina izgrađenog dela do momenta nastanka štete, a ne predviđena veličina objekta.
8. Oštećenje objekta
Odgovor na ovo pitanje daje se na osnovu ocene komisije koja štetu procenjuje, na osnovu kategorizacije oštećenja datog u Prilogu 5. Oznaka "6" znači da je zgrada uništena, dok ostale oznake (1 do 5) znače da je oštećena.
Objekti koji nisu potpuno srušeni, a njihova opravka se ne isplati, smatraju se uništenim i zaokružuje se oznaka "2".
9. Kategorija oštećenja zgrade
Na ovo pitanje odgovara se samo kad je izvršena kategorizacija oštećenja, i to prepisivanjem broja kategorije.
10. Konstrukcija objekta
Odgovara se zaokruživanjem jedne od navedenih šifara prema vrsti konstrukcije objekta, odnosno vrsti materijala od koga su izgrađeni spoljni zidovi.
U objekte sa skeletnom konstrukcijom svrstavaju se objekti čiji je konstruktivni sistem od armiranobetonskog ili čeličnog skeleta.
U objekte od tvrdog materijala svrstavaju se objekti čiji su noseći zidovi izgrađeni od opeke, kamena ili montažnih elemenata. Tu spadaju i višespratnice koje nemaju kompletan skeletni sistem.
U objekte od slabih materijala spadaju objekti od ćerpiča ili naboja, od dasaka, pletera i drugih slabih materijala.
11. Stanovi - ukupno
Kao odgovor na ovo pitanje daje se podatak o ukupnom broju i bruto površini stanova u oštećenim, odnosno uništenim završenim zgradama i broj domaćinstava i lica u tim stanovima.
Na pitanje o broju domaćinstava i lica odgovara se samo za stalno nastanjene stanove (tokom cele godine), bez obzira na pravni osnov po kome domaćinstvo (lice) koristi stan.
12. Oštećeni stanovi
Kao odgovor na ovo pitanje unosi se podaci o broju i korisnoj površini oštećenih stanova koji se nalaze u zgradi za koju se podnosi izveštaj. Ovaj podatak se mora razlikovati od odgovora na pitanje 11 ako u zgradi nisu oštećeni svi stanovi.
Podaci o broju domaćinstava i broju lica daju se samo za stalno nastanjene oštećene stanove.
13. Površina poslovnog objekta
Za objekte koji su u celosti namenjeni za poslovne svrhe, kao odgovor na ovo pitanje unosi se podatak koji je dat kao odgovor na pitanje 7.
Ako je oštećena zgrada koja ima i stanove i poslovne prostorije, kao odgovor se daje površina samo oštećenog poslovnog prostora. Ako je zgrada uništena, u odgovoru se navodi površina celokupnog poslovnog prostora koji se nalazio u konkretnoj zgradi.
PROCENA ŠTETE
Visina štete na završenim i nezavršenim oštećenim objektima, kao i nezavršenim uništenim objektima, utvrđuje se izradom predračuna troškova opravke za dovođenje objekta u prvobitno stanje, na obrascu Š-POM.
Za uništene objekte visina štete se procenjuje, na samom obrascu na sledeći način:
1) podatak o bruto površini uništene zgrade prenosi se iz odgovora na pitanje 7 sa prve strane obrasca;
2) cena mora odgovarati kvalitetu zgrade i njenoj lokaciji, a utvrđuje je nadležna komisija;
3) množenjem vrednosti površine i cene dobija se vrednost uništene zgrade;
4) stopa amortizacije preuzima se iz Priloga br. 4 i zavisi od godina starosti zgrade i godina verovatnog trajanja zgrade;
5) iznos amortizacije utvrđuje se množenjem nove vrednosti stopom amortizacije i deljenjem sa 100.
6) sadašnja vrednost predstavlja novu vrednost umanjenu za iznos amortizacije.
Ako od oštećenog ili uništenog objekta ima spasenog materijala, njegova vrednost se utvrđuje na obrascu Š-POM. Taj iznos se izračunava po vrstama spasenog materijala, cena koje utvrđuje nadležna komisija. U tom slučaju iznos štete se izračunava tako što se za oštećene objekte troškovi opravke umanjuju za iznos spasenog materijala, a za uništene objekte se za taj iznos umanjuje sadašnja vrednost objekta.
Obrazac Š-POM ima isti redni broj kao i obrazac na kome je evidentirano sredstvo za koje se vrši procena, pa ga treba i priložiti uz taj obrazac. U obrascu Š-POM obračun se vrši u dinarima, a u obrazac Š-01 prenosi se izražen u hiljadama dinara.
RATNA ŠTETA Tabela Š-01/1
Period za koji se vrši procena
od: dan.........mesec.......godina..........
do: dan.........mesec.......godina..........
Opština..............
Vrsta zgrade..........
GLOBALNA PROCENA ŠTETA NA ZGRADAMA FIZIČKIH LICA
Opština ........................
Vrsta zgrada ...................
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
OŠTEĆENE- Ukupna Bruto površina zgrada Nova vrednost zgrada1) Ukupna % Procenjena
UNIŠTENE bruto ------------------------------ u hilj. din. nova oštećenja šteta
površina skeletne od od ---------------------------- vrednost u hilj.
zgrada konstru- tvrdog slabog kol. 3 dž kol. 4 dž kol. 5 dž u hilj. din. din.
u m2 kcije materijala materijala (cena) (cena) (cena) (6+7+8) (pdž10:100)2)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno
Oštećene zgrade
1. kategorije
2. kategorije
3. kategorije
4. kategorije
5. kategorije
Uništene zgrade2)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1) Primenjuju se odgovarajuće cene, prema vrsti zgrade i vrsti materijala
2) Za uništene zgrade, poslednji red u koloni 11 treba da predstavlja sadašnju vrednost tih zgrada, a to je podatak iz kolone 9, poslednji red, umanjen za amortizaciju.
U.................... Članovi komisije
Dan......mesec........godina............ 1.................
2.................
3.................
UPUTSTVO ZA GLOBALNU PROCENU ŠTETE NA ZGRADAMA FIZIČKIH LICA
- Tabela Š-01/1 -
Za globalnu procenu šteta, za sve vrste zgrada fizičkih lica koristi se tabela Š-01/1, u koju se upisuju rezultati obrade osnovnih obrazaca Š-01 Štete na građevinskom objektu, a zatim se rade pripremni obračuni i globalna procena štete.
Obrada osnovnih obrazaca i svi obračuni u tabeli Š-01/1 treba, u principu, da se rade na sredstvima za automatsku obradu podataka. Ako to nije moguće, treba primeniti takozvanu ručnu obradu.
Obrasci se najpre svrstavaju po opštinama, za koje se vrši obrada, a u okviru opštine grupišu se prema vrsti zgrada, odnosno prema odgovoru na pitanje 4 iz obrasca Š-01, jer se za svaku vrstu zgrade posebno iskazuju rezultati obrade i vrši procena šteta. Prema odgovorima na obrascu formira se tabela.
Pretkolona se popunjava na osnovu odgovora na pitanje 9 - "Kategorija oštećenja". Zaglavlje kolona 2, 3, 4 i 5 popunjava se na osnovu pitanja 7 - "Građevinska veličina objekta", koje se u ovom slučaju iskazuju kao bruto površina zgrade u m2 i na osnovu odgovora na pitanje 10 - "Konstrukcija zgrade".
U kolone 6, 7 i 8 unose se podaci koji se dobijaju množenjem površina iz kolona 3, 4 i 5 odgovarajućim cenama, koje se, ako je obrada ručna, upisuju u zaglavlje konkretne tabele. Za svaku vrstu zgrada i svaku vrstu materijala (od koga su zgrade sagrađene) nadležna komisija obezbeđuje odgovarajuće cene. Zbir rezultata pomenutog množenja predstavlja novu vrednost zgrada (kolona 9).
U kolonu 10 se za oštećene zgrade unose procenti oštećenja po kategorijama. Procente, koji predstavljaju stepene oštećenja, obezbeđuje nadležna komisija za procenu šteta (Prilog br. 5).
U kolonu 11 unosi se procenjena šteta. Za oštećene zgrade ona se dobija množenjem nove vrednosti iz kolone 9 procentom oštećenja iz kolone 10 i deljenjem dobijenog umnoška sa 100.
Za uništene zgrade, unosi se sadašnja vrednost u kolonu 11, a to je podatak iz kolone 9 umanjen za amortizaciju. Iznos amortizacije utvrđuje se primenom prosečne stope amortizacije. Ako je obrada podataka automatska, potrebno je utvrditi prosečnu starost svih zgrada, a to se postiže prebrojavanjem zgrada po godinama izgradnje, što se mora rešiti programski. Ako obrada nije automatska, komisija za procenu šteta procenjuje prosečnu starost zgrada. U oba slučaja stopa amortizacije se preuzima iz Priloga br. 4. Iznos amortizacije dobija se množenjem podataka za porušene zgrade iz kolone 9 utvrđenom stopom amortizacije i deljenjem sa 100. Za tako dobijen iznos umanjuje se nova vrednost (iz kolone 9) da bi se dobila sadašnja vrednost, što predstavlja štetu ako su zgrade uništene.
Ako, na teritoriji za koju se vrši procena između gradskih i seoskih naselja, postoje znatne razlike u načinu građenja i tehničkoj opremljenosti objekata, komisija za procenu šteta može odlučiti da se globalne procene vrše odvojeno za gradska, a odvojeno za seoska naselja. U pripremi za obradu, obrazac Š-01 treba odmah, u okviru svake opštine, podeliti na dve grupe: seoska i gradska naselja.
Postupak u globalnoj proceni štete potpuno je isti za obe grupe naselja, samo što se za utvrđivanje nove vrednosti koriste različite cene.
Ako se naselja podele na gradska i seoska mora se napraviti i sumar za celu opštinu, što znači da treba izvršiti odgovarajuća sabiranja procena za gradska i seoska naselja. Na tabelama, u redu u koji se upisuje naziv opštine, pored naziva treba napisati "grad", ili "selo" ili "ukupno".
RATNA ŠTETA Obrazac Š-02
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 2
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
ŠTETE NA OPREMI PRAVNIH LICA
Pravno lice
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Naziv organizacije - zajednice
b) Matični broj jedinstvenog registra organizacije - zajednice
Redni broj jedinice u njenom sastavu
v) Vrsta organizacije
g) Opština ..................
d) Delatnost (šifra prema JKD)
đ) Oblik svojine: društvena, privatna, zadružna, mešovita i državna
2. Vreme nastanka štete
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
3. LOKACIJA OPREME
Opština
Mesto (naselje)
Mesna zajednica
Ulica i broj
4. NAZIV I ŠIFRA OPREME
5. INVENTARSKI BROJ
6. GODINA NABAVKE OPREME
7. OŠTEĆENjE OPREME
Oštećena 1
Uništena 2
8. TROŠKOVI OPRAVKE OŠTEĆENE OPREME u hilj. din.
9. SADAŠNjA VREDNOST UNIŠTENE OPREME u hilj. din.
10. VREDNOST SPAŠENOG MATERIJALA u hilj. din.
11. PROCENjENA ŠTETA (kod oštećene opreme stavka 8 minus 10,
odnosno 9 minus 10 kod uništene opreme) u hilj. din
12. BROJ KOMADA (vidi uputstvo)
Ima 1
Nema 2
U ............................ Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
OBRAČUN TROŠKOVA ZA OPRAVKU OŠTEĆENE OPREME
----------------------------------------------------------------------------
R. Opis radova potrebnih za opravku oštećene JM Količina Cena Vrednost
br. opreme i naziv spašenog materijala u din. u din.
(4 dž 5)
----------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6
----------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-02
Obrazac Š-02 koriste pravna lica za ocenu šteta na oštećenoj ili uništenoj opremi. Ovaj obrazac se popunjava za svaku opreme prema nomenklaturi sredstava i drugih dobara (prilog 3), a u slučaju da vrednost pojedinačnog sredstva prelazi 50.000 novih dinara obrazac se popunjava za svako oštećeno ili uništeno sredstvo. Izuzetak se može učiniti samo kad je reč o velikom broju potpuno istih mašina koje imaju istu vrstu oštećenja (npr. pomerene su samo iz ležišta i sl.), pa se tada za sve mašine može popuniti jedan obrazac. Obrazac se popunjava u tri primerka.
Na pitanje u obrascu odgovara se na tri načina: upisivanjem odgovora na za to predviđenoj liniji; zaokruživanjem broja, odnosno šifre pored tačnog odgovora i upisivanjem cifarskih podatka u za to predviđena šifarska polja.
Pravilno upisan podatak je, na primer: 95 ili 7250.
Zaglavlje obrasca
Redni broj obrasca upisuje se za objekte pravnih lica u okviru preduzeća. Za jedno preduzeće ili naselje ne mogu se naći dva obrasca sa istim rednim brojem.
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Za preduzeće, odnosno organizaciju upisuje se ceo naziv firme koji je uveden u sudski registar. Za ostale organizacije i zajednice navodi se puni naziv koji je uveden u odgovarajući poseban registar, odnosno u akt o njihovom osnivanju.
b) U šifarska polja upisuje se matični broj pod kojim se vodi ta organizacija u Jedinstvenom registru organizacija i zajednica. Ako se šteta evidentira za jedinicu u sastavu organizacije - zajednice, pored matičnog broja upisuje se i redni broj te jedinice pod kojim se ona vodi u Jedinstvenom registru organizacija i zajednica.
v) U šifarska polja upisuje se oblik u kome je organizacija organizovana i registrovana u sudskom registru. U Prilogu br. 2 navedene su sve vrste organizacije i oblici udruživanja, pa se iz tog spiska prenosi odgovarajuća šifra u za to predviđena šifarska polja.
g) Na odštampane linije upisuje se opština, sedište pravnog lica.
d) Upisuje se delatnost koju je organizacija u koju je razvrstana prema Jedinstvenoj klasifikaciji delatnosti.
2. Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva)
3. Lokacija opreme
Upisuje se naziv opštine, a u šifarska polja unosi se šifra opštine. Zatim se upisuje naziv mesta (naselja) i odgovarajuća šifra. Za zgrade se upisuju još i ulica i broj. Sve šifre za lokaciju objekta obezbeđuje statistika.
4. Naziv i šifra opreme
Odgovor se daje upisivanjem pravog naziv opreme koja je, prema oceni komisije, oštećena ili uništena, a razvrstana je u kategorije prema Nomenklaturi osnovnih i drugih sredstava (Prilog br. 3).
5. Inventarski broj
Prepisuje se broj sa inventarske tablice mašine, odnosno uređaja. Ako se na istom obrascu šteta procenjuje za veći broj mašina-uređaja, upisuje se inventarski broj prve mašine.
6. Godina nabavke sredstva
Upisuje se godina kad je sredstvo nabavljeno. Ako se na istom obrascu procenjuje šteta za veći broj mašina-sredstava, upisuje se godina nabavke najvećeg broja mašina-sredstava.
7. Oštećenje opreme
Odgovor se daje zaokruživanjem šifre 1 ili 2, prema oceni komisije za procenu šteta.
8. Troškovi opravke oštećene opreme
U tabeli na drugoj strani obrasca treba obračunati troškove za opravku oštećenog sredstva, tako da se za svaku vrstu radova i materijala navedu potrebne količine i prosečne cene koje je utvrdila nadležna komisija i važe u vreme procene štete. Ako se rad iskazuje izdvojeno, obračun se vrši u norma časovima, po cenama u vreme štete. Troškovi se obračunavaju u dinarima, a pri upisivanju odgovora na ovo pitanje, zaokružuje se na hiljade dinara.
9. Sadašnja vrednost uništene opreme
Ako je oprema sasvim uništena, unosi se podatak o njenoj sadašnjoj vrednosti. Sadašnja vrednost predstavlja novu vrednost umanjenu za amortizaciju.
Za uništenu opremu ratna šteta se može utvrditi i na sledeći način:
-----------------------------------------------------------------------
Ako je starost opreme Priznaje se ratna šteta kao za vrednost
-----------------------------------------------------------------------
nova ili do 1/3 veka trajanja nove opreme
1/3 do 2/3 veka trajanja 70% nove opreme
2/3 do kraja veka trajanja 40% nove opreme
veća od veka trajanja 30% nove opreme"
-----------------------------------------------------------------------
10. Vrednost spasenog materijala
Ako se spase neki materijal ili oštećeni deo uništenog ili oštećenog sredstva i može se upotrebiti ili prodati, komisija procenjuje, u nastavku tabele na drugoj strani obrasca, vrednosti spasenog materijala (količine dž cena) i dobijeni rezultat unosi u obrazac kao odgovor na pitanje 10.
11. Procenjena šteta
Iznos procenjene štete za oštećenu opremu (pitanje 11) jednak je iznosu troškova opravke (pitanje 8) ako spasenog materijala nema. U protivnom, iznos štete jednak je razlici koja se dobija iz odgovora na pitanje 8 i 10. Isto važi i pri iskazivanju štete za uništenu opremu, s tim što je šteta ili jednaka cifri kod pitanja 9 ili je kod tačke 11. manja za vrednost spasenog materijala (pitanje 10).
12. Broj komada
Upisuje se broj oštećenih, odnosno uništenih mašina - uređaja koji imaju istu vrstu oštećenja i za koje je šteta procenjena zbirno na jednom obrascu.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-03
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 3
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
<ŠTETA NA OSTALIM SREDSTVIMA I DOBRIMA
Pravno lice ...1
Fizičko lice ...2
1. PODACI ZA JEDINICU ZA KOJU SE VRŠI PROCENA
a) Naziv organizacije - zajednice
Ime i prezime vlasnika
b) Matični broj jedinstvenog registra organizacije - zajednice
Redni broj jedinice u njenom sastavu
v) Vrsta organizacije
g) Opština ..................
d) Delatnost (šifra prema JKD)
đ) Oblik svojine: društvena, privatna, zadružna, mešovita i državna
2. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
3. Lokacija sredstva: Opština ............
Mesto (naselje).........
Ulica i broj ........
Tabela 1. PROCENjENE ŠTETE PO GRUPAMA SREDSTAVA
----------------------------------------------------------------------------------
R. Vrsta i naziv sredstava Šifra JM Količina Šteta u hilj. din.
br. ------------------- ----------------------
oštećenih uništenih na oštećenim na uništenim
sredstava sredstava sredstvima sredstvima
----------------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6 7 8
----------------------------------------------------------------------------------
I. SREDSTVA U DRUŠTVENOJ SVOJINI I SVOJINI GRAĐANA
1. ZEMLjIŠTE dždždž dždždž
Poljoprivredno zemljište 0100 ha
obradivo 0110 ha
ostalo 0120 ha
Šumsko zemljište 0200 ha
Građevinsko zemljište 0300 ha
Ostalo zemljište 0400 ha
2. DUGOGODIŠNjI ZASADI dždždž dždždž
Voćnjaci 3810 ha
Vinogradi 3820 ha
Hmeljarnici 3830 ha
Zasadi u izgradnji 3890 ha
3. ŠUME I DIVLjAČ dždždž dždždž
Šume 4100 ha
šume lišćara 4110 ha
šume četinara 4120 ha
Divljač, po vrstama 4200 kom.
4. STOČNI FOND dždždž dždždž
Konji, mule, mazge i magarci 5910 grla
Goveda i bivoli - ukupno 5920 grla
za priplod 5921 grla
ostalo 5922 grla
Svinje - ukupno 5930 grla
za priplod 5931 grla
ostalo 5932 grla
Ovce i koze 5940 grla
za priplod 5941 grla
ostalo 5942 grla
Živina 5950 kom.
Košnica pčela 5960 br. košn.
Riba 5970 tona
5. OBRTNA SREDSTVA dždždž dždždž
Sirovine i materijal hilj. din. dždždž dždždž
Poluproizvodi i nedovršena
proizv. hilj. din. dždždž dždždž
Tekuća poljoprivredna proizv. tona
žitarice tona
industrijsko bilje tona
povrtarsko bilje tona
stočno krmno bilje tona
livade i pašnjaci tona
rasadnici tona
voće tona
grožđe tona
ostalo tona
Gotovi proizvodi hilj. din. dždždž dždždž
Trgovačka roba i sitan inv. hilj. din. dždždž dždždž
II. SREDSTVA I DOBRA FIZIČKIH LICA dždždž dždždž
6. OPREMA dždždž dždždž
Mašine i uređaji kom.
Teretna, motorna i priključna
vozila kom.
Alat, sprave i poslovni inv. kom.
Ostala oprema kom.
7. DOBRA U DOMAĆINSTVU dždždž dždždž
Motorna putnička vozila kom.
Nameštaj kom.
Aparati i dr. predmeti kom.
8. OSTALA DOBRA hilj. din. dždždž dždždž
9. INDIREKTNE ŠTETE hilj. din. dždždž dždždž
----------------------------------------------------------------------------------
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
Tabela 2. KOLIČINE OŠTEĆENIH I UNIŠTENIH SREDSTAVA I PROCENjENE ŠTETE
----------------------------------------------------------------------------------------
R. Vrsta i naziv sredstava Šifra JM Količina Cena Šteta u hilj. din. na
br. ------------------- ---------------------
oštećenih uništenih oštećenim uništenim
sredstava sredstava sredstvima sredstvima
----------------------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6 7 8 9
----------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------------------
Tabela 2a. PROCENA ŠTETE NA TEKUĆOJ POLjOPRIVREDNOJ PROIZVODNjI
---------------------------------------------------------------------------------------
R. Vrsta Zahvaćeno Očekivani Procenjena šteta po ha Količina u tonama Štete po toni u dinarima Ukupna šteta u hilj. din.
br. kulture ha prinosi po ha ............................. ................. ........................ ........................
oštećeno neošteĆeno oštećeno neošteć. oštećeno neoštećeno oštećeno neoštećeno
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-03
Na obrascu Šteta na ostalim sredstvima i dobrima (Š-03) popisuju se i procenjuju štete na ostalim sredstvima i dobrima. Obrazac se popunjava u tri primerka. U prvom delu ovog obrasca (poglavlje I tabela 1) iskazuju se štete na zemljištu, dugogodišnjim zasadima, šumskom i stočnom fondu, obrtnim sredstvima pravnih i fizičkih lica, dok se u drugom delu obrasca (poglavlje II tabele 1) iskazuju štete samo na sredstvima i dobrima fizičkih lica, i to: za opremu, dobra u domaćinstvu, ostala dobra i indirektne štete. Štete na opremi, troškovi i indirektne štete pravnih lica iskazuju se na obrascima Š-02 i Š-06.
U zaglavlju obrasca popunjavaju se podaci identifikacije za jedinicu za koju se iskazuje šteta. U tabeli 1 iskazuje se količina oštećenih i uništenih sredstava i procenjene štete po vrstama sredstava datih u pretkoloni, dok se u tabeli 2, na osnovu naturalnih pokazatelja za oštećena i uništena sredstva, vrši obračun štete. Sredstva potrebna za izvršenje odgovarajućih radova na oštećenim sredstvima utvrđuju se u pomoćnom obrascu (Š-POM), u kome se utvrđuje i vrednost spasenog materijala.
Zaglavlje obrasca
Redni broj prijave prepisuje se do obrasca R01 odnosno R02.
Redni broj obrasca upisuje se za sredstva pravnih lica u okviru preduzeća i zajednica, a za sredstva fizičkih lica - u okviru naselja. Za jednu organizaciju ili naselje dva obrasca ne mogu biti pod istim radnim brojem.
1) Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Za organizaciju - preduzeće i zajednicu - upisuje se ceo naziv firme koji je uveden u sudski registar. Za ostale organizacije i zajednice navodi se puni naziv koji je uveden u odgovarajući poseban registar, odnosno u akt o njihovom osnivanju.
Ako se obrazac popunjava za sredstva fizičkih lica, navodi se ime i prezime vlasnika.
b) U šifarska polja upisuje se matični broj pod kojim se vodi ta organizacija u Jedinstvenom registru organizacija i zajednica. Ako se šteta evidentira za jedinicu u sastavu organizacije - zajednice, pored matičnog broja upisuje se i redni broj te jedinice pod kojim se ona vodi u pomenutom registru.
v) U šifarska polja upisuje se oblik u kome je organizacija organizovana i registrovana u sudskom registru. U Prilogu br. 2 navedene su sve vrste organizacija, pa se iz tog spiska prenosi odgovarajuća šifra u za to predviđena šifarska polja.
g) Upisuje se adresa vlasnika sredstava.
d) Upisuje se delatnost u koju je organizacija koja je pretrpela štetu razvrstana prema Jedinstvenoj klasifikaciji delatnosti.
2) Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva)
3) Lokacija sredstava
Upisuje se naziv opštine, a u šifarska polja unosi se šifra opštine. Zatim se upisuje naziv mesta (naselja) i odgovarajuća šifra. Za zgrade se upisuju još i ulica i broj. Sve šifre za lokaciju sredstava obezbeđuje statistika.
POSTUPAK U OBRAČUNAVANjU ŠTETA
Obračun štete na svim sredstvima vrši se na jedinstven način, prema opštim principima.
Tabela 1.
U ovu tabelu prenose se podaci iz odgovarajućih kolona tabele 2, u kojoj se sredstva grupišu prema nomenklaturi datoj u pretkoloni tabele 1. Podaci o količini oštećenih i uništenih sredstava iskazuju se u jedinici mere datoj u koloni 4 tabele 1, bez obzira na to što se u tabeli 2, radi obračuna šteta, za neka sredstva mogu koristiti i druge jedinice mere.
Tabela 2.
U tabelu 2 unose se pojedinačno sva sredstva oštećena ili uništena za koja se vrši procena štete. Sva sredstva koja pripadaju istoj grupi upisuju se jedno za drugim, kako bi se po izvršenoj proceni lako mogli sabrati podaci za jednu grupu sredstava i tako grupisani preneti u tabelu 1 ovog obrasca.
Za svako oštećeno i uništeno sredstvo upisuju se podaci o oštećenim, odnosno uništenim količinama.
U tabeli 2, direktnim množenjem količina i cena, obračunava se iznos šteta samo na uništenim sredstvima, pod uslovom da nema spasenog materijala. Međutim, ako postoji spaseni materijal (čija se vrednost obračunava u obrascu Š-POM), tu vrednost dobijenu množenjem količina i cena, treba umanjiti za iznos vrednosti spasenog materijala. To znači da se taj obračun mora izvršiti van tabele 2 pa za to treba koristiti obrazac Š-POM.
Iznos štete obračunava se na oštećenim sredstvima, odnosno obračun troškova potrebnih za dovođenje oštećenog sredstva u prvobitno stanje vrši se na obrascu Š-POM, na kome se obračunava i spaseni materijal. Obračunata vrednost u koloni 8 obrasca Š-POM umanjuje se za vrednost spasenog materijala i upisuje se u kolone 8 ili 9 u tabeli 2 na obrascu Š-03, zavisno od toga da li je šteta procenjena za oštećeno ili uništeno sredstvo.
Korišćenje obrasca Š-POM
U obrazac Š-POM treba preneti, iz tabele 2 obrasca Š-03, redni broj sredstva, a u kolonu 2, umesto naziva sredstva, upisati "oštećeno", dok se u kolonu 3 prenosi šifra sredstva. U koloni 4, za oštećeno sredstvo poimenično navesti svaku vrstu rada koja se predviđa radi opravke, kao i svaki potreban materijal, ako on već nije obuhvaćen u pozicijama radova. Za svaku navedenu tačku u koloni 4 i u kolonama od 5 do 7 treba uneti odgovarajuće podatke, a u kolonu 8 - rezultate množenja vrednosti kolona 6 i 7.
U istoj tabeli obračunava se i vrednost spasenog materijala, a posle toga se vrši konačni obračun štete. Za konačni obračun štete treba, preko kolona 2, 3 i 4, napisati Procenjena potrebna sredstva za opravku a zbir vrednosti, obračunati po pozicijama radova i vrstama materijala i prepisati u kolonu 8. Zatim se u sledećem redu upiše: "spaseni materijal" a u kolonu 8 - njegova ukupna vrednost. Pošto se vrednost spasenog materijala oduzme od gornjeg iznosa dobija se "procenjena šteta" i taj se podatak prenosi u kolonu 8 tabele 2, pored odgovarajućeg rednog broja sredstva.
Za uništeno sredstvo upisuje se redni broj tog sredstva iz tabele 2 obrasca Š-03, u kolonu 2 - reč "uništeno", a kolonu 3 - njegova šifra. Za sredstva treba na ovom obrascu utvrditi njihovu nabavnu vrednost množenjem odgovarajućih količina i cena. Ako sredstvo može da zastareva, pa je zakonom predviđeno obračunavanje amortizacije, potrebno je i tu amortizaciju obračunati i oduzeti je od nabavne vrednosti i na taj način utvrditi sadašnju vrednost.
Posle toga obračunava se vrednost spasenog materijala, pa se na isti način kao za oštećeno sredstvo utvrdi "procenjena šteta", koja se upisuje u kolonu 9 tabele 2, pored odgovarajućeg rednog broja sredstava.
Obrazac Š-POM ima isti redni broj kao i obrazac na kome je popisano sredstvo za koje se vrši procena, pa ga treba i priložiti uz taj obrazac.
I. Sredstva pravnih i fizičkih lica
1. Zemljište
Usled ratnih dejstava uzroka štete, zemljište se može privremeno ili trajno onesposobiti za dalju upotrebu. Privremeno onesposobljeno, odnosno oštećeno zemljište je zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namenu kojoj je služilo pre nastanka oštećenja. Trajno onesposobljenim, odnosno uništenim zemljištem (retka pojava) smatra se zemljište kome je odnesen gornji sloj sve do geološke podloge ili je to zemljište nasuto ili natopljeno štetnim materijama i slično, pa se takva oštećenja ne mogu otkloniti.
Iznos štete na zemljištu obračunava se tako što se za oštećeno i uništeno zemljište najpre utvrdi površina u hektarima, po kategorijama korišćenja. Podaci o površini unose se u tabelu 2 (kolone 5 i 6) obrasca Š-03. Za uništene površine, primenom odgovarajuće tržišne cene za 1 ha, obračunava se vrednost tog zemljišta, što istovremeno predstavlja i iznos štete, koji se upisuje u kolonu 9.
Iznos štete za oštećeno, odnosno privremeno onesposobljeno zemljište utvrđuje se na obrascu Š-POM, uz detaljan obračun materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se ovo zemljište dovede u prvobitno stanje.
2. Dugogodišnji zasadi
Oštećenim dugogodišnjim zasadom smatra se svaki zasad koji je pretrpeo oštećenje u stepenu u kome su potrebna dodatna ulaganja da bi se osposobio za proizvodnju (uništen je deo stabla ili čokota, oštećene su grane ili je u pitanju manji obim uništenja od insekata, gusenica i dr.).
Uništenim dugogodišnjim zasadom smatra se zasad oštećen u celini, koji, ni uz kakva dodatna ulaganja, nije mogućno osposobiti za proizvodnju.
Iznos štete na oštećenim i uništenim dugogodišnjim zasadima obračunava se tako što se najpre utvrde površine pod pojedinim vrstama zasada i na tim površinama oceni broj stabala, odnosno čokota. Podaci o površinama i broju stabala, odnosno čokota, unose se u tabelu 2 (kolone 5 i 6), a svi obračuni se vrše na obrascu Š-POM.
Za oštećene dugogodišnje zasade, ako se može utvrditi procent oštećenja, u obrazac Š-POM, prenosi se odgovarajuća količina (stabala, čokota) iz tabele 2 i pomnoži cenom, a rezultat množenja upiše u kolonu 8. Zatim se ta vrednost pomnoži odgovarajućim procentom oštećenja i podeli sa 100. Dobijena vrednost predstavlja štetu i prepisuje se u kolonu 8 tabele 2. Za oštećenje zasada u svim oblicima svojine štete se utvrđuju primenom procenta oštećenja na novu nabavnu vrednost. Kad nije moguće na jedinstven način utvrditi procent oštećenja zasada, u obrascu Š-POM detaljno se obračunavaju materijalna ulaganja i rad, potrebni za dovođenje zasada u prvobitno stanje.
Za uništene dugogodišnje zasade procenjuju se količine uništenih sredstava koje se množe prosečnim cenama koje utvrđuje opštinska komisija, po vrstama zasada, na obrascu Š-POM, i tako se utvrđuje njihova nabavna vrednost. Na tu procenjenu vrednost, zavisno od godina starosti, primenjuje se stopa amortizacije koja važi za ta sredstva. Dobijeni iznos oduzima se od procenjene nove (nabavne) vrednosti i dobija se konačan iznos štete, koji se prenosi u tabelu 2 (kolona 9), pod uslovom da nema spasenog materijala. Ako postoji spaseni materijal, njegova vrednost se mora oduzeti od vrednosti konačnog obračuna i tek onda upisati u tabelu obrasca Š-03.
Ako uslovi ne omogućuju detaljnu procenu štete po vlasnicima, potrebno je vršiti globalnu procenu. Ona se zasniva na utvrđivanju ukupnih zemljišnih površina pod pojedinim vrstama zasada na području zahvaćenom štetom. Kao osnova za ocenu tih podataka treba da posluži katastarska dokumentacija u opštini i dokumentacija kojom raspolažu statistički organi. Ocenjeni naturalni pokazatelji (površina, u ha, i broj stabala, odnosno čokota) za oštećene i uništene dugogodišnje zasade (po vrstama), upisuju se u tabelu 2 (kolone 5 i 6). Dalji postupak pri obračunu iznosa štete bio bi isti kao i pri detaljnoj proceni.
3. Šume i divljač
Za obračun štete na šumskom fondu najpre treba utvrditi površine, u hektarima, pod šumom lišćara i četinara, a zatim drvnu masu, u m3 po sortimentima oštećenog i uništenog šumskog fonda.
Za oštećeni šumski fond potrebno je utvrditi procent oštećenja fonda, kao i vrednost oštećene drvne mase po sortimentima, u važećim cenama za neoštećene sortimente. Iznos štete na oštećenom šumskom fondu utvrđuje se na taj način što se količine oštećene drvne mase po sortimentima pomnože odgovarajućim cenama, pa se tako dobijene vrednosti pomnože procentom oštećenja i podele sa 100. Krajnji iznos iz tog obračuna predstavlja vrednost štete na oštećenom šumskom fondu.
Za uništeni šumski fond vrednost se utvrđuje na isti način kao i vrednost oštećenog šumskog fonda. Vrednost uništenog šumskog fonda utvrđena na taj način istovremeno predstavlja i štetu ako nema spasenog materijala. Međutim, ako se sva uništena drvna masa ili neki njen deo može koristiti kao ogrevno drvo ili za neke druge svrhe, potrebno je utvrditi njenu vrednost i za taj iznos umanjiti utvrđenu vrednost uništene drvne mase, odnosno šumskog fonda.
Šteta na uništenoj divljači obračunava se tako što se ocenjeni broj uništene divljači (po vrstama) pomnoži cenama iz cenovnika po kojima se naplaćuju odstreli pojedinih vrsta divljači, pa se taj iznos umanjuje za vrednost spasenog materijala (kože, mesa i dr.).
4. Stočni fond, živina i riba
Pri proceni šteta na stočnom fondu, živini i ribi, po pravilu se javljaju samo štete na uništenim sredstvima.
Podaci o broju i težini stoke i živine, za pravna luica, po vrstama i kategorijama, preuzimaju se iz knjigovodstvene evidencije i unose u tabelu 2 (kolona 6). Primenom odgovarajućih cena po vrstama i kategorijama stoke obračunava se iznos štete. Za fizička lica (za svakog zemljoradnika) potrebno je na licu mesta utvrditi broj uginule stoke, po vrstama i kategorijama. Za svaku vrstu stoke, po kategorijama, utvrđuje se prosečna težina, pa se primenom odgovarajućih cena za 1 kg žive mere, obračunava iznos štete.
Vrednost spasenog materijala obračunava se tako što se utvrde količine po vrstama iskorišćenog ili prodatog materijala, koje se množe ostvarenim cenama u slučaju prodaje ili utvrđenim prosečnim cenama u slučaju korišćenja spasenog materijala.
Pri obračunu štete u ribarstvu, procenjuje se ukupna količina uginulih riba (po vrstama) pa se, primenom odgovarajućih prosečnih cena, obračunava iznos štete.
5. Obrtna sredstva
Štete na obrtnim sredstvima pravnih lica procenjuju se na osnovu sprovedenog inventarisanja, dok se štete na obrtnim sredstvima u privatnoj svojini fizičkih lica procenjuju uvidom na licu mesta.
U principu, štete na ovim sredstvima obračunavaju se tako što se podaci o količinama oštećenih i uništenih zaliha (sirovine, reprodukcioni materijal, gotovi proizvodi, poluproizvodi, trgovinska roba, inventar i sl.) upisuju u tabelu 2 (kolone 5 i 6), pa se, primenom odgovarajućih cena, obračunava iznos štete na uništenim zalihama i upisuje u tu tabelu (kolona 9). Međutim, za oštećene zalihe bilo da se iznos šteta utvrđuje primenom procenjenog procenta oštećenja na vrednosti zaliha ili se vrši detaljan obračun materijalnih ulaganja i rada, potrebnih za dovođenje oštećenih zaliha u prvobitno stanje, koristi se obrazac Š-POM. Ocenjeni iznos troškova obračunat na taj način predstavlja iznos štete na oštećenim zalihama.
Iznos štete uništenih količina zaliha jednak je proizvodu količina procenjenih uništenih zaliha i odgovarajućih cena.
Štete na obrtnim sredstvima u fizičkih lica procenjuju se: za sirovine, reprodukcioni materijal i gotove proizvode kod zemljoradnika (seme, đubrivo, stočna hrana, zatim proizvodi ratarstva, vinogradarstva i dr.), za sirovine, materijal i gotove proizvode kod zanatlija, kao i za zalihe trgovinske robe u individualnim trgovinskim i ugostiteljskim radnjama. Šteta se obračunava za svaki proizvod pojedinačno. U zalihe gotovih proizvoda ubrajaju se i svi vidovi ljudske hrane.
Ako se određena količina oštećenih i uništenih obrtnih sredstava može iskoristiti za sopstvene potrebe ili se može realizovati na tržištu, potrebno je, primenom odgovarajućih cena, u obrascu Š-POM obračunati vrednost te robe (spaseni materijal) i za dobijeni iznos umanjiti procenjene štete pre prenošenja u tabelu 2.
Štete u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji obuhvataju štete u ratarskoj proizvodnji (žitarice, industrijsko bilje, povrtarsko bilje, stočno krmno bilje, livade i pašnjaci), zatim u rasadnicima, voćnjacima, vinogradima i ostaloj poljoprivrednoj proizvodnji. Te štete odnose se na useve u ratarskoj proizvodnji i na rod voćnjaka i vinograda, a ne na oštećena i uništena voćna stabla i čokote vinove loze, za koje se štete procenjuju na ovom obrascu u grupi dugogodišnjih zasada.
Pri ocenjivanju štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji u ratarstvu bitno je utvrditi da li je na oštećenim i uništenim površinama pod usevima moguće obaviti novu setvu istih ili drugih kultura u toku proizvodne godine. Ako se na istom zemljištu može posejati nova kultura, štetu predstavlja uložen rad i seme kulture koja je uništena. Ako ne može da se zaseje nova kultura, onda se u proceni štete postupa kao što je objašnjeno u daljem tekstu.
Komisija za procenu šteta najpre utvrđuje površine pod pojedinim usevima, i to u hektarima. Zatim ocenjuje mogući i izgubljeni prinos ratarskih useva i plodova voćnjaka i vinograda. Za oštećene useve procenjuje se mogući prinos useva koji je pretrpeo oštećenje. Taj procenjeni prinos oduzima se od trogodišnjeg proseka prinosa istog useva na području za koje se vrši procena. Dobijena razlika predstavlja izgubljeni prinos koji, pomnožen odgovarajućim cenama, predstavlja iznos štete. Ako ima dodatnih ulaganja (materijala i rada) da bi se ostvario procenjeni mogući prinos, pri utvrđivanju štete treba imati na umu i ove troškove. Ako je oštećenje započete proizvodnje, delimično pa se uz dodatna ulaganja (preoravanje, presejavanje, dosejavanje i sl.) ona može popraviti, odnosno dovesti u prvobitno stanje, iznos štete na toj proizvodnji jednak je vrednosti tog ulaganja.
Pošto se od oštećene i uništene tekuće poljoprivredne proizvodnje neke količine materijala mogu iskoristiti (spasti), potrebno je da se na obrascu Š-POM obračuna njihova vrednost i tim iznosom umanji obračunata šteta.
Za uništene useve štetu predstavlja prosečni trogodišnji prinos tog useva. Taj prinos treba pomnožiti odgovarajućim cenama koje su važile u vreme nastanka štete i dobijeni iznos umanjiti za procenjene nerealizovane troškove zaštite, đubrenja, berbe, žetve, vršidbe, transporta i druge troškove koji bi se javili u vezi sa ubiranjem prinosa da usev nije uništen. Ako je usev uništen u jesen, štetu čine ulaganja u jesenju setvu, pošto se u proleće zasejava druga kultura.
U uslovima koji ne omogućavaju detaljnu procenu štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji u svakom gazdinstvu, moguće je vršiti globalnu procenu štete. Ona bi se zasnivala na oceni površina pod pojedinim usevima i vrstama voća o grožđa za celo područje zahvaćeno uzrokom štete. Kao osnova za ocenu tih podataka treba da posluži katastarska dokumentacija i dokumentacija kojom raspolažu statistički organi. Način obračuna iznosa štete pri globalnoj proceni bio bi isti kao i za pojedinačne (detaljne) procene, s tim što se naturalni pokazatelji procenjuju za celokupno područje zahvaćeno uzrokom štete.
II. Sredstva i dobra fizičkih lica
6. Oprema
Procenom se obuhvataju sve mašine i uređaji, teretna i motorna priključna vozila i druga oprema navedena u pretkoloni tabele 1, koji služi za obavljanje neke delatnosti (poljoprivreda, zanatstvo, ugostiteljstvo, saobraćaj i trgovina). Ova grupa ne obuhvata putničke automobile, čamce i manje brodice jer su svrstani u grupu "Dobra u domaćinstvu".
U tabeli 2 unosi se poimenice svako sredstvo rada koje je pretrpelo štetu. U kolone 4, 5 i 6 upisuje se broj komada, a u kolonu 7 - cena za komad uništene opreme, dok se u kolone 8 i 9 upisuje procenjena šteta. Za oštećenu opremu iznos štete se procenjuje u visini troškova opravke, a za uništenu opremu - u visini njene sadašnje vrednosti. Sadašnja vrednost uništene opreme koja se više ne proizvodi i za koju ne postoji cena u vreme nastanka štete, procenjuje se i primenom cena po kojima bi se svako sredstvo moglo prodati pre nastanka štete.
7. Dobra u domaćinstvu
Obuhvataju se i procenjuju štete na putničkim automobilima, motociklima, biciklima, čamcima, nameštaju, aparatima za domaćinstvo, TV prijemnicima, radio-aparatima i drugoj opremi (pribor za jelo, posteljina, odeća i sl.).
Štete na vozilima, muzičkim instrumentima, mašinama za pranje sudova, zamrzivačima i drugim skupim uređajima procenjuju se isključivo na osnovu prijave vlasnika.
Za oštećena motorna vozila i predmete u domaćinstvu šteta se obračunava u iznosu troškova potrebnih za njihovu opravku. Za uništena motorna vozila i predmete u domaćinstvu procena štete obračunava se u iznosu njihove sadašnje vrednosti. Pri tom se za sredstva veće vrednosti obračunava sadašnja vrednost tako što se proceni njihova nabavna vrednost pa se od te vrednosti oduzme, prema godinama starosti, procenjeni iznos amortizacije. Za predmete u domaćinstvu niže nabavne vrednosti, sadašnja vrednost obračunava se primenom jedinstvenog procenta od 60% na njihovu nabavnu vrednost. Za predmete čija je upotreba do pet meseci ne obračunava se sadašnja vrednost, već se za procenu štete uzima njihova nabavna vrednost u vreme nastanka štete.
Pojedinačna procena štete na nameštaju i aparatima u domaćinstvu izvodljiva je samo kad je u pitanju relativno mali broj slučajeva, i kada se bez problema može izvršiti direktni uvid u postradala dobra i uspostaviti kontakt sa domaćinstvima. Međutim, kad su u pitanju znatna razaranja, kada nije moguće ni ući u objekte niti pronaći domaćinstva da bi se izvršila procena štete, neophodno je izvršiti globalnu procenu štete u tabeli Š-03/1. Rezultati globalne procene ne unose se u obrazac Š-03.
8. Ostala dobra
U ovu grupu svrstavaju se štete na umetničkim slikama i drugim umetničkim predmetima, knjigama i drugim sličnim dobrima, ako se mogu dokumentovati i dokazati. Ne obuhvataju se štete na zlatu, nakitu i dragocenostima.
9. Indirektne štete
Štetu predstavlja izgubljeni dohodak zbog neobavljanja delatnosti u oblasti zanatstva, prevozništva, ugostiteljstva i trgovine, i to do kraja godine u kojoj je nastala šteta, a u izuzetnim slučajevima najduže za period od 5 godina od dana nastanka štete (videti obrazac Š-06).
Na kraju ovih uputstava skreće se pažnja da se iznosi štete u tabeli 1 iskazuju u hiljadama dinara, dok se u tabeli 2 i obrascu Š-POM šteta obračunava u dinarima.
RATNA ŠTETA Tabela Š-03/1
VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ... Redni br. prijave......
do: dan ... mesec ... godina ...
Opština: ....................
GLOBALNA PROCENA ŠTETA NA NAMEŠTAJU I DRUGIM PREDMETIMA U DOMAĆINSTVIMA
---------------------------------------------------------------------------------------------
Šifra i naziv opštine Površina Cena po Procenjena Površina Cena Procenjena Ukupno
oštećenih 1 m2 šteta u uništenih po 1 šteta u procenjena
stanova u m2 (50% oštećenim stanova m2 uništenim šteta
-------------- iz kol. stanovima u m2 stanovima (5+8)
Ukupno 50% iz 7) (3dž4) (ili 6 (6dž7)
kol. 2 kat)
---------------------------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6 7 8 9
---------------------------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------------------------
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA GLOBALNU PROCENU ŠTETA NA NAMEŠTAJU I DRUGIM PREDMETIMA U DOMAĆINSTVIMA NA TABELI Š-03/1
Kad su u pitanju znatna razaranja i kad nije mogućno ni ući u objekte niti pronaći domaćinstva da bi se izvršila pojedinačna procena šteta, neophodno je izvršiti globalnu procenu šteta na nameštaju i drugim predmetima u domaćinstvima.
Da bi se izvršila globalna procena štete, neophodno je u izvesnom broju stanova, koji su standardni po veličini i opremljenosti, proceniti vrednost nameštaja i drugih predmeta u domaćinstvima, u cenama u vreme nastanka štete. Potrebno je izabrati određen broj stanova (a najmanje dvadeset), pa globalno proceniti koliko u svakom stanu vredi nameštaj u dnevnoj sobi, sobi za spasavanje i kuhinji sa aparatima koji se najčešće javljaju u domaćinstvu (električni štednjak, frižider, mašina za pranje rublja i bojler) uključujući posuđe i sl, i koliko to ukupno iznosi za ceo stan. U vrednost opreme jednog stana treba uključiti TV i radio-prijemnik. Za isti stan potrebno je uzeti i podatak o površini stana.
U vrednost opreme jednog stana ne treba uključivati, mašinu za pranje sudova, mašinu za peglanje, mašinu za štirkanje i sl, kao ni skupe muzičke instrumente i druge muzičke uređaje, jer sve to ne spada u standardnu opremu stana. Za sve te aparate, kao i za motorna vozila, procena se vrši na obrascu Š-03, i to na direktnu prijavu građana.
Kad se procene podaci o vrednosti nameštaja i drugih predmeta u izabranim stanovima, potrebno je sabrati sve vrednosti i sve površine tih stanova. Pošto ta vrednost predstavlja nabavnu vrednost, treba je umanjiti za 50%, polazeći od pretpostavke da je sav taj nameštaj u upotrebi bar polovinu svog veka trajanja. Sadašnja vrednost dobijena na taj način deli se zbirom površina stanova i dobija se prosečna vrednost nameštaja i drugih predmeta po 1 m2 korisne površine stana.
U proceni štete dalje bi se postupalo na sledeći način:
1) polazi se od pretpostavke da u svim oštećenim stanovima nema znatnijih oštećenja nameštaja i opreme, već da se takva oštećenja mogu javiti na približno 50% oštećenih stanova. Međutim, i u tim stanovima sav nameštaj nije teško oštećen, pa bi se šteta utvrđivala tako što bi se polovina površine svih oštećenih stanova množila polovinom procenjene sadašnje vrednosti nameštaja i drugih predmeta po 1 m2 stana;
2) ako je izvršena kategorizacija oštećenja stanova, za obračun štete za oštećene stanove treba koristiti zbir površina iz 3, 4. i 5. kategorije oštećenja, a dalji postupak je isti kao u tački 1;
3) za uništene stanove šteta se obračunava množenjem ukupne površine tih stanova procenjenom sadašnjom vrednošću nameštaja i drugih predmeta, po 1 m2 stana.
Za globalnu procenu štete na nameštaju i drugim predmetima u domaćinstvima koristi se tabela Š-03/1. Podaci za kolone 2, 5. i 6. formiraju se iz obrasca Š-01.
U kolonu 2 unosi se ukupna površina oštećenih stanova. Podatak se formira iz odgovora "oštećen" - šifra 1 na pitanje 9, i podatka o površini stana kod pitanja 13. U kolonu 3 unosi se polovina površine iz kolone 2. Ako je kategorizacija oštećenja izvršena, u kolonu 3 treba uneti zbir površina stanova u zgradama 3, 4. i 5. kategorije oštećenja. Te kategorije oštećenja date su kao odgovor na pitanje 10.
Zbir površina uništenih stanova formira se iz odgovora "uništen" šifra 2 na pitanje 9, i podatka o površini stanova - na pitanje 12.
Prosečne vrednosti nameštaja i opreme po 1 m2 stana, odnosno cene, kao što piše u tabeli, upisuju se u kolone 4 i 7. U kolonu 4 unosi se polovina od cene koja se unosi u kolonu 7.
Iznos štete utvrđuje se množenjem površine i cene i unosi u odgovarajuće kolone.
Ako se prilikom globalne procene štete na nameštaju i drugim predmetima u domaćinstvima pravi podela na grad i selo zbog velike razlike u kvalitetu i građevinskoj opremljenosti stanova, onda treba pretpostaviti da postoji i velika razlika u opremljenosti stanova, odnosno domaćinstava nameštajem i drugom opremom, pa i za ovu globalnu procenu treba izvršiti istu podelu, odnosno obezbediti prosečnu sadašnju vrednost nameštaja i opreme stana po 1 m2 korisne stambene površine za grad i za selo. U tom slučaju se u tabeli Š-03/1 rade posebni obračuni za grad, odnosno selo, pa se iz njih sastavlja zbirni pregled po opštinama.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-04
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 4
Redni broj prijave ...1
Redni broj obrasca ...2
ŠTETE NA NEPOKRETNIM KULTURNIM DOBRIMA
Pravno lice ...
Fizičko lice ...
1. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
2. NAZIV KOMPLEKSA - KULTURNOG DOBRA
3. NAZIV OBJEKTA
4. LOKACIJA OBJEKTA
Republika, AP, Opština
Mesto (naselje)
Ulica i broj
PODACI O OBJEKTU
5. VRSTA OBJEKTA
Sakralni 1
Stambeni 2
Javni 3
Ekonomski 4
Fortifikacioni 5
Etnološki 6
Tehnički 7
Spomenici oslobodil. ratova 8
Ostali istorijski spomenici 9
6. PERIOD
Praistorija 1
Ostali periodi 2
Nepoznat 3
7. VEK
(za objekte sa šifrom 2 kod pitanja 6)
8. SVOJINA
Društvena 1
Privatna 2
Zadružna 3
Mešovita 4
Državna 5
9. STEPEN OŠTEĆENjA
Lako oštećen 1
Teško oštećen 2
Uništen 3
10. HITNE I PRIVREMENE INTERVENCIJE
Potpuno rušenje 1
Ostali građevinski radovi 2
Zaštita živopisa i plastike 3
Geomehanička istraživanja 4
11. SANACIJA NASTALE ŠTETE
Opravka 1
Delimična rekonstrukcija 2
Restauracija 3
Konzervacija 4
12. PROCENjENA ŠTETA u hilj. din.
Sanacija nastale štete
Hitne intervencije
Uništen objekat
OSTALI ELEMENTI ZA PROCENU ŠTETE
13. KLASIFIKACIJA OBJEKTA
Arheološki lokalitet 1
Utvrđena urbana celina 2
Neutvrđena urbana celina 3
Manastirski kompleks 4
Ruralna celina 5
Pojedinačni spomenik 6
Fortifikaciona celina 7
Ostalo 8
14. SPOMENIČKA KATEGORIJA
15. STANjE PRE NASTANKA ŠTETE
Dobro 1
Zadovoljavajuće 2
Loše 3
16. STEPEN UGROŽENOSTI
Sanacija nije moguća 1
Sanacija moguća 2
Hitne intervencije 3
17. PROMENA SPOMENIČKOG STATUSA
Isti status 1
Prekategorizacija 2
Izbačen (neupotrebljiv) 3
18. KATEGORIZACIJA OŠTEĆENjA
Upotrebljiv 1
Privremeno neupotrebljiv 2
----------------------------------------------------------------------
Opis deformacija i oštećenja objekta:
----------------------------------------------------------------------
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-04
Obrazac služi za popis i procenu štete nastale na nepokretnim kulturnim dobrima. Kulturna dobra su registrovana u organizacijama koje se bave njihovom zaštitom. Za procenu se moraju koristiti evidencije tih organizacija.
U slučaju štete, komisija za procenu treba za svaku teritoriju da sačini spisak oštećenih ili uništenih nepokretnih kulturnih dobara (prema odgovoru na pitanje 2 iz obrasca). Najpre se navode kompleksi, tj. kulturno-istorijske celine vezane za određenu sredinu, pa zatim građevinski i arhitektonski objekti, kulturna dobra, koji ne pripadaju ni jednoj celini - kulturnom dobru. Spisak kulturnih dobara treba predati na obradu zajedno sa obrascima, jer će se procena štete iskazati poimenično za svako dobro sa spiska.
Na pitanja u obrascima odgovara se na tri načina, i to: upisivanjem odgovara na za to predviđenoj liniji, zaokruživanjem broja (šifre) pored tačnog odgovora i upisivanjem cifarskih podataka u za to u predviđena šifarska polja.
Pravilno upisan podatak je, na primer: / / /3/4/ ili / /8/7/2/5/.
Na pitanja 5, 6, 7, 8, 11, 13, 14 i 15 odgovor se daje prema postojećim evidencijama u nadležnoj organizaciji za zaštitu kulturnih dobara.
Na pitanja 9, 10, 16, 17, i 18 komisija odgovara na osnovu direktnog uvida u objekt ili predmet koji je pretrpeo štetu.
Obrazac se popunjava u tri primerka. Uz popunjeni obrazac prilaže se skica oštećenja sa najnužnijim merama, foto-dokumentacija i obrazac Š-POM, na kome je šteta procenjena.
1. Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva.
2. Naziv kompleksa - kulturnog dobra
Kao odgovor na ovo pitanje u obrazac treba upisati naziv kompleksa - kulturnog dobra kome objekt (nepokretno kulturno dobro) ili predmet (pokretno kulturno dobro) pripada, na primer: Manastir Sv. Jovana, Stari Bar i sl.
Ako objekt nije u sastavu nekog kompleksa, upisuje se naziv tog objekta, pa je odgovor identičan odgovoru na pitanje 3. Isto važi i za predmete. Ako se predmet nalazi u nekom od objekata koji pripada kompleksu, navodi se naziv pod koji se vodi ceo kompleks; u protivnom, navodi se naziv objekta - kulturnog dobra.
U šifarska polja prenosi se redni broj pod kojim se u posebnom spisku vodi kompleks ili objekt - kulturno dobro. Za pokretna kulturna dobra koja se nalaze u objektu koji nije kulturno dobro, u šifarska polja se upisuju nule, a na linijama - ime vlasnika.
PODACI O KULTURNOM DOBRU
3. Naziv objekta
Upisuje se tačan naziv nepokretnog dobra za koje se šteta procenjuje, na primer: crkva, manastirski konak, stambena zgrada, sahat-kula; umetnička slika (naziv slike i ime slikara), ikonostas itd.
4. Lokacija
Upisuje se naziv opštine na čijoj se teritoriji nalazi kulturno dobro, a u šifarska polja upisuju se šifre republika, odnosno autonomne pokrajine i opština. Ostali podaci se upisuju na linije, a sve šifre za lokaciju obezbeđuje statistika.
7. Vek
U šifarska polja upisuje se vek, i to samo za objekte i predmete koji potiču iz perioda nove ere (1 vek - 01, 12, 20).
10. Hitne i privremene intervencije
Na obrascu Š-04 modalitet sa šifrom 2 - "Ostali građevinski radovi", podrazumeva delimično rušenje, pokrivanje, podupiranje, razupiranje i slične radove.
12. Procena štete
Na pomoćnom obrascu Š-POM za svako kulturno dobro posebno se obračunavaju troškovi potrebni za sanaciju nastale štete, a posebno za hitne i privremene intervencije, i to u dinarima. Konačni zbirovi se, u hiljadama dinara za svaki od pomenutih radova, upisuju u odgovarajuća šifarska polja za pitanje 13 na svakom od obrazaca.
Za oštećena kulturna dobra štetu predstavljaju procenjeni troškovi za radove sanacije i hitne intervencije.
Za uništena kulturna dobra unosi se iznos štete koju utvrdi nadležna komisija.
16. Stepen ugroženosti
Odnosi se na stepen ugroženosti posle nastale štete.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-05
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 5
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
ŠTETE NA POKRETNIM KULTURNIM DOBRIMA
(predmeti) Pravno lice ...1
Fizičko lice ...2
1. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
2. NAZIV KOMPLEKSA - KULTURNOG DOBRA
3. NAZIV PREDMETA
4. LOKACIJA PREDMETA
Republika, AP, opština
Mesto (naselje)
Ulica i broj
Ime i prezime vlasnika
5. VRSTA PREDMETA
Arheološki 1
Umetnički 2
Primenjena umetnost 3
Etnografski 4
Knjižno-arhivski 5
Naučno-tehnički 6
Istorijski iz oslobodilačkih ratova 7
Ostali istorijski 8
6. PERIOD
Praistorija 1
Ostali periodi 2
Nepoznat 3
7. VEK
(za predmete sa šifrom 2 kod pitanja 6)
8. SVOJINA
Društvena 1
Privatna 2
Zadružna 3
Mešovita
Državna
9. STEPEN OŠTEĆENjA
Lako oštećen 1
Teško oštećen 2
Uništen 3
Odnet 4
10. HITNE I PRIVREMENE INTERVENCIJE
Raščišćavanje i druge intervencije 1
Hitne mere 2
Demontiranje i zbrinjavanje 3
Deponovanje 4
11. SANACIJA NASTALE ŠTETE
Potpuna konzervacija 1
Konzervacija i restauracija 2
Ostalo 3
12. PROCENjENA ŠTETA u hilj. din.
Sanacija nastale štete
Hitne intervencije
Uništen ili odnet predmet
OSTALI ELEMENTI ZA PROCENU ŠTETE
13. VRSTA MATERIJALA
Metal 1
Drvo 2
Tkanina i vez 3
Papir i pergament 4
Koža 5
Keramika i sl. 6
Kamen 7
Kost i rog 8
Ukrasno kamenje, sedef i sl. 9
Sintetički i ostali materijali 10
14. SPOMENIČKA KATEGORIJA
15. STANjE PRE NASTANKA ŠTETE
Dobro 1
Zadovoljavajuće 2
Loše 3
16. STEPEN UGROŽENOSTI
Sanacija nije moguća 1
Sanacija moguća 2
Hitne intervencije 3
17. PROMENA SPOMENIČKOG STATUSA
Isti status 1
Prekategorizacija 2
Izbačen (neupotrebljiv) 3
18. KATEGORIZACIJA OŠTEĆENjA
Upotrebljiv 1
Privremeno neupotrebljiv 2
----------------------------------------------------------------------
Opis deformacija i oštećenja objekta:
----------------------------------------------------------------------
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-05
Obrazac služi za popis i procenu štete nastale na svim kulturnim dobrima. Kulturna dobra su registrovana u organizacijama koje se bave njihovom zaštitom. Za procenu se moraju koristiti evidencije tih organizacija.
U slučaju štete, komisija za procenu treba za svaku teritoriju da sačini spisak oštećenih ili uništenih pokretnih kulturnih dobara (prema odgovoru na pitanje 2 iz obrasca). Najpre se navode kompleksi, tj. kulturno-istorijske celine vezane za određenu sredinu, pa zatim kulturna dobra, koja ne pripadaju ni jednoj celini kulturnom dobru. Svakome od njih daje se redni broj, koji je istovremeno šifra za navedeno kulturno dobro. Spisak kulturnih dobara treba predati na obradu zajedno sa obrascima, jer će se procena štete iskazati poimenično za svako dobro sa spiska.
Na pitanja u obrascima odgovara se na tri načina, i to: upisivanjem odgovara na za to predviđenoj liniji, zaokruživanjem broja (šifre) pored tačnog odgovora i upisivanjem cifarskih podataka u za to u predviđena šifarska polja.
Pravilno upisan podatak je, na primer: / / /3/4/ ili / /8/7/2/5/
Na pitanja 5, 6, 7, 8, 11, 13, 14 i 15 odgovor se daje prema postojećim evidencijama u nadležnoj organizaciji za zaštitu kulturnih dobara.
Na pitanja 9, 10, 16, 17, i 18 komisija odgovara na osnovu direktnog uvida u objekt ili predmet koji je pretrpeo štetu.
Obrazac se popunjava u tri primerka. Uz popunjeni obrazac prilaže se skica oštećenja sa najnužnijim merama, foto-dokumentacija i obrazac Š-POM, na kome je šteta procenjena.
1. Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva).
2. Naziv kompleksa - kulturnog dobra
Kao odgovor na ovo pitanje u obrazac treba upisati naziv kompleksa - kulturnog dobra kome predmet (pokretno kulturno dobro) pripada, na primer: Manastir Dečani i sl.
Ako se predmet nalazi u nekom od objekata koji pripada kompleksu, navodi se naziv pod kojim se vodi ceo kompleks; navodi se naziv objekta - kulturnog dobra.
U šifarske polja prenosi se redni broj pod kojim se u posebnom spisku vodi kompleks ili objekt - kulturno dobro. Za pokretna kulturna dobra koja se nalaze u objektu koji nije kulturno dobro, u šifarska polja se upisuju nule, a na linijama - ime vlasnika.
PODACI O KULTURNOM DOBRU
3. Naziv predmeta
Upisuje se tačan naziv pokretnog kulturnog dobra za koje se šteta procenjuje, na primer: umetnička slika (naziv slike i ime slikara), ikona, itd.
4. Lokacija
Upisuje se naziv opštine na čijoj se teritoriji nalazi kulturno dobro, a u šifarska polja upisuju se šifra opštine. Ostali podaci se upisuju na linije, a sve šifre za lokaciju obezbeđuje statistika.
7. Vek
U šifarska polja upisuje se vek, i to samo za predmete koji potiču iz perioda nove ere (1 vek - 01, 12, 20).
10. Hitne i privremene intervencije
Na obrascu Š-05 modalitet sa šifrom 1 podrazumeva raščišćavanje, reinventarizaciju i fotografisanje; modalitet sa šifrom 2 (hitne mere) podrazumeva dezinfekciju i sušenje, odnosno vlaženje, a modalitet sa šifrom 3 - demontiranje, pakovanje i prenos.
12. Procena štete
Na pomoćnom obrascu Š-POM za svako kulturno dobro posebno se obračunavaju troškovi potrebni za sanaciju nastale štete, a posebno za hitne i privremene intervencije, i to u dinarima. Konačni zbirovi se, u hiljadama dinara za svaki od pomenutih radova, upisuju u odgovarajuća šifarska polja za pitanje 13 na svakom od obrazaca.
Za oštećena kulturna dobra štetu predstavljaju procenjeni troškovi za radove sanacije i hitne intervencije.
Za uništena kulturna dobra unosi se iznos štete koju utvrdi nadležna komisija.
16. Stepen ugroženosti
Odnosi se na stepen ugroženosti posle nastale štete.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-06
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 6
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
ŠTETE NA OSTALIM SREDSTVIMA, TROŠKOVI I INDIREKTNE ŠTETE PRAVNIH LICA
Pravno lice ...
1. PODACI ZA JEDINICU KOJA JE IMALA TROŠKOVE
a) Naziv organizacije, preduzeća, ustanove - zajednice
b) Matični broj jedinstvenog registra
Redni broj jedinice u njenom sastavu
v) Vrsta organizacije
g) Opština
Mesto
Ulica i kućni broj
d) Delatnost (šifra prema JKD)
2. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
______________________________________________________________________________
Šifra Iznos štete u hilj. din.
______________________________________________________________________________
1 2 3
______________________________________________________________________________
UKUPNO
OSTALA SREDSTVA1) - UKUPNO 8000
oštećena -
uništena -
TROŠKOVI IZAZVANI RATNIM DEJSTVOM - UKUPNO
Troškovi na privremenim merama odbrane
Troškovi odbrane od poplava 9110
Troškovi izvođenja radova na odbrani 9120
Troškovi rada mehanizacije 9130
Troškovi zbrinjavanja radnika i stanovništva
Evakuacija radnika i stanovništva 9210
Troškovi privremenog smeštaja 9220
Troškovi ishrane 9230
Troškovi snabdevanja vodom za piće 9240
Troškovi osvetlenja i ogreva 9250
Troškovi zdravstvenih usluga
Vakcinacije i druge preventivne mere 9310
Lekovi 9320
Ortopedska pomagala 9330
Troškovi ambulantnog lečenja 9340
Troškovi lečenja u stacionarima i
zdravstvenim ustanovama 9350
Troškovi rehabilitacije 9360
Troškovi formiranja privremenih
ambulanti i bolnica 9370
Novčana davanja stanovništvu
Naknada zarad (plata) na teret fonda
zdravstvenog osiguranja 9410
Jednokratne novčane pomoći stanovništvu
iz fondova i drugih sredstava 9420
Troškovi identifikacije, sahrane i
posmrtne pomoći 9430
Ostali troškovi
Troškovi evakuacije i spašavanja
materijalnih dobara 9510
Vakcinacija i evakuacija stoke
i živine 9520
Troškovi obezbeđenja privremenih
sanitarija i održavanje
higijensko-sanitarnih usluga 9530
Troškovi raščišćavanja ruševina2 9540
Troškovi rada komisija obrazovanih
za procenu štete 9590
INDIREKTNE ŠTETE
Štete radi neostvarivanja dohotka 9600
Do kraja godine u kojoj se dogodila šteta 9610
Za 5 narednih godina 9620
_____________________________________________________________________________
1U ostala sredstva prema nomenklaturi - Prilog 2 svrstavaju se novac, dragocenosti, dokumentacija i dr.
2Ne uključuju se troškovi raščišćavanja ruševina građevinskog objekta koji su uključeni u obrascu Š-01.
POMOĆNA TABELA ZA OBRAČUN ŠTETE ZBOG NEOSTVARIVANjA DOHOTKA
-----------------------------------------------------------------------------
Vrednost u hilj. din. ukupno (2+3)
------------------------------
za____ meseci za_____ meseci
tekuće godine naredne godine2)
-----------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4
-----------------------------------------------------------------------------
1. Mogući (planirani) dohodak
pre nastanka štete
2. Očekivani (procenjeni) dohodak
posle nastanka štete
3. Razlika u dohotku (red. 1 - 2)3)
-----------------------------------------------------------------------------
2) Samo u slučajevima kada se računa da se dohodak neće ostvarivati za 5 godina od nastanka štete.
3) Podaci iz ovog reda prenose se u gornju tabelu.
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-06
U obrazac Š-06 unose se štete na ostalim sredstvima, troškovi prouzrokovani direktnim štetama i indirektne štete nastale usled neostvarenog dohotka. Popunjavaju ga pravna lica, i to u tri primerka.
Redni broj prijave prepisuje se sa obrasca R02.
Redni broj obrasca upisuje se za objekte. Za jednu organizaciju ne bi se smela naći dva obrasca sa istim rednim brojem.
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Za organizaciju, preduzeće i ustanovu upisuje se ceo naziv firme, a za zajednicu - naziv koji je uveden u sudski registar. Za ostale organizacije i zajednice navodi se puni naziv koji je uveden u odgovarajući poseban registar, odnosno u akt o njihovom osnivanju.
b) U šifarska polja upisuje se matični broj pod kojim se vodi ta organizacija u Jedinstvenom registru organizacija i zajednica. Ako se šteta evidentira za jedinicu u sastavu organizacije - zajednice, pored matičnog broja upisuje se i redni broj pod kojim se ta jedinica vodi u pomenutom registru.
v) U šifarska polja upisuje se oblik u kome je organizacija organizovana i registrovana u sudskom registru. U Prilogu br. 2 navedene su sve vrste organizacije, pa se iz tog spiska prenosi odgovarajuća šifra u za to predviđena šifarska polja.
g) Upisuje se adresa sedišta organizacije, preduzeća i ustanove.
d) Upisuje se delatnost u koju je organizacija koja je pretrpela štetu razvrstana prema Jedinstvenoj klasifikaciji delatnosti.
2. Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva.
Ostala sredstva
Na ovoj poziciji iskazuju se procenjene štete na oštećenim, odnosno uništenim ili nestalim sredstvima: zlatu, novcu, dragocenostima i vrednosnim papirima; umetničkim slikama i drugim umetničkim predmetima; svim vrstama dokumentacije i na ostalim neobuhvaćenim sredstvima. Procene šteta na navedenim sredstvima moraju biti dokumentovane.
Troškovi izazvani štetama
Podaci o troškovima izazvanim direktnim štetama koje je imala organizacija odnosno zajednica daju se na osnovu evidencije vođene na pomoćnim obrascima koji su dati kao Prilog br. 6. Spisak vrsta i grupa troškova u pretkoloni tabele dati su prema naslovima tabela iz pomenutog priloga.
Indirektne štete
Usled šteta na proizvodnim i poslovnim sredstvima, kao i zbog poremećenih uslova proizvodnje i poslovanja, nastaju štete zbog neostvarivanja dohotka. Šteta zbog neostvarivanja dohotka obračunava se, po pravilu, za period do kraja tekuće godine počevši od dana nastanka štete, a u slučajevima kada nadležna komisija dokumentovano oceni, da se ni po isteku tekuće godine neće postići ostvarenje dohotka na nivou pre nastanka štete, šteta će se obračunati i za period najduže za 5 godina od dana nastanka štete.
U smislu procene štete zbog neostvarivanja dohotka, pod pojmom "dohodak", podrazumeva se narodni (nacionalni) dohodak koji predstavlja razliku između poslovnog prihoda i ukupno utrošenih sredstava (materijala, robe i amortizacije). Samo za specifične vrste proizvodnje (visoke peći i dr.) ova šteta se može uvećati i za iznos određenih fiksnih troškova najviše do iznosa od 3% na obračunati iznos štete zbog neostvarivanja dohotka, o čemu odluku donosi nadležna komisija za procenu šteta, uz dokumentovano obrazloženje.
Šteta zbog neostvarivanja dohotka procenjuje se tako što se utvrdi visina mogućeg - planiranog dohotka koji bi se ostvario da nije došlo do štete, i visina očekivanog - procenjenog dohotka koji se može ostvariti posle nastalih šteta. Razlika između mogućeg i procenjenog dohotka predstavlja iznos štete zbog neostvarivanja dohotka. Za taj obračun data je pomoćna tabela na drugoj strani obrasca, radi lakšeg utvrđivanja podataka koje treba uneti u poslednja tri reda obrasca.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-07
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 7
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
ZBIRNI PREGLED PROCENjENIH ŠTETA PRAVNIH LICA
Pravno lice.....................
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Naziv organizacije, preduzeća, ustanove - zajednice
b) Matični broj jedinstvenog registra organizacije-zajednice
Redni broj jedinice u njenom sastavu
v) Vrsta organizacije
g) Opština ................
Mesto ..................
Ulica i kućni broj .....
d) Delatnost (šifra prema JKD)
đ) Oblik svojine: društvena, privatna, zadružna, mešovita i državna
2. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
u hiljadama dinara
--------------------------------------------------------------------------
Ukupna od toga na
procenjena --------------------------
šteta oštećenim uništenim
sredstvima sredstvima
--------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4
--------------------------------------------------------------------------
UKUPNO
Zemljište
Građevinski objekti
Oprema
Dugogogdišnji zasadi
Šume i divljač
Stočni fond, živina i riba
Obrtna sredstva - ukupno
u tome tekuća poljoprivredna proizvodnja
Kulturna dobra
Ostala sredstva (novac, dragocenosti, dokumentacija i dr.)
Troškovi izazvani štetama
Indirektne štete
u tekućoj godini
u narednih 5 godina
Uz ovaj obrazac, nadležnoj Komisiji za procenu šteta predato je:
Š-01 kom...... Š-04 kom......
Š-02 kom...... Š-05 kom......
Š-03 kom...... Š-06 kom......
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-07
Obrazac Š-07 predstavlja rekapitulaciju svih procenjenih šteta pravnih lica u kojima je vršena procena. Ovaj pregled šteta sastavlja se radi toga da organizacije - zajednice sagledaju visinu nastalih šteta i da nadležne komisije mogu, ako se ne radi AOP, izraditi pregled šteta poimenično po organizacijama i zajednicama.
Obrasci se popunjavaju na sledeći način:
1) za građevinske objekte popunjeni obrasci Š-01 grupišu se, prema pitanju 8, na oštećene i na uništene objekte. Zatim se za svaku grupu sabira iznos štete koji je dat kao odgovor na pitanje 14. Rezultati sabiranja upisuju se u odgovarajuću kolonu za oštećena, odnosno uništena sredstva;
2) podaci za opremu dobijaju se iz obrasca Š-02, s tim što se podela na oštećenu i uništenu opremu vrši prema pitanju 7, a iznos štete se preuzima iz odgovora na pitanje 11;
3) za zemljište, dugogodišnje zasade, šume i divljač, stočni fond, obrtna sredstva-ukupno i posebno za tekuću poljoprivrednu proizvodnju, podaci se preuzimaju iz obrasca Š-03. Za svako od navedenih sredstava podaci se uzimaju iz odgovarajućeg zbirnog reda, tabele 1. Za oštećena sredstva procenjena šteta se uzima iz kolone 7, a za uništena sredstva - iz kolone 8.
Jedna organizacija - zajednica najčešće će imati samo jedan popunjen obrazac Š-03. Ako ih ima više sve obrasce treba uzeti u obzir i zbir šteta iz svih obrazaca upisati u obrazac Š-07;
4) podaci za kulturna dobra dobijaju se iz obrazaca Š-04 i Š-05. Oba obrasca se grupišu prema odgovorima na pitanje 9. U oštećena dobra svrstavaju se odgovori sa šiframa 1 i 2, a u uništena - sa šiframa 3 i 4. Posle toga sabiraju se podaci iz odgovora na pitanje 12;
5) štete na ostalim sredstvima, troškovi izazvani štetama i indirektne štete preuzimaju se iz obrasca Š-06. Samo se štete na ostalim sredstvima dele na oštećena i uništena sredstva, dok se troškovi i indirektne štete upisuju samo u koloni ukupno;
6) po završenom upisivanju podataka u kolone 3 i 4 treba iste sabrati horizontalno i upisati u kolonu 2. Posle toga sve treba sabrati vertikalno i rezultate upisati u red UKUPNO, u kolone 2, 3 i 4;
7) pri dnu obrasca treba upisati tačan broj obrazaca prema navedenim oznakama na osnovu kojih je urađen pregled šteta u ovom obrascu i koji se predaju nadležnoj komisiji za procenu šteta. Uneti podatak za svaku grupu obrazaca treba da predstavlja poslednji redni broj iz te grupe, jer obrasci treba prethodno da se numerišu od 1 do n, i da se redni broj upiše u za to predviđena šifarska polja. Broj tih obrazaca istovremeno će služiti kao kontrolni podatak za kontrolu kontingenata u mašinskoj obradi.
Pregled šteta po organizacijama i zajednicama u tabeli 3. izradiće se automatskom obradom svih obrazaca na kojima je procenjena šteta. Zbog toga je potrebno da se obrazac Š-07 savesno popuni kako ne bi nastala veća neslaganja između podataka iz obrade i ovog obrasca.
RATNA ŠTETA Obrazac: Š-08
Redni broj ovlašćene komisije:
Š 0 8
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
PROSEČNE CENE ZA PROCENU ŠTETA
Komisija koja je obezbedila cene...............................
-----------------------------------------------------------------------
R. Naziv pozicije rada, Jedinica mere Prosečna cena
br. materijal i dr. u dinarima
-----------------------------------------------------------------------
1 2 3 4
-----------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------------
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-08
U ovom obrascu unose se prosečne cene korišćene za procenu oštećenih građevinskih objekata, opreme i drugih sredstava pravnih i fizičkih lica, za procenu na obrtnim sredstvima fizičkih lica i za procenu uništenih objekata fizičkih lica.
Prosečne cene obezbeđuje nadležna komisija.
Procena štete za sva oštećena sredstva vrši se na osnovu predračuna troškova opravke radi njegovog dovođenja u prvobitno stanje. Za izradu takvog predračuna neophodne su odgovarajuće cene. To znači da za opravku građevinskih objekata treba obezbediti cene po pozicijama radova (obuhvaćen materijal i rad), a za sredstva opreme - prosečne cene po vrstama radova ili prosečne cene za norma-čas rada, s tim da cene za delove koji se zamenjuju i materijal daju komisije procenitelja.
Za radove u poljoprivredi i šumarstvu to treba da budu, na primer, prosečne cene za zaoravanje, oranje, sejanje, prskanje i zaprašivanje itd. ili za krčenje šume i sađenje sadnica.
Sve cene radova za opravku oštećenih sredstava treba preuzeti od više organizacija koje izvode konkretne radove, pa da se izračunaju prosečne cene.
Za obrtna sredstva fizičkih lica, odnosno za sve proizvode koji pripadaju grupama navedenim u obrascu Š-03, nadležna komisija treba da obezbedi prosečne cene koje će preuzeti od statistike, ZOIL-a ili će ih snimiti na tržištu. Za tekuću poljoprivrednu proizvodnju, lista proizvoda znatno je šira od liste iz obrasca Š-03. Na primer, za žitarice treba obezbediti cene za: pšenicu, kukuruz, ječam, raž, ovas, pirinač, proso, odnosno za sve proizvode koji se javljaju na području za koje se šteta procenjuje.
Za uništene objekte u svojini fizičkih lic, radi utvrđivanja nabavne i sadašnje vrednosti, nadležna komisija dužna je da obezbedi prosečne cene po vrstama zgrada, koje su navedene u uputstvu za obrazac Š-01, kod pitanja 4.
Ovde su navedene samo neke mogućnosti i načini obezbeđivanja prosečnih cena. Međutim, nadležne komisije za procenu šteta moraju sagledati koje su im sve cene potrebne, da bi se obezbedilo jedinstveno vrednovanje pojedinih vrsta šteta.
RATNA ŠTETA OBRAZAC Š-POM
Š P O M
Redni broj prijave ...
Redni broj obrasca ...
OBRAČUN TROŠKOVA ZA OPRAVKU OŠTEĆENOG SREDSTVA I
UTVRĐIVANjE VREDNOSTI SPAŠENOG MATERIJALA
1. Podaci za jedinicu za koju se vrši procena
a) Naziv organizacije-zajednice
Ime i prezime vlasnika
b) Matični broj jedinstvenog registra organizacije-zajednice
Redni broj jedinice u njenom sastavu
v) Vrsta organizacije - oblik udruživanja
g) Opština ...........
d) Delatnost (šifra prema JKD)
đ) Oblik svojine: društvena, privatna, zadružna, mešovita i državna
2. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: dan ... mesec ... godina ...
do: dan ... mesec ... godina ...
3. Lokacija sredstva: Opština ............
Mesto (naselje) ...........
Ulica i broj .............
-----------------------------------------------------------------------------
R. Vrsta i naziv Šifra Pozicija radova Jedinica Količina Cena Vrednost
br. materijala i materijali mere u din.
-----------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5 6 7 8
-----------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------------------
Uputstvo: Obrazac Š-POM, koristi se kao pomoćni obrazac pri popunjavanju
obrasca Š-01, Š-03, Š-04 i Š-05
RATNA ŠTETA Obrazac: Š-ŽS-1
Redni broj ovlašćene komisije:
Š Ž S 1
Redni broj prijave
Pravno lice
Fizičko lice
ŠTETE UČINjENE ŽIVOTNOJ SREDINI
1. PODACI ZA JEDINICU ZA KOJU SE VRŠI PROCENA
1.1. Naziv organizacije
...................................... Matični broj ......
Jedinice u sastavu
...................................... JUS
1.2. Adresa
Naselje: ..............................
Opština: .............................
1.3. Ime i prezime odgovornog lica
1.4. Delatnost
1.5. Broj zaposlenih
1.6. Oblik svojine
Društvena 1
Privatna 2
Zadružna 3
Mešovita 4
Državna 5
2. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: sat dan mesec godina
do: sat dan mesec godina
3. LOKACIJA
3.1. Lokacija
Naselje:
Opština:
3.2.
Vrsta lokacije (moguće više odgovora)
Velika urbana (veliki grad, grad) 1
Mala urbana (selo) 2
Udaljena (slabo naseljena) 3
Seoska (njiva, šuma) 4
Obala reke - mora 5
Prirodni rezervat 6
Druga (navesti koja)
4. SITUACIJA
Nastalo je oštećenje 1
Nastalo je uništenje 2
Potencijalna opasnost usled oštećenja 3
Izbačen opasan otpad (delovi projektila,
letilica i sl.) 4
Projektili sa radioaktivnim punjenjem 5
Biološka, hemijska i druga sredstva 6
Bliži podaci (ako su poznati)
5. POSLEDICE
Efekti na životnu sredinu 1
Tehnološki/industrijski/hemijski udesi 2
Migracija stanovništva kao posledica
efekata na životnu sredinu 3
Efekti na život i zdravlje ljudi kao
posledica zagađivanja životne sredine 4
Bliži detalji (ako su poznati)
6. EFEKTI NA ŽIVOTNU SREDINU
6.1. Vrste i količine opasnih i štetnih materija koje su
prouzrokovale posledice na životnu sredinu
a) u vazduhu jed. mere količina
1. Sumpor dioksid kg
2. Azotni oksidi t
3. Organske isparljive materije t
4. Hlor t
5. Amonijak t
6. Fluorovodonik t
7. Ugljen disulfid t
8. Cijanovodonik kg
9. Fozgen kg
10. Vodoniksulfid t
11. Vinilhloridmonomer t
12. Benzopiren t
13. Radionuklidi t
14. Ostale (bliže navesti) spec. aktivnost
b) u vodi jed. mere količina
1. Sulfati t
2. Nitrati t
3. Pesticidi kg
4. Teški metali kg
5. Polihlorovanibifenili kg
6. Nafta t
7. Benzin t
8. Radionuklidi spec. aktivnost
9. Ostale (bliže navesti) ...............
v) u zemljištu jed. mere količina
1. Olovo kg
2. Živa kg
3. Kadmijum kg
4. Arsen kg
5. Bakar kg
6. Cink kg
7. Polihlorovanibifenili kg
8. Nikl kg
9. Trihloroetilen kg
10. Tetrahloretan kg
11. Toulen kg
12. Hrom kg
13. Hloroform kg
14. Radioniklidi spec. aktivnost
15. Ostale (bliže navesti) ...............
6.2. Implikacije na životnu sredinu (moguće više odgovora)
dovelo do tehnološkog/hemijskog/industrijskog udesa 1
uništeno je osetljivo, retko ili ugroženo stanište 2
zagađenje slatkovodnih vodotoka/podzemnih voda 3
atmosfersko zagađenje 4
uticaj na njive/plantaže 5
zagađenje mora 6
dugoročno zagađenje zemljišta 7
dugoročno zagađenje voda 8
dugoročno zagađenje vazduha 9
uticaj na promenu klime 10
uticaj na ozonski omotač 11
dugoročno ugrožavanje biodiverziteta 12
pomeranje zemljišta 13
sleganje zemljišta 14
poplava 15
uništenje/oštećenje šuma 16
požar 17
drugo (bliže navesti)
6.3. Bliži detalji ako su poznati
7. TEHNOLOŠKI/INDUSTRIJSKI/HEMIJSKI UDESI USLED RATNIH DEJSTAVA
7.1. Opis situacije (moguće više odgovora)
ispuštanje/izlivanje opasnih materija u životnu sredinu 1
požar 2
eksplozija 3
ispuštanje/izlivanje nafte, benzina, kerozina iz
rezervoara, skladišta, postrojenja i sl. 4
7.2. O kakvom se industrijskom postrojenju/transportu radi
(moguće više odgovora)
hemijsko postrojenje 1
skladište 2
rafinerija 3
naftovod 4
brana 5
deponija 6
ostalo (bliže navesti)
7.3. Opšte karakteristike opasnih materija o kojima je reč
(moguće više odgovora)
toksične 1
ekotoksične 2
eksplozivne 3
zapaljive 4
opasan otpad 5
ostalo (bliže navesti)
7.4. Mesto opasne materije u procesu (moguće više odgovora)
sirovina 1
međuproizvod 2
nusproizvod 3
gotov proizvod 4
otpad 5
transport 6
skladište 7
ostalo (bliže navesti)
7.5. Ostale informacije o opasnim materijama jed. mere količina
tečno m3
čvrsto kg
gas m3
čestice kg
mulj kg
ostalo (bliže navesti)
8. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA KAO POSLEDICE EFEKATA NA ŽIVOTNU SREDINU
9. EFEKTI NA ŽIVOT I ZDRAVLjE LjUDI KAO POSLEDICA ZAGAĐIVANjA ŽIVOTNE SREDINE
9.1. Posledice biološkog delovanja
Broj umrlih
Broj obolelih (ukupno)
Ambulantno lečenih
Bolničko lečenih
9.2. Posledice hemijskog delovanja
Broj umrlih
Broj obolelih (ukupno)
Ambulantno lečeni
Bolničko lečeni
9.3. Posledice radiološkog delovanja
Broj umrlih
Broj obolelih (ukupno)
Ambulantno lečeni
Bolničko lečeni
10. ZAHVAĆENO PODRUČJE PREMA PROCENAMA ILI OCENAMA
10.1. Neposredna šteta/efekat (moguće više odgovora)
ljudske žrtve ili povrede 1
ekološka šteta 2
oštećena/uništena nacionalna baština (prirodna i kulturna) 3
oštećenje opreme/infrastrukture/materijalne štete 4
poremećaj odnosa u zajednici 5
poremećaj/zagađenje komponenata životne sredine (vazduh, voda,
zemljište, more, biodiverzitet i dr.) 6
drugo (bliže navesti)
10.2. Ugrožene komponente životne sredine (moguće više odgovora)
kopneni ekosistemi 1
površinske vode 2
podzemne vode 3
obala/more 4
vazduh 5
zemljište 6
domaće životinje 7
šuma 8
drugo (bliže navesti)
10.3. Prekogranični efekti/zagađenje da 1
ne 2
(ako je odgovor da bliže navesti)
10.4. Dodatne informacije o ovim efektima da 1
ne 2
(ako je odgovor da bliže navesti)
11. STEPEN ZAGAĐENjA (uopštena procena)
malo zagađenje 1
srednje zagađenje 2
oštećeno/uništeno 3
12. HITNE I PRIVREMENE INTERVENCIJE
gašenje požara 2
raščišćavanje i druge intervencije 2
izmeštanje i zbrinjavanje 3
sanacija 4
13. STEPEN UGROŽENOSTI
hitne i privremene intervencije 1
sanacija nije moguća 2
sanacija delimično moguća 3
14. SANACIJA NASTALE ŠTETE
rekonstrukcija i revitalizacija infrastrukture 1
rekonstrukcija i revitalizacija opreme 2
uvođenje nove opreme i tehnologije 3
druge mere sanacije životne sredine (bliže navesti) 4
15. STANjE OPREME, INFRASTRUKTURE I ŽIVOTNE SREDINE PRE NASTANKA ŠTETE
(uopštena procena)
dobro 1
zadovoljavajuće 2
loše 3
16. PROCENjENA ŠTETA U HILjADAMA DINARA (1000 dinara)
hitne i privremene intervencije
sanacija infrastrukture
sanacija opreme
uvođenje nove opreme i tehnologije
uništena infrastruktura
uništena oprema
Druge mere sanacije u životnoj sredini
17. ŠTETA NASTALA UNIŠTAVANjEM I POVREĐIVANjEM LjUDSKIH ŽIVOTA U
INDUSTRIJSKIM POSTROJENjIMA (broj)
ljudske žrtve
povrede (opekotine, trovanja i sl.) - lakše
teže
18. ŠTETA UČINjENA KOMPONENTAMA ŽIVOTNE SREDINE, KAO POSLEDICA
RATNIH DEJSTAVA U HILjADAMA DINARA (1000 dinara)
----------------------------------------------------------------------------
Komponente životne Dovođenje u štete u životnoj ukupne štete
sredine prethodno stanje sredini izazvane udesom
usled ratnih dejstava
----------------------------------------------------------------------------
Vazduh
voda (površinske, podzemne)
zemljište
more
šume
Zaštićena prirodna dobra
biodiverzitet
ostalo
----------------------------------------------------------------------------
19. ŠTETE U ŽIVOTNOJ SREDINI
----------------------------------------------------------------------------
Detaljan opis
----------------------------------------------------------------------------
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-ŽS-1
Ovaj obrazac se koristi za utvrđivanje ratne štete u životnoj sredini prouzrokovane ratnim dejstvima.
Životna sredina su prirodne vrednosti (vazduh, voda, more, zemljište, šume i biodiverzitet), radom stvorene vrednosti i ukupan prostor u kome čovek živi.
Na pitanja u obrascu se odgovara na dva načina, i to: zaokruživanjem odgovarajućeg broja ili odgovorom na postavljeno pitanje.
Odgovori na pitanja popunjavaju se na osnovu dokumentacije inspekcijskih organa nadležnih za zaštitu životne sredine i drugih nadležnih organa, i neposrednog uvida na terenu.
Obrazac se popunjava u pet jednakih primeraka. Primerci sa prilozima se dostavljaju na odredišta data u priloženom Uputstvu o načinu dostavljanja obrazaca Š-ŽS-1 i Š-ŽS-2. Uz popunjeni obrazac prilaže se foto-dokumentacija i druga dokumentacija od značaja, ukoliko postoji, kao i obrazac Š-POM po kome je šteta procenjena.
Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva).
Efekti na životnu sredinu
Količine opasnih i štetnih materija upisuju se na osnovu podataka (rubrika 6.1). Ukoliko postoje uslovi, u rubriku 6.3. upisuju se podaci monitoringa implikacija 6.2. za materije iz 6.1, od strane ovlašćenih i drugih angažovanih ustanova (sa navođenjem metodologije i ustanove koja je radila merenja) i drugi podaci koji su od značaja. Monitoring vazduha, pored monitoringa navedenih supstanci u 6.1. treba da sadrži: a) u vazduhu: čestice, mikrobiološke pokazatelje, i dr.; b) u vodi: suspendovane materije, kiselost-baznost, biohemijsku potrošnju kiseonika, hemijske potrošnju kiseonika, ukupan kiseonik, mikrobiološke pokazatelje i dr., i v) u zemljištu: mikrobiološke pokazatelje, i dr.
Tehnološki-industrijski-hemijski udesi usled ratnih dejstava
Udesi usled ratnih dejstava su iznenadni i nekontrolisani događaji ili niz događaja nastalih nekontrolisanim oslobađanjem, izlivanjem ili rasturanjem opasnih materija u životnu sredinu, pri njihovoj proizvodnji, upotrebi, prevozu, skladištenju, prometu, odlaganju ili dugotrajnom akumuliranju, u tehnološkim - industrijskim - hemijskim procesima.
Opšte karakteristike opasnih materija se daju u skladu sa važećim propisima.
Migracija stanovništva kao posledica efekata na životnu sredinu
Opisati pomeranje stanovništva uslovljeno zagađivanjem životne sredine nastalo usled ratnih dejstava.
Efekti na život i zdravlje ljudi kao posledica zagađivanja životne sredine
Opisati uočene efekte na zdravlje ljudi usled zagađivanja životne sredine nastale usled ratnih dejstava (prva reagovanja).
Stepen zagađenja
Stepen zagađenja se utvrđuje na osnovu uopštene procene efekata ratnih dejstava na životnu sredinu.
Hitne i privremene intervencije
Upisuju se već izvršene ili hitno potrebne mere, a na osnovu uvida u stanje na terenu.
Stepen ugroženosti
Upisuje se procena na osnovu uvida u stanje na terenu.
Sanacija nastale štete
Sanacija životne sredine su mere i aktivnosti dovođenja životne sredine u stanje pre udesa, odnosno u stanje koje zadovoljava propisima utvrđene uslove za komponente životne sredine (vazduh, voda, more, zemljište, šume, biodiverzitet i dr.).
Navodi se jedan ili više mogućih potrebnih oblika sanacije.
Stanje opreme, infrastrukture i životne sredine pre nastanka štete
Identifikuje se stanje opreme, infrastrukture i životne sredine pre ratnih dejstava, prvenstveno u pogledu one opreme, infrastrukture i stanja životne sredine, koje su pretrpele uništenja, oštećenja ili degradaciju.
Šteta učinjena komponentama životne sredine
Iskazuje se zbirno za sve komponente životne sredine, uključujući i štete iz obrasca Š-ŽS-2.
Štete u životnoj sredini
U rubriku 19 treba dati detaljne i pojedinačne opise mesta, vrste i obima štete. Ovaj otpis treba da bude praćen dodatnom dokumentacijom (identifikacija opasnih materija, rezultati monitoringa, dokumentacija o delovima projektila/letilica kao ispuštenom otpadu na lokaciji, i drugi) i faktografskom građom (slike, fotografije i dr.), ukoliko postoji.
RATNA ŠTETA Obrazac Š-ŽS-2
Redni broj ovlašćene komisije:
Š Ž S 2
Redni broj prijave
ŠTETE NA ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM DOBRIMA I BIODIVERZITETU
1. NAZIV ORGANIZACIJE KOJA UPRAVLjA PRIRODNIM DOBROM
........................................ Matični broj
JUS
2. VREME NASTANKA RATNE ŠTETE
od: sat dan mesec godina
do: sat dan mesec godina
3. NAZIV PRIRODNOG DOBRA
4. LOKACIJA PRIRODNOG DOBRA
Republika, AP:
Opština:
Mesto (naselje):
Ulica i broj:
5. VRSTA PRIRODNOG DOBRA
Nacionalni park 1
Park prirode (regionalni i prirodni park) 2
Predeo izuzetnih odlika (predeo posebnih prirodnih odlika) 3
Rezervat prirode (opšti, specijalni) 4
Spomenik prirode 5
Prirodna retkost (retke biljne i životinjske vrste) 6
Ostala prirodna dobra 7
6. ZNAČAJ PRIRODNOG DOBRA
Dobro od međunarodnog značaja:
- Svetska prirodna baština 1
- Rezervat biosfere (MAB-Man and Biosphere) 2
- Ramsarsko područje 3
- IBA područje 4
- ostala dobra (prema CITES, Bonskoj, Bern, konvenciji i dr) 5
- Vrste flore i faune sa crvenih lista 6
Dobro od izuzetnog (nacionalnog) značaja 7
Dobro od velikog značaja 8
Značajno prirodno dobro 9
7. KOMPONENTE BIODIVERZITETA
Genetički diverzitet 1
Specijski diverzitet (diverzitet vrsta) 2
Ekosistemski diverzitet 3
8. SVOJINA
Društvena 1
Privatna 2
Zadružna 3
Mešovita 4
Državna 5
9. STEPEN OŠTEĆENjA
Lako oštećeno 1
Teško oštećeno 2
Uništeno 3
10. HITNE I PRIVREMENE INTERVENCIJE
Gašenje požara 1
Dekontaminacija 2
Raščišćavanje i druge intervencije 3
Premeštanje i zbrinjavanje 4
11. SANACIJA NASTALE ŠTETE
Revitalizacija 1
Reintrodukcija vrsta 2
Restauracija pejsaža 3
12. PROCENjENA ŠTETA (u hiljadama dinara)
Hitne intervencije
Sanacija nastale štete
Šteta nastala uništenjem
13. STANjE PRE NASTANKA ŠTETE
Dobro 1
Zadovoljavajuće 2
14. STEPEN UGROŽENOSTI
Sanacija nije moguća 1
Sanacija je moguća 2
Hitne intervencije 3
15. PROMENA STATUSA
Isti status 1
Prekategorizacija 2
Brisanje zaštite 3
16. KATEGORIZACIJA OŠTEĆENjA
Izvornost biodiverziteta 1
Struktura i funkcije šuma i šumskog zemljišta 2
Integritet objekata geonasleđa 3
Ambijentalne i kulturne vrednosti 4
Detaljan opis (vreme, mesto, vrsta, razmera oštećenja i procena posledica)
U ....................... Članovi komisije
Dan ... mesec ... godina ... 1. ..........................
2. ..........................
3. ..........................
UPUTSTVO ZA POPUNjAVANjE OBRASCA Š-ŽS-2
Zaštićeno prirodno dobro je očuvani deo prirode posebnih prirodnih vrednosti u pogledu biološke raznovrsnosti, osobenosti geo-nasleđa i pejsažnih obeležja, zbog kojih ima trajni ekološki, naučni, kulturni, obrazovni, zdravstveno-rekreativni, turistički i drugi značaj, zbog čega kao dobro od opšteg interesa uživa posebnu zaštitu.
Na pitanja u obrascima odgovara se na tri načina, i to: upisivanjem odgovora na za to predviđenoj liniji, zaokruživanjem broja (šifre) pored tačnog odgovora i upisivanjem cifarskih podataka u za to predviđena šifarska polja.
Pravilno upisan podatak je na primer: / / /1/2/
Na pitanja 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 13 odgovor se daje prema postojećim evidencijama u nadležnoj organizaciji za zaštitu prirode, a na pitanja 8, 9, 10, 11, 12, 14, 15 i 16 komisija odgovara na osnovu uvida u zaštićeno prirodno dobro na terenu.
Obrazac se popunjava u dva primerka. Uz popunjeni obrazac prilaže se skica oštećenja sa najnužnijim merama, fotodokumentacija i obrazac Š-POM, na kome je šteta procenjena.
1. Naziv organizacije koja upravlja prirodnim dobrom
2. Vreme nastanka ratne štete
Upisuje se vreme nastanka ratne štete za koju se vrši procena (prvog i poslednjeg ratnog dejstva).
3. Naziv prirodnog dobra
Navodi se naziv zaštićenog prirodnog dobra prema aktu o stavljanju pod zaštitu, prostornom planu i drugim relevantnim dokumentima, dok se vrsta zaštite upisuje o okviru pitanja br. 5.
4. Lokacija prirodnog dobra
Za prirodne retkosti, odnosno zaštićene biljne i životinjske vrste, čije su populacije i zajednice obuhvaćene posledicama ratnih dejstava izvan područja drugih zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnih parkova, parkova i rezervata prirode i dr.), navodi se što preciznija lokacija njihovih staništa.
5. Vrsta prirodnog dobra
Zaštićena prirodna dobra na teritoriji SR Jugoslavije, uvrštavaju se na osnovu svojih obeležja i režima zaštite u jednu od prvih šest grupa dobara. Izuzetno zaštićeno prirodno dobro može se uvrstiti u grupu 7 (ostala prirodna dobra) ukoliko se po definiciji i režimu zaštite bitno razlikuje od prvih šest vrsta prirodnih dobara.
6. Značaj prirodnog dobra
Navode se ne samo prirodna dobra upisana u međunarodne liste, već i ona koja se nalaze na preliminarnim jugoslovenskim spiskovima za upis u svetske i evropske liste značajnih prirodnih dobara po osnovu različitih konvencija i međunarodnih programa.
Za prirodna dobra koja nisu zvanično kategorisana potrebno je utvrditi kategoriju značaja na osnovu stručne procene prema važećim kriterijumima za kategorizaciju u okviru pitanja broj 7.
7. Komponente biodiverziteta (biološke raznovrsnosti)
Biodiverzitet je raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema.
Genetički diverzitet podrazumeva ukupnu sumu i raznovrsnost gena, odnosno genetičkih informacija koje sadrže sve pojedinačne vrste lišajeva, gljiva, biljaka i životinja.
Specijski diverzitet obuhvata ukupan broj vrsta na određenom području ili regionu.
Ekosistemski diverzitet obuhvata raznovrsnost staništa i geobiocenoza, kao i ekoloških procesa kojima se ostvaruje funkcionalnost ekosistema.
Upisuje se jedan ili više vidova karakteristika biološke raznovrsnosti koje su od značaj za procenu ugroženosti pojedinih komponenti ili elemenata biodiverziteta (promene brojnosti, gustina, distribucija određenih populacija i vrsta, strukture biocenoze - ključne vrste i sl. promene ekoloških uslova i ključnih ekoloških procesa u ekosistemu i dr.).
Na ovo pitanje se odgovara nezavisno od toga da li su navedene komponente biodiverziteta ugrožene, oštećene ili uništene u okviru zaštićenog prirodnog dobra ili izvan njega.
8. Svojina
Upisuje se preovlađujući oblik svojine nad zemljištem (nepokretnostima) na području zaštićenog prirodnog dobra.
9. Stepen oštećenja
Stepen oštećenja se utvrđuje na osnovu procene ukupnih efekata ratnih dejstava na osnovne vrednosti zaštićenog prirodnog dobra u celini.
10. Hitne i privremene intervencije
Upisuju se već izvršene ili hitno potrebne mere tehničke i biološke zaštite, a na osnovu uvida u stanje na terenu.
11. Sanacija nastale štete
Navodi se jedan ili više mogućih i potrebnih oblika sanacije posledica ratnih dejstava, koji uključuju izradu odgovarajuće dokumentacije i izvođenja radova.
12. Procenjena šteta
Procena štete se vrši na osnovu odgovarajućih odredbi ove odluke, kao i primenom adekvatnih metodologija ekonomskog vrednovanja šteta u životnoj sredini.
Procenom se obuhvataju troškovi hitnih intervencija, kao i planirani troškovi za radove na sanaciji. Ukupna suma procenjene štete se obračunava kao zbir troškova za pojedinačna oštećenja na zaštićenom prirodnom dobru. Pri proceni štete na zemljištu, zasadima, šumi i divljači primenjuje se metodologija data uz obrazac Š-03.
13. Stanje pre nastanka štete
Identifikuje se stanje zaštićenog prirodnog dobra pre ratnih dejstava, prvenstveno u pogledu onih obeležja koja su pretrpela oštećenja ili degradaciju.
14. Stepen ugroženosti
Stepen ugroženosti se procenjuje u odnosu na promene primarnih obeležja celine zaštićenog prirodnog dobra. Pretpostavlja se da je sanacija, najčešće, moguća. Pojedina prirodna dobra, ipak, mogu biti uništena, ili njihova glavna svojstva nepovratno degradirana, i u takvim slučajevima se ne planira sanacija. Takođe, navode se i prirodna dobra gde su neophodne mere hitne intervencije.
15. Promena statusa
Procenjuje se da li je usled oštećenja izazvanih ratnim dejstvima potrebna promena zaštitnog statusa, u pogledu vrste (pravnog oblika) i kategorije (značaja) zaštite prirodnog dobra.
16. Kategorizacija oštećenja
Oštećenja se kategorišu na osnovu jednog ili više navedenih indikatora poremećaja osnovnih vrednosti zaštićenog prirodnog dobra.
U nastavku obrasca se daje detaljni pojedinačni opis mesta, vrste i obima oštećenja, kao i preliminarna procena posledica tih oštećenja. Ovaj opis treba da bude praćen dodatnom faktografskom građom (skice, fotografije i dr.).
Napomena
Kod pitanja pod rednim brojem, 6, 7 10, 11, 14 i 16 može se istovremeno označiti više ponuđenih odgovora.
UPUTSTVO O NAČINU DOSTAVLjANjA OBRAZACA Š-ŽS-1 I Š-ŽS-2
Obrasci Š-ŽS-1 i Š-ŽS-2 predstavljaju rekapitulaciju svih procenjenih šteta učinjenih životnoj sredini u organizacijama i zajednicama u kojima je ta procena vršena.
Ovaj pregled šteta se vrši radi evidentiranja posledica ratnih dejstava učinjenih životnoj sredini.
Obrasci Š-ŽS-1 i Š-ŽS-2 se popunjavaju u pet jednakih primeraka, od kojih:
- tri primerka se dostavljaju nadležnim komisijama za utvrđivanje ratne štete,
- jedan primerak se dostavlja Ministarstvu za zaštitu životne sredine Republike Srbije ili Ministarstvu za zaštitu životne sredine Republike Crne Gore,
- jedan primerak se dostavlja nadležnom saveznom ministarstvu za životnu sredinu, Saveznom ministarstvu za razvoj, nauku i životnu sredinu, Sektor za životnu sredinu,
Prilog 2
VRSTE PREDUZEĆA, ORGANIZACIJA I ZAJEDNICA
OBLICI ORGANIZOVANjA
- preduzeća:
ortačko društvo 10
komanditno društvo 11
akcionarsko društvo 12
jednočlano akcionarsko društvo 13
društvo s ograničenom odgovornošću 14
jednočlano društvo s ograničenom odgovornošću 15
društveno preduzeće 16
javno preduzeće 17
preduzetnik 18
poslovno udruženje 19
- zadruge:
zemljoradnička zadruga 21
stambena zadruga 22
potrošačka zadruga 23
zanatska zadruga 24
zdravstvena zadruga 25
omladinska, studentska i učenička zadruga 26
druga zadruga 29
- banke i druge finansijske organizacije:
banka 31
druga finansijska organizacija 32
- berze:
berza 33
berzanski posrednik 34
- organizacije za osiguranje:
akcionarsko društvo za osiguranje 36
društvo za uzajamno osiguranje 37
agencija za poslove pružanja drugih usluga u
osiguranju 38
- ustanove:
ustanova 85
- ostale organizacije:
državni organi 71
pravosudni organi 72
organ jedinice lokalne samouprave 73
politička organizacija 81
društvena organizacija 82
udruženje građana 83
ostali oblici 90
OBLICI SVOJINE
bez oznake svojine 0
društvena 1
privatna 2
zadružna 3
mešovita 4
državna 5
Prilog 3
NOMENKLATURA SREDSTAVA I DRUGIH DOBARA
-----------------------------------------------------------------------------
Šifra Naziv sredstava - dobara Jedinica mere
-----------------------------------------------------------------------------
1 2 3
-----------------------------------------------------------------------------
0 ZEMLjIŠTE
0100 Poljoprivredno zemljište
0110 Obradivo poljoprivredno zemljište ha
0120 Ostalo poljoprivredno zemljište ha
0200 Šumsko zemljište ha
0300 Građevinsko zemljište ha
0400 Ostalo zemljište ha
1 GRAĐEVINSKI OBJEKTI
Hidrograđevinski objekti
1010 Brane i nasipi m3
Brane i napisi kod hidroelektrana, hidrotehničkih
melioracija, za uređenje bujica, kod regulacionih
vodotoka, morskih solana i sl.
1020 Kanali m
Kanali kod hidroelektrana, plovni kanali, za dovod i odvod
vode u industriji i kod termoelektrana, kod hidrotehničkih
melioracija i sl.
1030 Bazeni m2
Bazeni u industriji, fiskulturni, za kupanje i ostali
bazeni, osim ribnjaka
1040 Tuneli i cevovodi za dovod i odvod vode m
Dovodni i odvodni tuneli i cevi pod pritiskom kod
hidroelektrana, tuneli i cevovodi u industriji, šahtovi
pod pritiskom kod hidroelektrana i sl.
1050 Osiguranje obala m
Osiguranje obala kamenom, zidom i drugim materijalom,
osiguranje i uređenje obala u gradovima (kejovi i šetališta)
1060 Spoljni vodovod m ili m3
Vodovodi, dovodi i razvodna mreža (m), kaptažne građevine,
vodovodni rezervoari, crpne stanice, objekti za
prečišćavanje vode i drugi objekti
1070 Spoljna kanalizacija m ili kom.
Kanali i kolektori (m), objekti za prečišćavanje otpadnih
voda, šahtovi i drugi objekti
1099 Nepomenuti hidrograđevinski objekti m
Saobraćajni objekti
1111 Železničke pruge normalnog koloseka m
1112 Ostale pruge m
Železničke pruge uskog koloseka, industrijske i šumske
pruge, stanični koloseci i tramvajske pruge
1120 Železnički mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci i vijadukti m
1131 Auto-putevi m
1132 Magistralni putevi m
1133 Regionalni putevi m
1134 Ostali putevi m
Lokalni putevi, šumski, u fabričkom i bolničkom m
krugu i sl.
1140 Drumski mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci i vijadukti m
1150 Ulice i trgovi m2
Sve vrste ulica i trgova, bez obzira na zastor gornjeg
stroja (parkovi i druge zelene površine obuhvaćene su
šifrom 1772)
Tuneli i galerije m
1161 Tuneli i galerije na železničkim prugama
1162 Tuneli i galerije na putevima
1180 Operativne obale m
Luke sa lukobranima
1191 Avionske piste m
1199 Nepomenuti saobraćajni objekti m
Elektroenergetski i ostali transportni objekti hilj. din.
1210 Elektroenergetski vodovi i mreže m trase
Dalekovodi, električna mreža za železnicu i za tramvaje i
trolejbuse, vazdušni i kablovski vodovi jake i slabe struje
sa uličnom rasvetom i sl.
1220 TT linije, kablovi, kablovske kanalizacije, SS linije i SS
kanalizacije m linije
1230 Trafostanice m2
1310 Naftovodi, gasovodi, parovodi i cevovodi m
1320 Žičare m
Viseće i lančane žičare, jamske, sportske uspinjače i sl.
1399 Nepomenuti elektroenergetski i ostali transportni objekti hilj. din.
Privredne zgrade i objekti
1410 Istražne bušotine m
1421 Eksploataciona okna, hodnici, uskopi, niskopi i jamske
prostorije (m3) m ili m3
1422 Otkrivke m3
1426 Eksploatacione bušotine m
1510 Industrijske proizvodne zgrade (osim hala i hangara) m2
Proizvodne zgrade, uključujući i termo, hidro i nuklearne
elektrane (za toplane šifra 1772)
1520 Hale i hangari u svim delatnostima m2
1530 Industrijske peći, sušare i dimnjaci m2 ili m3
Zidane ciglane, zidane krečane, peći, u industriji
vatrostalnog materijala, visoke peći, sušare,
horizontalne i vertikalne peći u fabrikama cementa,
fabrički dimnjaci i sl.
1540 Silosi, hladnjače, rezervoari i cisterne u svim
delatnostima m3
1550 Skladišta - magacini proizvoda, materijala i oruđa za rad
u svim delatnostima m2
1610 Staje za krupnu i sitnu stoku i svinjci m2
1620 Živinarnici m2
1645 Ribnjaci i mrestilišta m2
1650 Zgrade i objekti u šumarstvu m2
Šumarske, lugarske i lovačke kuće i kuće za drvoseče, šupe
i dr.
1710 Zgrade železničkog saobraćaja m2
Železničke stanice, remize, garaže i druge vrste zgrada
(Ukoliko nisu hale i hangari)
1720 Zgrade vodenog i vazdušnog saobraćaja m2
(Ukoliko nisu hale i hangari)
1730 Zgrade drumskog i gradskog saobraćaja m2
(Ukoliko nisu hale i hangari)
1740 Zgrade i objekti PTT, radio i televizijskih stanica m2
1751 Zgrade u trgovini m2
Trgovačke robne kuće, prodavnice, izložbeni paviljoni,
kiosci, apoteke i sl.
1754 Hoteli m2
1755 Moteli, odmarališta i druge zgrade ugostiteljstva i turizma m2
1771 Zgrade i objekti za zanatstvo m2
1772 Zgrade i objekti za komunalnu delatnost m2
Zgrade toplana i plinara, javnog vodovoda i kanalizacije,
toplih i hladnih kupatila; pijace i javni parkovi, objekti
na grobljima, javne garaže i dr.
1780 Upravne zgrade preduzeća m2
1799 Nepomenuti privredni objekti hilj. din.
Vanprivredne zgrade i objekti
1810 Stambene zgrade (za zgrade u izgradnji
šifra 1910) m2
1814 Vikend-kuće m2
1821 Školske zgrade m2
Sve vrste školskih zgrada
1822 Zgrade za naučnoistraživačku delatnost m2
1831 Zgrade i objekti za kulturu i umetnost m2
Domovi kulture, pozorišta, filmski studiji, bioskopi,
biblioteke, čitaonice
1832 Zgrade i objekti za informacije m2
Zgrade za izdavačku i novinsku delatnost radio i sl.
stanice, radio i TV studiji i dr.
1840 Zgrade za zdravstvenu zaštitu m2
Bolnice, klinike, klimatska i banjska lečilišta,
zdravstveni domovi i stanice, poliklinike i ambulante (za
apoteke šifra 1751)
1850 Zgrade za društvenu i socijalnu zaštitu m2
Jasle, obdaništa, domovi za defektnu decu i odrasle,
domovi za invalide, domovi staraca, đački i studentski
domovi i sl.
1860 Fiskulturne zgrade i objekti m2
Sve vrste fiskulturnih zgrada, stadioni i sportski tereni
(za bazen šifra 1030)
1870 Zgrade savezne države, republika članica, organa
lokalne samouprave i fondova m2
1893 Skloništa m2
1899 Nepomenuti objekti u vanprivrednim delatnostima hilj. din.
1910 Stambene zgrade u izgradnji m2
1920 Ostali objekti u izgradnji hilj. din.
2 OPREMA
2300 Energetske mašine, uređaji i postrojenja kom.
2400 Mašine radilice i postrojenja opšte namene kom.
2500 Sredstva i specifične mašine, uređaji i postrojenja kom.
2600 Sredstva transporta i veza
2610 Specifična sredstva železničkog saobraćaja kom.
2620 Specifična sredstva i uređaji pomorskog saobraćaja kom.
2630 Specifična sredstva i uređaji unutrašnje plovidbe kom.
2640 Specifični uređaji vazdušnog saobraćaja kom.
2650 Drumska transportna vozila (izuzev zaprežnih) kom.
2660 Sredstva veza kom.
2670 Ostali uređaji i sredstva transporta i veza kom.
2700 Krupan alat, instrumenti, laboratorijska oprema, pogonski,
poslovni i neposlovni inventar kom.
2900 Ostala nepomenuta oprema kom.
3 DUGOGODIŠNjI ZASADI
3800 Dugogodišnji zasadi
3810 Voćnjaci ha
3820 Vinogradi ha
3830 Hmeljarnici ha
3890 Dugogodišnji zasadi u izgradnji ha
4 ŠUME I DIVLjAČ
4100 Šume
4110 Šume lišćara ha
4120 Šume četinara ha
4200 Divljač kom.
5 STOČNI FOND, ŽIVINA I RIBA
5910 Konji, mule, magarci, mazge grla
5920 Goveda i bivoli
5921 Goveda za priplod grla
5922 Ostala goveda grla
5930 Svinje
5931 Svinje za priplod grla
5932 Ostale svinje grla
5940 Ovce i koze
5941 Ovce i koze za priplod grla
5942 Ostale ovce i koze grla
5950 Živina kom.
5960 Košnice pčela broj koš.
5970 Riba tona
6 OBRTNA SREDSTVA
6100 Sirovine, reprodukcioni materijal i sitan inventar hilj. din.
6200 Poluproizvodi i nedovršeni proizvodi hilj. din.
6300 Tekuća poljoprivredna proizvodnja
6310 Žitarice tona
6320 Industrijske bilje tona
6330 Povrtarsko bilje tona
6340 Stočno krmno bilje tona
6350 Livade i pašnjaci tona
6360 Rasadnici tona
6370 Voće tona
6380 Grožđe tona
6390 Ostalo tona
6400 Gotovi proizvodi hilj. din.
6500 Trgovačka roba hilj. din.
7 DOBRA
7100 Kulturna dobra
7110 Objekti kom.
7120 Predmeti
7200 Dobra u domaćinstvu
7210 Motorna putnička drumska vozila, čamci, brodice kom.
7220 Nameštaj kom.
7230 Aparati i drugi predmeti za domaćinstvo kom.
8 OSTALA SREDSTVA I DOBRA
8100 Zlato, novac, dragocenosti, vrednosni papiri hilj. din.
8200 Umetničke slike i drugi umetnički predmeti hilj. din.
8300 Dokumentacija hilj. din.
8400 Knjige i arhivska građa hilj. din.
8500 Ostalo hilj. din.
-----------------------------------------------------------------------------
Prilog 4
AMORTIZACIONE STOPE ZA STAMBENE I OSTALE ZGRADE
Procenti kojima treba umanjiti novu vrednost stambenih i ostalih zgrada
zbog starosti i dotrajalosti
------------------------------------------------------------------------
Godina Godina verovatnog trajanja zgrade
starosti ---------------------------------------------------------------
do 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 i više
------------------------------------------------------------------------
5 12 8 5 4 3 3 3 2 2 2 2
10 30 18 12 10 8 6 5 5 4 4 3
15 52 30 21 16 12 10 9 8 7 6 5
20 80 44 30 22 18 14 12 11 10 8 8
25 61 41 30 23 19 16 14 12 11 10
30 80 52 38 30 24 21 18 16 14 12
35 65 48 37 30 25 22 19 17 15
40 80 58 44 36 30 25 22 20 18
45 68 52 42 35 30 26 23 21
50 80 61 48 41 34 30 26 23
55 71 55 47 39 34 30 27
60 80 64 52 44 38 34 30
65 72 59 49 43 37 33
70 80 65 54 48 42 37
75 72 61 52 46 41
80 80 65 58 50 44
85 73 63 54 48
90 80 68 59 52
95 74 64 56
100 80 70 61
105 74 65
110 80 70
115 75
1201) 80
------------------------------------------------------------------------
1) Za zgrade koje su prema ovoj tablici svoj verovatni vek trajanja
prošle, uzima se otpis od najviše 80%.
Prilog 5
UTVRĐIVANjE KATEGORIJA I STEPENA OŠTEĆENjA
Utvrđivanje kategorija oštećenja
Kategorizacija oštećenja objekata vrši se samo u slučaju znatnih razaranja, kada zbog velikog broja oštećenih zgrada nije moguće utvrditi sredstva potrebna za opravku svake zgrade pojedinačno, već mora da se radi globalna procena štete. U principu, kategorizacija oštećenja se vrši samo na zgradama u svojini građana, i to na stambenim zgradama i vikend-kućama, na zgradama koje se koriste za obavljanje neke delatnosti, na ekonomskim zgradama poljoprivrednika, na šupama, garažama i sličnim objektima. Za zgrade pravnih lica iznos štete utvrđuje se za svaki objekat posebno. U izuzetnim slučajevima, kad je oštećen veliki broj zgrada i stanova, kategorizacija oštećenja može se izvršiti i na stambenim zgradama pravnih lica.
Kategorizaciju oštećenja vrše stručne ekipe sastavljene od građevinskih stručnjaka. U svaku ekipu trebalo bi da bude uključen i jedan statističar ako za to postoje uslovi. Prema ovoj metodologiji oštećenja su, svrstana u pet kategorija (od 1 do 5), dok u 6. kategoriju spadaju uništeni objekti, kao i objekti koji nisu potpuno uništeni ali su njihova oštećenja tako velika da se opravka ne isplati.
Spisak prema obrascu Š-kat treba staviti iz dva razloga: prvi je, da se dobiju prva saznanja o veličini štete, a preko broja teško oštećenih i uništenih stambenih zgrada da se dobije bar orijentacioni broj domaćinstava koje treba stambeno zbrinjavati; drugi razlog je da se na osnovu tog spiska mogu izabrati zgrade za koje će se uraditi precizan predračun troškova popravke, kako bi se utvrdio stepen, odnosno procenat oštećenja po kategorijama.
Opis kategorija oštećenja
Prva kategorija
Prvoj kategoriji pripadaju zgrade sa manjim oštećenjem krovnog pokrivača, opšiva, maltera, stakla i dimnjaka.
Pod manjim oštećenjem podrazumeva se oštećenje manjih površina krovnog pokrivača; pojave manjih pukotina na omalterisanim površinama - delimično opao malter; delimično popucala stakla i oštećen dimnjak.
Druga kategorija
Ovde spadaju zgrade koje su znatno oštećene. Pod znatnijim oštećenjem podrazumeva se: oštećenje veće površine krovnog pokrivača, opšiva, stakla, rušenje dimnjaka i pojava znatnijih površina ispucalog i opalog maltera sa zidova i tavanica, kao i pojava manjih pukotina u nosećim zidovima i mnogih pukotina u pregradnim zidovima.
Treća kategorija
Obuhvata zgrade sa većim oštećenjem krovne konstrukcije (kod kosih krovova), zidova, ispune, kalkanskih (zabatnih) zidova, nazitka, venaca i pregradnih zidova i stolarije.
Pod većim oštećenjem podrazumeva se veće oštećenje, odnosno deformisanje nosećih elemenata krovne konstrukcije (vešalice, stolice, rožnjača i rogova), manje pukotine u armiranim betonskim stubovima, veće rušenje pojedinih pregradnih zidova, nazitka, venaca i pojava većih pukotina na navedenim delovima zgrade; veće oštećenje pojedinih delova stolarije i deformisanje položaja stolarije.
Četvrta kategorija
Ovde spadaju zgrade sa obimnijim oštećenjem stubova i krovne konstrukcije (kod kosih krovova), zidova ispune i pregradnih zidova, kao i instalacija.
Pod obimnijim oštećenjem stubova podrazumevaju se brojne pukotine, a kod krovne konstrukcije podrazumeva se rušenje pojedinih njenih delova, odnosno njeno izrazito deformisanje.
Pod obimnijim oštećenjem zidova ispune i pregradnih zidova podrazumeva se delimično rušenje većeg broja tih zidova, rušenje i velike deformacije.
Pod oštećenjem instalacija podrazumeva se oštećenje koje onemogućava funkcionisanje instalacije.
Peta kategorija
Ovde spadaju zgrade kod kojih je došlo do oštećenja ili deformacija pojedinih konstruktivnih elemenata, uz pojavu oštećenja iz prethodne kategorije, kao i oštećenja instalacija.
Pod pojmom oštećenja konstruktivnih elemenata podrazumeva se oštećenje ili deformacija noseće konstrukcije pojedinih stubova sa dijagonalnim pukotinama, pukotine na čvorovima konstrukcija i druga oštećenja konstrukcija koja se mogu sanirati.
Pojave navedenih oštećenja odnose se i na vertikalne komunikacije (stepeništa i liftovi).
Šesta kategorija
Ovde spadaju zgrade kojima je razoren konstruktivni sistem ili su porušene.
Pod razorenim sistemom masivnih konstrukcija podrazumeva se oštećenje svih nosećih zidova u pojedinim etažama i njihovo delimično rušenje. Ovde spadaju i manje zgrade izgrađene od materijala koji se ne smatra masivnom konstrukcijom (zidovi bez maltera, ćerpič i sl.).
Utvrđivanje stepena oštećenja
Za ratna razaranja, šteta na oštećenim zgrada za koje je izvršena kategorizacija oštećenja procenjuje se na taj način što se troškovi opravke procenjuju primenom procenta oštećenja na nabavnu vrednost zgrada odgovarajuće kategorije oštećenja (nabavna vrednost se množi procentom oštećenja, a rezultat množenja deli se sa 100).
Stepen oštećenja utvrđuje se na osnovu uzorka stambenih zgrada.
Procente koji označavaju stepen oštećenja dužna je da obezbedi nadležna komisija za procenu štete angažovanjem odgovarajućih stručnjaka (građevinci, građevinske zanatlije i instalateri), koji će za izabrane zgrade, izradom odgovarajućih predračuna, utvrditi kolika su sredstva potrebna za opravku svake zgrade. Predračun troškova treba uraditi na bazi osnovnih pozicija radova čija vrednost čini oko 80% od ukupne vrednosti zgrade. Cene po pozicijama radova treba utvrditi zajedno s nadležnim komisijama za procenu štete.
Osim toga, za svaku izabranu zgradu, isti stručnjaci treba da utvrde i njenu nabavnu (novu) vrednost u sadašnjim cenama bez obzira na to koliko je ta zgrada stara. Nova vrednost dobija se množenjem korisne površine zgrade, koju stručnjaci takođe treba da utvrde prema objašnjenjima datim u upitniku za obrazac Š-01, sa odgovarajućom cenom po 1 m2, koju daje nadležna komisija za procenu štete.
Zgrade za koje će se raditi predračun troškova opravki biraju se među stambenim zgradama za koje je označen stepen oštećenja od 1 do 5. Iz svake kategorije oštećenja mora biti izabrano najmanje po 40 zgrada, iz čega proizilazi da predračun troškova treba uraditi za najmanje 200 zgrada. Taj broj zgrada nije veliki ako se uzme u obzir da se globalnom procenom štete zamenjuje izrada možda čak i nekoliko desetina hiljada predračuna.
Zgrade se biraju iz spiska pregledanih zgrada i određenih kategorija oštećenja (Š-kat), i to na taj način što će se iz dvadeset namerno ili slučajno odabranih spiskova birati po deset zgrada iz svakog spiska. Izbor se vrši na taj način što se u svakom spisku zaokružuje redni broj prvi i poslednje stambene zgrade za koju je označena 1. kategorija oštećenja, zatim redni broj prve i poslednje stambene zgrade za koju je označena 2. kategorija, i tako sve do 5. kategorije. Ako se iz izabranih spiskova obrasca Š-kat ne može obezbediti dovoljan broj zgrada iz svake kategorije oštećenja, broj treba dopuniti izborom iz drugih spiskova.
Broj zgrada koje se biraju u uzorak određuje se za svaku procenu štete zavisno od ukupnog broja oštećenih zgrada. Veličinu i tip uzorka određuju stručnjaci za uzorak, koji su zaduženi i za izbor uzorka.
Po izvršenom izboru zgrada, u nove obrasce Š-kat treba prepisati sve podatke o izabranim zgradama, koji služe za identifikaciju izabranih zgrada na terenu.
Posle obilaska terena i izrade predračuna troškova opravki za sve izabrane zgrade predračune treba grupisati po kategorijama oštećenja i sabirati zbirne iznose predračuna, a posebno sabrati, takođe po kategorijama oštećenja, i procenjenu nabavnu vrednost.
Stavljanjem u odnos predračunskih troškova opravke i nabavne vrednosti izračunava se procenat za konkretnu kategoriju, koji će se primenjivati i prilikom globalne procene štete (praktično, treba iznos troškova opravki podeliti nabavnom vrednošću, pa rezultat deljenja pomnožiti sa 100).
Š-KAT
..........................
Uzrok štete
..........................
Godina štete
SPISAK PREGLEDANIH ZGRADA I ODREĐENE KATEGORIJE OŠTEĆENjA
Opština ...................... Mesto .....................
---------------------------------------------------------------------------
R. Ulica i Vrsta zgrade Konstrukcija Kategorija
br. kućni broj (stambena, zgrade oštećenja
vikend kuća (skeletna,
šupa, garaža tvrdi materijal,
i sl.) meki materijal)
---------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5
---------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
Prilog 6
TABELE ZA EVIDENTIRANjE TROŠKOVA IZAZVANIH RATNIM DEJSTVIMA
9100 TROŠKOVI NA PRIVREMENIM MERAMA ODBRANE
9110 Troškovi odbrane od poplava
---------------------------------------------------------------------------
JM Količina Cena po Iznos
jedinici sredstava
mere (3dž4)
u din.
---------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5
---------------------------------------------------------------------------
Nabavka džakova i druge ambalaže kom.
Punjenje džakova sa peskom i dr. br. radnika
Prevoz džakova sa peskom km
Popravka postojećih nasipa m2
Ispuštanje vode i prokopavanje
saobraćajnica m2
Ostalo dždždž dždždž
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9120 Troškovi izvođenja radova na odbrani1)
---------------------------------------------------------------------------
R. Naziv radova i materijala JM Količina Cena u Iznos
br. dinarima sredstava
(3dž4)
---------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5
---------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
1) U Tabeli 9120 iskazuju se troškovi za radove preduzete u slučaju
neposredne opasnosti na odbrani odnosno sprečavanju ili smanjenju uticaja
pojave koja bi izazvala štete. Tu spadaju npr. troškovi odbrane od požara,
zagađivanja zemljišta, voda i vazduha i drugi.
U tabeli se navodi svaki
pojedinačni trošak uz precizan opis u koloni 1, kao i svi ostali podaci u
kolonama od 2 do 5.
9130 Troškovi rada mehanizacije
---------------------------------------------------------------------------
Broj Cena po Iznos
časova času sredstava
rada u din. u din.
---------------------------------------------------------------------------
Buldožeri
Utovarivači
Autobageri
Traktori
Cisterne sa dozerom
Kamioni sa dozerom
Kamioni
Ljudstvo uz mehanizaciju
Ostalo dždždž dždždž
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9200 TROŠKOVI ZBRINjAVANjA RADNIKA I STANOVNIŠTVA
9210 Evakuacija radnika i stanovništva
---------------------------------------------------------------------------
Broj Cena Iznos
lica transporta sredstava
po licu u din.
u din.
---------------------------------------------------------------------------
Evakuacija
Povratak
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9220 Troškovi privremenog smeštaja
---------------------------------------------------------------------------
Broj Cena Broj Iznos
lica smeštaja dana sredstava
po licu u din.
u din.
---------------------------------------------------------------------------
Organizovani smeštaj2)
Neorganizovan smeštaj
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
2)Podrazumeva se smeštaj lica u hotelima, odmaralištima i drugim
postojećim prihvatilištima ili u za tu svrhu organizovanim smeštajnim
kapacitetima.
9230 Troškovi ishrane3)
---------------------------------------------------------------------------
Broj Cena po Iznos
obroka- obroku- sredstava
litara litru u din.
---------------------------------------------------------------------------
Topli obroci
Hladni obroci
Mineralna voda
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
3) Paziti da ne dođe do dupliciteta ako su u 9220 u cenu smeštaja
uključeni i troškovi ishrane
9240 Troškovi snabdevanja vodom za piće
---------------------------------------------------------------------------
Količina Broj Cena po Iznos
radnih času- sredstava
časova litru u din.
---------------------------------------------------------------------------
Voda za piće - litara
Gradske cisterne - broj cisterni
Cisterne iz drugih gradova - br. cister.
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9250 Troškovi osvetljenja i ogreva
---------------------------------------------------------------------------
Količina Cena po Iznos
jedinici sredstava
mere u din.
---------------------------------------------------------------------------
Rad agregata za privremeno osvetljenje
Drvo (m3)
Ugalj (t)
Nafta (t)
Električna energija kNj
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9300 TROŠKOVI ZDRAVSTVENIH USLUGA4)
9310 Vakcinacija i druge preventivne mere
---------------------------------------------------------------------------
Broj Cena po Iznos
lica 1 licu sredstava
u din.
---------------------------------------------------------------------------
Vakcinacija
Revakcinacija
Ostali troškovi suzbijanja zaraze dždždž dždždž
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
4) Troškovi lečenja zaraznih bolesti daju se kod odgovarajućih
troškova i to u redu za povređena lica
9320 Lekovi
---------------------------------------------------------------------------
Broj izdatih Iznos sredstava
recepata u din.
---------------------------------------------------------------------------
Za povređena lica
Za evakuisana lica
Obolela lica zbog vanrednih uslova života
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9330 Ortopedska pomagala
---------------------------------------------------------------------------
Broj pomagala Iznos sredstava
u din.
---------------------------------------------------------------------------
Za povređena lica
Za ostala lica
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9340 Troškovi ambulantnog lečenja5)
---------------------------------------------------------------------------
Broj Ukupan broj Iznos
lica medicinskih sredstava
usluga u din.
---------------------------------------------------------------------------
Povređenih lica
Evakuisanih lica
Obolelih lica zbog vanrednih uslova života
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
5) Obuhvataju se i troškovi kućne nege, lečenja i patronažnog rada.
9350 Troškovi lečenja u stacionarnim zdravstvenim ustanovama
---------------------------------------------------------------------------
Broj Broj Prosečna Iznos
lica bolničkih cena sredstava
dana po danu u din.
---------------------------------------------------------------------------
Povređenih lica u mestu boravka
van mesta boravka
Evakuisanih bolesnika iz stacionarnih
zdravstvenih ustanova
Obolelih lica zbog vanrednih uslova života
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9360 Troškovi rehabilitacije
---------------------------------------------------------------------------
Broj lica kod kojih Iznos
će se primeniti sredstava
rehabilitacija u din.
---------------------------------------------------------------------------
Povređenih lica
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9370 Troškovi formiranja privremenih ambulanti i bolnica6)
---------------------------------------------------------------------------
Troškovi Broj Iznos u din.
---------------------------------------------------------------------------
Ambulante
Bolnice
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
6) Iskazuju se samo troškovi formiranja odn. postavljanja privremenih
ambulanti odn. bolnica (transport, montaža, demontaža), bez vrednosti
onog što je montirano, inventara i instrumenata.
9400 NOVČANA DAVANjA STANOVNIŠTVU
9410 Naknada ličnog dohotka na teret fonda zdravstvenog osiguranja
---------------------------------------------------------------------------
Broj Prosečan Iznos
dana iznos po sredstava
danu u din.
---------------------------------------------------------------------------
Povređenim licima
Ostalim obolelim licima zbog vanrednih uslova života
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9420 Jednokratne novčane pomoći stanovništvu iz društvenih fondova
i sredstava7)
---------------------------------------------------------------------------
Broj Iznos Iznos
domaćinstava pomoći po sredstava
domaćinstvu u din.
---------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
7) U pretkoloni tabele navesti vidove pomoći
9430 Troškovi identifikacije, sahrane i posmrtne pomoći
---------------------------------------------------------------------------
Broj Prosečan Iznos
poginulih iznos po sredstava
- umrlih danu u din.
---------------------------------------------------------------------------
Za poginula lica Identifikacija
Sahrane
Posmrtne pomoći
---------------------------------------------------------------------------
Za ostala lica umrla Sahrane
obolenja prouzrokovanih
vanrednim uslovima Posmrtne pomoći
života
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9500 OSTALI TROŠKOVI
9510 Troškovi evakuacije i spasavanja materijalnih dobara8)
---------------------------------------------------------------------------
Jedinica Količina Cena po Iznos
mere jedinici sredstava
mere u din.
u din.
---------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5
---------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
8) Spašavanje i prenošenje opreme, sirovina i repromaterijala, gotovih
proizvoda i dobara u domaćinstvima.
9520 Vakcinacija i evakuacija stoke i živine
---------------------------------------------------------------------------
Broj Cena Iznos
grla po 1 sredstava
grlu u din.
---------------------------------------------------------------------------
Vakcinacija
Evakuacija
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9530 Troškovi obezbeđenja privremenih sanitarija i održavanja higijensko-
sanitarnih uslova
---------------------------------------------------------------------------
Broj Iznos sredstava
u din.
---------------------------------------------------------------------------
Privremeni sanitarni čvor
Poljski nužnik
Dezinfekcija dždždž
Deratizacija dždždž
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9540 Troškovi raščišćavanja ruševina9)
---------------------------------------------------------------------------
Iznos sredstava u din.
---------------------------------------------------------------------------
Mašinsko rušenje
Ručno rušenje
Miniranje
Iznošenje šuta
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9) Troškovi raščišćavanja ruševina za građevinski objekat za koji
se popunjava obrazac Š-01 prikazuju se u tom obrascu, a za ostale
ruševine u obrascu Š-06
9550 Troškovi rada komisija obrazovanih za procenu šteta
---------------------------------------------------------------------------
R. br. Vrste troškova Iznos sredstava u din.
---------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
9590 Ostalo10)
---------------------------------------------------------------------------
Vrsta troškova Iznos sredstava u din.
---------------------------------------------------------------------------
---------------------------------------------------------------------------
UKUPNO:
-------------------
10) Ovde se svrstavaju i svi ostali troškovi koji su nastali u otklanjanju
posledica zagađivanja, ukoliko nisu obuhvaćeni u prethodnim troškovima
ili odgovarajućim procenama u obrascima Š-01, Š-02, Š-03, Š-04 i Š-05.
Tu spada i dekontaminacija ozračenih površina i predmeta